Na ovoj se stranici nastoji pružiti pregled mjera poduzetih u Europskoj uniji u vezi s pandemijom bolesti COVID-19 koje utječu na pravosuđe, nacionalna tijela i pravnike, ali i na poduzeća i građane.
Budući da se situacija brzo mijenja i informacije o toj temi se i dalje razvijaju, ova će se stranica redovito ažurirati kako bi odražavala nove promjene.
Vijeće Europe također je izradilo internetsku stranicu o nacionalnim mjerama u području pravosuđa poduzetima u vezi s pandemijom bolesti COVID-19. Toj stranici možete pristupiti ovdje.
1. Građansko pravo
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)
Moguće su situacije u kojima građani i poduzeća moraju poduzeti postupovne radnje u prekograničnom predmetu, ali to ne mogu učiniti zbog izvanrednih mjera poduzetih u državi članici EU-a kako bi se suzbilo širenje bolesti COVID-19. Te mjere mogu uzrokovati:
- potpunu ili djelomičnu obustavu rada sudova i tijela koji bi mogli biti potrebni građanima i poduzećima
- privremenu nemogućnost dobivanja pravne pomoći
- poteškoće u pristupu informacijama koje obično pružaju nadležna tijela
- druge praktične probleme, na primjer kašnjenja u izvršenju odluke u prekograničnom kontekstu ili pri dostavi sudskog pismena
- privremene prilagodbe u pogledu komunikacije s javnošću (e-poštom, telefonom ili poštom).
Tablica u nastavku sadržava pregled informacija koje su dostavile kontaktne točke Europske pravosudne mreže o privremenim mjerama poduzetima u državama članicama EU-a.
Usporedna tablica – Utjecaj bolesti COVID-19 na pravosudnu suradnju u građanskim stvarima 
(1025 KB) 
Dodatne informacije možete pronaći na internetskim stranicama ministarstva pravosuđa države članice za koju trebate informacije.
UČINAK PANDEMIJE BOLESTI COVID-19 NA ROKOVE
Posebne mjere koje su donijele države članice ne utječu izravno na rokove utvrđene zakonodavstvom EU-a o pravosuđu u građanskim i trgovačkim stvarima.
Većina rokova uređenih pravom EU-a nema izravne posljedice nakon njihova isteka [1] te njihov istek u većini slučajeva neće imati nikakve izravne posljedice za tijela, sudove i građane, osim mogućih kašnjenja.
U nizu drugih slučajeva instrumentima EU-a kojima se utvrđuju rokovi mogu biti predviđena i izuzeća u iznimnim okolnostima [2], koja bi mogla obuhvatiti trenutačnu izvanrednu situaciju kada je, na primjer, rad tijela i sudova ozbiljno poremećen ili čak u potpunom zastoju.
Međutim, istekom rokova predviđenih instrumentima EU-a građanima ili sudovima može se uskratiti mogućnost poduzimanja postupovnih koraka, kao što je podnošenje žalbe na odluku, s nepovratnim posljedicama za sudski postupak [3] i bez mogućnosti produljenja ili odstupanja predviđene konkretnim instrumentom EU-a. U takvim se slučajevima ne može odmah pretpostaviti da okolnosti nastale ovom krizom opravdavaju odstupanje od primjenjivog prava Unije u pogledu rokova. Istodobno je jasno da je krizom uzrokovanom bolešću COVID-19 nastala iznimna situacija koja donosi znatne poteškoće i za građane i za tijela, što može dovesti do toga da je poštovanje obveza utvrđenih pravom Unije privremeno nemoguće ili iznimno teško.
Zbog toga bi očuvanje djelotvornog pristupa pravosuđu trebalo biti važan kriterij pri procjeni:
- je li rok istekao
- koje postupovne posljedice mogu proizaći iz njegova isteka.
Na primjer, opća ograničenja društvenog života koja utječu na sudove, ali i na poštanske usluge te mogućnost savjetovanja s odvjetnikom i pripreme podnesaka sudu, mogla bi ugroziti pristup građana pravosuđu. Stoga, ovisno o konkretnim okolnostima, može biti opravdano ne uračunati vrijeme trajanja krize u postupovne rokove. To se može razlikovati ovisno o situaciji: ako sudovi uobičajeno rade kad je riječ o hitnim predmetima obiteljskog prava jer su ti predmeti prioritet, može se tražiti da se poštuju isti rokovi.
