I. Popisi i registri vještaka

U skladu s estonskim Zakonom o forenzičnom ispitivanju vještak je osoba koja pruža pravno stručno znanje ili stručno znanje iz nekog drugog područja u predmetima u kojima je to zakonom dopušteno. Neki vještaci zaposlenici su državnih tijela („kriminalistički vještaci”), a drugi se unose na popis koji vodi određena stručna ustanova.

U Estoniji postoje službeni popisi vještaka kojima svi mogu pristupiti. Ti se popisi mogu preuzeti ili pregledati ovdje i ovdje.

Estonski institut za forenzičnu znanost (EFSI), državni laboratorij za forenzična ispitivanja, odgovoran je za ažuriranje tih popisa. Osobe koje ispunjavaju zahtjeve iz članka 6. stavka 1. točaka od 1. do 3. i članka 6. stavka 2. točaka 1. i 2. Zakona o forenzičnom ispitivanju unose se na drugi od prethodno navedenih popisa.

II. Kvalifikacije vještaka

Minimalni zahtjevi za dodjelu statusa kriminalističkog vještaka temelje se na Zakonu o forenzičnom ispitivanju, a kompetencije se stječu osposobljavanjem.

Osposobljavanje za vještaka u području forenzične medicine pruža se na Sveučilištu u Tartuu u okviru četverogodišnjeg specijalističkog programa osposobljavanja u tom području. Polaznici stječu stručne vještine na institutu EFSI, jednom od središta za osposobljavanje Sveučilišta u Tartuu.

U Estoniji ne postoji obrazovna ustanova za osposobljavanje kriminalističkih vještaka u drugim područjima forenzične znanosti. Vještaci se na institutu EFSI osposobljavaju pod vodstvom iskusnih stručnjaka. Osposobljavanje u većini slučajeva traje dvije godine. Plan osposobljavanja sadržava opće i konkretnije teme, a svrha je plana stjecanje stručnih kompetencija. Plan osposobljavanja priprema se na temelju posebnih značajki svake vrste stručnog znanja, uzimajući u obzir obrazovanje i prethodno radno iskustvo vještaka pripravnika.

Ako zaposlenik ispunjava zahtjeve za dodjelu statusa kriminalističkog vještaka iz Zakona o forenzičnom ispitivanju te je završio osposobljavanje i stekao dovoljno iskustva kako bi mogao pružati neovisna stručna mišljenja, dodjeljuje mu se status kriminalističkog vještaka. Može početi raditi kao kriminalistički vještak nakon polaganja prisege kriminalističkog vještaka iz Zakona o forenzičnom ispitivanju.

III. Naknada za rad vještaka

Financiranje ispitivanja opisano je u poglavlju 5. Zakona o forenzičnom ispitivanju. Provedba ispitivanja u državnoj forenzičnoj instituciji financira se iz godišnjeg državnog proračuna. Točne pristojbe za ispitivanja utvrđene su u članku 26. Zakona o forenzičnom ispitivanju.

Ne postoji poseban način postupanja u pogledu naknada za vještake. U većini slučajeva vještaci moraju dati ponudu prije nego što su imenovani. U postupovnom pravu predviđa se i povrat troškova vještaka.

Troškovi ispitivanja uključuju sve troškove nastale u okviru ispitivanja, uključujući troškove nastale zbog sudjelovanja drugih vještaka ili ustanova u svojstvu podugovarateljâ. Troškovi izvansudskih postupaka vještačenja mogu se uključiti u troškove postupka.

Vještaci mogu dobiti predujam za troškove.

IV. Odgovornost vještaka

Vještaci moraju obavijestiti sve stranke u postupku o početku ispitivanja. Svjesno davanje lažnog iskaza u okviru vještačenja kazneno je djelo u skladu s člankom 321. Kaznenog zakona.

Vještaci se smatraju odgovornima u skladu s općim ugovornim i izvanugovornim pravom. Osim toga, postoji konkretna odredba kaznenog prava koja se odnosi na odgovornost vještaka – lažna optužba: 1. Svjesno iznošenje lažnih optužbi u pogledu drugih osoba koje se odnose na počinjenje kaznenog djela kažnjava se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. 2. Ako uključuje lažiranje dokaza, taj isti čin kažnjava se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do pet godina.

