Imagine a situation in which you are in dispute with somebody in your own country or abroad and you wish to take the case to court or a situation where you are required to defend yourself if the other party takes the initiative of bringing a case against you. Imagine a situation where you are charged with criminal offences in your own country or abroad and cannot afford legal advice and/or representation before a criminal court. In all these examples you may apply for legal aid.

The right to legal aid is enshrined by:

• the European Convention on Human Rights (ECHR) - Article 6 (3)(c) of the ECHR guarantees the right to legal assistance where the defendant has insufficient means to pay for legal assistance, and to get free legal aid when the interest of justice so requires.
• the Charter of Fundamental Rights of the European Union - Article 47 of the Charter stipulates that legal aid shall be made available to those who lack sufficient resources in so far as such aid is necessary to ensure effective access to justice.

Legal aid in civil proceedings

National disputes

A legal aid system exists in all Member States of the EU. If you are in dispute with a company, a professional person, an employer or other person in the country of your residence and you do not have sufficient financial resources to meet a court case, you can apply for legal aid under existing national regulations.

A comparison of national schemes on legal aid reveals, however, that there are fundamental differences in the philosophy, organisation and management of the legal aid systems in the Member States. As regards the philosophy of the systems, the broad objective in some States seems to be to make legal services and access to justice generally available, whereas in others, legal aid can be available only to the very poorest.

Please select the relevant country's flag to obtain detailed national information.

ARCHIVED EJN (in civil and commercial matters) website

Cross-border disputes

If you are in a dispute with a company, a professional person, an employer or other person abroad and you do not have sufficient financial resources to bring a court case, you can apply for legal aid on cross-border disputes.

In order to facilitate access to legal aid in civil and commercial matters, the Directive on legal aid in cross-border issues was adopted.

It covers pre-litigation advice with a view to reaching a settlement prior to bringing legal proceedings; legal assistance in bringing a case before the court and representation by a lawyer in court and assistance with, or exemption from, the cost of proceedings.

In order to obtain legal aid in cross-border issues, you have to complete the relevant form for legal aid applications. The Directive provides two forms: one for legal aid applications and one for the transmission of legal aid applications. They are available here in all EU languages.

Legal aid in criminal proceedings

Member States have their own legislation establishing the ways in which legal aid is to be provided in criminal proceedings within their jurisdiction. In the future the European e-Justice Portal will provide detailed information in this area.

As for cross-border cases, there is currently no EU legislation on this subject.

Izvorna jezična inačica ove stranice nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: već su prevedeni.

Pravna pomoć - Češka

1 Koji su troškovi povezani sa sudskim postupcima i tko ih obično mora snositi?

Općenito gledajući, troškove snose država, sudionici u postupku i ostale osobe uključene u postupak (ponajprije je riječ o troškovima pribavljanja dokaza). Troškovi imaju dvije svrhe – preventivnu i represivnu.

U Zakonu o parničnom postupku (dalje u tekstu „ZPP”) naveden je indikativan popis troškova koji mogu nastati u parničnim postupcima. To su novčani troškovi sudionika u postupku i njihovih zastupnika (npr. troškovi prijevoza, obroka i smještaja), sudske pristojbe, neostvareni prihodi sudionika u postupku i njihovih zastupnika, troškovi pribavljanja dokaza (npr. troškovi svjedokâ i vještakâ), naknade i novčani troškovi javnog bilježnika kao povjerenika suda, naknade i novčani troškovi upravitelja ostavine, troškovi sudskog tumača ili naknade za zastupanje, ako stranku zastupa odvjetnik, javni bilježnik ili patentni zastupnik. Troškovi mogu uključivati i povrat poreza na dodanu vrijednost ili naknadu posrednika. Međutim, nije riječ o konačnom popisu, te se stoga i drugi troškovi koje je sudionik platio a izravno su povezani sa sudskim postupkom mogu smatrati troškovima postupka.

Sudionici u postupku u pravilu snose osobne troškove i troškove svojih zastupnika. Ako se sudioniku u postupku za zastupnika ili skrbnika dodijeli odvjetnik, država snosi novčane troškove odvjetnika i naknadu za zastupanje te, ovisno o slučaju, dodjeljuje povrat poreza na dodanu vrijednost.

Plaćanje sudske pristojbe detaljno je uređeno Zakonom o sudskim pristojbama. U redovnom kontradiktornom postupku sudsku pristojbu obično plaća tužitelj. U Zakonu se navodi i koji su sudski postupci izuzeti kad je riječ o plaćanju sudske pristojbe (npr. postupci u pitanjima skrbništva, postupci u pogledu pravne skrbi za maloljetne osobe, postupci za posvojenje djeteta, postupci u pogledu uzajamnih obveza uzdržavanja roditelja i djece, ostavinski postupci u prvom stupnju, postupci u pogledu poslovne sposobnosti).

Važno je razlikovati obvezu plaćanja troškova postupka i obvezu povrata tih troškova. Sudionik u postupku plaća troškove postupka kako oni nastaju, posebno tijekom postupka. Pritom se primjenjuje načelo interesa (troškove snosi osoba koja izvršava postupovnu radnju ili osoba u čijem je interesu izvršavanje radnje). Povrat troškova postupka može doći u obzir tek nakon što troškovi budu plaćeni. Povrat troškova utvrđuje se odlukom suda na temelju kriterija uspjeha u postupku ili kriterija krivnje.

Ako postoje razlozi za posebno razmatranje tog pitanja, sud može iskoristiti diskrecijsku ovlast pri donošenju odluke o troškovima postupka te odlučiti ne dodijeliti sudioniku povrat troškova, dijelom ili u cijelosti. Time se želi spriječiti mogućnost nerazmjerno izraženog učinka primjene kriterija uspjeha u postupku i kriterija krivnje.

2 Što je točno pravna pomoć?

Jedno je od glavnih načela u parničnim postupcima načelo jednakosti, kojim je, među ostalim, zajamčeno i pravo na pravnu pomoć. Pravo na pravnu pomoć ostvaruje se od početka postupka te u svakoj vrsti postupka.

U skladu sa ZPP-om pravnom se pomoći u parničnim postupcima može smatrati:

• dodjeljivanje zastupnika na zahtjev sudionika u postupku (članak 30. stavak 1. ZPP-a)
• dodjeljivanje odvjetnika, ako je to potrebno da bi se zaštitili interesi sudionika u postupku ili ako je u predmetnoj vrsti postupka odvjetničko zastupanje obvezno (članak 30. stavak 2. ZPP-a)
• potpuno ili djelomično oslobođenje sudionika u postupku od plaćanja sudskih pristojbi (članak 138. ZPP-a).

Pravnom se pomoći sudionicima u postupku donekle može smatrati i dužnost suda da ih informira.

Zasebnu kategoriju čini pravna pomoć koju dodjeljuje Češka odvjetnička komora. Ta je pomoć određena u Zakonu o odvjetništvu, u skladu s kojim svaka osoba koja ne ispunjava uvjete za to da joj sud dodijeli odvjetnika i koja si ne može na drugi način osigurati pravne usluge ima pravo na odvjetnika kojeg dodjeljuje Češka odvjetnička komora i koji će joj pružiti pravne savjete i pravne usluge.

Podnositelj zahtjeva tako ima pravo na besplatno pravno savjetovanje pod uvjetom da njegov prosječni mjesečni dohodak za šest kalendarskih mjeseci prije podnošenja zahtjeva ne prelazi iznos tri puta veći od egzistencijalnog minimuma pojedinca ili osoba čija se primanja procjenjuju zajedno s njegovima u skladu sa zakonom o egzistencijalnom minimumu i minimalnoj plaći za osnovne životne potrebe te pod uvjetom da ga u predmetu u okviru kojeg traži pomoć ne zastupa drugi odvjetnik ili osoba ovlaštena za pružanje pravnih usluga (u skladu s člankom 2. stavkom 2. točkom (a) Zakona o odvjetništvu).

Ako podnositelj zahtjeva ispunjava prethodno navedene uvjete, ima pravo na besplatno pravno savjetovanje u trajanju od najmanje 30 minuta, a najviše do 120 minuta, za svaku kalendarsku godinu.

Zakonom o odvjetništvu ujedno se omogućuje pružanje jednokratnih pravnih savjeta neodređenom broju osoba u centrima za zadržavanje državljana trećih zemalja, u skladu sa zakonom kojim se uređuje boravak stranih državljana u Češkoj, ili u prihvatnim centrima, u skladu sa Zakonom o azilu, na inicijativu njihovih upravitelja.

U skladu sa Zakonom o odvjetništvu pružanje pravnih usluga može se zatražiti i ako to opravdavaju dohodak i imovinski uvjeti podnositelja zahtjeva.

3 Imam li pravo na pravnu pomoć?

Sud može na temelju zahtjeva osloboditi sudionika u postupku (ili umješača) od plaćanja sudske pristojbe ako to opravdavaju osobne okolnosti sudionika i ako zahtjev nije neosnovan, ako nije riječ o zahtjevu koji će neizbježno biti odbijen ili ako zahtjev ne bi doveo do zlouporabe postupka.

Od plaćanja mogu biti oslobođene i fizičke i pravne osobe.

Sudioniku u postupku ne smije se onemogućiti da ostvaruje ili brani svoja prava na sudu samo zato što se nalazi u nepovoljnoj financijskoj situaciji. Sud posebno uzima u obzir opću financijsku situaciju podnositelja zahtjeva, iznos sudske pristojbe, troškove koji bi mogli biti potrebni za iznošenje dokaza te prirodu zahtjeva. Kad je riječ o fizičkim osobama, sud uzima u obzir njihove socijalne uvjete, zdravstveno stanje i dr. Ako je riječ o pravnim osobama i fizičkim osobama koje su poduzetnici, uzima u obzir i prirodu njihova poslovanja ili drugih aktivnosti, status i strukturu njihove imovine i platnu sposobnost.

Zahtjev koji će neizbježno biti odbijen ili bi doveo do zlouporabe postupka konkretno podrazumijeva situaciju u kojoj je iz činjeničnih navoda podnositelja zahtjeva već jasno da ne može ostvariti svoj zahtjev. Podnošenje neosnovanog zahtjeva ili zahtjeva koji bi doveo do zlouporabe postupka konkretno podrazumijeva zlouporabu prava ili očigledan pokušaj da se odgodi izvršenje jasno obvezujuće obveze.

Ako sudionik u postupku ispunjava uvjete za oslobođenje od plaćanja sudske pristojbe i ako je to potrebno da bi se zaštitili njegovi interesi, sud na njegov zahtjev dodjeljuje zastupnika. Međutim, pravo na dodjelu zastupnika ne dobiva se automatski ako se na postupak ili sudionika u postupku na temelju zakona primjenjuje oslobođenje od plaćanja sudske pristojbe (u skladu sa Zakonom o sudskim pristojbama). Čak i u tim slučajevima moraju biti ispunjeni prethodno navedeni uvjeti za oslobođenje od plaćanja sudske pristojbe u skladu sa Zakonom o parničnom postupku. Odvjetnik će se sudioniku u postupku dodijeliti za zastupnika ako je to potrebno da bi se zaštitili njegovi interesi ili ako u predmetnom postupku sudionika mora zastupati odvjetnik (ili javni bilježnik).

Od takvog se sudionika u postupku ne može zahtijevati da plati predujam za troškove pribavljanja dokaza koje je sam podnio ili dokaza koje je sud zatražio u pogledu činjenica koje je sudionik naveo (ili onih u njegovu interesu, članak 141. stavak 1. ZPP-a) niti se od njega može tražiti povrat troškova države (članak 148. stavak 1. ZPP-a). Novčane troškove i naknadu za zastupanje dodijeljenom odvjetniku plaća država.

Sudionik u postupku zahtjev za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi može podnijeti u isto vrijeme kada i tužbu (zahtjev za pokretanje postupka) ili u bilo kojem trenutku tijekom postupka do konačne odluke suda. Sud može dodijeliti zastupnika prije početka samog postupka ako budući sudionik u postupku namjerava podnijeti tužbu uz pomoć zastupnika.

Sud odlučuje o zahtjevu za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi donošenjem odluke koja se može pobijati žalbom.

U slučaju da sud odbije njegov zahtjev za dodjelu zastupnika podnositelj zahtjeva može zatražiti da mu Češka odvjetnička komora dodijeli odvjetnika. U takvom slučaju podnositelj zahtjeva ima pravo na besplatno pravno savjetovanje pod uvjetom da njegov prosječni mjesečni dohodak za šest kalendarskih mjeseci prije podnošenja zahtjeva ne prelazi iznos tri puta veći od egzistencijalnog minimuma pojedinca ili osoba čija se primanja procjenjuju zajedno s njegovima u skladu sa zakonom o egzistencijalnom minimumu i minimalnoj plaći za osnovne životne potrebe te pod uvjetom da ga u predmetu u okviru kojeg traži pomoć ne zastupa drugi odvjetnik ili osoba ovlaštena za pružanje pravnih usluga (u skladu s člankom 2. stavkom 2. točkom (a) Zakona o odvjetništvu).

Druga je mogućnost da podnositelj zahtjeva iskoristi pravo na to da mu se pruže pravne usluge ako je to opravdano njegovim dohotkom i imovinskim uvjetima. I u tom se slučaju podnositelj zahtjeva mora obratiti Češkoj odvjetničkoj komori.

4 Dodjeljuje li se pravna pomoć za sve vrste postupaka?

Pravna pomoć u skladu sa ZPP-om primjenjuje se na sve postupke uređene ZPP-om.

Pravna pomoć koju pruža Češka odvjetnička komora, osim na postupke pred javnim tijelima, primjenjuje se i na sudske postupke, upravne postupke i postupke pred Ustavnim sudom.

5 Postoje li posebni postupci za hitne slučajeve?

U takvim slučajevima nisu predviđeni posebni postupci.

6 Gdje mogu dobiti obrazac zahtjeva za pravnu pomoć?

Obrasci zahtjeva uređeni su Naputkom Ministarstva pravosuđa br. 4/2017 od 23. listopada 2017., ref. br. 12/2017-OJD-ORG/36. Obrazac za fizičke osobe i obrazac za pravne osobe (Izjava o osobnoj i imovinskoj situaciji i dohotku za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi i dodjelu zastupnika te Izjava pravne osobe o imovinskoj situaciji i drugim presudnim činjenicama za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi i dodjelu zastupnika) dostupni su na internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa Češke Republike.

Obrasci povezani s podnošenjem zahtjeva za pravnu pomoć koju dodjeljuje Češka odvjetnička komora priloženi su Uredbi Ministarstva pravosuđa Češke Republike br. 120/2018 kojom se utvrđuju obrasci zahtjeva za imenovanje odvjetnika i obrazac zahtjeva za jednokratno pravno savjetovanje. Ti su obrasci dostupni na internetskim stranicama Češke odvjetničke komore.

7 Koji se dokumenti trebaju dostaviti zajedno s obrascem zahtjeva za pravnu pomoć?

Svi dokumenti koje je potrebno priložiti navedeni su u samom predmetnom obrascu. Neki od tih dokumenata mogu biti: potvrda poslodavca o dohotku od rada ili dohotku na temelju ugovora o radu izvan radnog odnosa, konačno i pravomoćno rješenje poreznog tijela (prihodi od poslovanja i drugih samostalnih djelatnosti), konačna i pravomoćna odluka o isplati primitka ili potvrda isplatitelja o tom primitku (dohodak od materijalnog i socijalnog osiguranja) ili druga konačna i pravomoćna rješenja porezne uprave (drugi dohodak).

8 Gdje se podnosi zahtjev za pravnu pomoć?

Zahtjev za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi možete podnijeti sudu na kojem se vodi postupak za koji tražite oslobođenje. O zahtjevu odlučuje prvostupanjski sud, čak i ako se oslobođenje u pogledu postupka traži nakon podnošenja žalbe.

Zahtjev Češkoj odvjetničkoj komori za dodjelu odvjetnika možete podnijeti:

1. u pisanom obliku na adresu Češke odvjetničke komore, ogranak u Brnu, nám. Svobody 84/15, 602 00 Brno ili
2. u elektroničkom obliku s priznatim elektroničkim potpisom na adresu epodatelna@cak.cz ili
3. u elektronički pretinac za dostavu dokumenata Češke odvjetničke komore, id. oznake n69admd.

9 Kako mogu saznati imam li pravo na pravnu pomoć?

U skladu sa zakonom (članak 5. ZPP-a) sudovi imaju opću dužnost informirati sudionike u postupku, pri čemu im moraju pružiti informacije o njihovim postupovnim pravima i obvezama. Sud mora obavijestiti sudionika o njegovu pravu da podnese zahtjev za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi ili za imenovanje zastupnika.

10 Što trebam učiniti ako imam pravo na pravnu pomoć?

Vidjeti odgovor na pitanje „Imam li pravo na pravnu pomoć?”.

11 Ako imam pravo na pravnu pomoć, tko mi odabire odvjetnika?

O dodjeljivanju zastupnika na temelju sudionikova zahtjeva odlučuje sud. Ako je to potrebno da bi se zaštitili interesi sudionika ili ako u predmetnom postupku sudionika mora zastupati odvjetnik ili javni bilježnik, sud će mu za zastupanje dodijeliti odvjetnika. Sud će dodijeliti određenog odvjetnika koji je dužan pružati pravne usluge osim ako ima zakonske razloge da to odbije (kao što je sukob interesa).

Za odlučivanje o zahtjevima za pravnu pomoć koju dodjeljuje Češka odvjetnička komora nadležan je predsjednik Komore. Predsjednik Češke odvjetničke komore povjerio je direktoru ogranka Komore u Brnu izvršavanje te ovlasti u njegovo ime.

U svrhu dodjeljivanja odvjetnika Češka odvjetnička komora vodi popis odvjetnika koji su pristali pružati prethodno opisanu pravnu pomoć. Kada određuje odvjetnika koji će pružati takve pravne usluge, Češka odvjetnička komora mora se pobrinuti da se odvjetnici dodjeljuju pravedno i uz uzimanje u obzir prirode i složenosti predmeta.

12 Pokriva li pravna pomoć sve troškove postupka?

Vidjeti odgovor na pitanje „Koji su troškovi povezani sa sudskim postupcima i tko ih obično mora snositi?”.

Za obradu zahtjeva za pravnu pomoć koju dodjeljuje Češka odvjetnička komora podnositelj zahtjeva Komori mora platiti pristojbu od 100 CZK. Nositelji iskaznica ZTP (teži oblik invaliditeta) ili ZTP/P (teži oblik invaliditeta koji zahtijeva posebnu skrb) i osobe koje primaju materijalnu pomoć oslobođeni su od plaćanja te pristojbe.

13 Tko snosi druge troškove ako imam pravo samo na ograničenu pravnu pomoć?

Oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi sud može odobriti i samo djelomično, samo za jedan dio postupka (npr. isključivo za postupak u prvom stupnju) ili samo kad je riječ o određenim sudskim pristojbama. Sudionik u postupku dužan je platiti preostali dio sudskih pristojbi.

Ako se sudioniku u postupku za zastupnika ili skrbnika dodijeli odvjetnik, država snosi novčane troškove odvjetnika i naknadu za zastupanje te, ovisno o slučaju, dodjeljuje povrat poreza na dodanu vrijednost.

14 Obuhvaća li pravna pomoć i žalbe?

Osim ako sud odluči drukčije, oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi primjenjuje se na cijeli postupak, odnosno do donošenja konačne i pravomoćne odluke. Oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi primjenjuje se i na prvostupanjski postupak i na žalbeni postupak (redovni pravni lijekovi). Međutim, u postupcima povodom izvanrednih pravnih lijekova (revizija žalbe, zahtjev za ponavljanje postupka, tužba za poništenje) oslobođenje se ne primjenjuje automatski te sudionik u postupku može podnijeti novi zahtjev za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi.

15 Može li se pravna pomoć povući prije zaključenja postupka (ili čak opozvati nakon završetka postupka)?

Ako se okolnosti u kojima se nalazi sudionik u postupku toliko promijene da više nema osnove za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi ili sud naknadno otkrije da stvarne okolnosti sudionika nisu opravdavale oslobođenje ni u trenutku kada je ono odobreno, sud će povući oslobođenje. Takva mjera ima retroaktivni učinak samo ako to sud izričito odluči. Sud može povući oslobođenje isključivo do donošenja konačne odluke u postupku.

Međutim, sama promjena u pravilima za procjenu okolnosti podnositelja zahtjeva ili promjena mišljenja suda u pogledu neosnovanosti zahtjeva, njegove očigledne bezuspješnosti ili zlouporabe postupka nisu dovoljni razlozi za povlačenje oslobođenja od plaćanja sudskih pristojbi.

U slučaju pravne pomoći koju dodjeljuje Češka odvjetnička komora ona će opozvati dodjelu odvjetnika ako se za vrijeme u kojem taj odvjetnik pruža pravne usluge u predmetnoj pravnoj stvari utvrdi da dohodak i imovinska situacija klijenta nisu opravdavali pružanje pravnih usluga.

Komora će opozvati dodjelu odvjetnika i ako, za vrijeme u kojem taj odvjetnik pruža pravne usluge, u dotičnom predmetu postane jasno da su se dohodak i financijska situacija klijenta toliko promijenili da više nema osnove za pružanje pravnih usluga. Komora će dodjelu odvjetnika opozvati u trenutku u kojem dođe do promjene te situacije. Čak je i u tom slučaju odvjetnik obvezan poduzeti sve hitne mjere u razdoblju od 15 dana od dana na koji je opozvana dodjela tog odvjetnika radi pružanja pravnih usluga, kako se time ne bi ugrozila prava i zakoniti interesi klijenta. To se ne primjenjuje ako klijent u pisanom obliku obavijesti odvjetnika da ne ustraje na tome da on ispuni tu dužnost.

16 Mogu li osporiti odbijanje pružanja pravne pomoći?

Odluku o prihvaćanju vašeg zahtjeva za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi ili o povlačenju tog oslobođenja donosi sud. Ona se donosi u obliku sudske odluke. Protiv te odluke možete podnijeti žalbu, osim ako je odluku donio žalbeni sud u prvom stupnju, koja je u tom slučaju konačna.

Predsjednik Češke odvjetničke komore (ili direktor ogranka Komore u Brnu ovlašten da djeluje u njegovo ime) u upravnom postupku odlučuje o tome hoće li Češka odvjetnička komora dodijeliti odvjetnika. Protiv te odluke može se podnijeti upravna žalba.

Izvorna jezična inačica ove stranice nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: već su prevedeni.

Pravna pomoć - Njemačka

1 Koji su troškovi povezani sa sudskim postupcima i tko ih obično mora snositi?

Ako vas savjetuje i zastupa odvjetnik, on ima pravo na naknadu za obavljeni rad, čiji iznos uvelike ovisi o vrijednosti predmeta spora. Mogu nastati i sudski troškovi, ako se u predmetu pokrene postupak pred sudom. Oni ne obuhvaćaju samo pristojbe i troškove suda, nego i troškove koje stranka kojoj je potrebna pravna pomoć treba platiti da bi izvršila radnju koju je naložio sud ili troškove koje je potrebno platiti da bi se poduzele odgovarajuće pravne radnje ili iznijela odgovarajuća obrana. Stranka koja ne traži pravnu pomoć u pravilu bi trebala snositi te troškove. Ako sud presudi u korist te stranke, ona će od protustranke dobiti povrat tih troškova.

2 Što je točno pravna pomoć?

U Njemačkoj se razlikuju savjetodavna pomoć (Beratungshilfe) i pravna pomoć (Prozesskostenhilfe).

Pomoć u smislu pravnog savjetovanja i zastupanja u izvansudskim postupcima (savjetodavna pomoć) pruža se osobama slabijeg imovinskog stanja u skladu sa Zakonom o pravnom savjetovanju i zastupanju za građane s niskim dohotkom (Gesetz über Rechtsberatung und Vertretung für Bürger mit geringem Einkommen (Beratungshilfegesetz)).

Osobe slabijeg imovinskog stanja primaju pravnu pomoć za sudjelovanje u sudskim postupcima u skladu s propisima o pravnoj pomoći.

3 Imam li pravo na pravnu pomoć?

Savjetodavna pomoć ili pravna pomoć odobrava se ako osoba koja traži pravne usluge nije u mogućnosti prikupiti potrebna sredstva zbog svojih osobnih i financijskih okolnosti (slabije imovinsko stanje) te nema drugih razumnih prilika za dobivanje pomoći (npr. osiguranje troškova pravne zaštite, savjeti udruge stanara ili sindikata itd.).

Osim toga, pravna radnja koju namjerava poduzeti za zaštitu svojih prava mora biti osnovana. Za odobrenje pravne pomoći planirana pravna radnja ili obrana mora imati dovoljne izglede za uspjeh. Sud koji odlučuje o zahtjevu za pravnu pomoć mora na temelju iznesenih činjenica i dostupnih dokumenata smatrati pravni položaj podnositelja točnim ili barem utemeljenim te mora, s obzirom na činjenice, biti uvjeren da će podnositelj zahtjeva moći iznijeti dokaze. Ako ispunjava pravne uvjete, dotična osoba ima pravo na savjetodavnu pomoć ili pravnu pomoć.

4 Dodjeljuje li se pravna pomoć za sve vrste postupaka?

U Njemačkoj se razlikuju savjetodavna pomoć i pravna pomoć (vidjeti pitanje 2.).

Savjetodavna pomoć (koja obuhvaća savjetovanje i, prema potrebi, zastupanje) dodjeljuje se u građanskopravnim stvarima, uključujući radno, upravno, ustavno i socijalno pravo. Kad je riječ o kaznenom i prekršajnom pravu, pruža se samo savjetovanje. U pitanjima u kojima se primjenjuje pravo druge države savjetodavna pomoć dodjeljuje se ako činjenice predmeta imaju vezu s Njemačkom. Za predmete u području poreznog prava ne dodjeljuje se pravna pomoć.

Pravna pomoć dodjeljuje se za sve vrste postupaka povezanih s građanskim sporovima, za izvanparnične postupke te postupke pred radnim, upravnim, socijalnim ili poreznim sudom (Arbeitsgericht, Verwaltungsgericht, Sozialgericht ili Finanzgericht). Tuženici u kaznenim postupcima i dužnici u postupcima u slučaju nesolventnosti ne primaju pravnu pomoć. Propisi o odvjetnicima obrane koje dodjeljuje sud sadržavaju detaljna posebna pravila u pogledu tuženika u kaznenim postupcima. Dužnici u postupku u slučaju nesolventnosti mogu dobiti odgodu plaćanja troškova postupka ako su uz zahtjev za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti podnijeli zahtjev za otpust preostalog duga. U tom slučaju sud nadležan za nesolventnost dužniku na poseban zahtjev dodjeljuje i odvjetnika po njegovu izboru koji ga je voljan zastupati ako se zastupanje po odvjetniku pokaže potrebnim.

5 Postoje li posebni postupci za hitne slučajeve?

Ne postoje takvi posebni postupci. Postojeće mogućnosti dodjele savjetodavne pomoći i pravne pomoći obuhvaćaju i hitne slučajeve.

6 Gdje mogu dobiti obrazac zahtjeva za pravnu pomoć?

Obrasci zahtjeva za savjetodavnu pomoć i pravnu pomoć mogu se dobiti od lokalnih sudova (Amtsgerichten) i odvjetnika.

7 Koji se dokumenti trebaju dostaviti zajedno s obrascem zahtjeva za pravnu pomoć?

Potrebni podaci o dohotku moraju se vjerodostojno dokazati podnošenjem relevantnih dokumenata (npr. platna lista ili, u slučaju samozaposlenih osoba, posljednje porezno rješenje).

8 Gdje se podnosi zahtjev za pravnu pomoć?

U Njemačkoj se razlikuju savjetodavna pomoć i pravna pomoć (vidjeti pitanje 2.).

Zahtjev za savjetodavnu pomoć podnosi se lokalnom sudu na čijem području nadležnosti osoba koja traži pravne usluge ima zakonsko prebivalište (mjesto prebivališta). Ako osoba nema zakonsko prebivalište u Njemačkoj, nadležan je onaj lokalni sud na čijem području nadležnosti nastane potreba za pružanjem savjetodavne pomoći. Za takvu se vrstu pomoći može i izravno obratiti odvjetniku. U tom se slučaju nakon toga, a u roku od četiri tjedna, mora podnijeti odgovarajući zahtjev sudu.