Pri provedbi te procjene odluka države članice o prekidu rokova u skladu s nacionalnim pravom može poslužiti kao važna referentna točka (čak i ako nema izravan pravni učinak na rokove predviđene pravom EU-a) kako bi se ispitalo je li djelotvoran pristup pravosuđu otežan u tolikoj mjeri da se suspenzija rokova može smatrati opravdanom i za rokove predviđene pravom EU-a.
[1] Posebice u pogledu suradnje između tijela ili sudova, na primjer rokovi iz članka 6. Uredbe 1393/2007 za potvrdu primitka tijela za zaprimanje ili članak 13. stavak 4. Direktive 2002/08 o pravnoj pomoći.
[2] Vidjeti članak 11. stavak 3. Uredbe Bruxelles II.a ili članak 18. Uredbe o uspostavi postupka za europski nalog za blokadu računa.
[3] Vidjeti, na primjer, članak 15. stavak 5. Uredbe Bruxelles II.a, kojim je drugom sudu određen rok od šest tjedana za prihvaćanje nadležnosti, a u protivnome sud pred kojim je prvotno pokrenut postupak nastavlja biti nadležan, članak 6. Uredbe o dostavi pismena, kojim se određuje rok od jednog tjedna u kojem primatelj može odbiti dostavu pismena, članak 19. stavak 2. Uredbe o uzdržavanju, kojim se utvrđuje rok od 45 dana za podnošenje zahtjeva za preispitivanje odluke o uzdržavanju itd.
Pravo u području nesolventnosti
Pandemija bolesti COVID-19 i prekid rada velikog dijela gospodarstva doveli su do drastičnog pada likvidnosti poduzeća i do opasnosti od masovne nesolventnosti. Tablica u nastavku sadržava pregled mjera koje su države članice poduzele kako bi se nosile s tom situacijom te spriječile nesolventnost održivih poduzeća uzrokovanu tim privremenim šokom. Takve se mjere mogu odnositi na:
- materijalno pravo u području nesolventnosti, uključujući suspenziju obveze (za dužnike) i mogućnost (za vjerovnike) podnošenja zahtjeva za proglašenje nesolventnosti ili moratorij na prisilnu naplatu potraživanja ili raskid ugovora
- postupovno pravo u području nesolventnosti koje se odnosi na prekid sudskih postupaka, rokove te različite vrste rokova zastare i
- dodatne mjere koje se izravno ili neizravno odnose na slučajeve nesolventnosti poduzeća uključujući, ako su to navele države članice, šire mjere kojima se poduzetnicima pomaže da prevladaju gospodarske poteškoće uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19.
Usporedna tablica mjera povezanih s nesolventnošću u državama članicama zbog pandemije bolesti COVID-19 (1654 KB)
2. Kazneno pravo
Europska pravosudna mreža (u kaznenim stvarima)
Brojne države članice uvele su stroga ograničenja kako bi spriječile širenje koronavirusa. To utječe i na pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima i primjenu instrumenata EU-a.
Tajništvo Europske pravosudne mreže prikuplja informacije o međunarodnoj suradnji u kaznenim stvarima i objavljuje ih u posebnom odjeljku COVID-19 na internetskim stranicama Europske pravosudne mreže. Budući da je pristup nekim informacijama ograničen, za pristup tim informacijama obratite se svojoj nacionalnoj kontaktnoj točki ili tajništvu Europske pravosudne mreže.
Koordinacijska skupina za europski uhidbeni nalog
Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 ima neposredan učinak na pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima kao što su postupci na temelju europskog uhidbenog naloga.
Tijekom trenutačne krize postoji potreba za brzom i učinkovitom razmjenom između država članica u osjetljivim postupcima predaje. U tom je kontekstu Komisija u bliskoj suradnji s Eurojustom, Europskom pravosudnom mrežom (u kaznenim stvarima) i Glavnim tajništvom Vijeća osnovala koordinacijsku skupinu za europski uhidbeni nalog. Ta skupina može biti korisna i u drugim situacijama u kojima je potrebna brza razmjena između država članica, primjerice u odgovoru na presude Suda Europske unije, koje izravno utječu na neometano funkcioniranje europskog uhidbenog naloga.