Vještaci nisu obvezni imati osiguranje od profesionalne odgovornosti.

V. Dodatne informacije o postupcima vještačenja

Pravne odredbe o postupcima vještačenja u Estoniji mogu se pronaći na sljedećim poveznicama:

• službeni list Riigi Teataja
• Zakon o kaznenom postupku
• Zakon o parničnom postupku
• Zakon o forenzičnom ispitivanju

Ne postoje razlike u imenovanju vještaka u okviru građanskih i upravnih postupaka. U kaznenom postupku kriminalistički vještak imenovat će se podnošenjem zahtjeva institutu EFSI kako bi, prema potrebi, pomagao tužitelju i sudu.

Status vještaka u Estoniji nije zaštićen. Više od 70 % kaznenih postupaka, 30 % građanskih postupaka i 10 % upravnih postupaka uključuje vještake.

V.1. Imenovanje vještaka

Vještake može imenovati sud, a u nekim ih slučajevima mogu imenovati i stranke. Vještake se može imenovati i u svrhu provedbe prethodnog ili istražnog postupka. Ne postoji obveza imenovanja vještaka s jednog od popisa. Kad je riječ o kaznenim postupcima, tijekom faze koja prethodi sudskom postupku vještaka može imenovati policija (istražno tijelo) ili tužitelj.

Ako stranke ne imenuju vještaka ili ako ne postignu dogovor o tome koga će imenovati, ili u slučaju da je izvješće vještaka izrađeno prije suđenja, vještaka može imenovati sud. Kad je riječ o građanskim predmetima, stranke moraju platiti polog za troškove vještačenja prije imenovanja vještaka. Stranke mogu podnijeti prijedloge o tome koga bi trebalo imenovati kao vještaka, ali oni nisu obvezujući za sud.

Nema znatnih razlika u pogledu imenovanja vještaka koje provode različiti sudovi i koji se provode u različitim područjima pravosuđa.

Vještaci koje imenuje sud imaju pravnu obvezu prijaviti mogući sukob interesa.

V.2. Postupak

Građanski postupak

Od vještaka se općenito zahtijeva da svoj posao obavljaju temeljito, potpuno i objektivno te da zajamče znanstvenu utemeljenost iznesenih mišljenja. To vrijedi za sve vrste sudskih postupaka.

Stranke mogu osporiti izvješće vještaka davanjem izjava ili osiguravanjem drugog vještačenja.

Sud ne mora prihvatiti mišljenje vještaka. Sud može postupiti u skladu s mišljenjem vještaka čak i ako je jedna od stranaka tijekom suđenja osporila to mišljenje.

Bez obzira na to, izvješće vještaka samo je jedan od dokaza i sud će razmotriti dokaznu vrijednost mišljenja vještaka u odnosu na druge dokaze.

Nema postupka u kojem se vještaci sastaju prije suđenja ili se ispituju unakrsno.

Vještak smije kontaktirati sa strankama tijekom postupka ako mu je potrebno više informacija.

1. Izvješće vještaka

U Estoniji se izvješća vještaka mogu dostaviti u pisanom obliku, a ponekad se mogu iznijeti i usmeno. Osim kad je riječ o kaznenom postupku, vještak se pri izradi izvješća ne mora pridržavati određene strukture.

U završnom izvješću vještak se mora osvrnuti na argumente stranaka. Ako stranke zatraže dodatno izvješće zbog nedostataka u izvornom izvješću, sud može naložiti izradu dodatnog izvješća. U slučaju dvosmislenosti, proturječnosti ili nedostatnosti u mišljenju vještaka koje se ne može otkloniti dodatnim pitanjima, sud ima pravo naložiti provedbu drugog vještačenja. Ponovno vještačenje provodi isti ili drugi vještak.

2. Sudska rasprava

Vještaci ne prisustvuju pripremnoj raspravi, već ih se poziva na rasprave kako bi odgovorili na pitanja suda ili stranaka. Unakrsno ispitivanje vještaka uobičajena je praksa. Vještaci se mogu saslušati putem telefonske konferencije ako stranke na to pristanu prije rasprave.

Navedene informacije prikupljene su u okviru projekta „Pronađite vještaka” od kontakata iz svake države članice koje je odabrao Europski institut za stručno znanje i vještačenje (EEEI).