Zahtjev za pravnu pomoć potrebno je podnijeti sudu pred kojim je pokrenut ili će se pokrenuti postupak za koji se pravna pomoć traži. Upravo taj sud (a ne, na primjer, tijelo za socijalnu skrb) ispituje zahtjev i ocjenjuje jesu li ispunjeni uvjeti za dodjelu pravne pomoći.

9 Kako mogu saznati imam li pravo na pravnu pomoć?

Informacije o savjetodavnoj pomoći i pravnoj pomoći mogu se dobiti na lokalnim sudovima i od odvjetnikâ.

10 Što trebam učiniti ako imam pravo na pravnu pomoć?

Ako imate pravo na savjetodavnu pomoć ili pravnu pomoć, trebali biste ispuniti odgovarajući obrazac, priložiti potrebne dokumente i podnijeti ga tijelu navedenom u odgovoru na pitanje 8.

11 Ako imam pravo na pravnu pomoć, tko mi odabire odvjetnika?

U Njemačkoj se razlikuju savjetodavna pomoć i pravna pomoć (vidjeti pitanje 2.).

Osoba koja traži pravne usluge može sama odabrati odvjetnika koji će joj pružiti savjetodavnu pomoć. U saveznim zemljama Bremenu i Hamburgu savjetodavnu pomoć pružaju javni centri za pravno savjetovanje. Odvjetnici su dužni pružiti savjetodavnu pomoć te se zahtjev za tu vrstu pravne pomoći može odbiti samo u posebnim slučajevima na temelju važnih razloga.

I u slučaju pravne pomoći možete sami odabrati odvjetnika za svoj predmet. Podnositelj zahtjeva mora odabrati odvjetnika koji je ovlašten za zastupanje na sudu. Predsjednik suda odabire i dodjeljuje odvjetnika samo ako dotična stranka ne može pronaći odvjetnika koji bi je zastupao.

12 Pokriva li pravna pomoć sve troškove postupka?

U Njemačkoj se razlikuju savjetodavna pomoć i pravna pomoć (vidjeti pitanje 2.).

Odvjetnik ima pravo na naknadu u iznosu od 15 EUR od osobe kojoj je pružio savjetodavnu pomoć, ali ovisno o njezinim okolnostima ta osoba može biti i oslobođena plaćanja te naknade. Svi drugi ugovori o naknadama smatraju se ništavnima. Ostatak naknade za svoj rad odvjetnik prima iz državne riznice.

U slučaju dodjele pravne pomoći obuhvaćeni su svi troškovi postupka, osim onih troškova podnositelja zahtjeva koji nisu bili potrebni da se zaštite njegova prava. Stranka kojoj je potrebna pravna pomoć ne snosi nikakve druge troškove.

13 Tko snosi druge troškove ako imam pravo samo na ograničenu pravnu pomoć?

Ako su ispunjeni uvjeti za dodjelu pravne pomoći, podnositelj zahtjeva ne snosi nikakve druge troškove. Dodjelom pravne pomoći obuhvaćeni su svi potrebni troškovi postupka. Međutim, ako je podnositelj zahtjeva financijski sposoban snositi dio troškova postupka, obvezan je odgovarajući iznos, u cijelosti ili djelomično, vratiti u obrocima državnoj riznici iz koje su plaćeni ti troškovi. Najkasnije četiri godine nakon završetka postupka mogu se preispitati osobne i financijske okolnosti te se može naložiti plaćanje obroka ili prilagoditi iznos postojećih obroka, kojih, u svakom slučaju, ne može biti više od 48.

Moguće je da pravna pomoć ne obuhvaća sve dijelove postupka („djelomična pravna pomoć”). U takvim je slučajevima učinak pravne pomoći ograničen na dio za koji je odobrena.

14 Obuhvaća li pravna pomoć i žalbe?

Dodjela pravne pomoći ne obuhvaća automatski i žalbe. Ona prestaje donošenjem konačne odluke suda pred kojim je postupak pokrenut. Međutim, može se podnijeti zahtjev i za pravnu pomoć u žalbenom postupku. Žalbeni će sud ocijeniti je li stranci i dalje potrebna pravna pomoć te je li žalba osnovana i ima li izglede za uspjeh. Ima li žalba izglede za uspjeh ili je li osnovana ne utvrđuje se ako je protustranka podnijela žalbu. Ako su ti uvjeti ispunjeni, podnositelj zahtjeva ima pravo na pravnu pomoć.

15 Može li se pravna pomoć povući prije zaključenja postupka (ili čak opozvati nakon završetka postupka)?

U Njemačkoj se razlikuju savjetodavna pomoć i pravna pomoć (vidjeti pitanje 2.).

Savjetodavna pomoć može se ukinuti ako se njezina dodjela temeljila na netočnim informacijama dobivenima od stranke koja je tražila pravne usluge.

Pravna pomoć može se ukinuti samo u sljedećim okolnostima:

1. ako je pravna pomoć dobivena na temelju lažnih navoda i netočnih informacija o sporu
2. ako su, kako bi se ispunili subjektivni zahtjevi za odobravanje pomoći, navedene netočne informacije te nisu podnesene potrebne izjave
3. ako ne postoje navedene osobne i financijske okolnosti potrebne za pružanje pomoći
4. ako osoba kasni s plaćanjem obroka ili
5. ako osoba ne prijavi znatno povećanje dohotka ili znatno poboljšanje drugih financijskih okolnosti ili ne prijavi novu adresu.

16 Mogu li osporiti odbijanje pružanja pravne pomoći?

U Njemačkoj se razlikuju savjetodavna pomoć i pravna pomoć (vidjeti pitanje 2.).

Protiv odluke lokalnog suda o odbijanju zahtjeva za savjetodavnu pomoć može se podnijeti izravna žalba (sofortige Beschwerde).

Ako je podnositelju odbijen zahtjev za pravnu pomoć, on može protiv te sudske odluke u roku od mjesec dana podnijeti izravnu žalbu ako je vrijednost predmeta spora u glavnom postupku veća od 600 EUR. Ako vrijednost predmeta spora u glavnom postupku nije veća od 600 EUR, žalba se može podnijeti samo ako sud nije odobrio pravnu pomoć isključivo na temelju uvjeta povezanog s osobnim i financijskim okolnostima.

Više informacija:

https://www.bmj.de/SharedDocs/Publikationen/DE/Beratungs_PKH.html

1 Koji su troškovi povezani sa sudskim postupcima i tko ih obično mora snositi?

Troškovi povezani sa suđenjem mogu se razlikovati ovisno o sudu, postupku i složenosti predmeta.

2 Što je točno pravna pomoć?

Pravna pomoć odnosi se na odvjetničko zastupanje u građanskim postupcima pred okružnim sudom (District Court), regionalnim sudom (Circuit Court), Visokim sudom (High Court), Žalbenim sudom (Court of Appeal) i Vrhovnim sudom (Supreme Court), a u određenim slučajevima i pred Sudom Europske unije. Primjenjuje se i na žalbe upućene Žalbenom sudu za međunarodnu zaštitu (International Protection Appeals Tribunal). Dostupna je i u pojedinim istragama kad istražni sudac uputi zahtjev Odboru.

Pravnu pomoć u pravilu pružaju odvjetnici zaposleni u pravnim centrima Odbora. Međutim, pravnu pomoć može pružati i samostalni odvjetnik s popisa odvjetnika koji vodi Odbor. To se posebno odnosi na predmete u području obiteljskog prava i međunarodne zaštite.

3 Imam li pravo na pravnu pomoć?

Ispunjavanje financijskih uvjeta i doprinosi

Odbor za pravnu pomoć (Legal Aid Board) Home - LAB (legalaidboard.ie) provjerava vaše imovinsko stanje kako bi utvrdio imate li pravo na njegove usluge.  Da biste ostvarili pravo na pravnu pomoć i savjetovanje u građanskim postupcima, vaš godišnji raspoloživi dohodak ne smije biti viši od 18 000 EUR, a vaša raspoloživa imovina ne smije biti veća od 100 000 EUR.  U oba slučaja Odbor za pravnu pomoć primjenjuje određene iznimke pri utvrđivanju imovinskog stanja.  Nekretnina u kojoj živite ne uzima se u obzir pri izračunu vrijednosti vaše imovine.

U većini slučajeva trebate uplatiti iznos koji nazivamo „doprinos”.  Iznos doprinosa ovisi o visini dohotka i vrijednosti imovine kojima raspolažete.

Na prvom sastanku s odvjetnikom trebate platiti doprinos za savjetovanje. Najniži iznos doprinosa za savjetovanje iznosi 30 EUR.  Taj doprinos može iznositi do 150 EUR, ovisno o vašem dohotku.

Ako Odbor za pravnu pomoć prihvati da vas zastupa pred sudom, morate platiti doprinos za pravnu pomoć. Najniži iznos doprinosa za pravnu pomoć jest 130 EUR.  Ovisno o visini vašeg dohotka i vrijednosti imovine, možda ćete morati platiti i više.  Iznos doprinosa za pravnu pomoć uključuje doprinos za savjetovanje. Stoga, ako vaš doprinos iznosi 130 EUR, trebate platiti samo dodatnih 100 EUR.

Ne morate platiti doprinos:

• ako Tusla (Agencija za djecu i obitelj) zatraži od suda odobrenje da vašu djecu stavi pod skrb države ili da njezini djelatnici provode nadzor nad djecom u vašem domu
• ako u svojstvu podnositelja prijedloga ili protustranke sudjelujete pred okružnim sudom u postupku radi izdavanja naloga kojim se izriče zabrana, sigurnosna mjera, zaštitna mjera ili privremena zabrana.

Postoji još nekoliko slučajeva u kojima Odbor za pravnu pomoć ne naplaćuje doprinos.  To su slučajevi u kojima pruža uslugu pravnog savjetovanja osobi koja tvrdi da je bila žrtva silovanja ili spolnog nasilja, odnosno uslugu zastupanja te osobe na suđenju osobi koja je optužena za silovanje ili spolno nasilje.

Međunarodna zaštita (azil)

Ako podnosite zahtjev za pravnu pomoć u postupku u kojem tražite međunarodnu zaštitu u Irskoj, obvezni ste platiti samo doprinos u iznosu od 10 EUR.

Kako se utvrđuju moji prihodi?

Prvi je korak da ispunite izjavu o imovinskom stanju na obrascu zahtjeva za pravne usluge.  U obrazac trebate unijeti sljedeće informacije:

Dohodak– odnosi se na vaš ukupan dohodak, na primjer nadnice, plaću, isplate socijalne pomoći (iako su izuzete neke isplate socijalne pomoći kao što je dječji doplatak i doplatak za njegovatelja) (ni mjere stambenih potpora koje dodjeljuje neko javno tijelo ne smatraju se dohotkom), mirovine te određene osobne okolnosti, kao i određene vrste izdataka radi odlučivanja za koje se odbitke može umanjiti vaš prihod u svrhu izračuna raspoloživog dohotka.

Odbici su:

Odbor za pravnu pomoć izračunava vaš raspoloživi dohodak i obavještava vas o doprinosu koji morate platiti.  Izjavu o imovinskom stanju možete ispuniti sami ili vam u tome mogu pomoći djelatnici pravnog centra. Na poveznici https://www.legalaidboard.ie/en/ nalazi se internetski pokazatelj koji vam pomaže utvrditi ispunjavate li financijske uvjete za dodjelu pravne pomoći.  Pokazatelj ne jamči da ispunjavate financijske kriterije za pružanje pravnih usluga.  Služi samo kao vodič.

Kako mogu potvrditi svoje glavne izvore dohotka i odbitke?

Možda ćete trebati dostaviti dokaz o svojem glavnom izvoru dohotka tako da, na primjer, dostavite:

• presliku obračuna isplaćene plaće
• presliku obračuna socijalne pomoći
• presliku ugovora o najmu/kreditu.

Odbor za pravnu pomoć može zatražiti od Odjela za zapošljavanje i socijalnu zaštitu da istraži imovinsko stanje osobe koja traži ili prima pravne usluge.  U nekim slučajevima Odbor za pravnu pomoć može zahtijevati da dostavite dodatnu dokumentaciju povezanu s odbicima koje ste naveli.

Kako se izračunavaju moja kapitalna sredstva?

Vrijednost vašeg doma izuzeta je iz procjene vaših kapitalnih sredstava.  Ako je vrijednost vaših kapitalnih sredstava veća od 4000 EUR, morate ispuniti izjavu o kapitalu na obrascu zahtjeva.  Potrebni su sljedeći podaci:

• kapital – vaš ukupan kapital neovisno o vrsti, uključujući nekretnine, vozila, gotovinu, novčana sredstva na bankovnom računu, ulaganja ili druga sredstva te
• dugovanja – određena dugovanja mogu vam se priznati kao odbitak i uračunati pri utvrđivanju vrijednosti raspoloživog kapitala, kao što su, primjerice, zajmovi kreditnih unija.

Što se događa ako mi je dosuđena naknada troškova postupka?

Ako vam je dosuđena naknada troškova postupka, ti se troškovi moraju uplatiti u Fond za pravnu pomoć i koristiti za pokrivanje troškova Odbora za pravnu pomoć koji vam je pružio pravne usluge.  To se u pravilu ne odnosi na predmete u području obiteljskog prava.  U ostalim predmetima, ako dobijete spor, obično će vam biti dosuđena naknada troškova postupka.  Suprotno tomu, ako izgubite spor, sud vam može naložiti plaćanje troškova druge strane.  U tom slučaju Odbor za pravnu pomoć nema obvezu plaćanja troškova druge strane i za njih odgovarate sami.

Što se događa ako dobijem ili zadržim novac ili drugu imovinu kao rezultat mojeg predmeta?

Ako dobijete ili zadržite novac ili nekretninu kao rezultat vašeg predmeta, Odbor za pravnu pomoć može, uz određene iznimke, iskoristiti taj novac ili nekretninu za plaćanje vaše pravne pomoći.  Dužni ste uplatiti u njegov Fond za pravnu pomoć sav novac koji dobijete ili zadržite kao rezultat vašeg predmeta koji nije izuzet.  Odbor će taj iznos umanjiti za svoje troškove i vratiti vam preostali dio.  Ako steknete ili zadržite nekretninu (npr. kuću ili zemljište), Odbor je ovlašten upisati zalog na toj nekretnini tako da se ona ne može prodati do povrata troškova.

Što trebam učiniti ako dođe do promjene moje financijske situacije?

Ako primate pravne usluge, morate obavijestiti Odbor za pravnu pomoć (preko svojeg odvjetnika) o svakoj promjeni svojeg dohotka ili kapitala. Na primjer, ako vam je povećana plaća, ako se promijenio iznos vaše socijalne pomoći ili ste kupili novu kuću ili automobil.  Razlog tomu je što cijelo vrijeme morate ispunjavati uvjete za primanje pravnih usluga, sve dok vaš predmet ne bude dovršen.  Popravljanje vaše financijske situacije ne znači nužno da više nemate pravo na pravnu pomoć, ali možda ćete morati platiti viši doprinos.

Što se događa ako propustim obavijestiti pravni centar o promjeni mojih prilika?

Ako ne obavijestite Odbor za pravnu pomoć o promjeni vašeg dohotka ili kapitala, a on to utvrdi, Odbor može donijeti odluku o prestanku pružanja pravne pomoći u vašem predmetu.

4 Dodjeljuje li se pravna pomoć za sve vrste postupaka?

Strani podnositelji zahtjeva koji ispunjavaju financijske uvjete i zadovoljavaju test osnovanosti određen Zakonom i podzakonskim propisima mogu tražiti pravnu pomoć u Irskoj ako je postupak u nadležnosti irskih sudova i tijela.

Iako većina podnositelja zahtjeva ima prebivalište u Irskoj, zahtjev za pravnu pomoć i/ili pravni savjet u Irskoj može tražiti i osoba s prebivalištem izvan Irske, neovisno o tome je li irski državljanin, ako traži pravnu pomoć ili pravni savjet u vezi s pravnim pitanjem za koje je mjerodavno irsko pravo i obično kad se pravna pomoć pruža osobi s prebivalištem izvan Irske ako se nekretnina ili osobna imovina koja je predmet spora nalazi u Irskoj. Osobe s prebivalištem izvan Irske moraju proći procjenu ispunjavanja financijskih uvjeta, jednako kao što irski podnositelji zahtjeva moraju proći provjeru imovinskog stanja kako bi se utvrdilo ispunjavaju li uvjete za pravnu pomoć.

Pravna pomoć pruža se bez primjene kriterija ispunjavanja uvjeta provjerom imovinskog stanja u sudskim postupcima pokrenutima prema Zakonu o otmici djece i izvršenju odluka u predmetima skrbi iz 1991. i Zakonu o uzdržavanju iz 1994. (ako je riječ o povratu uzdržavanja u recipročnoj nadležnosti).

U pravilu se pravna pomoć ne pruža ako podnositelj zahtjeva može bez poteškoća dobiti pravni savjet izvan okvira Zakona. To se općenito primjenjuje ako usluge pružaju drugi izvori, npr. agencije za savjetovanje ili drugo državno tijelo.

Pružanje pravnih savjeta iz područja kaznenog prava je izvan područja primjene Zakona, osim savjetovanja podnositelja prijave u slučajevima „silovanja”.

Prije odobravanja pravne pomoći Odbor mora utvrditi je li opravdano pokretati postupak ili pripremati obranu, uzimajući u obzir, na primjer, pravnu osnovanost i vjerojatni ishod slučaja. Kriteriji uključuju: izglede za uspjeh opravdane razloge za pokretanje postupka ili obranu u postupku dostupnost drugih metoda za zadovoljavajuće rješavanje problema izvan sudskog postupka (npr. mirenje ili pregovaranje o nagodbi) mogućnost da osoba koja traži pravnu pomoć dobije pravno zastupanje izvan okvira Zakona (npr. mogućnost da troškove snosi osiguravajuće društvo itd.).

5 Postoje li posebni postupci za hitne slučajeve?

Uzima se u obzir treba li s podnositeljima zahtjeva postupati različito od općeg pravila prema kojem se podnositeljima zahtjeva daje termin za sastanak s odvjetnikom, tj. isključivo prema redu kojim su imena podnositelja zahtjeva stavljena na listu čekanja za pravne usluge. Prednost imaju novi podnositelji zahtjeva koji traže pravne usluge u sljedećim kategorijama slučajeva:

• postupci povezani s otmicom djeteta
• postojanje stvarne opasnosti da djeca budu odvedena bez privole podnositelja zahtjeva
• postupci povezani sa skrbi za djecu
• nasilje u obitelji
• postojanje opasnosti da, prema Zakonu o zastari, isteknu rokovi za pokretanje postupka ako se odmah ne poduzmu radnje
• postojanje opasnosti isteka rokova zastare iz drugih zakona
• postojanje opasnosti od rasipanja imovine čime bi se onemogućilo podmirivanje potraživanja podnositelja zahtjeva.

6 Gdje mogu dobiti obrazac zahtjeva za pravnu pomoć?

Tražitelj pravnih usluga može se javiti u bilo koji pravni centar tako da osobno dođe, telefonski nazove ili uputi dopis pravnom centru koji je najbliži mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva.

Popis pravnih centara možete pronaći na internetskim stranicama Odbora za pravnu pomoć.

U slučaju telefonskog upita od podnositelja zahtjeva zatražit će se da osobno dođe u pravni centar radi ispunjavanja pisanog obrasca zahtjeva i provedbe procjene imovinskog stanja kako bi se utvrdilo ispunjava li financijske uvjete za dodjelu pravne pomoći. Zahtjev se može poslati i poštom, što je u pravilu prikladno ako je podnositelju zahtjeva otežan dolazak u pravni centar.

Pravna pomoć pruža se bez primjene kriterija ispunjavanja uvjeta provjerom imovinskog stanja u sudskim postupcima pokrenutima prema Zakonu o otmici djece i izvršenju odluka u predmetima skrbi iz 1991. i Zakonu o uzdržavanju iz 1994. (ako je riječ o povratu uzdržavanja u recipročnoj nadležnosti).

Osim toga, Odbor za pravnu pomoć omogućuje podnošenje zahtjeva i putem svojih internetskih stranica.

7 Koji se dokumenti trebaju dostaviti zajedno s obrascem zahtjeva za pravnu pomoć?

• Obračun isplaćene plaće / P60, potvrda o primitku socijalne pomoći, ili porezno rješenje / revidirani računi
• pojedinosti o svakom drugom dohotku koji ostvarujete (npr. uplate uzdržavanja)
• pojedinosti o vašem porezu na dohodak, uplatama doprinosa za socijalno osiguranje i univerzalnog doprinosa za socijalno osiguranje (navedeno je u vašem obračunu isplaćene plaće ili poreznom rješenju)
• pojedinosti o vašim mjesečnim plaćanjima kredita/najma
• približna vrijednost vaše cjelokupne kapitalne imovine osim doma u kojem živite
• vrijednosti štednje ako je imate
• nepodmireni iznosi kredita/dugovanja koje imate.

8 Gdje se podnosi zahtjev za pravnu pomoć?

Popis s adresama, telefonskim brojevima i radnim vremenom svih pravnih centara, dostupan je na internetskim stranicama Odbora.

Internetski obrazac podnosi se i putem internetskih stranica Odbora za pravnu pomoć.

9 Kako mogu saznati imam li pravo na pravnu pomoć?

Podnositeljima zahtjeva koji ispunjavaju financijske uvjete za dodjelu pravne pomoći nudi se termin sastanka s odvjetnikom u skladu s postupkom liste čekanja ili prema utvrđenim kategorijama prioritetnih predmeta. U pravilu se podnositelju zahtjeva nudi sastanak s jednim od odvjetnika zaposlenih u jednom od ureda Odbora za pravnu pomoć.

Podnositelj zahtjeva plaća doprinos za pravno savjetovanje prije dolaska na prvi termin sastanka i za to dobiva potvrdu.

Na prvom sastanku odvjetnik objašnjava podnositelju zahtjeva koji traži zastupanje odvjetnika u pokretanju postupka ili obrani u postupku da doprinos za pravnu pomoć dospijeva na naplatu pri izdavanju potvrde o pravnoj pomoći.

Uz zahtjeve za izdavanje potvrde o pravnoj pomoći mogu se tražiti dodatne informacije. Ovisno o prirodi predmeta, te dodatne informacije mogu uključivati sljedeće:

1. medicinsku dokumentaciju/izvješća
2. preslike izjava i/ili izvješća koje prikupi ili pripremi policija (Garda)
3. preslike ugovora.

Ako se nakon primitka svih potrebnih informacija utvrdi da zahtjev za dodjelu pravne pomoći ne ispunjava uvjete iz odredaba Zakona o pravnoj pomoći u građanskim stvarima iz 1995. i Pravilnikȃ iz 1996., odvjetnik sastavlja obavijest o odbijanju zahtjeva.

U obavijesti se navode razlozi odbijanja zahtjeva i mjerodavne odredbe Zakona o pravnoj pomoći u građanskim stvarima i/ili Pravilnikȃ. Jednako tako u obavijesti se obavješćuje podnositelja zahtjeva o pravu na podnošenje zahtjeva za preispitivanje odluke i/ili žalbe protiv odluke Povjerenstvu za žalbe Odbora.

10 Što trebam učiniti ako imam pravo na pravnu pomoć?

Ako podnositelj zahtjeva za pravnu pomoć ispunjava zahtjeve Zakona i Pravilnikȃ, izdaje se potvrda o pravnoj pomoći za zastupanje po odvjetniku u određenim građanskim postupcima pred okružnim i regionalnim sudom, Visokim sudom i Vrhovnim sudovima.

Potvrdom o pravnoj pomoći daje se odobrenje za pravne usluge samo za postupak ili predmet koji je u njoj naveden. Izdavanje potvrde o pravnoj pomoći podnositelju zahtjeva ne znači da on ima pravo na pravnu pomoć u drugim predmetima. Ako podnositelj zahtjeva traži pravnu pomoć za više predmeta, mora podnijeti zasebne zahtjeve.

Zahtjeve za pružanje pravne pomoći sastavlja odvjetnik u pravnom centru nakon savjetovanja s podnositeljem zahtjeva.

Člankom 29. stavkom 1. Zakona propisano je da pravo na pravnu pomoć ili savjet stječu samo osobe koje plate doprinos. Taj se doprinos određuje financijskom ocjenom na temelju informacija koje podnositelj zahtjeva navede u svojim izjavama o imovinskom stanju i kapitalu. Ako osoba nema kapitalne imovine, najniži iznos koji se plaća za pravnu pomoć je 35 EUR, a najviši 1210 EUR.

Puni iznos doprinosa trebao bi se platiti pri povratu potvrde o pravnoj pomoći, a prije pružanja pravnih usluga. Odbor može, u iznimnim okolnostima, podnositelju zahtjeva dopustiti plaćanje u obrocima. Međutim, cjelokupni dospjeli iznos mora se platiti u roku od dvanaest mjeseci i prije završetka postupka.

11 Ako imam pravo na pravnu pomoć, tko mi odabire odvjetnika?

Ako podnositelj zahtjeva u samom zahtjevu navede da bi želio da ga zastupa određeni odvjetnik u pravnom centru, odvjetnik voditelj uzet će u obzir želje podnositelja zahtjeva pri odlučivanju o odvjetniku kojeg dodjeljuje tom podnositelju zahtjeva. Odvjetnik voditelj uzima u obzir i druge okolnosti pri donošenju odluke o dodjeli odvjetnika, na primjer hoće li odvjetnik kojeg je zatražio podnositelj zahtjeva biti slobodan za zastupanje klijenta na određeni sudbeni dan. Ako odvjetnik kojeg je zatražio podnositelj zahtjeva već ima obvezu prema drugom klijentu na drugome mjestu na datum kad se odlučuje o podnositeljevu predmetu, tada bi odvjetnik voditelj trebao dodijeliti podnositelju zahtjeva drugog odvjetnika za zastupanje umjesto odvjetnika kojeg je odabrao.

Ako je podnositelja zahtjeva već zastupao odvjetnik iz pravnog centra, tada odvjetnik voditelj obično dodjeljuje istog odvjetnika za pružanje pravnih usluga istom klijentu u drugom predmetu. Podnositelj zahtjeva nema apsolutno pravo na savjetovanje ili zastupanje po odvjetniku prema vlastitom izboru, ali će njegove želje odvjetnik voditelj načelno uzeti u obzir pri donošenju odluke o tome koji će se odvjetnik dodijeliti podnositelju zahtjeva. Ako bi podnositelj zahtjeva imao želju da ga zastupa odvjetnik istog spola, tada će odvjetnik voditelj, ako je to moguće, nastojati osigurati da se želja podnositelja zahtjeva uzme u obzir.

12 Pokriva li pravna pomoć sve troškove postupka?

Plaćanje doprinosa za pravnu pomoć koji je naveden na potvrdi pokriva sve troškove postupka. Međutim, troškovi i naknada štete koja vam je dodijeljena u sudskom postupku ili izvansudskom nagodbom plaćaju se Odboru za pravnu pomoć. Odbor je ovlašten umanjiti novčani iznos koji primite za nastale troškove, uz određene ograničene iznimke. To se odnosi i na nagodbe sklopljene s osobom koja prima pravnu pomoć u bračnim sporovima te postupcima sporazumnog ili sudskog razvoda. Ako je ukupan trošak koji je nastao Odboru u pružanju pravnih usluga manji od ukupnog iznosa koji ste uplatili ili je uplaćen u vaše ime u obliku doprinosa ili povrata troškova ili naknade štete ili kad se uzme u obzir zalog na imovini, ostatak novčanog iznosa vam se vraća.

13 Tko snosi druge troškove ako imam pravo samo na ograničenu pravnu pomoć?

Nije primjenjivo.

14 Obuhvaća li pravna pomoć i žalbe?

Potvrda o pravnoj pomoći osigurava pravne usluge za postupak ili predmet koji je u njoj naveden. Potvrda prestaje vrijediti nakon završetka postupka ili predmeta. Podnositelj zahtjeva koji traži dodatne usluge koje mogu biti povezane s izvornim predmetom može zatražiti dopunu potvrde o pravnoj pomoći ili izdavanje nove potvrde. Odvjetnik će dati savjet zahtijevaju li pojedinačne okolnosti slučaja dopunu potvrde ili izdavanje nove potvrde.