Postupovna prava osumnjičenika i optuženika
Pandemija bolesti COVID-19 utječe i na ostvarivanje postupovnih prava osumnjičenika i optuženika. Otežana je izravna komunikacija s odvjetnicima, usmenim prevoditeljima ili trećim osobama (dok su osumnjičenici ili optuženici lišeni slobode).
Potiče se upotreba audiokonferencija i videokonferencija ili drugih alata na daljinu. Osim toga, trebalo bi donijeti sigurnosne mjere kao što je postavljanje zaštitnih staklenih pregrada u policijskim postajama ili pritvornim objektima kako bi se omogućilo ostvarivanje prava na pristup odvjetniku ili prava na usmenog prevoditelja.
Isto tako, u vrijeme pandemije bolesti COVID-19 postupovna prava osumnjičenika i optuženika moraju se poštovati kako bi im se zajamčio pravičan postupak. Ograničena odstupanja predviđena direktivama, ako postoje važni razlozi, nadležna tijela trebala bi usko tumačiti i ne bi ih trebala primjenjivati u velikim razmjerima.
Žrtve kaznenih djela – potpora i zaštita tijekom pandemije bolesti COVID-19
U skladu s Direktivom o pravima žrtava države članice obvezne su osigurati da sve žrtve kaznenih djela imaju pristup općim i specijalističkim službama za potporu koje poštuju načelo povjerljivosti, pružaju besplatnu uslugu i odgovaraju na pojedinačne potrebe žrtava. Pristup potpori i zaštiti koji odgovara posebnim potrebama žrtava trebao bi biti dostupan u svim okolnostima. To uključuje i posebnu situaciju tijekom pandemije bolesti COVID-19.
Žrtve obiteljskog nasilja
Položaj žrtava obiteljskog nasilja posebno je pogoršan zbog ograničavanja socijalnih kontakata i izolacije tijekom razdoblja ograničavanja širenja zaraze. Osobe koje zlostavlja partner i djeca koju zlostavljaju roditelji s jedne su strane izloženiji prisili, nasilju i zanemarivanju, a s druge je strane njihov pristup potpori i zaštiti ograničeniji.
Države članice potiču se da u okviru svojih nacionalnih programa za odgovor na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 poduzmu posebne mjere potpore i zaštite žrtava obiteljskog nasilja. Od posebne je važnosti da se zajamči djelotvoran fizički i mrežni pristup službama za potporu žrtvama, uključujući psihološku pomoć i druge socijalne usluge. Žrtve obiteljskog nasilja trebale bi osobito imati pristup skloništima, psihološkoj pomoći te potpori i savjetovanju nakon traume. Nacionalna provedbena tijela trebala bi obraćati posebnu pozornost na registrirane i nove slučajeve obiteljskog nasilja. Iznimno je važno osigurati i fizičku zaštitu žrtava.
Na stranicama portala e-pravosuđe namijenjenima pojedinim zemljama nalaze se opće informacije o organizaciji potpore i zaštite žrtava u pojedinim državama članicama.
Nekoliko dionika (uključujući agencije EU-a i organizacije za potporu) pruža praktične informacije o tome kako osigurati potporu i zaštitu žrtvama tijekom pandemije bolesti COVID-19:
- Informacije o najbližim službama za potporu žrtvama obiteljskog nasilja možete pronaći ovdje (mreža Women against Violence Europe).
- Informacije o nacionalnim telefonskim linijama za pomoć ženama u hitnim slučajevima dostupne su ovdje (Europski institut za ravnopravnost spolova).
- Informacije o tome kako organizirati i pružiti potporu i savjete na daljinu žrtvama obiteljskog nasilja možete pronaći na internetskim stranicama organizacije Victim Support Europe.
- Agencija za temeljna prava izdala je bilten o utjecaju pandemije bolesti COVID-19 na temeljna prava koji uključuje primjere dobre prakse iz nekoliko država članica o tome kako osigurati potporu i zaštitu žrtvama obiteljskog nasilja.
- Svjetska zdravstvena organizacija također daje niz savjeta o tome kako pružiti potporu i zaštitu žrtvama obiteljskog nasilja tijekom pandemije.
Žrtve kiberkriminaliteta
Prema Europolu pandemija bolesti COVID-19 pruža nove mogućnosti kriminalcima koji zloupotrebljavaju strahove i radne uvjete građana. Zabilježen je velik broj kibernapada, a očekuje se daljnji porast. Budući da mnogi ljudi rade na daljinu od kuće, kiberkriminalci imaju veće izglede za iskorištavanje prilika i ranjivosti osoba.
