I. Popisi i registri vještaka

U Nizozemskoj su uspostavljena dva registra: prvi se registar prije svega odnosi na građansko i upravno pravo (LRGD), a drugi na kazneno pravo (NRGD). Osim navedenih registara postoji i Vještački institut za forenzične dokaze (NFI) te Institut vještaka za pravo okoliša (STAB), čije zaposlenike plaća nizozemska država. Osim toga postoji i Nizozemsko udruženje za izvješća medicinskih vještaka (NVMSR). Vještaci se navode prema području stručnosti. Registri vještaka vode se na različite načine, LRGD i registar NVMSR-a privatni su, NRGD i registar NFI-ja vodi Ministarstvo pravosuđa, a STAB je neovisno tijelo koje surađuje isključivo sa sudstvom. Sudovi nisu odgovorni za registre ni za kvalitetu vještaka upisanih u te registre. U Nizozemskoj su ta dva sustava strogo odvojena. Sudovi se oslanjaju na jamstvo kvalitete koje ta tijela pružaju. Međutim, suci su uključeni u postupak upisa vještaka u registre LRGD i NRGD i/ili postupak ovlašćivanja vještaka u okviru tih registara.

Poveznice:

• Nacionalni registar sudskih vještaka
• Nizozemski registar sudskih vještaka
• Vještaci za pravo okoliša i prostorno planiranje
• Nizozemsko udruženje za izvješća medicinskih vještaka

Registri NRGD/LRGD, registar NVMSR-a i internetske stranice STAB-a javno su dostupni. Dostupni su alati za pretraživanje, no stranke se ne mogu savjetovati s vještacima STAB-a jer se oni imenuju samo radi savjetovanja sudaca; u protivnome bi se stvorila sumnja u pogledu neovisnosti. Javno: vidjeti stranicu pronađite vještaka. Tim alatom obuhvaćeni su samo vještaci iz registra LRGD. Pretraživanje se vrši prema području stručnosti. Svi vještaci zaposleni u STAB-u upisani su i u registar LRGD.

Kako bi postali članom u svojstvu sudskog vještaka, članovi NVMSR-a prolaze postupak osposobljavanja i ispitivanja.

Radi upisa u NRGD vještaci moraju proći postupak ovlašćivanja kojim se u obzir uzimaju područje stručnosti u kojem bi se trebali isticati u svojstvu sudskog vještaka i vještine koje treba posjedovati dobar vještak u određenom sudskom postupku. Registar LRGD temelji se na potvrđivanju stručnih standarda koje su utvrdila strukovna tijela i (strukovna) udruženja u okviru određene struke, na obrazovanju povezanom s ulogom vještaka te sustavu trajnog obrazovanja.

STAB ima uspostavljene vrlo stroge kriterije zapošljavanja i strogo definiran sustav trajnog obrazovanja. Istorazinsko ocjenjivanje izvješća vještaka uobičajena je praksa STAB-a.

Vještaci ne moraju polagati prisegu. Vještake je moguće izbrisati iz registara na temelju službene pritužbe o nepoštovanju pravila ponašanja koja se primjenjuju na različitim sudovima, a koja su većim dijelom slična.

Registre ažuriraju upravljačka upravna tijela.

II. Kvalifikacije vještaka

Kako bi se mogli smatrati vještacima, vještaci upisani u registar LRGD moraju biti članovi strukovnog tijela. Iz toga proizlazi da to tijelo utvrđuje kriterije za stručnost i zahtjeve u pogledu obrazovanja. U okviru NRGD-a isto se tako postavljaju visoki standardi u pogledu obrazovanja u skladu s kojima se vještaku odobrava upis u registar. Vještaci su često članovi strukovnog tijela, međutim, postoje specijalizirana područja za koja nisu uspostavljena strukovna tijela te stoga taj uvjet nije nužno obvezan. U okviru STAB-a, registra LRGD i većini struka u okviru registra NRGD trajno obrazovanje obvezno je u obliku trajnog stručnog usavršavanja. Na primjer, u okviru STAB-a za to je predviđeno 15 % vremena, a u okviru registra LRGD zahtijeva se najmanje šest sati godišnje. Strukovna tijela često akreditiraju obrazovne ustanove. One moraju dokazati da je obrazovanje provedeno, tj. dostaviti popise internetskih prijava sudionika u obrazovanju. Obrazovanjem se žele ostvariti dva cilja: pružiti vještine u području pravosuđa i stručne vještine.

III. Naknada za rad vještaka

U okviru kaznenih i upravnih postupaka država plaća naknadu vještaka. Primjenjuje se sustav fiksne tarife, a vještak je obvezan unaprijed izračunati visinu naknade. STAB se razlikuje od ostalih jer njegove zaposlenike plaća Ministarstvo okoliša. Kad je riječ o građanskim predmetima, naknadu za obavljeno vještačenje plaćaju stranke.

IV. Odgovornost vještaka

Vještaci se smatraju odgovornima u skladu s općim ugovornim i izvanugovornim pravom. Vještaci nisu zakonom ili odlukom suca koji ih imenuje obvezni imati osiguranje od odgovornosti. Vještake može osigurati društvo u kojem su zaposleni. Neovisni vještaci ugovaraju osiguranje po vlastitom nahođenju, međutim, nekoliko strukovnih tijela propisuje obvezno osiguranje od odgovornosti.

V. Dodatne informacije o postupcima vještačenja

Glavne zakonske odredbe koje se primjenjuju na sudsko vještačenje u Nizozemskoj navedene su u članku 194. Zakona o parničnom postupku, članku 8.47. Zakona o upravnom pravu (Awb) i Zakonu o sudskom vještačenju u području kaznenog prava.