15 Može li se pravna pomoć povući prije zaključenja postupka (ili čak opozvati nakon završetka postupka)?

Ako dostavite netočne podatke ili ne obavijestite o bitnim činjenicama (na primjer, povezanima s promjenom vaše financijske situacije), ili ako se ponašate nerazumno, može doći do povlačenja odluke kojom se odobrava pravno savjetovanje ili pravna pomoć ili oboje i možete biti odgovorni za sve troškove koji su nastali u vaše ime.

16 Mogu li osporiti odbijanje pružanja pravne pomoći?

Podnositelj zahtjeva koji se ne slaže s nekom odlukom Odbora može zatražiti preispitivanje te odluke. Ako podnositelj zahtjeva želi da se odluka preispita, potrebno je dostaviti na razmatranje dodatne informacije u pisanom obliku, zajedno s mišljenjem odvjetnika podnositelja zahtjeva o tome treba li odluka ostati na snazi. Zahtjev za preispitivanje odluke može se podnijeti preko pravnog centra.

Podnositelj zahtjeva koji se ne slaže s nekom odlukom Odbora ili preispitivanjem neke odluke Odbora može podnijeti žalbu protiv te odluke Povjerenstvu za žalbe Odbora. Podnositelj zahtjeva koji se želi žaliti protiv odluke mora podnijeti žalbu Povjerenstvu za žalbe Odbora. Podnositelji zahtjeva mogu podnijeti žalbu protiv odluke preko pravnog centra ili izravno Odboru.

Dodatne informacije za potrebe preispitivanja ili podnošenja žalbe moraju se dostaviti u roku od mjesec dana od dana kad je podnositelj zahtjeva primio obavijest da nema pravo na uslugu koju je zatražio.

Povjerenstvo za žalbe sastoji se od predsjednika i četiri člana, od kojih su dva prije imenovanja u Odbor bili odvjetnici. Povjerenstvo čine osobe koje nisu sudjelovale u donošenju izvorne odluke.

Dodatne informacije

Dodatne informacije, uključujući popis adresa i telefonskih brojeva svih pravnih centara, dostupne su na internetskim stranicama Odbora.

1 Koji su troškovi povezani sa sudskim postupcima i tko ih obično mora snositi?

Svatko tko želi pokrenuti ili je već pokrenuo sudski postupak mora snositi sljedeće troškove:

1. naknade za imenovanje odvjetnika koji će pripremiti i podnijeti zahtjev za pravnu pomoć ili druge pravne lijekove, sudjelovati u sastancima medijacije, prisustvovati sudskim raspravama kao odvjetnik / pravni savjetnik podnositelja zahtjeva u relevantnim postupcima, podnijeti dokumente, predati dokumente za dostavu sudskom izvršitelju (dikastikós epimelitís) te dostaviti nalog za izvršenje sudskom izvršitelju radi izvršenja presude
2. troškove dostave pravnih zahtjeva ili drugih pravnih lijekova
3. troškove prijevoda i/ili tumačenja u prekograničnim slučajevima
4. troškove nastale za vještake, ako su ti vještaci imenovani po nalogu suda ili na zahtjev predmetne stranke
5. sudske pristojbe za podnošenje dokumenata i pokretanje ovršnih mjera
6. troškove dodijeljene drugoj stranci.

2 Što je točno pravna pomoć?

Građani imaju pravo zatražiti novčanu pomoć kako bi pokrenuli sudski postupak ili sudjelovali u sudskom postupku koji se vodi protiv njih. Njome se pokriva i pravno zastupanje drugog stupnja, troškovi javnog bilježnika (symvolaiográfos) i sudskog izvršitelja te troškove ovrhe.

Sadržaj pravne pomoći u građanskim i trgovačkim predmetima propisan je Zakonom 3226/2004 o pružanju pravne pomoći građanima s niskim primanjima i drugim odredbama, kako su izmijenjene (dalje u tekstu „Zakon”).

Pravna pomoć može se pružiti i imenovanjem odvjetnika koji će osigurati pravni savjet u svrhu rješavanja prekograničnog spora prije nego što se predmet iznese pred sud (članak 10. točka (c) Zakona).

3 Koji su uvjeti za dodjelu pravne pomoći?

U članku 11. Zakona propisano je da svi građani Europske unije mogu imati pravo na pravnu pomoć. Nadalje, državljani trećih zemalja i osobe bez državljanstva koje zakonito borave ili imaju uobičajeno boravište u Europskoj uniji i koji su u mogućnosti dokazati da su ispunjeni relevantni uvjeti mogu dobiti pravnu pomoć.

Pravna pomoć dodjeljuje se ako su ispunjeni uvjeti propisani Zakonom. U skladu s člankom 1. stavkom 2. Zakona osobe čiji godišnji obiteljski dohodak ne prelazi dvije trećine minimalnog godišnjeg osobnog dohotka utvrđenog u Zakonu imaju pravo na pravnu pomoć. U slučaju obiteljskih sporova, dohodak druge stranke u sporu (bračnog druga) na smatra se dijelom dohotka podnositelja zahtjeva.

Posebna pravila primjenjuju se na osobe s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u drugoj državi članici. U skladu s člankom 10. Zakona, navedeni prag nije obvezan ako podnositelj zahtjeva dokaže da nije u mogućnosti pokriti troškove pravne zaštite zbog razlike u životnim troškovima između njegove zemlje podrijetla i Helenske Republike.

4 Dodjeljuje li se pravna pomoć za sve vrste postupaka?

Da, dodjeljuje se za građanske, obiteljske, trgovačke i kaznene postupke.

5 Postoje li posebni postupci za hitne slučajeve?

Postupak je uređen člankom 2. Zakona. Postupak za dodjelu pravne pomoći počinje čim primatelj podnese zahtjev koji sadržava sažetak predmeta postupka ili akta te dokaze o ispunjavanju uvjeta za ostvarivanje pravne pomoći.

Zahtjevu je potrebno priložiti potrebne popratne dokumente, dokaz o imovinskom stanju podnositelja zahtjeva (osobito presliku porezne prijave ili potvrdu načelnika nadležne porezne ispostave da podnositelj zahtjeva nije dužan podnositi prijavu, presliku izjave o imovini, potvrdu o plaćenom porezu, porezni identifikacijski broj podnositelja zahtjeva (AFM), potvrde o socijalnoj skrbi, izjave pod prisegom) i dokaz o prebivalištu u skladu s prvim stavkom članka 1. kad je riječ o državljanima treće zemlje.

Zahtjev i popratna dokumentacija moraju se podnijeti najmanje 15 dana prije suđenja ili postupka za koji se traži pravna pomoć. Taj se rok može skratiti u slučaju naknadnog sudskog poziva. Postupak je besplatan i nije potrebno doći s odvjetnikom.

U skladu s člankom 8. stavkom 1. zahtjevi za pravnu pomoć trebali bi se podnijeti mjesno i stvarno nadležnim prvostupanjskim sudovima (protodikeía), koji su nadležni za njihovo razmatranje.

Za radnje koje nisu povezane sa sudskim postupkom nadležni sud je okružni građanski sud (eirinodikeío) u mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva.

Podnositelj zahtjeva može podnijeti žalbu na odluku suca, a žalba će se saslušati za vrijeme privremenog postupka (diadikasía ton asfalistikón métron). Prima facie slučaj dovoljan je da se podneseni zahtjev prihvati i nije potrebna potpuna dokumentacija. Sud ima široku diskreciju za prikupljanje dokaza.

6 Gdje mogu dobiti obrazac zahtjeva za pravnu pomoć?

Svi sudovi u Grčkoj imaju poseban ured za pomoć građanima s niskim dohotkom koji imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć za pokretanje postupka. Neki sudovi omogućuju pristup obrascu zahtjeva putem interneta, npr. Okružni građanski sud u Patrasu (Eirinodikeío Pátras), vidjeti https://www.eirinodikeio-patras.gov.gr/nomiki-voithia.

7 Koji se dokumenti trebaju dostaviti zajedno s obrascem zahtjeva za pravnu pomoć?

Podnositelji zahtjeva moraju dostaviti dokaz o imovinskom stanju. Relevantni popratni dokumenti predviđeni su Zakonom (vidjeti 5. pitanje).

8 Gdje se podnosi zahtjev za pravnu pomoć?

Zahtjev treba podnijeti sudu (vidjeti 5. pitanje).

9 Kako mogu saznati imam li pravo na pravnu pomoć?

Kriteriji za ostvarivanje pravne pomoći propisani su Zakonom. Prema članku 1. stavku 2. građani s niskim dohotkom koji imaju pravo na pravnu pomoć oni su čiji godišnji obiteljski dohodak ne prelazi dvije trećine minimalnog godišnjeg osobnog dohotka utvrđenog u Nacionalnom općem kolektivnom ugovoru o radu (Ethnikí Genikí Syllogikí Sýmvasi Ergasías). Ako se vodi spor pred nacionalnim sudovima dohodak druge stranke u sporu ne uzima se u obzir.

Posebni dogovori vrijede ako je mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta osobe koja traži pravnu pomoć u građanskom ili trgovačkom postupku u drugoj državi članici. Prema članku 10. Zakona navedeni prag obiteljskog dohotka nije obvezan ako podnositelj zahtjeva može dokazati da nije u mogućnosti pokriti pravne troškove zbog razlike u životnim troškovima između države članice u kojoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište i Grčke.

Zbog prekogranične prirode zahtjeva pravna se pomoć dodjeljuje i za pokrivanje troškova tumačenja, troškova službenog prijevoda dokumenata potrebnih za rješavanje spora i putnih troškova koje ima podnositelj zahtjeva za osobu koja treba poduprijeti njegov zahtjev i koja mora osobno pristupiti raspravi ako sud odluči da ta osoba u suprotnom ne može sudjelovati u postupku. Pravna pomoć može se pružiti i imenovanjem odvjetnika koji će osigurati pravni savjet u svrhu rješavanja spora prije nego što se predmet iznese pred sud.

10 Što trebam učiniti ako imam pravo na pravnu pomoć?

Stranka mora predati zahtjev nadležnom sudu (vidjeti 5. pitanje).

Ako sud odobri pravnu pomoć, primatelj ima pravo na pravne usluge iz odgovora na 2. pitanje.

11 Ako imam pravo na pravnu pomoć, tko mi odabire odvjetnika?

Ovo pitanje uređeno je člankom 5. Zakona. Ako je imenovan odvjetnik, on se bira s popisa koji sastavlja relevantna odvjetnička komora (dikigorikós sýllogos). Dežurni odvjetnici (synígoroi ypiresías) određuju se abecednim redoslijedom s relevantnog popisa odvjetničke komore, a njihov odabir potvrđuje sud koji dodjeljuje pravnu pomoć. Imenovani odvjetnik može odbiti braniti stranku. Ako odbije, isti sud imenuje drugog odvjetnika.

12 Pokriva li pravna pomoć sve troškove postupka?

U članku 9. Zakona, kako je izmijenjen, navedene su pojedinosti o troškovima koje pokriva pravna pomoć. Vidjeti i odgovore na 1. i 2. pitanje.

Pravna pomoć dodjeljuje se u slučajevima sporazumnog razvoda braka (synainetikó diazýgio) i sastoji se od izuzeća od obveze plaćanja nekih ili svih troškova postupka pred javnim bilježnikom, kao i naknade za odvjetnika imenovanog za zastupanje podnositelja zahtjeva pred bilježnikom.

Pravna pomoć ne utječe na obvezu plaćanja bilo kakvih troškova dodijeljenih drugoj stranci.

13 Tko snosi druge troškove ako imam pravo samo na ograničenu pravnu pomoć?

To nije predviđeno Zakonom. Moguća alternativa je da nevladine organizacije pokriju druge troškove, prije svega u slučajevima migranata i izbjeglica.

14 Obuhvaća li pravna pomoć i žalbe?

Da. U skladu s člankom 9. stavkom 3. Zakona pravna se pomoć dodjeljuje zasebno za svako suđenje, primjenjuje se na sve sudove bilo kojeg stupnja te pokriva i izvršenje presude.

15 Može li se pravna pomoć povući prije zaključenja postupka (ili čak opozvati nakon završetka postupka)?

U skladu s člankom 4. stavcima 2. i 3. Zakona pravna pomoć se može uskratiti ili ograničiti odlukom nadležnog suca donesenoj po službenoj dužnosti ili na prijedlog javnog tužitelja (eisangeléas) ako se utvrdi da uvjeti za dodjelu pomoći nisu bili ispunjeni, više nisu ispunjeni ili su se značajno promijenili. Podnositelji zahtjeva kojima je dodijeljena pravna pomoć na temelju lažnog zahtjeva ili podataka dužni su naknaditi troškove kojih su bili oslobođeni.

16 Mogu li osporiti odbijanje pružanja pravne pomoći?

U skladu s člankom 8. stavkom 2. podnositelj zahtjeva može podnijeti žalbu višečlanom prvostupanjskom sudu (polymelés protodikeío) na odluku suca okružnog građanskog suda, suca jednočlanog prvostupanjskog suda (monomelés protodikeío) ili predsjednika prvostupanjskog suda u roku od pet dana od donošenja odluke. Žalba će se saslušati za vrijeme privremenog postupka (članak 682. i sljedeći Zakona o parničnom postupku (Kódikas Politikís Dikonomías)). Žalba se ne može se podnijeti Vrhovnom sudu (Áreios Págos). Novi zahtjev može se podnijeti ako dođe do promjene činjenica (članak 2. stavak 5. Zakona).

17 Može li zahtjev za besplatnu pravnu pomoć imati učinak prekida roka zastare?

Zakon o pravnoj pomoći ne sadržava nikakvu odredbu u tom smislu.

Izvorna jezična inačica ove stranice nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: već su prevedeni.

Pravna pomoć - Španjolska

1 Koji su troškovi povezani sa sudskim postupcima i tko ih obično mora snositi?

U Španjolskoj su sudski postupci javna usluga koja se pruža besplatno. Nema pristojbi ni naknada za korištenje usluga. Tijekom parnice ipak nastaju određeni troškovi koji uglavnom uključuju:

1. troškove odvjetnika
2. troškove objavljivanja obavijesti u službenim glasilima
3. pologe potrebne za podnošenje pojedinih žalbi
4. naknade za vještake.

Te troškove općenito treba platiti stranka na koju se oni odnose. Na kraju postupka sud mora odlučiti tko bi u konačnici trebao snositi te troškove putem takozvanog „naloga za plaćanje troškova” (condena en costas), prema načelu da „troškove plaća onaj tko izgubi spor”.

2 Što je točno pravna pomoć?

Na temelju članka 119. španjolskog Ustava pravna je pomoć postupak kojim se osobama koje mogu dokazati da ne posjeduju dostatna financijska sredstva dodjeljuje niz pogodnosti, uglavnom oslobađanje od plaćanja naknada odvjetnicima te troškova koji proizlaze iz svjedočenja vještaka, jamstava, sudskih pristojbi itd.

Točnije, ta plaćanja uključuju:

1. pravno savjetovanje prije suđenja
2. troškove odvjetnika
3. troškove objavljivanja obavijesti u službenim glasilima
4. pologe potrebne za podnošenje pojedinih žalbi
5. naknade za vještake.

Isključivo za prekogranične sporove (nakon što je Zakon o pravnoj pomoći izmijenjen Zakonom 16/2005 od 18. srpnja 2005., čime je usklađen s Direktivom 2002/8/EZ) prethodno navedenim pravima dodano je sljedeće:

1. usluge usmenog prevođenja
2. prevođenje isprava
3. putni troškovi ako se zahtijeva osobna nazočnost osobe
4. obrana i zastupanje po odvjetniku (abogado i procurador) čak i kad to nije potrebno ako to sud zahtijeva kako bi se zajamčila ravnopravnost stranaka.

3 Imam li pravo na pravnu pomoć?

Svi građani EU-a koji mogu dokazati da nemaju dostatna sredstva (kad je riječ o prekograničnim sporovima, to se odnosi samo na fizičke osobe).

1. Državljani trećih zemalja koji zakonito borave u Španjolskoj ili čije je pravo priznato međunarodnim konvencijama isto se tako mogu koristiti ovim pravom (npr. konvencije o međunarodnoj otmici djece), pod istim uvjetima kao i građani EU-a.
2. Zaposlenici u radnim sporovima, neovisno o svojem državljanstvu i financijskim sredstvima.
3. Udruženja i zaklade od javnog interesa.

U kaznenim, upravnim i prethodnim upravnim postupcima strani državljani koji mogu dokazati da nemaju dostatna sredstva za vođenje postupka, čak i ako ne borave zakonito u Španjolskoj.

Neovisno o postojanju sredstava za vođenje postupka, pravo na pravnu pomoć imaju žrtve rodno uvjetovanih kaznenih djela, terorizma i trgovanja ljudima te maloljetne osobe i osobe s duševnim smetnjama kad su žrtve zlostavljanja, s time da se to pravo proširuje na njihove preživjele članove obitelji u slučaju smrti žrtve pod uvjetom da oni nisu bili počinitelji.

Isto tako, neovisno o postojanju sredstava za vođenje postupka, pravna pomoć odobrava se osobama za koje se mogu dokazati trajne posljedice uzrokovane nesrećom, a koje ih u potpunosti onemogućuju u obavljanju njihova uobičajenog posla ili zanimanja i kojima je potrebna pomoć drugih osoba ako je predmet spora zahtjev za naknadu pretrpljene štete.

Nema potrebe za dokazivanjem nedostatnosti sredstava u postupcima pred radnim sudovima, za obranu u pravnim postupcima i ako se radi o radnicima i korisnicima socijalnog osiguranja.

Kad je riječ o prekograničnim sporovima, pravo može ostvariti osoba koja dokaže da ne može platiti troškove postupka zbog razlike u troškovima života između države članice u kojoj ta osoba boravi i Španjolske.

4 Dodjeljuje li se pravna pomoć za sve vrste postupaka?

Pravna pomoć može se odobriti u svim vrstama postupaka, neovisno o tome radi li se o parničnim ili izvanparničnim postupcima, čija je vrijednost predmeta viša od 2000 EUR, osim ako predmet zahtijeva pomoć odvjetnika, a obuhvaća sve radnje, žalbe koje se mogu podnijeti i izvršenje presuda.

U postupcima čija je vrijednost predmeta niža od 2000 EUR i nisu potrebne usluge odvjetnika, pravna pomoć može se zatražiti i ako druga strana ima pravnog zastupnika ili ako sudac ili sud izričito to naredi kako bi se osigurala ravnopravnost stranaka.

5 Postoje li posebni postupci za hitne slučajeve?

Postoji mogućnost privremenog imenovanja, ili preko Odvjetničke komore (Colegio de Abogados) u roku od najviše 15 radnih dana od primitka zahtjeva, ili na temelju sudskog naloga.

6 Gdje mogu dobiti obrazac zahtjeva za pravnu pomoć?

Kod Službe za pravno savjetovanje (Servicio de orientación jurídica) pri odvjetničkim komorama, u Uredima sudskih pisarnica (Decanatos de los Juzgados) i regionalnim Povjerenstvima za pravnu pomoć (Comisiones provinciales de Asistencia Jurídica Gratuita).

Glavna odvjetnička komora (Consejo General de la Abogacía Española) pruža građanima internetski portal za pravnu pomoć (Justicia Gratuita) na kojem mogu, među ostalim, ispuniti obrazac zahtjeva za pravnu pomoć ili provjeriti ispunjavaju li financijske uvjete za korištenje pravne pomoći, iako je uvijek potrebno podnijeti isprave i zahtjev kako je navedeno u nastavku.

Gdje se treba prijaviti

Zahtjevi za pravnu pomoć, zajedno s pripadajućom dokumentacijom, moraju se podnijeti službi za pravno savjetovanje odvjetničke komore u mjestu sjedišta suda koji vodi glavni postupak ili sudu nadležnom prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva ako postupak nije pokrenut.

7 Koji se dokumenti trebaju dostaviti zajedno s obrascem zahtjeva za pravnu pomoć?

Isprave koje se odnose na:

1. financijsku situaciju predmetne osobe i članova njezina obiteljskog domaćinstva
2. osobne i obiteljske prilike
3. pravnu zaštitu koja se traži.

Točnije, sljedeće isprave:

• potvrdu o uplati poreza na dobit (Certificado de liquidación del Impuesto sobre Sociedades) (kad je riječ o pravnim subjektima)
• presliku izjave o javnom dobru ili upisa u registar zaklada (Registro de Fundaciones) (kad je riječ o pravnim osobama)
• potvrdu o vlasništvu nad imovinom (Certificado de signos externos) koju izdaju lokalna tijela u mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva
• potvrdu o prijavi prebivališta (Certificado de empadronamiento)
• potvrdu INEM-a o razdoblju nezaposlenosti i primljenim naknadama
• potvrdu o primljenim državnim mirovinama (Certificado de cobro de pensiones publicas)
• potvrdu Državne javne službe za zapošljavanje (Servicio Público de Empleo Estatal – SPEE) iz koje su vidljive primljene naknade za vrijeme nezaposlenosti i razdoblje za koje se one odobravaju
• drugo (svaka isprava koja se koristi za dokazivanje iznesenih činjenica).

Međutim, radi ubrzanja postupka podnošenja zahtjeva odvjetničke komore mogu, ako su za to izričito ovlaštene, zatražiti neke od tih potvrda u ime parničnih stranaka.

8 Gdje se podnosi zahtjev za pravnu pomoć?

Zahtjevi za pravnu pomoć moraju se podnijeti službi za pravno savjetovanje odvjetničke komore u mjestu sjedišta suda koji vodi glavni postupak ili sudu nadležnom prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva ako postupak nije pokrenut. U potonjem slučaju sud odmah mora proslijediti zahtjev mjesno nadležnoj odvjetničkoj komori.

Te su komore određene kao tijelo za primanje zahtjeva u prekograničnim sporovima. U takvim je sporovima tijelo koje izdaje zahtjev odvjetnička komora nadležna prema mjestu uobičajenog boravišta ili prebivališta podnositelja zahtjeva.

Europski građanin iz države koja je stranka Europskog sporazuma o slanju zahtjeva za pravnu pomoć može podnijeti zahtjev središnjem tijelu koje je njegova država odredila za provedbu Sporazuma.

Zahtjev se mora podnijeti prije pokretanja postupka ili, ako je stranka koja podnosi zahtjev za pravnu pomoć tuženik, prije davanja odgovora na tužbu. Međutim, tužitelj i tuženik mogu podnijeti zahtjev za pravnu pomoć nakon što dokažu da su se njihove financijske okolnosti promijenile.

9 Kako mogu saznati imam li pravo na pravnu pomoć?

Odvjetnička komora može donijeti sljedeće privremene odluke:

1. obavijestiti predmetnu osobu da postoje nedostaci u zahtjevu koje treba ispraviti u roku od 10 dana jer će u suprotnome postupanje po zahtjevu biti obustavljeno
2. utvrditi da je zahtjev nedopušten i neosnovan te obavijestiti o tome Povjerenstvo za pravnu pomoć
3. utvrditi da zahtjev ispunjava zakonske uvjete i u tom slučaju imenovati odvjetnika u roku od najviše 15 dana uz obavijest o tome Odvjetničkoj komori (Colegio de Procuradores) kako bi potonja imenovala pravnog zastupnika u roku od 3 dana. Odvjetnička komora prosljeđuje zahtjev Povjerenstvu za pravnu pomoć na konačno odobrenje.

Ako Odvjetnička komora ne može donijeti odluku u roku od 15 dana, podnositelj zahtjeva mora poslati svoj zahtjev izravno Povjerenstvu za pravnu pomoć, koje mora odmah donijeti odluku o privremenom imenovanju odvjetnika (abogado i procurador) dok provjerava podatke i isprave.

Povjerenstvo za pravnu pomoć mora donijeti konačnu odluku o odobravanju ili neodobravanju pravne pomoći u roku od najviše 30 dana od primitka spisa. Ako odluka ne bude donesena ni nakon 30 dana, potvrđuju se odluke odvjetničkih komora.

O odluci se u roku od tri dana moraju obavijestiti podnositelj zahtjeva, odvjetničke komore, sud koji vodi postupak ili predsjednik sudskog vijeća ako postupak još nije pokrenut.

10 Što trebam učiniti ako imam pravo na pravnu pomoć?

Ako ste tužitelj, zahtjev morate podnijeti prije pokretanja postupka odvjetničkoj komori u mjestu sjedišta suda koji vodi glavni postupak ili višem sudu nadležnom prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva.

1. Ako ste tuženik, zahtjev morate podnijeti prije podnošenja odgovora na tužbu. Tuženikovo podnošenje zahtjeva ne obustavlja postupak. Sud ipak može, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev osobe na koju se to odnosi, odrediti obustavu postupka do donošenja odluke o odobravanju ili odbijanju pravne pomoći.

Kad je riječ o prekograničnim sporovima u kojima se traži pravna pomoć radi obraćanja sudu u drugoj državi članici, zahtjev se može podnijeti i odvjetničkoj komori (u slučaju osoba s boravištem u Španjolskoj na koje se odnosi spor koji se vodi u drugoj državi) u mjestu uobičajenog boravišta ili prebivališta podnositelja zahtjeva.

11 Ako imam pravo na pravnu pomoć, tko mi odabire odvjetnika?

Opće je pravilo da odvjetnika imenuje odvjetnička komora na temelju kružnog odabira. Međutim, predmetna osoba može sama imenovati svojeg odvjetnika pod uvjetom da se on odrekne prava na bilo kakvu naplatu svojih usluga.

12 Pokriva li pravna pomoć sve troškove postupka?

Pokriva sljedeće troškove:

1. pravno savjetovanje prije suđenja
2. troškove odvjetnika
3. troškove objavljivanja obavijesti u službenim glasilima
4. pologe potrebne za podnošenje pojedinih žalbi
5. naknade za vještake
6. sniženje naknada za javnobilježničke isprave i potvrde iz imovinskih i trgovačkih registara za 80 %.

Nadalje, u slučaju prekograničnih sporova pokriveni su troškovi usmenog prevođenja i prevođenja isprava te putovanja ako sud koji rješava predmet smatra nužnim osobnu nazočnost.

13 Tko snosi druge troškove ako imam pravo samo na ograničenu pravnu pomoć?

Ako je prihod veći od dvostrukog, ali ne viši od peterostrukog iznosa minimalne nacionalne plaće, Povjerenstvo za pravnu pomoć može iznimno odobriti pravnu pomoć na temelju osobnih i obiteljskih prilika podnositelja zahtjeva.

Uzimaju se u obzir obiteljske prilike podnositelja zahtjeva, broj djece ili uzdržavanih članova obitelji, sudske pristojbe i drugi troškovi koji nastaju pokretanjem postupka ili drugi troškovi slične prirode, objektivno procijenjeni i, u svakom slučaju, ako podnositelj zahtjeva ima status srodnika u uspravnoj liniji velike obitelji posebne kategorije.

Pod istim uvjetima kao i u prethodno navedenom odjeljku pravna pomoć može se odobriti na temelju zdravstvenog stanja podnositelja zahtjeva te osobama s invaliditetom iz članka 1. stavka 2. Zakona 51/2003 od 2. prosinca 2003. o jednakim mogućnostima, nediskriminaciji i univerzalnoj dostupnosti osobama s invaliditetom, kao i osobama o kojima ovise kad te osobe postupaju u postupku u njihovo ime i za njihovu korist, pod uvjetom da su ti postupci povezani sa zdravstvenim stanjem ili stanjem invalidnosti koje je dovelo do ovog iznimnog odobrenja.

U takvim slučajevima predmetno Povjerenstvo za pravnu pomoć mora izričito utvrditi koje se pogodnosti iz članka 6. primjenjuju na podnositelja zahtjeva.

Troškove parnice koji nisu obuhvaćeni pravnom pomoći snosi predmetna osoba, ovisno o odluci suda o troškovima. Osoba kojoj je odobrena djelomična pravna pomoć nadoknadit će od druge stranke sve eventualne parnične troškove koje je snosila ako je potonjoj naloženo plaćanje troškova.

Ako se radi o građanima koji borave u drugoj državi članici EU-a, prethodno navedeno pravilo primjenjuje se oprezno, uzimajući u obzir životni standard u državi boravišta kako bi se izbjeglo uzrokovanje štete podnositelju zahtjeva.

14 Obuhvaća li pravna pomoć i žalbe?

Nakon što se pravo na pravnu pomoć odobri za potrebe spora, ono obuhvaća sve postupke i događaje povezane sa sporom, uključujući izvršenje provedeno u roku od dvije godine od donošenja prvostupanjske presude, kao i sve žalbe protiv presuda u tom sporu bez potrebe za podnošenjem dodatnog zahtjeva.