Europol je pripremio savjete o prevenciji i informiranju koji bi mogli pomoći u zaštiti građana od kiberkriminaliteta. U ovom razdoblju većih rizika posebno je važno upotrebljavati mogućnost roditeljske kontrole za zaštitu aktivnosti djeteta na internetu, osigurati elektroničke uređaje lozinkama, PIN-om ili biometrijskim podacima te kupovati od pouzdanih internetskih prodavača (nakon provjere pojedinačnih recenzija).
Više informacija o sigurnoj upotrebi interneta možete pronaći ovdje.
Žrtve zločina iz mržnje
Agencija za temeljna prava izvijestila je o povećanju broja slučajeva rasizma, ksenofobije i nesnošljivosti usmjerenih na određene nacionalne ili etničke zajednice u većini država članica EU-a, a koji su povezani s pandemijom bolesti COVID-19.
Nastojanja država članica u pogledu žrtava zločina iz mržnje trebala bi biti usmjerena na poticanje prijavljivanja zločina iz mržnje, točnije istrage motiva povezanih s predrasudama te pružanje potpore tim žrtvama.
Stanje u zatvorima
Zbog pandemije bolesti COVID-19 nacionalne zatvorske uprave našle su se pod pritiskom da ograniče utjecaj virusa na zatvoreno i osjetljivo zatvorsko okruženje. Mjere za sprečavanje širenja virusa uključuju privremenu obustavu svih obiteljskih posjeta i aktivnosti povezanih s vanjskim osobama, kao što su sportski treninzi i stručno ili strukovno osposobljavanje.
I osoblje i zatvorenici zabrinuti su za svoje zdravlje. Zatvorenici su u lošijem položaju zbog nedostatka aktivnosti i posjeta što otežava zadržavanje motiviranosti osoblja i sprečavanje zatvorskih nereda.
Konkretno, države članice koje su suočene s visokom stopom prenapučenosti zatvora prisiljene su donositi teške odluke o mogućem ranijem puštanju na slobodu.
Većina država članica odgodila je i sve fizičke premještaje zatvorenika u skladu s Okvirnom odlukom Vijeća 2008/909/PUP od 27. studenoga 2008.
Komisija nastoji poduprijeti države članice u njihovu odgovoru na situaciju u zatvorima olakšavanjem razmjene informacija i najboljih praksi.
U tu se svrhu upućuje na popis korisnih internetskih stranica u nastavku koje sadržavaju podatke u vezi s bolesti COVID-19 u zatvorima u pojedinim državama članicama EU-a:
Europska organizacija za zatvorske i penalne sustave (European Organisation of Prison and Correctional Services, EuroPris), organizacija sufinancirana u okviru Komisijina programa Pravosuđe, ima posebnu stranicu o mjerama u europskim zatvorima s obzirom na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19.
EuroPris je krajem ožujka 2020. pokrenuo elektroničku korespondenciju skupine stručnjaka (trenutačno ukupno 84 stručnjaka) u okviru koje se svakodnevno razmjenjuju ažurirani odgovori i pitanja.
Svakodnevna ažuriranja dostupna su i na njegovim internetskim stranicama.
Odbor Vijeća Europe za sprečavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja objavio je izjavu o načelima postupanja s osobama lišenima slobode u kontekstu pandemije bolesti COVID-19.
Radna skupina Vijeća za kaznenopravnu suradnju u Vijeću Europe objavila je izjavu o bolesti COVID-19 na engleskom i francuskom jeziku.
Više informacija o bolesti COVID-19 te zatvorima i probaciji možete pronaći na internetskim stranicama Vijeća Europe, uključujući najnovije podatke Statistiques Penales Annuelles du Conseil de l’Europe (SPACE) 2019.
Organizacija Innovative Prison Systems (IPS) izdala je osnovni vodič za donositelje odluka o globalnim praksama i preporukama COVID-19 Pandemic Response Fighting the invisible threat in prisons (Odgovor na pandemiju bolesti COVID-19: borba protiv nevidljive prijetnje u zatvorima) Joane Apóstolo, Rite Martins i Pedra das Nevesa.
Pododbor UN-a za sprečavanje mučenja:
Na svojoj posljednjoj sjednici u veljači Pododbor za sprečavanje mučenja izdao je savjete za nacionalne preventivne mehanizme o tom pitanju.