Ti zakoni služe kao okvir: detaljne smjernice za sudsko vještačenje mogu se pronaći u Praktičnim uputama za vještake u nizozemskim građanskopravnim predmetima.

Osim toga postoji kodeks ponašanja, s pravnom osnovom, namijenjen vještacima u okviru kaznenog prava, a postoji i kodeks ponašanja koji je Visoki upravni sud izdao u pogledu sudskog vještačenja. Za većinu oblika vještačenja uspostavljeni su dodatni zahtjevi u pogledu kvalitete vještačenja ili kvalifikacija vještaka.

Status vještaka nije zaštićen.

1. Imenovanje vještaka

Vještake mogu imenovati sud i uključene stranke. Postupak imenovanja vještaka u okviru upravnog postupka sličan je onome u okviru građanskog postupka, uz razliku da u okviru upravnog postupka troškove snosi država, a u okviru građanskog postupka troškove snose stranke. Vještak kojeg imenuje sud u svakom je slučaju obvezan odgovoriti na pitanja koje postavi sud (po mogućnosti nakon savjetovanja sa strankama). U postupcima pred kaznenim sudom vještaka mogu imenovati tužitelj ili sudac tijekom istražnog postupka. U tu svrhu postoji registar koji je uređen zakonom, a za upis u taj registar vještak mora ispunjavati strože zahtjeve od onih koji vrijede za građanske i upravne postupke. Svi vještaci koje imenuje sud imaju pravnu obvezu prijaviti svaki sukob interesa.

1.a Imenovanje koje provodi sud

Građanski sud ima diskrecijsko pravo imenovati vještaka po službenoj dužnosti ili na izričit zahtjev stranke u postupku ako se relevantne činjenice ne mogu utvrditi na drugi način. U tom slučaju usmena rasprava odgađa se i održava nakon podnošenja izvješća vještaka. Sud u načelu može slobodno imenovati bilo koju osobu koju smatra prikladnom za izvršavanje zadaća vještaka. Međutim, imenovanje vještaka iz odgovarajućeg registra praksa je koju u velikoj mjeri primjenjuju svi sudovi. Vještak sudu mora prijaviti mogući sukob interesa. Vještaci koje imenuje sud imaju pristup spisu. U građanskim postupcima postoje posebno stroga pravila koja se primjenjuju na podvještake s kojima se imenovani vještak savjetuje tijekom zadatka, a kojima se utvrđuje da stranke moraju unaprijed znati s kojim se osobama vještak savjetuje i koja će se pitanja tim osobama postaviti.

1.b Imenovanje koje provode stranke

Ako vještaka imenuju stranke, imenovanje se obično provodi na početku sudskog postupka, u okviru prikupljanja dokaza. Sud se izvješćem vještaka može služiti pri odlučivanju u predmetu. Sudac može imenovati vještaka na zahtjev stranaka u bilo kojem trenutku tijekom postupka. Svi moraju djelovati u skladu s mjerodavnim pravilima i kodeksima ponašanja namijenjenima vještacima koje imenuje sud.

Budući da se ne primjenjuju posebna pravila, moguće je da obje stranke zatraže imenovanje određenog vještaka. Sudac može naložiti da stranke imenuju zajedničkog vještaka, ali to nije uobičajena praksa.

2. Postupak

2.a Građanski postupak

Sud prati napredak istraga vještaka samo u pogledu upravljanja vremenom. Nema kontrole kvalitete rada vještaka, a u presudama nema upućivanja na to. Međutim, sudovi STAB-u redovito dostavljaju povratne informacije o radu vještaka, iako vještaci iz STAB-a rijetko sudjeluju u građanskim postupcima.

Stranke mogu osporiti izvješće vještaka davanjem izjava ili osiguravanjem drugog vještačenja. Sudovi nisu obvezni uzeti u obzir izvješće vještaka, ali obično postupaju u skladu s izvješćem vještaka kojeg su imenovali. Vještacima koje imenuju stranke obično se pridaje manja važnost nego vještacima koje imenuje sud. Nema postupaka u okviru kojih se vještaci sastaju ili unakrsno ispituju prije početka suđenja kako bi se pokušao ograničiti opseg pitanja ili kako bi sud shvatio razlike.

Vještacima je u okviru postupka dopušteno kontaktirati sa strankama, ali samo ako je to nužno za utvrđivanje činjenica i ako se odvija u prisutnosti svih stranaka. Vještak sastanke mora održavati u prisutnosti svih stranaka kako bi zabilježio njihove primjedbe, ako to nije u suprotnosti sa stručnim standardima, kao što je to slučaj u predmetima povezanima s medicinskim pitanjima.

1. Izvješće vještaka

U Nizozemskoj je utvrđen predložak izvješća. Vještaci su obvezni podnijeti prethodno izvješće, a stranke imaju pravo iznijeti svoje primjedbe. Vještak se mora osvrnuti na argumente stranaka u prethodnom i u završnom izvješću. Ne postoje drugi posebni zahtjevi koji se moraju ispuniti u pogledu izvješća. Ako to naloži sud, vještak mora izraditi dodatno izvješće, na primjer ako se postave dodatna pitanja. Izvješće se obično predaje u pisanom obliku, ali može se iznijeti i usmeno na sudskoj raspravi.

2. Sudska rasprava

Sud nalaže vještaku da prisustvuje raspravama samo u iznimnim slučajevima. To mogu zatražiti stranke ili naložiti sudac. Unakrsno ispitivanje nije uobičajeno.

2.b Ostalo

Kad je riječ o drugim vrstama postupaka, razlike u odnosu na građanskopravne postupke nisu znatne.

Navedene informacije prikupljene su u okviru projekta „Pronađite vještaka” od kontakata iz svake države članice koje je odabrao Europski institut za stručno znanje i vještačenje (EEEI).