15 Može li se pravna pomoć povući prije zaključenja postupka (ili čak opozvati nakon završetka postupka)?

Odluka kojom se odobrava pravna pomoć može se opozvati ako je donesena na temelju netočne izjave, neistine ili propusta podnositelja zahtjeva.

Plaćanje pravne pomoći može se obustaviti ako se u roku od tri godine poboljšaju financijske prilike osobe kojoj je to plaćanje odobreno.

U svakom od ovih scenarija primjenjuje se opće pravilo: troškove plaća stranka koja izgubi spor.

16 Mogu li osporiti odbijanje pružanja pravne pomoći?

Protiv odluke o pravnoj pomoći možete sami podnijeti pisanu žalbu Povjerenstvu za pravnu pomoć u roku od 10 dana od primitka obavijesti o odluci. O žalbi odlučuje nadležni sud.

Izvorna jezična inačica ove stranice nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: već su prevedeni.

Pravna pomoć - Francuska

U Francuskoj se pravna podrška naziva pravna pomoć (aide juridictionnelle).

1 Koji su troškovi povezani sa sudskim postupcima i tko ih obično mora snositi?

Troškovi koji nastaju u postupku razlikuju se ovisno o prirodi i složenosti predmeta, postupku i sudu koji je nadležan za odlučivanje o predmetu.

Troškovi se dijele u tri kategorije:

• odvjetničke naknade, koje nisu utvrđene tarifom te se stoga odvjetnik i klijent mogu dogovoriti o njima; u načelu ih plaća klijent, osim ako ispunjava uvjete za pravnu pomoć

• troškove koji se konkretno navode u članku 695. Zakona o parničnom postupku (Code de procédure civile), a obuhvaćaju ponajprije:

a. naknade za zastupanje koje se plaćaju odvjetnicima ili određenim državnim službenicima (officiers publics ili officiers ministériels); te se naknade razlikuju od navedenih odvjetničkih naknada

b. sudske troškove koji se plaćaju sudskim izvršiteljima

c. troškove izvještaja vještakâ i istrage

d. dnevnice svjedokâ na temelju tarife

e. nagradu odvjetniku za sudsku raspravu

f. isplaćene troškove: odnose se na fiksne troškove postupka čije su podmirivanje unaprijed zatražili određeni stručnjaci.

Troškove plaća stranka koja ne uspije u postupku. To je načelo utvrđeno u članku 696. Zakona o parničnom postupku. Međutim, suci mogu donijeti obrazloženu odluku kojom se drugoj stranci nalaže da plati sve troškove ili njihov dio. U potonjem slučaju stranke zajednički snose troškove.

• druge sudske troškove stranaka u postupku, koje u načelu snose te stranke, osim ako sudac odluči drukčije. Sudac se može koristiti tom ovlašću u kaznenim i građanskim predmetima, uzimajući u obzir pravičnost i financijsku situaciju osuđene stranke. Suci mogu i na vlastitu inicijativu odlučiti da takav nalog nije potreban.

U kaznenim predmetima sudske pristojbe plaća država. Osuđenik mora platiti fiksnu pristojbu za postupak, čiji iznos ovisi o kaznenom djelu.

2 Što je točno pravna pomoć?

Pravna pomoć dio je sustava pravne podrške (koji je zamijenio sustav pravne pomoći uređen zakonom iz 1972.), utvrđen Zakonom br. 91-647 od 10. srpnja 1991. o pravnoj podršci i pravnoj pomoći te o financijskoj pomoći za odvjetničke usluge u izvansudskim postupcima (loi no 91-647 du 10 juillet 1991 relative à l’aide juridique et relatif à l’aide juridictionnelle et à l’aide à l’intervention de l’avocat dans les procédures non juridictionnelles).

Pravna podrška obuhvaća:

• pravnu pomoć: puna ili djelomična financijska pomoć države za postupke pred prvostupanjskim ili žalbenim sudovima, postupke izvršavanja odluka i nagodbe prije pokretanja postupka ili za sporazumne razvode izvan suda
• financijsku pomoć za odvjetničke usluge u izvansudskim kaznenim postupcima, koji mogu biti alternativa kaznenom progonu (nagodba, mirenje itd.), te odvjetničku pomoć osobi u pritvoru ili zatvorenicima pred disciplinskim povjerenstvom zatvora
• pomoć za pristup pravu (informacije, davanje smjernica, besplatno pravno savjetovanje).

Pravna pomoć i financijska pomoć za odvjetničke usluge u izvansudskim postupcima namijenjene su osobama koje žele ostvariti svoja zakonska prava i slabog su imovinskog stanja. Ta se pomoć sastoji od pune ili djelomične financijske pomoći države u plaćanju pristojbi koje bi ta osoba trebala snositi te obuhvaćaju i pravne troškove (odvjetnika, sudskog izvršitelja, javnog bilježnika itd.). Ta se pomoć odobrava osobama koje je zatraže ako podnesena tužba nije nedopuštena, neutemeljena ili ne čini zloupotrebu zbog, posebice, broja tužbenih zahtjeva ili njihove sustavne prirode.

Pravna pomoć može biti u punom ili djelomičnom iznosu ili može biti odbijena. Njome nisu obuhvaćeni troškovi koje pokriva polica osiguranja pravnih troškova ili drugi program zaštite. Prema potrebi, svaki udio troškova koji je na taj način pokriven oduzet će se od iznosa koje država predujmljuje za pravnu pomoć.

Pravna pomoć njezinu primatelju omogućuje besplatnu pomoć odvjetnika ili drugog pravnog službenika (npr. sudskog izvršitelja, pravnog savjetnika, voditelja dražbe itd.) i mogućnost oslobađanja od plaćanja svih ili dijela sudskih troškova. Podliježe primjeni kriterija prihvatljivosti utvrđenih navedenim Zakonom od 10. srpnja 1991. i Uredbom 2020-1717 od 28. prosinca 2020. o provedbi Zakona br. 91-647 od 10. srpnja 1991. o pravnoj podršci i pravnoj pomoći te o financijskoj pomoći za odvjetničke usluge u izvansudskim postupcima (loi no 91-647 du 10 juillet 1991 relative à l’aide juridique et relatif à l’aide juridictionnelle et à l’aide à l’intervention de l’avocat dans les procédures non juridictionnelles).

3 Imam li pravo na pravnu pomoć?

Pravnu pomoć odobrava ured za pravnu pomoć (bureau de l’aide juridictionnelle), uspostavljen pri sudovima kombinirane nadležnosti (regionalnim i okružnim) (Tribunal judicaire), na temelju nekoliko kriterija koji se odnose na financijsku situaciju, državljanstvo, boravište i dopuštenost.

Ta se pomoć može odobriti i na temelju uvjeta odstupanja u određenim okolnostima (vidjeti u nastavku).

Financijski kriteriji:

Imate pravo na pravnu pomoć ako su vaš referentni oporezivi dohodak (revenu fiscal de référence) ili vaša mogućnost plaćanja poreza i imovina ispod praga utvrđenog uredbom.

Novi propisi stupili su na snagu 1. siječnja 2021. i njima se mijenjaju kriteriji prihvatljivosti koji omogućavaju pristup pravnoj pomoći. Pravo na pomoć sada se temelji na sljedećem:

• referentni oporezivi dohodak (revenu fiscal de référence). Referentni oporezivi dohodak odgovara iznosu godišnjeg dohotka koji izračunavaju porezna tijela i navodi se na poreznom rješenju. Pragovi prihvatljivosti utvrđeni su u članku 3. Uredbe 2020-1717 od 28. prosinca 2020. o pravnoj pomoći (décret 2020-1717 du 28 décembre 2020 relatif à l’aide juridictionnelle). Zahtjevi za pravnu pomoć koji su podneseni 2021. razmatraju se, primjerice, prema iznosu referentnog oporezivog dohotka iz zadnjeg poreznog rješenja. Nakon 1. siječnja 2021. iznos referentnog oporezivog dohotka za jednu osobu ne smije biti viši od 11 262 EUR za punu pravnu pomoć i 16 890 EUR za djelomičnu pravnu pomoć. Referentni oporezivi dohodak koji se uzima u obzir za razmatranje zahtjeva za odobravanje pravne pomoći je dohodak vašeg poreznog kućanstva. Ako vaše porezno kućanstvo čini više osoba, prag koji se ne smije premašiti uzima u obzir dohodak svih tih osoba. Međutim, ako se pravna pomoć traži u postupku koji se odnosi na spor koji se vodi između podnositelja zahtjeva i člana njegova poreznog kućanstva, pragovi dohotka ispituju se zasebno. U takvim se slučajevima za ispitivanje prihvatljivosti za odobravanje pomoći uzima u obzir mogućnost plaćanja poreza
• pokretnine (prvenstveno štednja): ako je njihova vrijednost viša od praga za punu pravnu pomoć (tj. 11 262 EUR za 2020. za jednu osobu), podnositelj zahtjeva nije prihvatljiv za odobravanje pravne pomoći
• nekretnine (uz isključenje glavnog boravišta i poslovnih prostora): ako je njihova vrijednost dvostruko viša od praga za djelomičnu pravnu pomoć (tj. 33 780 EUR za 2020. za jednu osobu), podnositelj zahtjeva nije prihvatljiv za odobravanje pravne pomoći.

Ako porezno kućanstvo čini više osoba, prag koji se ne smije premašiti uzima u obzir pokretnine i nekretnine svih tih osoba. Međutim, ako se pravna pomoć traži u postupku koji se odnosi na spor koji se vodi između podnositelja zahtjeva i člana njegova poreznog kućanstva, pragovi imovine ispituju se zasebno

• sastav poreznog kućanstva: Ako porezno kućanstvo čini više osoba, pragovi dohotka i imovine uvećavaju se za:
  • 0,18 puta za svakog od prva dva dodatna člana
  • 0,1137 puta za dodatne članove.

Međutim, pravna pomoć odobrava se žrtvama najtežih kaznenih djela (žrtvama napada s namjerom ugrožavanja života ili nanošenja tjelesne ozljede) i njihovim korisnicima, ne uzimajući pritom u obzir kriterij dohotka.

• Kriterij državljanstva:

Pravna pomoć može se odobriti osobama koje imaju francusko državljanstvo ili državljanstvo države članice EU-a (osim Danske) ili osobama koje kao strani državljani imaju uobičajeno i zakonito boravište u Francuskoj. Pravna pomoć može se odobriti u predmetu koji se vodi pred francuskim sudom i osobama koje nemaju francusko državljanstvo ni boravište u Francuskoj, ali su državljani države koja je s Francuskom sklopila međunarodni ili bilateralni sporazum na temelju kojeg njezini državljani imaju pravo na pravnu pomoć.

Kriterij boravišta

Osim kad je riječ o prethodno navedenim slučajevima, opće je pravilo da osoba mora imati uobičajeno i zakonito boravište u Francuskoj.

Međutim, pravna pomoć odobrava se stranim državljanima koji ne ispunjavaju kriterij boravišta ako je riječ o maloljetnim osobama, osumnjičenicima, osobama pod istragom, optuženicima, okrivljenicima ili osuđenicima, strankama koje traže naknadu štete u kaznenom postupku, osobama na koje se primjenjuje nalog za zaštitu na temelju članka 515-9 Građanskog zakonika, osobama koje sklapaju nagodbu o krivnji ili osobama u postupku koji je povezan s uvjetima utvrđenima u Zakoniku koji se odnose na ulazak stranaca u Francusku i njihov boravak u Francuskoj te na pravo na azil u Francuskoj.

• Kriterij dopuštenosti:

Pravna pomoć odobrava se osobama čiji zahtjevi nisu očigledno nedopušteni ili neutemeljeni. Taj se uvjet ne primjenjuje na tuženike u postupku, osobe koje imaju građanskopravnu odgovornost, osumnjičenike ili optuženike, okrivljenike ili osuđenike.

Zahtjev tužitelja za pravnu pomoć u žalbenom postupku odbija se ako se ne mogu utvrditi opravdani razlozi za podnošenje žalbe.

Ako je pravna pomoć odbijena na osnovi toga, a sudac ipak dopusti tužbu koju je podnositelj podnio, tužitelju se odobrava povrat troškova, izdataka i pristojbi koje bi trebao snositi ili ih je platio, i to do iznosa pravne pomoći na koji bi imao pravo na temelju svoje imovine.

Posebne situacije

Pravna pomoć odobrava se bez ispitivanja kriterija prihvatljivosti ako je podnositelj zahtjeva već primio pravnu pomoć u svojem predmetu, a suprotna strana podnijela je žalbu protiv odluke koja mu ide u korist ili je podnio tužbu pred Nacionalnim sudom za pravo azila (Cour nationale du droit d’asile).

Slično tome, osobama koje ne ispunjavaju kriterije prihvatljivosti može se iznimno odobriti pravna pomoć ako se njihova tužba čini posebno vrijedna pažnje zbog predmeta spora ili predvidivog troška postupka (članak 6. Zakona od 10. srpnja 1991. o pravnoj pomoći).

4 Dodjeljuje li se pravna pomoć za sve vrste postupaka?

Pravna pomoć odobrava se tužiteljima i tuženicima u izvanparničnim ili parničnim postupcima na bilo kojem sudu te za saslušanja maloljetnih osoba.

Može se odobriti za cijeli postupak ili njegov dio i u svrhu postizanja nagodbe prije pokretanja postupka.

Pravna pomoć može se odobriti i kako bi se osiguralo izvršenje sudske odluke ili bilo kojeg drugog naloga za izvršenje, uključujući one donesene u drugim državama članicama EU-a osim Danske.

5 Postoje li posebni postupci za hitne slučajeve?

Pravna pomoć može se odobriti privremeno kad su postupkom ugroženi osnovni životni uvjeti dotične osobe, posebno kad je riječ o ovrhama koje uključuju zapljenu imovine ili deložaciju. U takvim je slučajevima može odobriti voditelj ureda za pravnu pomoć ili nadležni sud ili njegov predsjednik. U kaznenim postupcima dopušta se mogućnost odobrenja pravne pomoći u hitnim okolnostima (na primjer u slučaju ispitivanja pri prvom pojavljivanju pred sudom ili hitnog suđenja).

Pravna pomoć privremeno se odobrava za vrijeme postupka i njome su obuhvaćene sve sudske radnje.

6 Gdje mogu dobiti obrazac zahtjeva za pravnu pomoć?

Obrazac zahtjeva za pravnu pomoć dostupan je za preuzimanje i ispis na sljedećoj poveznici:

https://www.justice.fr/formulaire/demande-aide-juridictionnelle

Pravna pomoć može se zatražiti prije podnošenja zahtjeva ili u tijeku postupka.

Pravnu pomoć možete zatražiti i nakon završetka postupka, na primjer za izvršenje sudske odluke.

Obrazac zahtjeva za pravnu pomoć možete dobiti od suda nadležnog prema vašem mjestu boravišta ili u mjestu u kojem će se voditi postupak, kao i od najbliže „Pravosudne kontaktne točke” (Domovi pravde i prava (Maisons de la Justice et du Droit), Kontaktne točke za pristup pravu (Point d’Accès au Droit) ili Kontaktne točke za prosljeđivanje informacija o pristupu pravu (Relais d’Accès au Droit)). Njihove podatke za kontakt pronađite na sljedećoj internetskoj stranici: http://www.annuaires.justice.gouv.fr/lieux-dacces-aux-droits-10111/.

Ako imate francusko državljanstvo, a živite u inozemstvu, obrazac možete zatražiti i od konzularnog predstavništva ili na adresi:

Département de l'entraide, du droit international privé et européen, Ministère de la Justice,

Direction des affaires civiles et du sceau,

13 place Vendôme, 75042 Paris Cedex 01.

Ako imate državljanstvo neke druge države i nemate boravište u Francuskoj, obrazac zahtjeva za pravnu pomoć možete dobiti od središnjeg tijela koje je vaša država odredila za upućivanje međunarodnih zahtjeva za pravnu pomoć. Većina je država za to tijelo imenovala svoje ministarstvo pravosuđa. Francuska je imenovala prethodno navedeni odjel Ministarstva pravosuđa, Bureau du droit de l’Union, du droit international privé et de l’entraide civile, za obradu zahtjeva u građanskim, trgovačkim ili upravnim predmetima koje podnesu osobe s boravištem u nekoj od država članica Vijeća Europe koje su strane Europskog sporazuma o slanju zahtjeva za pružanje pravne pomoći od 27. siječnja 1977., koji je nadležan za primanje i upućivanje zahtjeva.

Ako ste državljanin države članice EU-a, osim Danske, i imate boravište u Francuskoj ili se vaš postupak vodi pred francuskim sudom, možete imati pravo na prekograničnu pravnu pomoć u građanskim i trgovačkim predmetima u skladu s Direktivom Vijeća 2003/8/EZ od 27. siječnja 2003. U Francuskoj je ured odgovoran za obradu tih zahtjeva:

Bureau de l’aide juridictionnelle

Service de l’accès au droit et à la justice et de l’aide aux victimes (SADJAV)

Ministère de la Justice

13 place Vendôme, 75042 Paris Cedex 01.

NAPOMENA: Uskoro će biti moguće podnijeti zahtjev za pravnu pomoć putem Informacijskog sustava za pravnu pomoć (Système d’information de l’aide juridictionnelle), službe za potporu koja je trenutačno u fazi testiranja na nekim sudovima.

Informacijski sustav za pravnu pomoć omogućit će osobama da podnesu zahtjev za pravnu pomoć putem interneta te Uredu za pravnu pomoć da primi navedeni zahtjev i time pojednostaviti postupak za pojedince te skratiti vrijeme potrebno za obradu zahtjeva.

7 Koji se dokumenti trebaju dostaviti zajedno s obrascem zahtjeva za pravnu pomoć?

Obrazac zahtjeva za pravnu pomoć mora se ispuniti i uz njega se moraju priložiti popratni dokumenti (porezno rješenje, dokaz o obiteljskim okolnostima ili državljanstvu itd.) na temelju Uredbe od 30. prosinca 2020. o sadržaju obrasca zahtjeva za pravnu pomoć i popisu dokumenata koje treba priložiti (arrêté du 30 décembre 2020 relatif au contenu du formulaire de demande d’aide juridictionnelle et à la liste des pièces à y joindre). Popratna dokumentacija posebice se odnosi na financijska sredstva (vaša vlastita sredstva i sredstva osoba koje uobičajeno žive s vama), predmet vašeg zahtjeva i sud koji odlučuje o vašem predmetu.

8 Gdje se podnosi zahtjev za pravnu pomoć?

Zahtjev za pravnu pomoć možete podnijeti ili poslati uredu za pravnu pomoć nadležnom prema mjestu vašeg boravišta ili području u kojem je smješten sud koji odlučuje o vašem predmetu.

Na svakom sudu kombinirane nadležnosti (Tribunal judiciaire) (ranije Regionalni sud (Tribunal de grande instance)) nalazi se jedan ured za pravnu pomoć koji obrađuje zahtjeve za pravnu pomoć u predmetima o kojima odlučuje taj sud ili sudovi na području njegove nadležnosti: sud kombinirane nadležnosti (Tribunal judiciaire), upravni sud (Tribunal administratif), radni sud (Conseil de prud’hommes), žalbeni sud (Cour d’appel) i žalbeni upravni sud (Cour administrative d’appel).

Iznimka su od pravila jednog ureda po sudu sljedeći sudovi koji imaju i vlastiti ured za pravnu pomoć:

• Kasacijski sud (Cour de cassation), najviši redovni sud
• Državno vijeće (Conseil d’état), najviši upravni sud
• Nacionalni sud za pravo azila (Cour nationale du droit d’asile).

9 Kako mogu saznati imam li pravo na pravnu pomoć?

Ured za pravnu pomoć u mjestu vašeg boravišta obavijestit će vas o odluci o zahtjevu za pravnu pomoć.

Na internetu postoji simulator koji možete koristiti za procjenu svojih eventualnih prava na pravnu pomoć:

https://www.justice.fr/simulateurs/aide-juridictionnelle

Ova vam simulacija daje uvid u vaša moguća prava na pravnu pomoć. Međutim, ona nije zamjena za temeljitu provjeru vašeg zahtjeva pa stoga ne prejudicira odluku koju će donijeti Ured za pravnu pomoć.

10 Što trebam učiniti ako imam pravo na pravnu pomoć?

Trebali biste se obratiti svojem odvjetniku (ili pravnom službeniku, npr. sudskom izvršitelju, vještaku, pravnom savjetniku itd.) ili osobi koja vam je dodijeljena u predmetu kako biste im predstavili svoj predmet i dali im sve informacije i dokumente koji su im potrebni za rad.

Ako vam je odobrena djelomična pravna pomoć, morate se s njima dogovoriti o dodatnoj naknadi koju ćete im platiti. Taj iznos mora biti naveden u ugovoru koji morate potpisati.

11 Ako imam pravo na pravnu pomoć, tko mi odabire odvjetnika?

Svaka osoba može sama odabrati odvjetnika.

Ako ste sami odabrali odvjetnika, njegovo ime morate navesti u zahtjevu za pravnu pomoć.

Međutim, ako ne poznajete nijednog odvjetnika, dodijelit će vam ga predsjednik komore na sudu kombinirane nadležnosti (Tribunal judiciaire) (ranije Regionalni sud (Tribunal de grande instance)) ili predsjednik suda pred kojim se vodi postupak.

12 Pokriva li pravna pomoć sve troškove postupka?

Puna pravna pomoć obuhvaća sve sudske troškove, uključujući izravna plaćanja odvjetniku ili drugim pravnim službenicima (sudskim izvršiteljima, vještacima, pravnim savjetnicima itd.). Ta se plaćanja izračunavaju na temelju tarife ili cijene ovisno o vrsti postupka.

13 Tko snosi druge troškove ako imam pravo samo na ograničenu pravnu pomoć?

Ovisno o vašoj imovini može vam se odobriti djelomična pravna pomoć u dva udjela, 55 % i 25 %, koje plaća država. I dalje ste obvezni platiti dodatnu naknadu koja nije utvrđena tarifom, a određuje se u dogovoru s odvjetnikom pod nadzorom predsjednika odvjetničke komore, kojem se možete obratiti u slučaju spora.

Kao i kad je riječ o punoj pravnoj pomoći, primatelj je na temelju svojeg prava na djelomičnu pravnu pomoć oslobođen svih drugih potrebnih sudskih troškova.

14 Obuhvaća li pravna pomoć i žalbe?

• Ako ste stranka koja podnosi žalbu, morate podnijeti dodatni zahtjev koji će se ocijeniti na temelju pravno utvrđenih kriterija prihvatljivosti.
• Međutim, ako vaš protivnik podnosi žalbu, i dalje vrijedi svako pravo na pravnu pomoć koje vam je ranije odobreno. Bez obzira na to, morate podnijeti dodatan zahtjev izričito u tu svrhu uredu za pravnu pomoć pri sudu kombinirane nadležnosti (Tribunal judiciaire) u mjestu vašeg boravišta ili na čijem je području nadležnosti smješten žalbeni sud koji odlučuje o predmetu.
• Ako vam je pravna pomoć već bila odobrena za prethodni postupak, a želite podnijeti zahtjev za reviziju, prethodna odluka o pravu na pravnu pomoć više se ne primjenjuje. Morate podnijeti zahtjev uredu za pravnu pomoć na Kasacijskom sudu, koji će razmotriti dopuštenost predloženog zahtjeva i vrijednost vaše imovine. Zahtjev tužitelja za pravnu pomoć u žalbenom postupku odbija se ako se ne mogu utvrditi opravdani razlozi za podnošenje žalbe.

15 Može li se pravna pomoć povući prije zaključenja postupka (ili čak opozvati nakon završetka postupka)?

Pravo na pravnu pomoć može se povući u cijelosti ili djelomično (članak 50. Zakona iz 1991. i članci od 65. do 68. Uredbe 2020-1717 od 28. prosinca 2020. o pravnoj pomoći) za vrijeme ili nakon postupka u sljedećim okolnostima:

• ako je pravna pomoć dobivena na temelju netočnih izjava ili dokumenata
• ako je dobivena u kontekstu postupka koji predstavlja zlouporabu postupka ili je utvrđeno da se postupak vodi radi odugovlačenja ili je očigledno nedopušten
• ako se u tijeku postupka vrijednost pokretnina ili nekretnina primatelja pravne pomoći značajno uveća
• ako se pravomoćnom odlukom stekne imovina kojom se premašuje prag prihvatljivosti za pravnu pomoć
• ako su vanjski elementi životnog stila primatelja pravne pomoći ili financijske pomoći za odvjetničke usluge očigledno nespojivi s godišnjim iznosom novčanih sredstava koja su uzeta u obzir za procjenu njegove prihvatljivosti.

Odluke o povlačenju pravne pomoći podrazumijevaju obvezu primatelja da državi vrati iznos doprinosa koji je platila.

16 Mogu li osporiti odbijanje pružanja pravne pomoći?

Ako vam je odbijen zahtjev za pravnu pomoć, možete podnijeti žalbu protiv te odluke.

Žalbu možete podnijeti samostalno ili preko odvjetnika.

Žalba se može podnijeti protiv odluke kojom se u cijelosti odbija zahtjev za pravnu pomoć ili protiv odluke kojom se odobrava djelomična pravna pomoć ako ste podnijeli zahtjev za punu pravnu pomoć.

Žalba se mora podnijeti u roku od 15 dana od primitka obavijesti o odluci.

U žalbi morate navesti razloge zbog kojih osporavate donesenu odluku. Primjer: pogrešan broj članova vašeg kućanstva ili iznos vaših sredstava.

Žalba se mora poslati Uredu za pravnu pomoć koji je donio odluku preporučenom pošiljkom uz potvrdu primitka.

Uz žalbu morate priložiti presliku osporavane odluke.

Odjel koji je donio odluku prosljeđuje vaš zahtjev tijelu nadležnom za ispitivanje žalbe. Tijelo koje je nadležno za ispitivanje žalbe ovisi o sudu koji je nadležan za ispitivanje predmeta za koji ste podnijeli zahtjev za pravnu pomoć.

Nakon ispitivanja žalbe, o odluci ćete biti obaviješteni putem e-pošte.

Ako niste suglasni s ovom novom odlukom, nemate pravo žalbe, a ta je druga odluka pravomoćna.

NAPOMENA:

• Žalba koju podnosi odvjetnik Predsjedniku Žalbenog upravnog suda ili predsjedniku Pravnog odjela Državnog vijeća mora se poslati putem usluge slanja žalbe na daljinu Télérecours.
• Pravna pomoć može se odobriti retroaktivno ako je stranka uspjela u postupku koji je pokrenula, a dodjela pravne pomoći bila je odbijena na osnovi nepostojanja razumnih izgleda za njezin uspjeh u postupku.

1 Koji su troškovi povezani sa sudskim postupcima i tko ih obično mora snositi?

Zakon o parničnom postupku u članku 151. određuje da parnične troškove čine izdaci učinjeni u tijeku ili u povodu postupka. U te troškove spadaju primjerice izdaci za izvođenje dokaza, sudske pristojbe, izdaci za oglase, za dnevnice i putne troškove sudaca i zapisničara, za putne troškove stranaka u vezi s njihovim dolaskom na sud i slično. Parnični troškovi također obuhvaćaju i nagradu za rad odvjetnika i drugih osoba kojima zakon priznaje pravo na nagradu.

U skladu s člankom 152. Zakona o parničnom postupku svaka stranka prethodno sama podmiruje troškove koje je uzrokovala svojim radnjama. Kad stranka predloži izvođenje dokaza, dužna je po nalogu suda unaprijed položiti iznos potreban za podmirenje troškova koji će nastati u povodu izvođenja dokaza. Za odluku o konačnom snošenju troškova parničnog postupka temeljno načelo je kriterij uspjeha u parnici. Tako se u članku 154. stavku 1. Zakona o parničnom postupku propisuje da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci i njezinu umješaču naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Umješač na strani stranke koja je izgubila parnicu dužan je naknaditi troškove koje je uzrokovao svojim radnjama. Ako su stranke djelomično uspjele u parnici sud će, u skladu s člankom 154. stavkom 2. Zakona o parničnom postupku, o naknadi troškova odlučiti na temelju omjera uspjeha u parnici u odnosu na konačno postavljeni tužbeni zahtjev. Posebna se pravila primjenjuju u slučajevima kada parnični troškovi nastanu krivnjom jedne od stranaka ili slučajem koji joj se dogodio, kada se donosi presuda temeljem priznanja, kada je tužitelj povukao tužbu ili se odrekao tužbenog zahtjeva, kada je parnica završena sudskom nagodbom i kada u parnici sudjeluju suparničari (članci 156.-161. Zakona o parničnom postupku).