Pododbor za sprečavanje mučenja izdao je 30. ožujka 2020. detaljne savjete o nizu mjera koje bi vlade i neovisna nadzorna tijela trebali poduzeti kako bi zaštitili osobe lišene slobode tijekom pandemije bolesti COVID-19.
Udruženje za sprečavanje mučenja (Association for the Prevention of Torture, APT) pokrenulo je informacijski centar u kojem se prikupljaju i sistematiziraju podaci o lišavanju slobode i bolesti COVID-19.
Organizacija Penal Reform International (PRI) objavila je informativnu bilješku Coronavirus: Healthcare and human rights of people in prison (Koronavirus: zdravstvena zaštita i ljudska prava zatvorenika).
European Prison Observatory (EPO), mreža europskih nevladinih organizacija koju od 2012. koordinira organizacija Antigone, prikupila je informacije o tome kako se europske zemlje bore protiv virusa te je objavila, među ostalim, izvješće COVID-19: what is happening in European prisons? (COVID-19: što se događa u europskim zatvorima?) i interaktivnu kartu s kratkim informacijama za svaku državu članicu.
Regionalni ured Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Europu objavio je privremene smjernice o načinima borbe protiv bolesti COVID-19 u zatvorima i drugim pritvornim centrima.
Povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava dao je izjavu o pandemiji bolesti COVID-19: potrebni su hitni koraci za zaštitu prava zatvorenika u Europi.
Probacija
Pandemija bolesti COVID-19 utječe i na rad probacijskih službi u EU-u. Službe osmišljavaju nove načine rada i pružaju dodatne upute osoblju za upravljanje njihovim radom i odgovornostima. Europska organizacija za probaciju (Confederation of European Probation, CEP), koja se sufinancira u okviru Komisijina programa Pravosuđe, objavljuje informacije, mjere i protokole o tome kako se probacijske službe u cijeloj Europi bore protiv pandemije bolesti COVID-19.
Te su organizacije utvrdile zajedničke prakse i izradile preporuke o bolesti COVID-19 u području probacije:
- Probacijske službe u cijelom EU-u slijede i poštuju savjete i smjernice nacionalnih tijela kako bi probacijsko osoblje i osobe koje podliježu nadzoru te šira zajednica bili sigurni.
- Komunikacija među probacijskim osobljem te s drugim dionicima odvija se na daljinu telefonom, poštom ili videokonferencijama. Probacijske službe koje već imaju digitalnu infrastrukturu u povoljnijem su položaju.
- Fizički sastanci između probacijskog osoblja i počinitelja zamijenjeni su kontaktima na daljinu poštom, telefonom ili videokonferencijama.
- Postupanje s visokorizičnim počiniteljima glavni je prioritet probacijskih službi u EU-u. Utvrđuju se počinitelji s višom razinom rizika te se njima daje prednost u smislu nadzora i intervencije/liječenja, posebno onima koji već imaju povijest obiteljskog nasilja.
- U većini je zemalja rad za opće dobro prekinut ili odgođen.
- Elektronički nadzor nastavlja se kao i obično, a fizički sastanci zamjenjuju se telefonskim pozivima ili drugim internetskim alatima.
- Povećanje broja osoba kojima su izrečene probacijske mjere ni u kojem slučaju ne smije dovesti do prekomjernog opterećenja probacijskog sustava i neodgovornog pritiska na probacijske službenike u pogledu broja predmeta. Alternativne sankcije moraju imati smisla i pravilno se primjenjivati kako bi se izbjegao masovni nadzor.
- Budući da se sudska ročišta odgađaju, očekuje se da će nakon pandemije bolesti COVID-19 nastati povećani pritisak na svakodnevni rad probacijskih službenika u pogledu izrade i dostavljanja izvješća prije izricanja kazne.
- Sve probacijske službe u EU-u izražavaju zabrinutost i žele skrenuti pozornost na najvjerojatnije povećanje broja slučajeva obiteljskog nasilja.
3. Upotreba digitalnih alata u pravosuđu
Niz država članica poduzelo je korake za jačanje upotrebe digitalnih alata u pravosuđu s obzirom na krizu uzrokovanu koronavirusom.
Tablica u nastavku sadržava informacije o privremenim mjerama koje su poduzele države članice:
Digitalni alati koji se upotrebljavaju u pravosuđu (351 KB)