2 Što je točno pravna pomoć?

U smislu Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći svrha pravne pomoći je ostvarenje jednakosti svih pred zakonom, osiguranje građanima Republike Hrvatske i drugim osobama u skladu s odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći djelotvornog ostvarenja pravne zaštite te pristupa sudu i drugim javnopravnim tijelima pod jednakim uvjetima.

Pravna pomoć se ostvaruje kao primarna ili sekundarna pravna pomoć.

Primarna pravna pomoć obuhvaća:

- opću pravnu informaciju

- pravni savjet

- sastavljanje podnesaka pred javnopravnim tijelima, Europskim sudom za ljudska prava i međunarodnim organizacijama u skladu s međunarodnim ugovorima i pravilima o radu tih tijela

- zastupanje u postupcima pred javnopravnim tijelima

- pravnu pomoć u izvansudskom mirnom rješenju spora.

Primarnu pravnu pomoć pružaju upravna tijela županija odnosno Grada Zagreba (dalje u tekstu: upravna tijela), ovlaštene udruge i pravne klinike. Upravna tijela su ovlaštena u pružanju primarne pravne pomoći davati opće pravne informacije, pravne savjete i sastavljati podneske.

Sekundarna pravna pomoć obuhvaća:

- pravni savjet

- sastavljanje podnesaka u postupku zaštite prava radnika pred poslodavcem

- sastavljanje podnesaka u sudskim postupcima

- zastupanje u sudskim postupcima

- pravnu pomoć u mirnom rješenju spora.

Sekundarnu pravnu pomoć pružaju odvjetnici.

Sekundarna pravna pomoć obuhvaća i:

- oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka

- oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi.

3 Koji su uvjeti za dodjelu pravne pomoći?

Pravo na besplatnu pravnu pomoć imaju:

- hrvatski državljani

- djeca koja nemaju hrvatsko državljanstvo i zatečena su u Republici Hrvatskoj bez pratnje odrasle osobe odgovorne prema zakonu

- stranci na privremenom boravku pod uvjetom uzajamnosti ili stranci na stalnom boravku,

- stranci pod privremenom zaštitom

- stranci koji nezakonito borave i stranci na kratkotrajnom boravku u postupcima donošenja rješenja protjerivanju ili rješenja o povratku

- tražitelji azila, azilanti, stranci pod supsidijarnom zaštitom te članovi njihovih obitelji koji zakonito borave u Republici Hrvatskoj, u postupcima u kojima pravna pomoć nije osigurana posebnim zakonom.

Za odobravanje sekundarne pravne pomoći u pravilu je potrebno ispunjavati sljedeće imovne uvjete:

a) da ukupni prihodi podnositelja i članova kućanstva mjesečno ne prelaze po članu kućanstva iznos proračunske osnovice (441,44 €) i

b) da ukupna vrijednost imovine u vlasništvu podnositelja zahtjeva i članova kućanstva ne prelazi iznos od 60 proračunskih osnovica (26.486,40 €).

Sekundarna pravna pomoć odobrit će se bez utvrđivanja imovnog stanja ako je podnositelj zahtjeva:

a) dijete u postupku radi ostvarivanja prava na uzdržavanje

b) žrtva kaznenog djela nasilja u postupku radi ostvarivanja prava na naknadu štete koja je počinjenjem kaznenog djela prouzročena

c) osoba koja je korisnik pomoći za uzdržavanje u skladu s posebnim propisima kojima je uređeno ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi ili

d) osoba kojoj je korisnik prava na opskrbninu prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata.

Također, pravna pomoć može se odobriti i za prekogranične sporove. Prekogranični spor je spor u kojem podnositelj zahtjeva za odobravanje pravne pomoći ima prebivalište ili boravište u državi članici Europske unije, a koja nije država članica u kojoj postupa sud, odnosno u kojoj treba izvršiti sudsku odluku.

Pravna pomoć u prekograničnim sporovima odobrava se u građanskim i trgovačkim stvarima te u postupcima mirenja, izvansudskim nagodbama, izvršenju javnih isprava i pravnom savjetovanju u tim postupcima. Odredbe o pravnoj pomoći u prekograničnom sporu ne primjenjuju se u poreznim, carinskim i drugim upravnim postupcima.

Podnositelju zahtjeva za odobravanje pravne pomoći u prekograničnom sporu odobrit će se pravna pomoć ako ispunjava pretpostavke utvrđene Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći. Iznimno, pravna pomoć može se odobriti podnositelju zahtjeva koji ne ispunjava pretpostavke za odobravanje pravne pomoći utvrđene Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći, ako dokaže da nije sposoban platiti troškove postupka zbog razlike u troškovima života između države članice u kojoj ima prebivalište ili boravište i troškova života u Republici Hrvatskoj.

4 Dodjeljuje li se pravna pomoć za sve vrste postupaka?

Primarna pravna pomoć može se pružiti u svakoj pravnoj stvari:

- ako podnositelj zahtjeva sam ne raspolaže dovoljnim znanjem i sposobnošću da svoje pravo ostvari

- ako podnositelju zahtjeva pravna pomoć nije osigurana na temelju posebnih propisa

- ako podneseni zahtjev nije očito neosnovan i

- ako su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi plaćanje stručne pravne pomoći moglo ugroziti uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva.

Sekundarna pravna pomoć koju pružaju odvjetnici te oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka može se odobriti u sljedećim vrstama postupaka:

- u svezi sa stvarnim pravima, osim zemljišnoknjižnih postupaka

- iz radnih odnosa

- iz obiteljskih odnosa, osim u postupcima sporazumnog razvoda braka u kojima bračni drugovi nemaju maloljetnu zajedničku ili posvojenu djecu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti

- ovršnim postupcima i postupcima osiguranja kada je riječ o prisilnom ostvarenju ili osiguranju tražbine koja proizlazi iz postupka za koji se prema odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći može odobriti pravna pomoć

- mirnog rješenja spora

- iznimno, u svim ostalim upravnim i građanskim sudskim postupcima kada takva potreba proizlazi iz konkretnih životnih okolnosti podnositelja zahtjeva i članova kućanstva, a u skladu s temeljnom svrhom Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći.

Sekundarna pravna pomoć koju pružaju odvjetnici može se odobriti u gore navedenim postupcima pod pretpostavkama:

- ako se radi o složenijem postupku

- ako se podnositelj zahtjeva nema sposobnosti sam zastupati

- ako su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi plaćanje potrebne stručne pravne pomoći moglo ugroziti uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva, u skladu s posebnim pretpostavkama određenim u članku 14. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći

- da se ne radi o obijesnom parničenju

- ako u posljednjih šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva nije odbijen zahtjev podnositelja zbog namjernog davanja netočnih podataka i

- ako podnositelju zahtjeva pravna pomoć nije osigurana na temelju posebnih propisa.

Oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi može se odobriti u svim sudskim postupcima (građanskim sudskim postupcima i upravnom sporu) ako su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi plaćanje sudskih pristojbi moglo ugroziti uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva, u skladu s posebnim pretpostavkama određenim u članku 14. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. Pri donošenju odluke osobito će se voditi računa o visini sudskih pristojbi u postupku u kojem se traži oslobođenje.

5 Postoje li posebni postupci za hitne slučajeve?

Upravno tijelo je dužno o podnesenom zahtjevu za odobravanje sekundarne pravne pomoći odlučiti u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. Ako bi podnositelj zahtjeva zbog isteka roka izgubio pravo na poduzimanje radnje za koju je podnio zahtjev, upravno tijelo je dužno odlučiti o zahtjevu i u roku kraćem od navedenog, a koji podnositelju zahtjeva omogućava pravodobno poduzimanje radnje za koju je podnio zahtjev.

6 Gdje mogu dobiti obrazac zahtjeva za pravnu pomoć?

Postupak za ostvarivanje primarne pravne pomoći pokreće se izravnim obraćanjem pružatelju primarne pravne pomoći (ovlaštenoj udruzi, pravnoj klinici ili upravnom tijelu) te nije potrebno ispuniti poseban obrazac zahtjeva.

Postupak za odobravanje sekundarne pravne pomoći pokreće se podnošenjem zahtjeva za odobravanje pravne pomoći na propisanom obrascu nadležnom upravnom tijelu. Obrazac zahtjeva za odobravanje pravne pomoći može se pribaviti pri upravnim tijelima te na mrežnim stranicama upravnih tijela i Ministarstva pravosuđa i uprave.

Zahtjev za pravnu pomoć u prekograničnom sporu i zahtjev za prijenos zahtjeva za pravnu pomoć u prekograničnom sporu podnose se na obrascima propisanim Odlukom Komisije 2004/844/EZ, od 9. studenoga 2004. godine o utvrđivanju oblika zahtjeva za pravnu pomoć prema Direktivi 2003/8/EZ o poboljšanju pristupa sudu u prekograničnim sporovima uspostavom minimalnih zajedničkih pravila, koja se odnose na pravnu pomoć u takvim sporovima, te Odlukom Komisije 2005/630/EK, od 26. kolovoza 2005. godine o utvrđivanju obrasca za prijenos zahtjeva za pravnu pomoć prema Direktivi 2003/8/EZ, objavljenima u Službenom listu Europske unije.

Obrasci i svi priloženi dokumenti u prekograničnom sporu moraju se dostaviti u prijevodu na hrvatski jezik. U protivnom će se zahtjev odbaciti.

7 Koji se dokumenti trebaju dostaviti zajedno s obrascem zahtjeva za pravnu pomoć?

Kada se zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu uz isti se prilaže pisana suglasnost podnositelja zahtjeva i članova njegova kućanstva o dopuštenju uvida u sve podatke o ukupnim prihodima i imovini, u kojem podnositelj zahtjeva potvrđuje da su podaci koje je dao točni i potpuni.

Žrtve obiteljskog nasilja suglasnost o dopuštenju uvida u sve podatke o prihodima i imovini podnose samo za sebe. Suglasnost ne podnose i oni članovi kućanstva koji sudjeluju u postupku kao protivnici podnositelja zahtjeva ili je njihov interes u suprotnosti s interesom podnositelja zahtjeva.

Uz obrazac zahtjeva za pravnu pomoć u prekograničnom sporu treba priložiti pripadajuću dokumentaciju koja je potrebna za donošenje odluke o zahtjevu.

8 Gdje se podnosi zahtjev za pravnu pomoć?

Postupak za ostvarivanje primarne pravne pomoći pokreće izravnim obraćanjem pružatelju primarne pravne pomoći (ovlaštenoj udruzi, pravnoj klinici ili upravnom tijelu) te nije potrebno podnositi poseban zahtjev, dok se postupak za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći pokreće podnošenjem zahtjeva nadležnom upravnom tijelu na području čije teritorijalne nadležnosti podnositelj zahtjeva ima prebivalište ili boravište.

Podnositelj zahtjeva koji ima prebivalište ili boravište u državi članici Europske unije, a traži pravnu pomoć u prekograničnom sporu pred sudom u Republici Hrvatskoj zahtjev za pravnu pomoć podnosi Ministarstvu pravosuđa i uprave Republike Hrvatske (tijelo za primanje).

Stranka koja ima prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj, a koja traži pravnu pomoć u prekograničnim sporovima pred sudom druge države, članice Europske unije, svoj zahtjev podnosi uredu prema mjestu svog prebivališta ili boravišta.

9 Kako mogu saznati imam li pravo na pravnu pomoć?

Korištenje sekundarne pravne pomoći odobrava se podnositelju zahtjeva koji ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na pravnu pomoć donošenjem rješenja o odobravanju pravne pomoći. Upravno tijelo je dužno odlučiti o zahtjevu u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

10 Što trebam učiniti ako imam pravo na pravnu pomoć?

Rješenje o odobravanju pravne pomoći obuhvaća pravo na korištenje pojedinih ili svih oblika sekundarne pravne pomoći za postupak određene vrste i stupnja. Navedeno rješenje sadrži osobne podatke korisnika pravne pomoći, kratak opis pravne stvari za koju je pravna pomoć odobrena, oblik i opseg odobrene pravne pomoći, podatke o odvjetniku koji će pružiti pravnu pomoć te ostale podatke bitne za postupanje po rješenju.

Kada je podnositelj zahtjeva podnio zahtjev za odobravanje pravne pomoći u vidu oslobođenja od plaćanja sudskih pristojbi dužan je u podnesku, odnosno prilikom poduzimanja druge radnje u postupku pred sudom obavijestiti sud o podnesenom zahtjevu za oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi, a rješenje kojim je oslobođen od plaćanja sudskih pristojbi, dostaviti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana podnošenja podneska, odnosno poduzimanja druge radnje u postupku pred sudom.

11 Ako imam pravo na pravnu pomoć, tko mi odabire odvjetnika?

U rješenju kojim se korisniku odobrava korištenje sekundarne pravne pomoći određuje se i odvjetnik koji će korisniku pružiti pravnu pomoć. Rješenje korisnik pravne pomoću mora dostaviti odvjetniku određenom u rješenju. Iznimno, upravno tijelo će korisniku odrediti drugog odvjetnika uz njegovu prethodnu suglasnost priloženu uz zahtjev za odobravanje pravne pomoći.

12 Pokriva li pravna pomoć sve troškove postupka?

Kao što je navedeno, rješenje o odobravanju pravne pomoći obuhvaća pravo na korištenje pojedinih ili svih oblika sekundarne pravne pomoći za postupak određene vrste i stupnja. Rješenjem o odobravanju pravne pomoći korisnik može biti oslobođen plaćanja troškova s osnove naknade za rad odvjetnika, troškova sudskog postupka (oslobođenje od polaganja predujma troškova svjedoka, tumača, vještaka, uviđaja i sudskih oglasa) i troškova sudskih pristojbi u punom ili smanjenom opsegu.

Pravna pomoć odobrava se u punom opsegu ako je podnositelj zahtjeva korisnik pomoći za uzdržavanje u skladu s posebnim propisima kojima je uređeno ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi, odnosno pravo na opskrbninu prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata ili ako ukupni prihodi podnositelja zahtjeva i članova kućanstva iznose 50% ili manje po članu kućanstva mjesečnog iznosa proračunske osnovice.

Svako povećanje iznosa ukupnih prihoda podnositelja zahtjeva i članova kućanstva iznad 50% proračunske osnovice po članu kućanstva ima za posljedicu smanjenje opsega pravne pomoći, na način da povećanje za svakih slijedećih 10% uzrokuje smanjenje pravne pomoći za 10%, ali ne ispod 50% utvrđenog iznosa troškova utvrđenih za pravnu pomoć.

Ako pravna pomoć nije odobrena u punom opsegu, podnositelj zahtjeva može podnijeti žalbu protiv dijela rješenja kojim nije odobrena pravna pomoć Ministarstvu pravosuđa i uprave. Žalba ne odgađa korištenje odobrenog opsega pravne pomoći. Protiv rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave kojim se žalba odbija može se pokrenuti upravni spor.

13 Tko snosi druge troškove ako imam pravo samo na ograničenu pravnu pomoć?

U slučaju odobravanja pravne pomoći u smanjenom opsegu, ostatak troškova snosi sam korisnik pravne pomoći. U svakom slučaju, ako korisnik pravne pomoći uspije u sporu, sud će odlučiti da mu druga strana naknadi troškove postupka.

14 Obuhvaća li pravna pomoć i žalbe?

Zahtjevom za odobravanje pravne pomoći može se zatražiti odobravanje pravne pomoći za oba stupanja parničnog postupka. Za sastavljanje izvanrednih pravnih lijekova potrebno je podnijeti poseban zahtjev te se donosi posebno rješenje samo za tu pravnu radnju.

15 Može li se pravna pomoć povući prije zaključenja postupka (ili čak opozvati nakon završetka postupka)?

Ako se tijekom postupka imovno stanje korisnika pravne pomoći i članova kućanstva poveća u opsegu u kojem bi da su postojali u trenutku podnošenja zahtjeva utjecali na pravo podnositelja zahtjeva na ostvarenje i opseg pravne pomoći, nadležno upravno tijelo ukinut će u cijelosti ili djelomično rješenje o odobravanju pravne pomoći. Korisnik pravne pomoći dužan je izvijestiti upravno tijelo o povećanju imovnog stanja u roku od 8 dana od dana kada je za njih saznao. Protiv rješenja o ukidanju rješenja o odobravanju pravne pomoći korisnik pravne pomoći može u roku od 15 dana od dana dostave rješenja izjaviti žalbu Ministarstvu pravosuđa i uprave. Protiv rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave može se pokrenuti upravni spor.

16 Mogu li osporiti odbijanje pružanja pravne pomoći?

Podnositelj zahtjeva odnosno korisnik pravne pomoći može protiv rješenja upravnog tijela kojim mu je odbijen zahtjev za korištenje pravne pomoći odnosno protiv dijela rješenja kojim mu nije odobrena pravna pomoć u punom opsegu izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. O žalbi odlučuje Ministarstvo pravosuđa i uprave u roku od osam dana od dana primitka uredne žalbe. Protiv rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave može se pokrenuti upravni spor.

Daljnje informacije:

Mrežna stranica Ministarstva pravosuđa i uprave https://pravosudje.gov.hr/besplatna-pravna-pomoc/6184

Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“, br. 143/13 i 98/19)

Zakon o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22).

17 Može li zahtjev za besplatnu pravnu pomoć imati učinak prekida roka zastare?

Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći se ne propisuje da podnošenje zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć ima učinak prekida roka zastare.

Izvorna jezična inačica ove stranice nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Pravna pomoć - Italija

1 Koji su troškovi povezani sa sudskim postupcima i tko ih obično mora snositi?

(Zakonodavni izvori) – Pravila kojima se uređuju kategorije i postupci za troškove sudskih postupaka, uključujući pravnu pomoć, sveobuhvatno su utvrđena Predsjedničkim dekretom br. 115 od 30. svibnja 2002. (Službeni list br. 139/2002), kako je zadnje izmijenjen Zakonodavnom uredbom br. 24 od 7. ožujka 2019. (Službeni list br. 72 od 26. ožujka 2019., radi proširenja pravne pomoći kako bi se obuhvatile tražene osobe protiv kojih se vodi postupak izvršenja europskog uhidbenog naloga), koji sadržava pročišćeni tekst o sudskim troškovima (članci od 74. do 145., a posebno zajedničke odredbe članaka od 74. do 89. i posebne odredbe o pravnoj pomoći u građanskim, upravnim, revizijskim i poreznim postupcima, članci od 119. do 145.).

Zakonom br. 794 od 13. lipnja 1942., kako je izmijenjen, uređuje se odvjetnička naknada za vođenje građanskih, trgovačkih, upravnih i poreznih postupaka. Naknade za pojedinačne pravne usluge plaćaju se na temelju tarife odobrene Ministarskom naredbom br. 585 iz 1994.

(Troškovi postupka) – Troškovi građanskog i trgovačkog postupka u širem smislu uključuju troškove postupka te troškove i naknade za pravno zastupanje.
Troškovi postupka uključuju standardno plaćanje za upis u registar predmeta i druge troškove koji mogu nastati (kao što su izdaci za vještačenja i naknade za kopiranje dokumenata).

Standardno plaćanje navedeno u pročišćenom tekstu br. 115 iz 2002. plaća se u svim vrstama postupaka, među ostalim i stečajnim i izvanparničnim postupcima, osim ako je zakonom izrijekom propisano oslobođenje od njegova plaćanja.

Obveza plaćanja ne postoji, među ostalim, u postupcima koji se odnose na obiteljski i građanski status osobe, kako je utvrđeno u četvrtoj knjizi Zakona o parničnom postupku (na primjer, odredbe koje se odnose na maloljetnike u slučajevima zakonske rastave, imovinski odnosi bračnih drugova, priznavanje statusa izbjeglica), u preventivnim postupcima (na primjer pljenidba radi namirenja dugova), zemljišnoknjižnim postupcima, postupcima radi izvršenja dostave i oslobađanja, postupcima u vezi s plaćanjem naknade za uzdržavanje djece, svim postupcima u vezi s djecom (na primjer postupci u vezi s roditeljskom odgovornošću) i postupcima koji se odnose na pravila o nadležnosti.

Razloge za bilo kakvo oslobođenje od plaćanja troškova postupka stranka mora na odgovarajući način navesti u zaključcima dokumenta kojim se pokreće postupak.

Obveza standardnog plaćanja ne postoji kad je riječ o tužbi za naknadu štete u vezi s kaznenim postupkom ako se samo traži da se počinitelj osudi. Ako se podnese zahtjev za naknadu štete, čak i privremeno, obveza plaćanja dospijeva ako se on odobri. Pristojba se kreće između minimalnog iznosa od 62 EUR i maksimalnog iznosa od 930 EUR, ovisno o vrsti i vrijednosti predmeta spora.

(Obveze plaćanja) – Svaka stranka mora podmiriti troškove postupovnih dokumenata koje ispunjava ili zahtijeva te platiti dokumente potrebne za tužbu ako to zakon ili sudac od nje zahtijeva (na primjer naknade za vještačenja). Ako stranka ima pravo na pravnu pomoć, troškove snosi država.
Kad je riječ o standardnom plaćanju, to mora platiti stranka koja ulazi u postupak, podnosi prvotnu žalbu ili, u izvršnom postupku, podnosi zahtjev za ustupanje ili prodaju.

Vrijednost predmeta spora naznačuje se u zaključcima dokumenta kojim se pokreće postupak. Stranka koja izmijeni zahtjev, podnese protutužbu ili sudjeluje u postupku kao umješač i time poveća vrijednost predmeta spora dužna je platiti dodatnu pristojbu.

(Kriteriji za odluku o troškovima) – U skladu s općim načelom utvrđenim u članku 91. Zakona o parničnom postupku, sudac u okviru presude o predmetu spora nalaže stranci koja je izgubila spor da nadoknadi troškove postupka stranci koja je dobila spor.
Sudac ima diskrecijske ovlasti u odnosu na troškove postupka i može naložiti da se oni plate djelomično ili u cijelosti, uzimajući u obzir ukupni ishod spora. Sudac mora uzeti u obzir u kojoj je mjeri zahtjev kao cjelina utemeljen. Odluka se može osporiti.

Stranka koja je izgubila spor mora stranci koja je dobila spor nadoknaditi troškove i naknade za rad odvjetnika te sve iznose plaćene za vještake koje je imenovao sud ili stručnjake kao svjedoke prema odluci suca. Stranka koja izgubi spor dužna je i nadoknaditi ostale troškove koji su uključeni u vođenje postupka, a plaćaju se sudskom službeniku zajedno s troškovima dostave presude.

2 Što je točno pravna pomoć?

U talijanskom pravnom sustavu institut „pravne pomoći” uključuje oslobođenje od podmirivanja određenih troškova („spese prenotate a debito” ili sudske pristojbe koje se plaćaju unaprijed), a država plaća ostale troškove kako bi zaštitila građane koji nemaju dovoljno sredstava i čiji razlozi nisu očito neutemeljeni, kao i strane državljane koji zakonito borave u Italiji kad nastupi situacija ili okolnost koja dovodi do sudskog postupka, te osobe bez državljanstva (članak 119. Predsjedničkog dekreta br. 115/2002).

Ako postoji pravo na pravnu pomoć, neke pristojbe se ne plaćaju, dok druge plaća država. Pristojbe koje se ne plaćaju uključuju standardno plaćanje, paušalne troškove za obavijesti na službeni zahtjev, određene pristojbe (pristojbe za upise, hipotekarne i zemljišnoknjižne pristojbe) te naknade za preslike.

Država plaća sljedeće:

1. troškove i izdatke za rad odvjetnika
2. putne troškove i izdatke sudaca, službenika i sudskih službenika za obavljanje njihovih dužnosti izvan suda
3. putne troškove i izdatke svjedoka, sudskih službenika i vještaka te izdatke vještaka koji su nastali tijekom njegova obavljanja dužnosti
4. troškove objave bilo kakve sudske obavijesti u vezi s presudom suca
5. trošak obavijesti na službeni zahtjev
6. doplatak za skrb o djeci.

Država ima pravo na povrat troškova i, ako se ne naplati od stranke koja je izgubila spor, može zahtijevati povrat od stranke koja ima pravo na pravnu pomoć u sljedećim slučajevima:

1. ako stranka koja ostvari pravo na pravnu pomoć uspije u sporu ili mirno riješi spor i primi iznos najmanje šest puta veći od troškova ili
2. ako je tužba povučena ili postupak obustavljen.

Postoje posebne odredbe kojima se osigurava naknada u slučaju brisanja predmeta iz upisnika ili obustave postupka zbog propusta stranaka da djeluju ili ispunjavaju zakonske uvjete.

3 Imam li pravo na pravnu pomoć?

U građanskim i izvanparničnim postupcima (na primjer radi zakonske rastave, skrbništva nad djecom ili donošenja odluka u vezi s roditeljskom odgovornošću) građani koji nemaju dovoljno sredstava imaju pravo na pravnu pomoć za pripremu odgovora na tužbu, pod uvjetom da osnova odgovora na tužbu nije očito neutemeljena.

S osobama bez državljanstva i stranim državljanima koji zakonito borave u Italiji postupa se na isti način kao i s državljanima Italije, uz uvjet da imaju zakonito boravište u Italiji od datuma kad je nastupila situacija ili okolnost koja je dovela do sudskog postupka. Neprofitne organizacije ili udruge koje nisu uključene u trgovačke djelatnosti isto mogu ispunjavati uvjete. Stoga su prihvatljive i dobrotvorne neprofitne organizacije ili neprofitne organizacije koje pružaju usluge obrazovanja siromašnima i već ispunjavaju uvjete prema Zakonu br. 217/90, kao i udruge potrošača i korisnici uključeni u popis u članku 5. Zakona br. 281/98.

U skladu s člankom 76. Predsjedničkog dekreta br. 115/2002, da bi podnositelj zahtjeva ispunjavao uvjete za pravnu pomoć, njegov godišnji oporezivi prihod prema posljednjoj poreznoj prijavi ne smije biti viši od 11 493,82 EUR (Ministarski dekret od 16. siječnja 2018. objavljen u Službenom listu br. 49 od 28. veljače 2018.).

Prihodovni pragovi prilagođavaju se svake dvije godine prema nalogu Ministarstva pravosuđa u dogovoru s Ministarstvom gospodarstva i financija (članak 77. Predsjedničkog dekreta br. 115/2002) kako bi se uzele u obzir razlike u indeksu potrošačkih cijena za obitelji radnika zaposlenih u proizvodnom i uslužnom sektoru koje je ISTAT utvrdio u prethodne dvije godine.

Ako zainteresirana stranka živi s bračnim drugom, registriranim partnerom ili drugim članovima obitelji, prihodom se smatra ukupni prihod koji je u istom razdoblju ostvario svaki član obitelji, među ostalim i prihod podnositelja zahtjeva.

Kad je riječ o članu kućanstva čiji bi prihod trebalo dodati prihodu podnositelja zahtjeva, prihodovni pragovi za kazneni postupak povišeni su na 1032,91 EUR za svakog člana obitelji koji živi s podnositeljem zahtjeva.

Treba imati na umu da naknada za uzdržavanje koju podnositelj zahtjeva prima od bivšeg bračnog druga mora biti uključena u svrhu izračuna iznosa iz članka 76., osim ako je riječ o jednokratnom iznosu.

Prihod od nezakonitih aktivnosti isto utječe na ispunjavanje uvjeta za ostvarivanje pravne pomoći. Pritom treba napomenuti da se revizija prihoda ne može oslanjati na automatske postupke, već zahtijeva preispitivanje specifičnih okolnosti pojedinačnog slučaja, čime se isključuje svaka mogućnost davanja značaja nepravomoćnoj presudi ako šteti pretpostavci nevinosti. Odbijanje odobravanja pomoći na temelju nepravomoćne presude iz koje se može pretpostaviti postojanje prihoda od nezakonitih aktivnosti stoga je nezakonito (Kasacijski kazneni sud, četvrto vijeće, presuda od 20. veljače 2013., br. 18591).

Iznimka: kad se predmet odnosi na osobna prava ili u postupcima u kojima su interesi podnositelja zahtjeva u sukobu s interesima ostalih članova kućanstva s kojima živi, u obzir se uzima samo osobni dohodak podnositelja zahtjeva.

Pravo na pravnu pomoć vrijedi za sve faze ili stupnjeve postupaka. Međutim, u građanskim i upravnim stvarima, za razliku od kaznenih, ako stranka kojoj se odobri pomoć izgubi spor, ne može se koristiti pravnom pomoći za pobijanje presude bez ponovnog podnošenja zahtjeva za tu pomoć.

Nadalje, ispunjavanje uvjeta za pravnu pomoć u građanskom postupku ne znači da je država odgovorna za troškove koje stranka mora platiti stranci koja je uspjela u sporu jer se priznaju samo izdaci i naknade koji pripadaju punomoćniku stranke kojoj je odobrena pomoć i koje se država, umjesto te stranke, obvezuje platiti s obzirom na njezinu nestabilnu financijsku situaciju i to da njezini zahtjevi nisu očito neutemeljeni (vidjeti Kasacijski građanski sud, presuda br. 10053 iz 2012.).

Posebni slučajevi

Odstupajući od prihodovnih pragova utvrđenih člankom 76. stavkom 1. Predsjedničkog dekreta br. 115/2002, u nekim slučajevima sljedeće osobe mogu ispunjavati uvjete za pravnu pomoć:

1. stranke koje su oštećene kaznenim djelima iz članaka 572., 583.a, 609.a, 609.c, 609.g i 612.a Kaznenog zakona, a ako su kaznena djela počinjena prema maloljetnicima, tada stranke oštećene kaznenim djelima iz članaka 600., 600.a, 600.b, 600.d, 601., 602., 609.d i 609.j Kaznenog zakona mogu ispunjavati uvjete za pomoć i uz odstupanje od prihodovnih pragova utvrđenih zakonom (članak 76. stavak 4.b)
2. strani državljani koji su maloljetnici bez pratnje, a koji su uključeni u sudske postupke neovisno o njihovu svojstvu, imaju pravo biti obaviješteni o mogućnosti imenovanja pravnog savjetnika od povjerenja, među ostalim preko imenovanog skrbnika ili osobe s roditeljskom odgovornošću u skladu s člankom 3. stavkom 1. Zakona br. 184 od 4. svibnja 1983., kako je izmijenjen, te pravo na podnošenje prijave za pravnu pomoć na temelju važećeg zakonodavstva u bilo kojoj fazi ili stupnju postupka (članak 76. stavak 4.c)
3. maloljetna ili punoljetna djeca koja nisu financijski neovisna i koja su izgubila roditelja zbog ubojstva koje je počinio bračni drug roditelja, bez obzira na to jesu li bračni drugovi bili zakonski rastavljeni ili razvedeni, ili koje je počinio registrirani partner roditelja, čak i ako je registrirano partnerstvo prestalo, ili pak osoba koja ima ili je imala intimnu, dugotrajnu vezu koja uključuje zajednički život s roditeljem, mogu ispunjavati uvjete za pravnu pomoć i uz odstupanje od zakonskih prihodovnih pragova, primjenom te pogodnosti kao iznimke na postupke povezane s kaznenim postupkom, kao i na sve građanske postupke koji proizlaze iz kaznenog djela, među ostalim i ovršni postupak (članak 76. stavak 4.c)
4. žrtve terorizma ili sličnih djela ili preživjele osobe (članak 10. stavak 1. Zakona br. 206/204).

4 Dodjeljuje li se pravna pomoć za sve vrste postupaka?

Kao što je prethodno navedeno, u građanskim i izvanparničnim postupcima (na primjer radi zakonske rastave, skrbništva nad djecom ili donošenja odluka u vezi s roditeljskom odgovornošću), građani koji nemaju dovoljno sredstava imaju pravo na pravnu pomoć za pripremu odgovora na tužbu, pod uvjetom da osnova odgovora na tužbu nije očito neutemeljena.

Postoje subjektivni razlozi za isključenje iz predmetne pomoći:

• podnositelj zahtjeva osoba je koja je pravomoćno osuđena za kaznena djela povezana s povredom pravila o suzbijanju utaje poreza na dohodak i poreza na dodanu vrijednost
• podnositelja zahtjeva zastupa više odvjetnika, osim odvjetnika koji je imenovan za sudjelovanje u kaznenom postupku na daljinu u predmetima u kojima se primjenjuje Zakon br. 11/1998.

Međutim, postoje slučajevi koji nisu prethodno navedeni i u kojima se može pretpostaviti da podnositelj zahtjeva ima dovoljno sredstava, a to su sljedeći:

• u slučajevima koji uključuju prijenos potraživanja i kamata na druge osobe (osim ako se on ne vrši u svrhu plaćanja već postojećih potraživanja ili kamata)
• u slučaju pravomoćne presude za kaznena djela iz članka 416.a Kaznenog zakona i članka 291.c pročišćenog teksta iz Predsjedničkog dekreta br. 43 od 23. siječnja 1973., s ograničenjem na otegotne okolnosti iz članaka 80. i 74. stavka 1. pročišćenog teksta iz Predsjedničkog dekreta br. 309 od 9. listopada 1990. te za kaznena djela počinjena iskorištavanjem uvjeta utvrđenih prethodno spomenutim člankom 416.a ili u svrhu olakšavanja aktivnosti udruga utvrđenih u tom članku, smatra se da je prihod iznad postavljenog praga. Međutim, dopušteno je dokazivati suprotno (Ustavni sud, presuda br. 139 iz 2010.).

5 Postoje li posebni postupci za hitne slučajeve?

Ne postoji poseban postupak za hitne slučajeve. Međutim, treba istaknuti da u skladu s člankom 126. pročišćenog teksta odvjetnička komora može unaprijed privremeno odobriti pravnu pomoć podnositelju zahtjeva, u roku od deset dana od podnošenja ili primitka zahtjeva i ako su ispunjeni uvjeti.

6 Gdje mogu dobiti obrazac zahtjeva za pravnu pomoć?

U građanskom bi postupku isključivo podnositelj zahtjeva ili njegov odvjetnik trebali odvjetničkoj komori podnijeti ili poslati preporučeno poštom zahtjeve za pravnu pomoć, sastavljene na način i sa sadržajem utvrđenim člancima 79. i 122. pročišćenog teksta.

Nije jasno je li u slučaju preporučene dostave poštom potrebna i potvrda o primitku. Stoga se to ne smatra uvjetom prihvatljivosti, već je prepušteno vlastitoj procjeni podnositelja zahtjeva.

Obrasci za podnošenje zahtjeva dostupni su u uredima odvjetničke komore.

Zahtjevi za pravnu pomoć u građanskom postupku moraju se podnijeti uredu odvjetničke komore koji je nadležan prema:

• mjestu u kojem sudi sudac pred kojim je postupak u tijeku
• mjestu u kojem sudi sudac koji je nadležan za odlučivanje o meritumu predmeta, ako je postupak još u tijeku
• mjestu u kojem sudi sudac koji je donio pobijanu presudu za žalbu Kasacijskom sudu, Državnom vijeću ili Revizorskom sudu.

Zahtjev na temelju članka 78. Predsjedničkog dekreta br. 115/2002 nedopušten je ako ga nije potpisao podnositelj zahtjeva. Potpis mora potvrditi odvjetnik ili se on potvrđuje primjenom postupaka utvrđenih člankom 38. stavkom 3. Predsjedničkog dekreta br. 445 od 28. prosinca 2000.

7 Koji se dokumenti trebaju dostaviti zajedno s obrascem zahtjeva za pravnu pomoć?

Zahtjev koji potpisuje podnositelj mora biti sastavljen na običnom (praznom) papiru i mora sadržavati sljedeće (članak 79. prethodno navedenog Predsjedničkog dekreta):

• zahtjev za pravnu pomoć
• osobne podatke i porezni broj podnositelja zahtjeva i članova njegova/njezina kućanstva
• izjavu o prihodu ostvarenom u godini prije podnošenja zahtjeva (vlastita izjava)
• obvezu da će prijaviti sve značajnije promjene u prihodu za potrebe ispunjavanja uvjeta za pomoć
• ako je postupak već u tijeku
• datum sljedećeg ročišta
• podatke i mjesto prebivališta protivne stranke
• činjeničnu i pravnu osnove za ocjenu osnovanosti zahtjeva
• dokaze (dokumenti, podaci za kontakt, izjave svjedoka, mišljenja vještaka itd. koji se prilažu u preslici).

8 Gdje se podnosi zahtjev za pravnu pomoć?

Kao što je prethodno navedeno, zahtjevi za pravnu pomoć u građanskom postupku moraju se podnijeti uredu odvjetničke komore koji je nadležan prema:

• mjestu u kojem sudi sudac pred kojim je postupak u tijeku
• mjestu u kojem sudi sudac koji je nadležan za odlučivanje o meritumu predmeta, ako je postupak još u tijeku
• mjestu u kojem sudi sudac koji je donio pobijanu presudu za žalbu Kasacijskom sudu, Državnom vijeću ili Revizorskom sudu.

Kad je riječ o kaznenom postupku, zahtjevi se moraju podnijeti sucu pred kojim je postupak u tijeku. Ako je postupak u tijeku pred Kasacijskim sudom, nadležan je sudac koji je donio pobijanu presudu (članci 93. i 96. prethodno navedenog Predsjedničkog dekreta).

Zahtjeve moraju podnijeti podnositelj ili odvjetnik podnositelja zahtjeva službeniku suda u kojem sudi sudac koji vodi postupak ili ga službeniku suda mogu poslati preporučeno poštom.

Ako je podnositelj zahtjeva pritvoren ili na izdržavanju kazne zatvora, zahtjev može primiti upravitelj kaznene ustanove ili službenik pravosudne policije.

Više nije moguće predati zahtjeve tijekom ročišta.

9 Kako mogu saznati imam li pravo na pravnu pomoć?

Preslika dokumenta kojim odvjetnička komora odobrava, odbija ili proglašava zahtjev nedopuštenim šalje se podnositelju zahtjeva i sucu.

Nakon podnošenja zahtjeva odvjetnička komora:

• ocjenjuje osnovanost zahtjeva koji se podnosi i jesu li ispunjeni uvjeti za ostvarivanje pravne pomoći
• donosi jednu od sljedećih odluka u roku od deset dana:
  • odluku o prihvaćanju zahtjeva
  • odluku o proglašenju zahtjeva nedopuštenim
  • odluku o odbijanju zahtjeva
• šalje presliku odluke podnositelju zahtjeva, nadležnom sucu i poreznoj upravi radi provjere prijavljena prihoda.

Ako odvjetnička komora odbije zahtjev ili ga proglasi nedopuštenim, on se može podnijeti sucu kojem je dodijeljen predmet, a koji potom donosi odluku u obliku naloga. Rok je prekluzivan.

Nakon završene provjere sudac izdaje obrazloženi nalog o proglašenju zahtjeva nedopuštenim, prihvaćenim ili odbijenim.

Nakon što je nalog izdan, službenik suda o njemu obavještava podnositelja zahtjeva.

Međutim, u kaznenom postupku sudac mora izdati nalog u roku od deset dana od datuma podnošenja ili primitka zahtjeva.

10 Što trebam učiniti ako imam pravo na pravnu pomoć?

-

11 Ako imam pravo na pravnu pomoć, tko mi odabire odvjetnika?

Podnositelji zahtjeva kojima je odobrena pravna pomoć mogu imenovati odvjetnika s popisa odvjetnika za pravnu pomoć koje sastavljaju odvjetničke komore iz regije žalbenog suda u kojoj sudi sudac nadležan za odlučivanje o meritumu predmeta ili sudac pred kojim je postupak u tijeku.
Podnositelji zahtjeva kojima je odobrena pravna pomoć mogu imenovati i vještaka, ako je to zakonom dopušteno.

Ako je predmet na Kasacijskom sudu, odvjetnik se odabire s popisa koje sastavljaju odvjetničke komore iz regije žalbenog suda u kojoj sudi sudac koji je donio pobijanu presudu.

Popis odvjetnika za pravnu pomoć sastoji se od stručnjaka koji su se za to prijavili i koji imaju kvalifikacije potrebne da pripreme obranu.

Odvjetnička komora donosi odluku o uključivanju odvjetnika na popis na temelju njihovih sposobnosti, profesionalnog iskustva stečenog tijekom najmanje šest godina i toga da nisu bili podvrgnuti stegovnim mjerama.

Odvjetnici mogu biti uklonjeni s popisa u bilo kojem trenutku. Popis se obnavlja svake godine i dostupan je javnosti u svim pravosudnim uredima u regiji.

Odvjetnici koji zastupaju stranku kojoj je odobrena pomoć moraju zatražiti obavijest da su postupci obustavljeni ako su obrisani s popisa predmeta zbog propusta stranke (u skladu s člankom 309. Zakona o parničnom postupku). Ako odvjetnik ne ispuni tu obvezu, podliježe stegovnom postupku.

12 Pokriva li pravna pomoć sve troškove postupka?

Korisnici pravne pomoći (članak 107. prethodno navedenog Predsjedničkog dekreta) oslobođeni su plaćanja nekih troškova, dok druge plaća država, kako je utvrđeno u članku 131. Predsjedničkog dekreta br. 115/2002. Pomoć pokriva sve zakonom propisane troškove postupka, među ostalim i imenovanje vještaka koji sudjeluju na strani podnositelja zahtjeva. Međutim, ne pokriva troškove izvansudskog savjetovanja.

Naknade i izdatke odvjetnika koji zastupa podnositelja zahtjeva plaća sud na kraju svake faze ili stupnja postupka, a u svakom slučaju nakon razrješenja odvjetnika.

Nadalje, troškovi i izdaci plaćaju se pomoćniku suca i svakom vještaku koji sudjeluje na strani podnositelja zahtjeva.

Primatelj i uključene strane, među ostalim i državni odvjetnik, obavještavaju se o plaćanju te su ovlašteni osporavati nalog za plaćanje.

Odvjetnik koji zastupa podnositelja zahtjeva, pomoćnik suca i vještak koji sudjeluje na strani podnositelja zahtjeva ne mogu od svojeg klijenta tražiti ili primiti nagradu ili naknadu, osim one predviđene zakonom. Bilo koji sporazum suprotan tomu ništavan je, a svako kršenje te zabrane ozbiljan je stegovni prekršaj.

U slučaju građanske parnice pokrenute u vezi s kaznenim postupkom, troškovi postupka uređeni su člankom 108. pročišćenog teksta. Međutim, općenito govoreći, ispunjavanjem uvjeta za pravnu pomoć primatelju se daju ista prava kao i ona obuhvaćena općim pravilima.

13 Tko snosi druge troškove ako imam pravo samo na ograničenu pravnu pomoć?

Pravilima o pravnoj pomoći nije predviđena ograničena pomoć.

14 Obuhvaća li pravna pomoć i žalbe?

Pravo na pravnu pomoć obuhvaća sve stupnjeve i faze postupka i sve izvedene ili na bilo koji drugi način povezane postupke (kao što je ovrha).

Međutim, ako stranka kojoj je odobrena pomoć izgubi spor, neće se moći koristiti pravnom pomoći za pobijanje presude, osim podnošenjem zahtjeva za naknadu štete u vezi s kaznenim postupkom.

15 Može li se pravna pomoć povući prije zaključenja postupka (ili čak opozvati nakon završetka postupka)?

Ako se tijekom postupka prihod primatelja pomoći promijeni tako da to utječe na pravo na pravnu pomoć, sudac koji vodi postupak opozvat će pomoć.
Isto tako, sudac koji vodi postupak u bilo kojem trenutku može opozvati pravnu pomoć ako se utvrdi da kriteriji prihvatljivosti nisu ispunjeni ili da je dotična stranka postupala ili djelovala u lošoj vjeri ili iz krajnje nepažnje.

Opoziv stupa na snagu od trenutka kad je potvrđena promjena u prihodu, ali u drugim slučajevima djeluje retroaktivno i zahtijeva se povrat iznosa koji je platila država.

Ako se otkrije da su dane lažne izjave, porezna uprava traži opoziv pomoći i prosljeđuje dokaze državnom odvjetniku nadležnom za pokretanje odgovarajućeg kaznenog postupka.

Provjere jesu li kriteriji prihvatljivosti i dalje ispunjeni mogu se ponoviti tijekom postupka na zahtjev pravosudnih tijela ili inicijativu porezne uprave.

U slučaju davanja lažnih izjava u vezi s prihodom predviđena je kazna od jedne do pet godina zatvora te novčana kazna od 309,87 EUR do 1549,37 EUR. Kazna zatvora ili novčana kazna povećavaju se ako je lažna izjava dovela do toga da je podnositelj zahtjeva ostvario ili nastavio ostvarivati pravnu pomoć.

Posljedica presude kojom se optuženik proglašava krivim retroaktivno je opozivanje pomoći i počiniteljev povrat iznosa koji je platila država (usp. članak 136. prethodno navedenog Predsjedničkog dekreta).

16 Mogu li osporiti odbijanje pružanja pravne pomoći?

Ako odvjetnička komora odbije zahtjev ili ga proglasi nedopuštenim, može se ponovno podnijeti sucu kojem je dodijeljen predmet, a koji potom donosi odluku u obliku naloga.

Međutim, kad je riječ o kaznenom postupku, člankom 99. Predsjedničkog dekreta utvrđeno je da podnositelj zahtjeva ili njegov odvjetnik mogu podnijeti žalbu predsjedniku suda ili žalbenom sudu u okviru kojeg sudi sudac koji je odbio zahtjev u roku od 20 dana od dana obavijesti o odbijanju zahtjeva.

Izvorna jezična inačica ove stranice nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: već su prevedeni.

Pravna pomoć - Latvija

1 Koji su troškovi povezani sa sudskim postupcima i tko ih obično mora snositi?

Na temelju Zakona o parničnom postupku troškovi pravnog postupka uključuju:

I. sudske troškove i

II. troškove povezane s postupkom.

Sudski troškovi i troškovi povezani s postupkom utvrđuju se radi:

• djelomične naknade troškova države u financiranju rada sudova
• naknade troškova stranci u čiju je korist donesena sudska odluka
• poticanja dužnika na dobrovoljno oslobođenje od obveza.

Informacije o tome gdje se mogu platiti sudski troškovi mogu se dobiti u pisarnici pojedinog suda.

Sporedni zahtjev protiv rješenja o troškovima postupka može podnijeti osoba o kojoj se odlučuje.

SUDSKI TROŠKOVI uključuju:

• državnu pristojbu (valsts nodeva)
• upravnu pristojbu (kancelejas nodeva)
• troškove povezane s ispitivanjem predmeta.

U skladu s člankom 34. Zakona o parničnom postupku svaka tužba pokrenuta pred sudom podliježe određenoj državnoj pristojbi, neovisno o tome je li riječ o izvornoj tužbi ili protutužbi, zahtjevu treće strane u predmetu koji je već u tijeku s neovisnom tražbinom koja se odnosi na predmet spora, zahtjevu u posebnom postupku i drugim zahtjevima predviđenima tim člankom. U zahtjevima za razvod braka u kojima podnositelj zahtjeva uzdržava maloljetnika sudac će na zahtjev podnositelja odgoditi plaćanje državne pristojbe ili dopustiti njezino plaćanje u obrocima.

U skladu s člankom 38. Zakona o parničnom postupku plaća se upravna pristojba:

• za izdavanje ovjerene preslike isprave u predmetu te za ponovno izdavanje sudske presude ili rješenja
• za izdavanje izjave
• za izdavanje duplikata pisanog naloga za izvršenje
• za ovjeru pravomoćnosti sudske odluke ako se odluka mora dostaviti stranom tijelu
• za pozivanje svjedoka.

U skladu s člankom 39. Zakona o parničnom postupku troškovi povezani s postupkom uključuju:

• naknade za svjedoke i vještake
• troškove u vezi sa saslušanjem svjedoka ili provođenjem očevida na licu mjesta
• troškove povezane s pretragom okrivljenika
• troškove povezane s izvršenjem presude
• troškove povezane s dostavom, izdavanjem i prijevodom sudskih poziva i drugih sudskih isprava
• troškove objave obavijesti u novinama
• pristojbe koje se odnose na osiguranje potraživanja.

Oslobođenje od plaćanja sudskih troškova:

U Zakonu su navedene osobe koje su oslobođene plaćanja sudskih troškova (članak 43. stavak 1. Zakona o parničnom postupku), uključujući stranku kojoj je odobrena pravna pomoć koju financira država.

U drugim slučajevima stranka u postupku može tražiti od suda potpuno ili djelomično oslobođenje od plaćanja sudskih troškova na temelju svoje financijske situacije i uz podnošenje relevantnih dokaza.

Sud ili sudac razmatra zahtjev i, uzimajući u obzir financijsku situaciju pojedinca, odobrava potpuno ili djelomično oslobođenje od plaćanja sudskih troškova u državni proračun.

Plaćanje sudskih troškova:

Računi za uplatu državnih pristojbi, upravnih pristojbi i sudskih troškova mogu se pronaći na portalu u odjeljku „Državne pristojbe i sudski računi” (Valsts nodevas un tiesu konti).

Naknada sudskih troškova:

• Stranka u čiju je korist donesena presuda dobiva povrat svih svojih sudskih troškova od druge stranke.
• Ako je tužbeni zahtjev djelomično usvojen, tužitelj dobiva povrat sudskih troškova razmjerno dijelu tužbenog zahtjeva koji je usvojen, a tuženik razmjerno dijelu tužbenog zahtjeva koji je odbijen.
• Ako tužitelj povuče tužbeni zahtjev, dužan je nadoknaditi sudske troškove tuženika. U tom slučaju tuženik ne mora tužitelju naknaditi sudske troškove. Međutim, ako tužitelj povuče svoje tužbene zahtjeve jer ih je tuženik dobrovoljno ispunio nakon njihova podnošenja, sud će na zahtjev tužitelja naložiti tuženiku da nadoknadi sudske troškove koje je platio tužitelj.
• Ako je tužitelj oslobođen od plaćanja sudskih troškova, tuženiku će se naložiti da u državni proračun uplati sudske troškove tužitelja razmjerno dijelu tužbenog zahtjeva koji je usvojen.
• Ako je tužbeni zahtjev odbačen, ako se odustane od daljnjeg postupanja ili ako tužitelj odustane od tužbenog zahtjeva, tužitelju će se naložiti plaćanje sudskih troškova koji nisu unaprijed uplaćeni u državni proračun. Međutim, ako tužitelj ne poduzme daljnje radnje povodom tužbenog zahtjeva jer ga je tuženik dobrovoljno ispunio nakon njegova podnošenja, tuženiku će se naložiti da uplati sudske troškove u državni proračun.
• Ako je tužbeni zahtjev djelomično usvojen, ali je tuženik oslobođen plaćanja sudskih troškova, troškove snosi tužitelj koji nije oslobođen plaćanja sudskih troškova, razmjerno iznosu tužbenog zahtjeva koji je odbijen.
• Ako su obje stranke oslobođene plaćanja sudskih troškova, troškove će snositi država.
• Sud ili sudac mogu odgoditi plaćanje sudskih troškova ili dopustiti plaćanje u obrocima uzimajući u obzir financijsku situaciju pojedinca.

Povrat državne pristojbe:

Informacije o razlozima i postupku povrata državne pristojbe nalaze se na portalu u odjeljku „Povrat pristojbi” (nodevu atmaksa).

II. TROŠKOVI POVEZANI S POSTUPKOM su:

• odvjetničke naknade
• troškovi putovanja na sudska ročišta
• troškovi prikupljanja dokaza
• troškovi pravne pomoći koju financira država (primjenjivo na postupke pokrenute nakon 1. ožujka 2016.)
• troškovi prisutnosti tumača na sudskom ročištu.

Naknada troškova povezanih s postupkom:

• Troškovi povezani s postupkom nadoknađuju se u iznosu propisanom zakonom.
• Tuženiku će se naložiti da plati troškove povezane s postupkom koje je imao tužitelj ako je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti ili djelomično usvojen i ako tužitelj odustane od svojih tužbenih zahtjeva jer ih je tuženik dobrovoljno ispunio nakon što je tužbeni zahtjev podnesen.
• Ako je tužbeni zahtjev odbijen, sud će naložiti tužitelju da tuženiku nadoknadi troškove povezane s postupkom.
• Ako je stranka koja je odgovorna za plaćanje troškova pravne pomoći koju financira država oslobođena plaćanja sudskih troškova, troškove pružanja pravne pomoći snosit će država.

2 Što je točno pravna pomoć?

Pravna pomoć koju financira država je pomoć u izvansudskom ili sudskom rješavanju pravne stvari radi obrane povrijeđenih ili osporenih prava osobe ili njezinih zakonom zaštićenih interesa u slučajevima, s pomoću sredstava i u opsegu propisanima Zakonom o pravnoj pomoći koju financira država.

Pravna pomoć koju financira država obuhvaća pravne savjete, izradu postupovnih dokumenata i zastupanje na sudu.

3 Imam li pravo na pravnu pomoć?

Sljedeće osobe mogu dobiti pravnu pomoć koju financira država:

1. osoba koja ima status osobe s niskim dohotkom ili potrebita osoba; odgovarajuće potvrde izdaje lokalna socijalna služba
2. osoba koja se iznenada nađe u takvim okolnostima i financijskoj situaciji koje joj onemogućuju da osigura zaštitu svojih prava (elementarne nepogode, viša sila ili druge okolnosti na koje osoba ne može utjecati); osoba je dužna dostaviti relevantne podatke i dokaze
3. osoba koja je u potpunosti ovisna o državi ili lokalnoj samoupravi; odgovarajuće podatke mora dostaviti tijelo državne ili lokalne samouprave na zahtjev osobe ili Uprave za pravnu pomoć.

Pravna pomoć koju djelomično financira država, pri čemu osoba djelomično sudjeluje u troškovima, i pomoć odvjetnika u određenim vrstama građanskopravnih predmeta (predmeti u kojima se traži poništenje odluke glavne skupštine dioničara, predmeti koji se odnose na sporove koji proizlaze iz ugovornog prava u kojima iznos tužbenog zahtjeva premašuje 150 000 EUR i predmeti koji se odnose na zaštitu poslovne tajne od nezakonitog pribavljanja, korištenja i otkrivanja) mogu se odobriti osobama koje ispunjavaju sljedeće kriterije:

1. njihov dohodak ne prelazi minimalnu mjesečnu plaću u Latviji
2. zbog svoje financijske situacije podobne su za primanje pravne pomoći.

Zviždači imaju pravo na pravnu pomoć koju financira država bez obzira na svoju financijsku situaciju.

Smatra se da osoba kojoj je potrebna pravna pomoć u prekograničnom sporu i čije je uobičajeno boravište ili prebivalište u nekoj državi članici EU-a ispunjava uvjete za dobivanje pravne pomoći za rješavanje spora u Latviji s obzirom na svoju financijsku situaciju i razinu dohotka ako na dan zahtjeva za pravnu pomoć njezin prosječni mjesečni dohodak u prethodna tri mjeseca nije premašio 50 % minimalne mjesečne plaće u Latviji, uz ostale primjenjive regulatorne uvjete.

4 Dodjeljuje li se pravna pomoć za sve vrste postupaka?

Pravna pomoć koju financira država odobrava se za rješavanje opravdanih građanskih sporova i građanskih predmeta pred sudom do pravomoćnosti presude, osim npr.:

1. predmeta koji se odnose na zahtjev izravno povezan s trgovačkom ili poslovnom djelatnošću osobe ili neovisnom profesionalnom djelatnošću
2. predmeta koji se odnose na carinska ili porezna pitanja
3. predmeta koji se odnose na zahtjev povezan s povredom časti i dostojanstva
4. predmeta koji se odnose na naknadu za nematerijalnu štetu, osim predmeta u kojima je pružanje pravne pomoći povezano sa zahtjevom za naknadu nematerijalne štete nanesene žrtvi kaznenim djelom
5. sporova koji se rješavaju pred arbitražnim sudom ili drugim alternativnim mehanizmima rješavanja sporova
6. predmeta koji se odnose na zahtjev povezan s luksuznim predmetima i uslugama
7. troškova pravne pomoći koji su nerazmjerno visoki u odnosu na visinu tužbenog zahtjeva.

5 Postoje li posebni postupci za hitne slučajeve?

Osoba mora podnijeti ispunjeni zahtjev za pravnu pomoć (obrazac zahtjeva) Upravi za pravnu pomoć s preslikama popratnih dokumenata uz podatke uključene u zahtjev (dokumenti koji dokazuju ispunjavanje uvjeta za pravnu pomoć koju financira država i dokumenti u kojima je opisana vrsta građanskopravnog spora i srodnih postupaka). Dokumenti se Upravi za pravnu pomoć trebaju dostaviti osobno, poštom ili e-poštom na adresu pasts@jpa.gov.lv uz korištenje elektroničkog potpisa s oznakom vremena.

Uprava za pravnu pomoć razmotrit će zahtjev i donijeti odluku o odobrenju pravne pomoći ili odbijanju zahtjeva u roku od 21 dan od primitka zahtjeva ili u roku od 14 dana od primitka zahtjeva ako je riječ o pravima djeteta.

Ako se zatraže dodatne informacije, rok za donošenje odluke produžit će se dok se potrebne informacije ne prime ili dok ne istekne rok za njihovu dostavu.

Pri donošenju odluke o odobrenju pravne pomoći Uprava za pravnu pomoć imenovat će pružatelja pravne pomoći koji je s Upravom za pravnu pomoć sklopio ugovor o pružanju pravne pomoći.

Odlukom o pružanju pravne pomoći određuje se pružatelj pravne pomoći te mjesto i vrijeme pružanja pravne pomoći.

O odluci o odobrenju pravne pomoći ili odbijanju zahtjeva podnositelj će biti obaviješten pisanim putem, poštom ili e-porukom na adresu navedenu u zahtjevu. Podnositelj zahtjeva obavijest može dobiti i osobno u uredu Uprave za pravnu pomoć.

Protiv odluke Uprave za pravnu pomoć moguća je žalba Ministarstvu pravosuđa, a protiv odluke Ministarstva pravosuđa moguća je žalba upravnom sudu.

U predmetima koji se odnose na pružanje djelomične pravne pomoći koju financira država (tj. pomoć odvjetnika u određenim vrstama građanskih postupaka) Uprava za pravnu pomoć donijet će odluku u roku od mjesec dana od datuma primitka zahtjeva za pravnu pomoć i navesti u odluci visinu pravne pomoći i rok do kojeg se pravna pomoć mora isplatiti. Nakon što se primi uplata, u roku od sedam dana za pružatelja pravne pomoći izradit će se nalog o pružanju pravne pomoći koju financira država. Ako se ne primi uplata za pružanje pravne pomoći, Uprava za pravnu pomoć donijet će odluku o prekidu pružanja pravne pomoći.

Ako osoba čije je uobičajeno boravište ili prebivalište u nekoj državi članici EU-a treba pravnu pomoć u prekograničnom sporu, a prekogranični spor se rješava u Latviji, Uprava za pravnu pomoć primit će odgovarajući zahtjev u prekograničnom sporu koji je proslijedilo nadležno tijelo te druge države članice EU-a ili osoba i razmotriti ga u skladu s postupkom utvrđenim Zakonom o pravnoj pomoći koju financira država. Ako se prekogranični spor rješava izvan Latvije, osoba čije je uobičajeno boravište ili prebivalište u nekoj drugoj državi članici EU-a podnosi odgovarajući zahtjev Upravi za pravnu pomoć (obrazac zahtjeva dostupan je na adresi https://e-justice.europa.eu/157/hr/legal_aid_forms). U takvim slučajevima Uprava za pravnu pomoć poslat će u roku od sedam dana od primitka svih prijevoda ispunjen obrazac za prijenos zahtjeva za pravnu pomoć i relevantne dokumente nadležnom tijelu odgovarajuće države članice EU-a.

6 Gdje mogu dobiti obrazac zahtjeva za pravnu pomoć?

Obrazac zahtjeva za pravnu pomoć koju financira država dostupan je:

1. na internetskim stanicama Uprave za pravnu pomoć https://www.jpa.gov.lv/ u odjeljku „Usluge” (Pakalpojumi)
2. u uredu Uprave za pravnu pomoć (Pils laukums 4, Riga)
3. u uredima lokalnih vlasti u latvijskim gradovima i općinama u kojima osoba ima prijavljeno prebivalište ili u kojima zakonito boravi.

Obrazac zahtjeva za pravnu pomoć u nekoj drugoj državi članici Europske unije (u prekograničnom sporu) dostupan je na europskom portalu e-pravosuđe u odjeljku „Internetski obrasci”.

7 Koji se dokumenti trebaju dostaviti zajedno s obrascem zahtjeva za pravnu pomoć?

Uz obrazac zahtjeva za pravnu pomoć koju financira država potrebno je priložiti sljedeće dokumente:

1. presliku dokumenta kojim se dokazuje da osoba ima pravo na pravnu pomoć, npr. potvrdu kojom se dokazuje da osoba ima status potrebite osobe ili osobe s niskim dohotkom (ili neki drugi dokument kojim se dokazuje da osoba ima pravo na pravnu pomoć koju financira država)
2. preslike dokumenata u kojima je opisana vrsta spora, postupci u predmetu itd. (npr. sporazum, sudski poziv, odluka obiteljskog suda).

Informacije o uvjetima i postupku pružanja pravne pomoći koju financira država u drugim kategorijama predmeta dostupne su na adresi https://jpa.gov.lv/ (internetske stranice Uprave za pravnu pomoć na latvijskom jeziku) ili https://jpa.gov.lv/par-mums-eng (internetske stranice Uprave za pravnu pomoć na engleskom jeziku).

8 Gdje se podnosi zahtjev za pravnu pomoć?

Adresa Uprave za pravnu pomoć: Pils laukums 4, Riga, LV-1050.

E-adresa: pasts@jpa.gov.lv

Besplatni telefon za informacije: +371 80001801 (za informacije o uslugama koje pruža Uprava za pravnu pomoć i ispunjavanju obrazaca).

9 Kako mogu saznati imam li pravo na pravnu pomoć?

Pravo na pravnu pomoć koju financira država imaju osobe sa statusom potrebite osobe ili osobe s niskim dohotkom, osobe koje u potpunosti ovise o državi ili lokalnoj samoupravi ili osobe koje su se iznenada našle u takvim okolnostima i financijskoj situaciji koje im onemogućuju da osiguraju zaštitu svojih prava.

Pravna pomoć koju financira država pruža se u izvansudskim i sudskim građanskim predmetima (uključujući prekogranične sporove), u žalbenim postupcima u upravnim predmetima koji se odnose na pružanje azila ili u žalbama protiv odluka u vezi s osporenim nalozima za uklanjanje ili protiv odluka u vezi s osporenim nalozima za prisilno protjerivanje.

10 Što trebam učiniti ako imam pravo na pravnu pomoć?

Osoba mora podnijeti ispunjeni zahtjev za pravnu pomoć (obrazac zahtjeva) Upravi za pravnu pomoć s preslikama popratnih dokumenata uz podatke uključene u zahtjev (dokumenti koji dokazuju ispunjavanje uvjeta za pravnu pomoć koju financira država i dokumenti u kojima je opisana vrsta građanskopravnog spora i srodnih postupaka). Dokumenti se Upravi za pravnu pomoć trebaju dostaviti osobno, poštom ili e-poštom na adresu pasts@jpa.gov.lv uz korištenje elektroničkog potpisa s oznakom vremena.

Da bi vam se odobrila pravna pomoć koju financira država, Upravi za pravnu pomoć potrebno je dostaviti sljedeće dokumente:

1. ispunjeni obrazac zahtjeva za dodjelu pravne pomoći koju financira država s preslikom dokumenta kojim se dokazuje ispunjavanje uvjeta za pravnu pomoć, npr. potvrdu kojom se dokazuje status potrebite osobe ili osobe s niskim dohotkom

2. preslike dokumenata u kojima je opisana vrsta spora, postupci u predmetu itd.

11 Ako imam pravo na pravnu pomoć, tko mi odabire odvjetnika?

Uprava za pravnu pomoć sklapa ugovore s pružateljima pravne pomoći u svrhu pružanja pravne pomoći. Pri donošenju odluke o odobrenju pravne pomoći Uprava za pravnu pomoć odredit će pružatelja pravne pomoći za pojedini predmet.

12 Pokriva li pravna pomoć sve troškove postupka?

Pojedinac mora sam snositi troškove postupka, osim u slučaju iznimaka.

13 Tko snosi druge troškove ako imam pravo samo na ograničenu pravnu pomoć?

Pojedinac mora snositi troškove koje pravna pomoć ne pokriva.

14 Obuhvaća li pravna pomoć i žalbe?

Uprava za pravnu pomoć pruža pravnu pomoć koju jamči država u sljedećim slučajevima:

1. u ustavnosudskom postupku pravna pomoć pruža se osobi povodom čije je ustavne tužbe Ustavni sud donio odluku o nepokretanju postupka samo zbog nepostojanja zakonskih osnova ili njihove očigledne nedostatnosti za utemeljenost zahtjeva

2. u građanskim predmetima (osim ako je riječ o carinskim ili poreznim stvarima, povredi časti i dostojanstva, ako je predmet izravno povezan s trgovačkom ili poslovnom djelatnošću osobe ili neovisnom profesionalnom djelatnošću itd.)

3. u upravnim predmetima:

• u žalbenom postupku u predmetima povodom davanja azila
• u žalbama protiv odluka u vezi s osporenim nalozima za uklanjanje ili protiv odluka u vezi s osporenim nalozima za prisilno protjerivanje
• u žalbama protiv odluka obiteljskog suda u pogledu zaštite prava i legitimnih interesa djeteta
• u upravnim predmetima u kojima je sud (sudac) donio odluku o pružanju pravne pomoći koju financira država s obzirom na složenost predmeta i financijsku situaciju fizičke osobe.

Djelomična pravna pomoć koju financira država može se pružiti za pomoć odvjetnika u određenim vrstama građanskopravnih predmeta:

• u predmetima kojima se traži poništenje odluke glavne skupštine sudionika ili dioničara društva kapitala
• u predmetima koji se odnose na sporove koji proizlaze iz ugovornog prava u kojima iznos tužbenog zahtjeva premašuje 150 000 EUR
• u predmetima koji se odnose na zaštitu poslovne tajne od nezakonitog pribavljanja, korištenja i otkrivanja.

15 Može li se pravna pomoć povući prije zaključenja postupka (ili čak opozvati nakon završetka postupka)?

Ako osobi nije potrebna odobrena pravna pomoć, može odustati od zahtjeva za pravnu pomoć prije okončanja postupka, o čemu mora obavijestiti Upravu za pravnu pomoć.

16 Mogu li osporiti odbijanje pružanja pravne pomoći?

Odluka Uprave za pravnu pomoć o odobrenju ili odbijanju pravne pomoći može se osporiti i protiv nje se može podnijeti žalba u skladu s postupkom propisanim Zakonom o upravnom postupku.

1 Koji su troškovi povezani sa sudskim postupcima i tko ih obično mora snositi?

Troškovi sekundarne pravne pomoći (antrinė teisinė pagalba) troškovi su kojih je podnositelj zahtjeva oslobođen od plaćanja, odnosno: troškovi spora u građanskim postupcima, troškovi postupaka predviđenih ustavom, troškovi upravnih postupaka, troškovi sudskih postupaka povezanih s prekršajem, troškovi povezani s vođenjem građanske parnice u kaznenom predmetu, troškovi obrane i zastupanja u postupcima (među ostalim žalbeni i kasacijski postupci, neovisno o tome tko ih pokrene), troškovi postupaka izvršenja kako je utvrđeno u Uputama o izvršenju odluka, koje je odobrio ministar pravosuđa, te troškovi povezani s pripremom postupovnih dokumenata, prikupljanjem dokaza, prevođenjem i zastupanjem u preliminarnim postupcima izvansudskog rješavanja sporova, kad je takav postupak propisan zakonom ili sudskom odlukom. Putni troškovi također su plaćeni ako je propisano zakonom ili ako sud odluči da podnositelj zahtjeva mora biti prisutan.

U prekograničnim sporovima u građanskim i trgovačkim stvarima pravna pomoć koju jamči država pokriva:

1. troškove sudskog tumača
2. troškove prevođenja zahtjeva za pravnu pomoć i prateće dokumentacije
3. troškove prijevoda bitnih postupovnih dokumenata koje zatraži sud ili nadležno tijelo, a dostavi ih podnositelj zahtjeva
4. putne troškove koje snosi podnositelj zahtjeva ako prema litavskom pravu ili sudskoj odluci osobe povezane s predmetom podnositelja moraju biti prisutne na sudu, a sud odluči da se predmetne osobe ne mogu saslušati na drugi, sudu prihvatljiv način.

U prekograničnim sporovima u kojima podnositelj zahtjeva ima prebivalište ili pretežno boravi u Republici Litvi, pravna pomoć koju jamči država pokriva troškove koji se odnose na:

1. pravnu pomoć odobrenu u Litvi prije nego što je zahtjev za pravnu pomoć primljen u nekoj drugoj državi članici Europske unije u kojoj se vodi postupak ili se treba izvršiti presuda
2. prevođenje sadržaja zahtjeva za pravnu pomoć i prateće dokumentacije.

Ako imate pravo na potpunu sekundarnu pravnu pomoć koju financira država, oslobođeni ste od plaćanja tih troškova. Ako imate pravo samo na djelomičnu pravnu pomoć, ostatak troškova trebate platiti sami.

2 Što je točno pravna pomoć?

Primarna pravna pomoć (pirminė teisinė pagalba), sekundarna pravna pomoć (antrinė teisinė pagalba) i izvansudsko mirenje koje jamči država (valstybės užtikrinama neteisminė mediacija) pružaju se u skladu s postupkom utvrđenim u Zakonu Republike Litve o pravnoj pomoći koju jamči država (Lietuvos Respublikos valstybės garantuojamos teisinės pagalbos įstatymas).

Zahtjev za primarnu pravnu pomoć trebate podnijeti ako su vam potrebni pravne informacije, pravni savjeti, priprema dokumenata za državna ili općinska tijela, pomoć u izvansudskom rješavanju sporova ili priprema sporazuma o nagodbi. Pružatelji primarne pravne pomoći također sastavljaju zahtjeve za sporazumni razvod braka, brakorazvodne sporazume, zahtjeve za sudski nalog, prigovore na zahtjeve vjerovnika, zahtjeve za sudsko odobrenje prodaje nepokretne imovine ili stavljanje nepokretne imovine pod hipoteku, zahtjeve za sudsko odobrenje prihvaćanja nasljedstva i zahtjeve za prethodno sudsko odobrenje sklapanja transakcija koje uključuju imovinu osobe koja je poslovno nesposobna ili ima ograničenu poslovnu sposobnost u određenom području.

Primarnu pravnu pomoć možete dobiti u svakoj litavskoj gradskoj općini.

Zahtjev za sekundarnu pravnu pomoć trebate podnijeti ako vam je potrebna priprema postupovnih dokumenata, obrana ili zastupanje odvjetnika u pravnim postupcima, među ostalim postupcima izvršenja, zastupanje za vrijeme preliminarne izvansudske faze spora, kad je takav postupak propisan zakonom ili sudskom odlukom, ili oslobođenje od plaćanja odvjetničkih naknada, troškova postupka i drugih troškova.

Zahtjev za izvansudsko mirenje koje jamči država trebate podnijeti ako tražite rješenje građanskog spora mirnim putem.

Odluke o pružanju sekundarne pravne pomoći ili izvansudskog mirenja koje jamči država donosi Služba za pravnu pomoć koju jamči država (Valstybės garantuojamos teisinės pagalbos tarnyba).

Sve informacije o pravnoj pomoći koju jamči država dostupne su na internetskim stranicama Informacijskog sustava za pravnu pomoć (Teisinės pagalbos paslaugų informacinės sistemos – TEISIS): https://teisis.lt/external/home/main.

3 Koji su uvjeti za dodjelu pravne pomoći?

Primarna pravna pomoć dodjeljuje se državljanima Litve, državljanima neke druge države članice Europske unije, osobama koje zakonito borave u Litvi ili nekoj drugoj državi članici Europske unije te osobama koje imaju pravo na tu pomoć na temelju međunarodnih sporazuma u kojima je Litva stranka. Sve prethodno navedene osobe imaju pravo na besplatnu jednosatnu konzultaciju o predmetu koji se na njih odnosi, bez obzira na njihovu financijsku situaciju.

Pružatelji primarne pravne pomoći dat će savjete o izvansudskom rješavanju spora i informacije o pravnom sustavu, zakonima i drugim pravnim aktima te pomoći u sastavljanju sporazuma o nagodbi, ispunjavanju zahtjeva za sekundarnu pravnu pomoć ako je to potrebno ili pripremi zakonski predviđenih postupovnih dokumenata. Primarna pravna pomoć odbija se: ako su zahtjevi podnositelja očito neutemeljeni, ako je podnositelju zahtjeva već dan opsežan savjet o istom predmetu, ako je očito da osoba može dobiti savjet odvjetnika bez pravne pomoći koju jamči država, ako se zahtjev ne odnosi na vlastita prava i legitimne interese osobe, osim u zakonski propisanim slučajevima zastupanja ili ako se pravna pomoć koju jamči država ili materijalna ili postupovna prava zloupotrebljavaju.

Sekundarna pravna pomoć dodjeljuje se istoj skupini ljudi, ali podliježe procjeni osobne (ili obiteljske) imovine i osobnog dohotka.

Sekundarna pravna pomoć može se dodijeliti osobama čija osobna (ili obiteljska) imovina i osobni godišnji dohodak u posljednjih 12 mjeseci ne prelaze normativne razine koje je litavska vlada odredila za primanje pravne pomoći. Treba napomenuti da osobe koje traže sekundarnu pravnu pomoć moraju dostaviti podatke o svojoj pokretnoj i nepokretnoj imovini te imovini bračnog druga.

Neovisno o osobnoj (ili obiteljskoj) imovini ili osobnom godišnjem dohotku, besplatna sekundarna pravna pomoć može se dodijeliti, na primjer: žrtvama kaznenih djela, primateljima socijalnih naknada, osobama koje imaju težak invaliditet ili kojima je utvrđena nesposobnost za rad ili koje su navršile dob za odlazak u mirovinu i kojima su utvrđene značajne posebne potrebe u skladu sa zakonski propisanim postupkom te drugim osobama navedenima u članku 12. Zakona o pravnoj pomoći koju jamči država.

Sekundarna pravna pomoć odbija se: ako su zahtjevi podnositelja očito neutemeljeni, ako zastupanje u predmetu nije prihvatljivo, ako podnositelj zahtjeva traži naknadu nematerijalne štete povezane s klevetom, a nije nastala nikakva materijalna šteta, ako se zahtjev odnosi na potraživanje koje proizlazi izravno iz komercijalnih ili samostalnih djelatnosti podnositelja zahtjeva, ako podnositelj zahtjeva može dobiti potrebne pravne usluge, a da pritom ne upotrebljava pravnu pomoć koju jamči država, ako se zahtjev ne odnosi na kršenje vlastitih prava podnositelja zahtjeva, osim u zakonski propisanim slučajevima zastupanja, ako je potraživanje u vezi s kojim se traži sekundarna pravna pomoć preneseno na podnositelja zahtjeva kako bi se ostvarila pravna pomoć koju jamči država, ako podnositelj zahtjeva zloupotrebljava pravnu pomoć koju jamči država ili svoja materijalna ili postupovna prava, ako podnositelj zahtjeva odbija platiti dio fiksnih troškova sekundarne pravne pomoći, ako se ispitivanjem osnovanosti potraživanja utvrdi da bi potencijalni troškovi sekundarne pravne pomoći premašili iznos financijskog potraživanja (financijski interesi) ili ako je podnositelju zahtjeva dodijeljena sekundarna pravna pomoć u drugom predmetu, ali on je odbio platiti fiksne troškove sekundarne pravne pomoći ili dio njih do utvrđenog roka.

Izvansudsko mirenje koje jamči država moguće je ako barem jedna od stranaka u sporu ima pravo na sekundarnu pravnu pomoć.

Ako osobna (ili obiteljska) imovina i osobni dohodak fizičkih osoba koje zakonito borave u nekoj drugoj državi članici Europske unije premašuje normativnu razinu koju je odredila vlada, ali one navedu da ne mogu snositi troškove postupka u prekograničnim sporovima, Služba za pravnu pomoć koju jamči država mora utvrditi može li predmetna osoba platiti troškove postupka, pri čemu uzima u obzir troškove života u drugoj državi članici u kojoj ta osoba ima prebivalište ili pretežno boravi, i može odlučiti dodijeliti sekundarnu pravnu pomoć. U tom se slučaju to ima li podnositelj zahtjeva pravo na pravnu pomoć s obzirom na svoju osobnu (ili obiteljsku) imovinu i osobni dohodak procjenjuje na temelju zakonodavstva mjesta u kojem ta osoba ima prebivalište ili pretežno boravi.

4 Dodjeljuje li se pravna pomoć za sve vrste postupaka?

Da, osim u prekograničnim sporovima. U prekograničnim sporovima pravna pomoć koju jamči država dodjeljuje se u građanskim i trgovačkim stvarima.

5 Postoje li posebni postupci za hitne slučajeve?

Da. Ako branitelj ili ovlašteni zastupnik moraju biti prisutni u kaznenom postupku, odvjetnika koji pruža sekundarnu pravnu pomoć imenuje istražitelj u prethodnom postupku, javni tužitelj ili sud pred kojim se vodi postupak.

6 Gdje mogu dobiti obrazac zahtjeva za pravnu pomoć?

Obrazac zahtjeva za sekundarnu pravnu pomoć s dopunskom dokumentacijom i obrazac zahtjeva za izvansudsko mirenje koje jamči država s dopunskom dokumentacijom dostupni su na internetskim stranicama o pravnoj pomoći koju jamči država: https://vgtpt.lrv.lt/en/links/requests.

Obrazac zahtjeva za prekogranične sporove dostupan je na portalu e-pravosuđe.

7 Koji se dokumenti trebaju dostaviti zajedno s obrascem zahtjeva za pravnu pomoć?

Dokumenti koje treba dostaviti dostupni su na internetskim stranicama o pravnoj pomoći koju jamči država: https://vgtpt.lrv.lt/en/links/requests.

Za prekogranične sporove:

1. obrazac zahtjeva za pravnu pomoć (koji moraju potpisati podnositelj zahtjeva za pravnu pomoć ili njegov ovlašteni zastupnik, koji mora priložiti dokaz o ovlaštenju)
2. dokaz identiteta: putovnica, osobna iskaznica, dozvola stalnog ili privremenog boravka u Litvi / nekoj drugoj državi članici Europske unije
3. dokumenti u prilog zahtjevu (npr. sudske odluke koje su već donesene u vašem predmetu, ugovor, odnose li se vaši zahtjevi na izvršenje ugovora itd.)
4. certifikat (ili potvrda) koji je izdalo nadležno tijelo vaše države prebivališta u kojem se navodi da imate pravo na besplatnu pravnu pomoć u svojoj državi u skladu sa zakonima te države.

8 Gdje se podnosi zahtjev za pravnu pomoć?

Službi za pravnu pomoć koju jamči država:

Odminių g. 3, 01122 Vilnius
Tel. 8 700 00 211
Telefaks 8 700 35 004
E-adresa: teisinepagalba@vgtpt.lt

9 Kako mogu saznati imam li pravo na pravnu pomoć?

Prijavite se Službi za pravnu pomoć koju jamči država.

10 Što trebam učiniti ako imam pravo na pravnu pomoć?

Podnesite zahtjev, zajedno s potrebnim dokumentima, Službi za pravnu pomoć koju jamči država.

11 Ako imam pravo na pravnu pomoć, tko mi odabire odvjetnika?

Služba za pravnu pomoć koju jamči država.

12 Pokriva li pravna pomoć sve troškove postupka?

Ako država snosi 100 % troškova pravne pomoći, oslobođeni ste plaćanja troškova odvjetnika i spora. Ako država snosi dio troškova pravne pomoći, vi ćete morati pokriti preostali dio troškova odvjetnika i spora. Treba napomenuti da ne postoji oslobođenje od plaćanja troškova spora koje je imala druga stranka u sporu, stoga ako osoba pokrene sudski postupak, a sud odbije tužbeni zahtjev, sud može odrediti da ta osoba snosi troškove spora druge stranke u sporu. U takvim vas slučajevima država ne oslobađa plaćanja troškova spora koje je imala druga stranka.

13 Tko snosi druge troškove ako imam pravo samo na ograničenu pravnu pomoć?

Troškove snosi osoba koja prima djelomičnu pravnu pomoć.

14 Obuhvaća li pravna pomoć i žalbe?

Da, možete dobiti sekundarnu pravnu pomoć i za pripremu žalbe i za zastupanje na žalbenom sudu. Treba napomenuti da ako je sekundarna pravna pomoć dodijeljena u prvostupanjskom postupku, potrebno je podnijeti novi zahtjev zajedno sa svim potrebnim dokumentima za dobivanje sekundarne pravne pomoći u žalbenom postupku, a Služba za pravnu pomoć koju jamči država procijenit će imate li pravo na pravnu pomoć u žalbenom postupku.

15 Može li se pravna pomoć povući prije zaključenja postupka (ili čak opozvati nakon završetka postupka)?

Da, ako se pokaže da je osoba kojoj je odobrena pravna pomoć uskratila podatke ili dala lažne podatke kako bi dobila državnu pravnu pomoć. Pravna pomoć može se ukinuti i na sam zahtjev osobe ili ako se utvrdi da osoba zloupotrebljava pravnu pomoć, ne surađuje s odvjetnikom i sl.

16 Mogu li osporiti odbijanje pružanja pravne pomoći?

Da. Protiv odluke koju je donijela Služba za pravnu pomoć koju jamči država može se podnijeti žalba Litavskoj komisiji za upravne sporove (Lietuvos administracinių ginčų komisija) (Vilniaus g. 27, Vilnius) ili Regionalnom upravnom sudu u Vilniusu (Vilniaus apygardos administracinis teismas) (Žygimantų g. 2, Vilnius) u roku od mjesec dana od primitka odluke.

17 Može li zahtjev za besplatnu pravnu pomoć imati učinak prekida roka zastare?

Ne.

1 Koji su troškovi povezani sa sudskim postupcima i tko ih obično mora snositi?

Pravnom pomoći mogu biti obuhvaćeni sljedeći troškovi sudskog postupka:

• biljezi i registracijske takse
• sudske pristojbe
• troškovi sudskih izvršitelja i naknade za njihov rad
• troškovi vještaka i naknade za njihov rad
• naknade za prevoditelje i sudske tumače
• troškovi javnih bilježnika i naknade za njihov rad
• dnevnice svjedoka
• putni troškovi
• troškovi objave
• odvjetnički honorari i naknade
• pristojbe i troškovi povezani s upisima, hipotekama i zalozima
• troškovi potvrda o stranom pravu (certificats de coutume).

2 Što je točno pravna pomoć?

Dodjelom pravne pomoći fizičkoj osobi bez dostatnih sredstava omogućuje se da u konkretnom predmetu dobije pravnu pomoć ili pravno savjetovanje od odvjetnika.

3 Koji su uvjeti za dodjelu pravne pomoći?

Osobe bez dostatnih sredstava imaju pravo na pravnu pomoć kako bi zaštitile svoje interese pod uvjetom da su te osobe:

• luksemburški državljani, ili
• strani državljani koji imaju pravo na trajni boravak u Luksemburgu, ili
• državljani neke od država članica Europske unije, ili
• strani državljani koji, na temelju međunarodnog ugovora, u svrhu dodjele pravne pomoći imaju jednaka prava kao luksemburški državljani, ili
• državljani trećih zemalja s nezakonitim boravkom u svrhu povrata naknade koju trebaju primiti na temelju članka 572-7 Zakona o radu (Code du travail).

Pravna pomoć može se dodijeliti i bilo kojem drugom stranom državljaninu bez dostatnih sredstava u postupku koji se odnosi na njegovo pravo na azil, ulazak, boravak, nastanjenje ili udaljavanje.

Nedostatnost sredstava ocjenjuje se na temelju ukupnog bruto dohotka i imovine podnositelja zahtjeva te svih drugih članova kućanstva.

Dodjela pravne pomoći odbija se u slučaju u kojem se a priori čini da je zahtjev koji osoba podnosi nerazuman, da nema izgleda za uspjeh ili da mu je svrha nerazmjerna u odnosu na moguće troškove.

4 Dodjeljuje li se pravna pomoć za sve vrste postupaka?

Pravna pomoć može se odobriti i tužitelju i tuženiku u parničnim ili izvanparničnim postupcima, neovisno o tome vode li se na sudu ili rješavaju izvansudskim putem. Može se zatražiti za svaki zahtjev koji se podnosi pred redovnim sudom ili upravnim sudom.

Pravna pomoć može se odobriti i u slučaju privremenih mjera i postupaka za izvršenje sudskih odluka ili bilo kojih drugih izvršivih dokumenata.

Međutim, ne može se odobriti vlasnicima motornih vozila za sporove do kojih je došlo zbog uporabe takvih vozila. Isto se tako ne može odobriti ni vlasnicima trgovina, vlasnicima proizvodnih postrojenja ili obrtnicima ili osobama koje se bave slobodnim zanimanjima u vezi sa sporovima koji se odnose na njihovo poslovanje ili poslovnu djelatnost, osim u iznimnim i dobro opravdanim slučajevima. U načelu se ne može odobriti ni u slučaju sporova koji se odnose na aktivnost spekulativne prirode podnositelja zahtjeva za pravnu pomoć.

5 Postoje li posebni postupci za hitne slučajeve?

U hitnim slučajevima predsjednik nadležne odvjetničke komore (Bâtonnier de l’Ordre des Avocats) može, bez ikakvih drugih formalnosti, odobriti privremenu pravnu pomoć za pravne korake koje on odredi.

6 Gdje mogu dobiti obrazac zahtjeva za pravnu pomoć?

Nacionalni obrazac zahtjeva za pravnu pomoć u Luksemburgu može se dobiti od Središnje službe za socijalnu pomoć (Service Central d’Assistance Sociale, tel.: 00 352 475821-1).

Može se preuzeti i s internetskih stranica Luksemburške odvjetničke komore ili Odvjetničke komore Diekircha.

7 Koji se dokumenti trebaju dostaviti zajedno s obrascem zahtjeva za pravnu pomoć?

Zahtjevu za pravnu pomoć morate priložiti:

• presliku osobne isprave
• potvrdu o registraciji u Zajedničkom centru za socijalnu sigurnost (certificat d’affiliation au Centre Commun de la Sécurité Sociale – CCSS) za vas i osobe u vašem kućanstvu
• za vas i svakog člana vašeg kućanstva: platnu listu (ili potvrdu o dohotku koju je izdao CCSS (certificat de revenu), potvrde o zajamčenom minimalnom dohotku u okviru sustava (attestations de paiement du revenu d'inclusion sociale – REVIS), potvrde o naknadi za nezaposlenost ili o mirovini ili druge potvrde koje se odnose na zadnja tri mjeseca i u kojima su navedeni bruto iznosi (bankovni izvodi nisu dovoljni)
• potvrdu Nacionalnog fonda solidarnosti (Fonds national de solidarité) za svakog člana kućanstva da stanje na računu odgovara nuli ako kućanstvo ne prima sredstva iz tog fonda
• ako kućanstvo prima ili plaća naknadu za uzdržavanje, dokument u kojem se navodi plaćeni ili primljeni iznos (na primjer, bankovni izvodi za zadnja tri mjeseca)
• potvrdu o posjedovanju ili neposjedovanju nekretnine koju izdaje luksemburška porezna uprava (Administration des contributions directes) za svakog člana kućanstva
• popratne dokumente u pogledu vlasništva nad nekretninom u inozemstvu, ako je primjenjivo
• dokaze o pokretninama (novac, ušteđevina, dionice, obveznice itd.)
• ako je kućanstvo u najmu, presliku ugovora o najmu i potvrde o plaćanju najamnine za zadnja tri mjeseca
• ako kućanstvo otplaćuje hipoteku, dokaz o plaćanju mjesečnog iznosa
• dokaze o dohotku ostvarenom od nekretnina i pokretnina
• dokumente povezane s predmetom o kojem je riječ.

8 Gdje se podnosi zahtjev za pravnu pomoć?

O dodjeli pravne pomoći odlučuje predsjednik odvjetničke komore u mjestu boravišta podnositelja zahtjeva ili član kojeg on za to ovlasti. O pravnoj pomoći osobama koje nemaju boravište u Luksemburgu odlučuje predsjednik Luksemburške odvjetničke komore ili osoba koju on za to ovlasti.

9 Kako mogu saznati imam li pravo na pravnu pomoć?

Odluka predsjednika bit će vam poslana poštom.

10 Što trebam učiniti ako imam pravo na pravnu pomoć?

U svojoj će odluci predsjednik navesti ime odvjetnika koji će vam pružiti pravnu pomoć te će vas pozvati da stupite u kontakt s tim odvjetnikom.

11 Ako imam pravo na pravnu pomoć, tko mi odabire odvjetnika?

Predsjednik dodjeljuje odvjetnika kojeg je podnositelj zahtjeva sam odabrao ili, ako podnositelj zahtjeva nije odabrao odvjetnika ili predsjednik njegov odabir smatra neprimjerenim, odvjetnika po svojem izboru. Osim u slučaju zakonske zapreke ili sukoba interesa, odvjetnici moraju prihvatiti zadaće koje su im na taj način povjerene.

12 Pokriva li pravna pomoć sve troškove postupka?

U pravilu su pravnom pomoći obuhvaćeni svi troškovi povezani sa sudskim postupkom, postupcima ili mjerama za koje je ona odobrena (vidjeti odgovor na pitanje 1.).

Međutim, pravna pomoć ne pokriva troškove postupka (indemnités de procédure) niti naknadu štete zbog zlouporabe postupka i pokretanja zlonamjernog postupka.

13 Tko snosi druge troškove ako imam pravo samo na ograničenu pravnu pomoć?

U Luksemburgu ne postoji djelomična pravna pomoć.

14 Obuhvaća li pravna pomoć i žalbe?

Ne, u tu ćete svrhu morati podnijeti novi zahtjev za pravnu pomoć.

15 Može li se pravna pomoć povući prije zaključenja postupka (ili čak opozvati nakon završetka postupka)?

Predsjednik odvjetničke komore može ukinuti pravo podnositelja zahtjeva na pravnu pomoć, pa čak i nakon završetka postupka ili mjera za koje je ona bila odobrena, ako se utvrdi da se to pravo temeljilo na lažnim izjavama ili netočnim dokumentima. Pravo na pravnu pomoć može se ukinuti i ako njezin primatelj tijekom postupka ili izvršavanja tih mjera ili slijedom tog postupka ili mjera stekne financijska sredstva koja bi, da ih je osoba imala na dan podnošenja zahtjeva za pravnu pomoć, priječila dodjelu takvog prava. Korisnici pravne pomoći ili dodijeljeni odvjetnik obvezni su obavijestiti predsjednika odvjetničke komore o svakoj takvoj promjeni njihove situacije.

Odluka predsjednika odvjetničke komore o ukidanju prava na pravnu pomoć odmah se priopćuje Ministarstvu pravosuđa (Ministère de la Justice). Za povrat iznosa koji su već isplaćeni u svrhu pravne pomoći odgovorna je luksemburška porezna uprava (Administration de l’Enregistrement et des Domaines).

16 Mogu li osporiti odbijanje pružanja pravne pomoći?

Podnositelji zahtjeva mogu podnijeti žalbu protiv odluke predsjednika o odbijanju zahtjeva za pružanje pravne pomoći ili o prestanku njezina pružanja Disciplinskom i upravnom vijeću (Conseil disciplinaire et administratif), čija je odluka konačna. Žalbe se moraju podnijeti predsjedniku Disciplinskog i upravnog vijeća preporučenom poštom najkasnije u roku od deset dana od primitka obavijesti o odluci predsjednika odvjetničke komore. Podnositelja zahtjeva saslušat će Vijeće ili jedan od njegovih članova kojeg se za to ovlasti.

17 Može li zahtjev za besplatnu pravnu pomoć imati učinak prekida roka zastare?

Zahtjev za pravnu pomoć ne prekida rok zastare.

Druge poveznice

Luksemburška odvjetnička komora

Guichet.lu

1 Koji su troškovi povezani sa sudskim postupcima i tko ih obično mora snositi?

Pristojbe u sudskim postupcima utvrđene su zakonom. Neke se pristojbe moraju platiti na početku sudskog postupka, a druge po njegovu završetku. To su u pravilu fiksne naknade, a njima su obuhvaćene i sudske usluge. Sudske usluge uključuju pristojbe za pokretanje postupka, troškove poziva za ispitivanje svjedoka, druge troškove povezane sa sudskim postupkom i troškove izrade primjeraka presuda. Osim nekih iznimki naknade za rad odvjetnika u parnicama utvrđene su zakonom. Međutim, stranke se mogu dogovoriti drukčije, što se utvrđuje u pisanom obliku.

Prethodno navedene pristojbe ne obuhvaćaju dodatne sudske pristojbe koje sud, međutim, može odrediti u slučaju osporavanja.

Kad je riječ o pitanju tko snosi troškove, na sudu je da nakon donošenja presude odluči koja će ih stranka snositi. U pravilu se stranci koja ne uspije u postupku ujedno nalaže da snosi troškove, ali sud ovisno o predmetu može odlučiti drukčije.

2 Što je točno pravna pomoć?

Pravna pomoć oblik je pomoći koji se na trošak države dodjeljuje osobi na čiji se zahtjev – nakon što službenici službe za pravnu pomoć procijene financijsku situaciju te osobe i pravobranitelj za pravnu pomoć ocijeni osnovanost njezina zahtjeva s obzirom na vrstu predmeta – izdaje izjava o tome postoje li valjani razlozi za to da ta osoba podnese tužbu, da se brani ili da nastavi sudjelovati kao stranka u postupku i tako ostvari pristup sudovima.

Prema tome, pravna pomoć podrazumijeva pružanje pravne pomoći osobama s niskim dohotkom koje si ne mogu priuštiti troškove zastupnika i pristup pravosudnom sustavu. Pravna pomoć važna je da se osobama koje za to nemaju dostatna financijska sredstva omogući pristup pravosuđu i tako osigura jednakost pred zakonom, pravo na odvjetnika i pravo na pošteno suđenje. Jednakost je temelj demokratskog društva.

Pravna pomoć dodjeljuje se u svim kaznenim predmetima i gotovo svim građanskim predmetima. Kad je riječ o građanskim predmetima, osoba mora ispunjavati i kriterij imovnog stanja i kriterij osnovanosti predmeta.

3 Koji su uvjeti za dodjelu pravne pomoći?

Građanski predmeti: pravna pomoć dodjeljuje se samo osobama koje ispunjavaju i kriterij imovnog stanja i kriterij osnovanosti.

Kriterij imovnog stanja: da bi ispunjavao kriterij imovnog stanja, podnositelj zahtjeva ne smije tijekom 12 mjeseci koji prethode podnošenju zahtjeva raspolagati nikakvom imovinom, uključujući novac, čija je neto vrijednost veća od 13 000 EUR (ili iznosa utvrđenog zakonom). Osim toga, dohodak podnositelja zahtjeva tijekom 12 mjeseci koji prethode podnošenju zahtjeva za pravnu pomoć ne smije biti veći od iznosa nacionalne minimalne plaće osoba starijih od 18 godina.

U okviru kriterija imovnog stanja ne uzimaju se u obzir predmeti u domu podnositelja zahtjeva koji su svakodnevno potrebni njemu i članovima njegove obitelji ni glavno mjesto stanovanja ili imovina podnositelja zahtjeva (pokretna i nepokretna) ako je riječ o predmetu sudskog postupka.

Kriterij osnovanosti: da bi podnositelj zahtjeva ispunjavao kriterij osnovanosti, pravobranitelj za pravnu pomoć mora nakon ispitivanja prirode predmeta zaključiti da podnositelj zahtjeva ima valjan razlog da podnese tužbu, da se brani ili da sudjeluje kao stranka u sudskom postupku, odnosno da podnositelj zahtjeva ima probabilis causa litigandi. Svaki se predmet ispituje s obzirom na njegovu osnovanost. Ocjenu osnovanosti provodi pravobranitelj za pravnu pomoć. Ona uključuje ispitivanje predmeta, mogućeg ishoda postupka i izgledâ postupka.

Osoba koja ispunjava kriterije i kojoj je sud dodijelio odvjetnika i zakonskog opunomoćenika za pružanje pravne pomoći u građanskom postupku prima pomoć do donošenja konačne odluke u postupku.

Kazneni predmeti: pravna pomoć ne podliježe kriteriju imovnog stanja. U predmetima koji se odnose na lakša kaznena djela o kojima odlučuje Qorti tal-Maġistrati bħala Qorti ta’ Ġudikatura Kriminali (Magistratski sud koji djeluje kao kazneni sud) sud dodjeljuje odvjetnika s dnevnog spiska. U drugim kaznenim predmetima optuženik mora obavijestiti sud da želi primiti pravnu pomoć i taj se zahtjev mora evidentirati u zapisniku postupka. Sud prosljeđuje zahtjev, zajedno s podacima optuženika, službi za pravnu pomoć, koja mora dostaviti odgovor o tome je li zahtjev prihvaćen i navesti ime odvjetnika.

Žalbe u kaznenim predmetima: ako osoba uz pomoć odvjetnika koji pruža pravnu pomoć želi podnijeti žalbu protiv presude Magistratskog suda, o tome mora odmah na dan donošenja presude ili sljedeći dan obavijestiti službu za pravnu pomoć kako bi se mogli poduzeti potrebni koraci. Treba navesti podatke o presudi kako bi dodijeljeni pravobranitelj za pravnu pomoć mogao utvrditi je li žalba osnovana.

Osobe pozvane na ispitivanje i/ili uhićene osobe: ako je policija pozvala osobu na ispitivanje ili ako je osoba uhićena, ona ima pravo razgovarati s nekim od odvjetnika za dodjelu pravne pomoći s dnevnog spiska.

Postupak

Kad je riječ o građanskim postupcima, da bi se zakazao susret sa stalnim pravobraniteljem za pravnu pomoć, osoba prvo mora predati dokumente navedene u nastavku (ili one dokumente koji se ovisno o slučaju primjenjuju na nju), nakon čega se ocjenjuje ispunjava li kriterij imovnog stanja te utvrđuje ima li pravo na primanje pravne pomoći:

• dokument Zavoda za socijalno osiguranje u kojem se navodi iznos novca koji je osoba primila u posljednjih 12 mjeseci
• obrazac FS3 / platne liste za posljednjih 12 mjeseci
• prikaz stanja po svim bankovnim računima na ime te osobe u posljednjih 12 mjeseci (statement)
• dokument službe za zapošljavanje u kojem se navode prethodna zaposlenja osobe
• osobna iskaznica ili putovnica
• dokumenti koje je osoba primila od suda ako želi primati pravnu pomoć
• drugi povezani dokumenti, na primjer:
  • za rastavu: vjenčani list i rodni listovi djece
  • za poništaj ili razvod braka: preslika ugovora o rastavi
  • za izmjene podataka u potvrdama iz matičnih knjiga: rodni/smrtni/vjenčani list
  • za pitanja nasljedstva: preslika oporuke itd.

Na sastanku sa službenikom Službe za pravnu pomoć utvrđuje se ispunjava li osoba kriterij imovnog stanja za primanje usluga pravne pomoći. Ako osoba ispunjava taj kriterij, zakazuje se susret sa stalnim pravobraniteljem za pravnu pomoć kako bi se raspravilo o njezinu problemu i/ili predmetu. Na temelju ocjene o ispunjenosti kriterija osnovanosti stalni pravobranitelj za pravnu pomoć obavještava predmetnu osobu o tome je li utvrđeno da ima valjane razloge za pokretanje postupka ili iznošenje svoje obrane, ovisno o slučaju.

Osoba ima pravo na primanje pravne pomoći ako ispuni kriterij imovnog stanja i kriterij osnovanosti. Kad se to utvrdi, osobi se pomaže da ispuni obrazac zahtjeva za pravnu pomoć propisan zakonom, pri čemu mora dati prisegu o točnosti podataka o svojim financijskim sredstvima i osnovanosti predmeta.

Osobi koja ne ispunjava jedan od kriterija ili oba kriterija šalje se pismeno u kojem se ona obavještava o odbijanju njezina zahtjeva i o razlozima tog odbijanja.

4 Dodjeljuje li se pravna pomoć za sve vrste postupaka?

Pravna pomoć pojedincima dodjeljuje se u svim kaznenim predmetima i gotovo svim građanskim predmetima. Kad je riječ o građanskim predmetima, osoba mora ispunjavati i kriterij imovnog stanja i kriterij osnovanosti.

Međutim, u predmetima koji se odnose na ispravak ili poništavanje upisa u matične knjige ili na upis u matične knjige rođenih, vjenčanih ili umrlih ne primjenjuje se kriterij procjene imovnog stanja.

Poduzeća registrirana u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima nemaju pravo na pravnu pomoć u skladu s poglavljem 12. člankom 926. Zakonodavstva Malte.

5 Postoje li posebni postupci za hitne slučajeve?

Kad je riječ o ažurnosti (kao što je izdavanje naloga), zakonom je dopuštena mogućnost da pravobranitelj za pravnu pomoć od nadležnog suda dobije privremeno odobrenje da u ime osobe koja traži pravnu pomoć podnese određene sudske akte, nakon čega se mora ocijeniti ispunjava li osoba kriterij imovnog stanja i kriterij osnovanosti.

Ako nadležni sud nakon toga ukine dodjelu pravne pomoći, sudski akti koje je podnio pravobranitelj za pravnu pomoć neće biti proglašeni ništavnima, ali osoba više neće moći primati nikakvu pravnu pomoć te sud može naložiti da podnositelj zahtjeva plati troškove koji su nastali dok je pravna pomoć bila privremeno odobrena.

6 Gdje mogu dobiti obrazac zahtjeva za pravnu pomoć?

Obrazac zahtjeva može se ispuniti u uredu malteške službe za pravnu pomoć uz pomoć službenika te službe. Podnositelj zahtjeva mora dati prisegu o točnosti sadržaja zahtjeva. Pravna pomoć može se tražiti i podnošenjem zahtjeva građanskom sudu.

7 Koji se dokumenti trebaju dostaviti zajedno s obrascem zahtjeva za pravnu pomoć?

Zahtjev za pokretanje postupka za dodjelu pravne pomoći mora sadržavati dokumente koji se navode u odjeljku „Postupak” u odgovoru na treće pitanje.

Dokumenti se prilažu zahtjevu u skladu s predmetnom pravnom stvari u vezi s kojom osoba traži pokretanje postupka. Na primjer, ako je riječ o zahtjevu za poništaj braka, potrebno je priložiti presliku vjenčanog lista. Dokumenti potrebni da bi pravobranitelj za pravnu pomoć mogao utvrditi razloge za odobrenje ili odbijanje zahtjeva za pravnu pomoć pravobranitelju se moraju dostaviti na njegov zahtjev.

8 Gdje se podnosi zahtjev za pravnu pomoć?

Zahtjev trebate uputiti uredima malteške službe za pravnu pomoć: https://legalaidmalta.gov.mt/en/.

9 Kako mogu saznati imam li pravo na pravnu pomoć?

Podnositelj zahtjeva za pravnu pomoć primit će službenu obavijest o tome je li mu odobrena dodjela pravne pomoći SMS porukom, telefonski, dopisom ili e-poštom u skladu s potrebama svakog podnositelja zahtjeva. Podnositelju zahtjeva priopćuje se ime odvjetnika i zakonskog opunomoćenika te njegov broj mobitela.

10 Što trebam učiniti ako imam pravo na pravnu pomoć?

Ako podnositelj zahtjeva ispunjava uvjete za pravnu pomoć, bit će obaviješten o imenu dodijeljenog odvjetnika i zakonskog opunomoćenika koji će mu pomagati u postupku. Podnositelj zahtjeva obvezan je stupiti u kontakt s odvjetnikom koji mu je dodijeljen kako bi zakazao susret s njime radi razgovora o predmetu i praćenja pokrenutog postupka.

11 Ako imam pravo na pravnu pomoć, tko mi odabire odvjetnika?

Nakon što se zahtjev odobri, podnositelju se dodjeljuje odvjetnik i zakonski opunomoćenik čije se ime nalazi na popisu dostupnom sudu, a sljedeće je na spisku. Ako podnositelj zahtjeva zbog bilo kojeg valjanog razloga želi da mu umjesto tog odvjetnika bude dodijeljen odvjetnik koji je sljedeći u redu, bit će potrebno podnijeti zahtjev sudu. Odvjetnik koji pruža pravnu pomoć može se zamijeniti samo sudskom odlukom.

12 Pokriva li pravna pomoć sve troškove postupka?

Pravnom pomoći koja se pruža podnositelju zahtjeva obuhvaćeni su sudski troškovi. Podnositelj je, prema tome, oslobođen od plaćanja pristojbi ili davanja jamstva za troškove.

Ako podnositelj zahtjeva uspije u postupku, troškove odvjetnika, zakonskog opunomoćenika, upravitelja, arbitara i vještaka (ako ih je bilo) morat će platiti iz iznosa koji primi ili iz prihoda od prodaje nepokretne ili pokretne imovine na dražbi u skladu s presudom, pri čemu se ne dovodi u pitanje njegovo pravo na povrat troškova od bilo koje treće strane kojoj je naloženo da snosi takve troškove.

13 Tko snosi druge troškove ako imam pravo samo na ograničenu pravnu pomoć?

U Malti ne postoji koncept djelomične dodjele pravne pomoći. To znači da će podnositelj zahtjeva ili dobiti punu pravnu pomoć ili će njegov zahtjev biti odbijen. Ako je stranci koja prima pravnu pomoć naloženo da snosi troškove postupka, tajnik građanskih sudova neće moći tražiti povrat sudskih pristojbi od stranke koja je uspjela u postupku.

14 Obuhvaća li pravna pomoć i žalbe?

Ako podnositelj zahtjeva ispunjava uvjete za pravnu pomoć, on ima pravo na pravnu pomoć u svim stupnjevima, među ostalim na žalbenim sudovima.

15 Može li se pravna pomoć povući prije zaključenja postupka (ili čak opozvati nakon završetka postupka)?

Ako se sudu dokaže da je podnositelj zahtjeva za vrijeme primanja pravne pomoći bio svjestan da raspolaže imovinom veće vrijednosti ili prima veći dohodak od iznosa koji su propisani zakonom za dodjelu pravne pomoći ili da je ta vrijeme rasprave o predmetu bio svjestan da se njegov dohodak povećao tako da prelazi iznos propisan zakonom, a to nije prijavio, sud može utvrditi da podnositelj zahtjeva ne poštuje sud. Protiv podnositelja zahtjeva može se i pokrenuti postupak zbog davanja lažne prisege.

U oba će slučaja podnositelj zahtjeva biti dužan snositi sve troškove postupka jednako kao što bi ih morao snositi da nije primao pravnu pomoć.

16 Mogu li osporiti odbijanje pružanja pravne pomoći?

Nije moguće podnijeti žalbu protiv odluke o odbijanju zahtjeva za pravnu pomoć. Međutim, ako izvješće pravobranitelja za pravnu pomoć nije povoljno za podnositelja zahtjeva, građanski sud ispituje izvješće te strankama daje mogućnost predaje podnesaka prije nego što odluči hoće li prihvatiti negativno izvješće ili će to izvješće odbaciti i odobriti stranci podnošenje zahtjeva.

17 Može li zahtjev za besplatnu pravnu pomoć imati učinak prekida roka zastare?

Zahtjev za besplatnu pravnu pomoć ne može imati učinak prekida roka zastare.

Izvorna jezična inačica ove stranice nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Pravna pomoć - Nizozemska

1 Koji su troškovi povezani sa sudskim postupcima i tko ih obično mora snositi?

Tužitelj za pokretanje postupka pred sudom mora platiti sudske pristojbe i sve naknade za pomoć odvjetnika (i tuženik plaća sudske pristojbe u predmetima koji uključuju iznose veće od 25 000 EUR). Ako sud presudi u korist tužitelja, u pravilu nalaže stranci koja je izgubila spor da mora platiti pravne troškove tužitelja. Stranka koja je izgubila spor u tom slučaju podmiruje tužiteljeve troškove pokretanja postupka pred sudom.

2 Što je točno pravna pomoć?

(Subvencionirana) pravna pomoć jest pravna pomoć koja se stranci u sporu pruža u pogledu pravnog interesa koji izravno utječe na samu stranku, pod uvjetom da je takva pravna pomoć predviđena zakonom ili povezanim odredbama.

3 Imam li pravo na pravnu pomoć?

To ovisi o vašem prihodu i vrsti interesa koji se brani. Više informacija možete pronaći na internetskoj stranici Ureda za pravnu pomoć (Raad voor Rechtsbijstand).

4 Dodjeljuje li se pravna pomoć za sve vrste postupaka?

Da. U Nizozemskoj se (subvencionirana) pravna pomoć dodjeljuje u savjetodavnoj fazi, i to za sve vrste postupaka. Međutim, pogledajte i odgovor na prethodno pitanje. U Nizozemskoj postoji i subvencionirano mirenje.

5 Postoje li posebni postupci za hitne slučajeve?

U građanskom je pravu moguće pokretanje postupka privremene pravne zaštite. U upravnom je pravu moguće zatražiti privremenu mjeru u bilo kojoj fazi postupka, neovisno o tome radi li se o prvotnoj pritužbi ili žalbi u prvom ili drugom stupnju.

6 Gdje mogu dobiti obrazac zahtjeva za pravnu pomoć?

U Nizozemskoj u pravilu odvjetnik podnosi zahtjev za subvencioniranu pravnu pomoć. Odvjetnik mora biti registriran pri Uredu za pravnu pomoć. Ako ste iz neke druge države članice EU-a, zahtjev možete podnijeti preko tijela za slanje u vašoj državi članici (to je uglavnom ministarstvo pravosuđa, sud ili druga posebno određena organizacija). Zahtjev će se proslijediti Uredu za pravnu pomoć, nadležnom tijelu koje prima informacije u Nizozemskoj.

7 Koji se dokumenti trebaju dostaviti zajedno s obrascem zahtjeva za pravnu pomoć?

Postoje financijski test i test interesa. Kad je riječ o financijskom testu, Uredu za pravnu pomoć moraju se dostaviti informacije o vašem godišnjem dohotku iz prethodnih dviju godina. Uredu za pravnu pomoć bit će dovoljno ako možete dokazati da imate pravo na subvencioniranu pravnu pomoć u vašoj državi članici.

Kad je riječ o testu interesa, morate dostaviti popratne dokumente iz kojih je vidljiv interes u predmetu, primjerice koliko je novaca u pitanju, odnosi li se predmet na interese vašeg društva ili koje ste korake poduzeli radi rješavanja spora.

8 Gdje se podnosi zahtjev za pravnu pomoć?

Raad voor Rechtsbijstand

Postbus 70503

5201 CD Den Bosch

Nizozemska

9 Kako mogu saznati imam li pravo na pravnu pomoć?

Vi i, prema potrebi, vaš odvjetnik dobit ćete pisanu odluku o vašem zahtjevu, u kojoj se navodi je li vaš zahtjev bio uspješan. Ako odluka nije u vašu korist, možete se žaliti.

10 Što trebam učiniti ako imam pravo na pravnu pomoć?

Odvjetniku morate platiti naknadu za podmirivanje njegovih troškova u iznosu koji odredi Ured za pravnu pomoć.

11 Ako imam pravo na pravnu pomoć, tko mi odabire odvjetnika?

U Nizozemskoj možete izabrati svog odvjetnika. Međutim, odvjetnik mora biti registriran pri Uredu za pravnu pomoć. Za više informacija pogledajte Pronađi odvjetnika (Zoek een advocaat) – Nizozemska odvjetnička komora (Nederlandse Orde van Advocaten).

Ako to ne možete učiniti, Ured za pravnu pomoć, kao nadležno tijelo koje prima informacije, može zatražiti od predsjednika lokalnog ogranka Nizozemske odvjetničke komore da imenuje odvjetnika.

12 Pokriva li pravna pomoć sve troškove postupka?

Ne. Platit ćete naknadu za podmirivanje troškova vašeg odvjetnika. Morat ćete platiti i sudske pristojbe ako predmet rješavate na sudu. Možda ćete trebati platiti i naknade ako su vam potrebne usluge vanjskih stručnjaka ili sudskog izvršitelja. U konačnici, ako sud presudi protiv vas, možda ćete morati platiti troškove postupka (uključujući troškove druge stranke).

13 Tko snosi druge troškove ako imam pravo samo na ograničenu pravnu pomoć?

Vi. Možda možete potraživati doprinos u vašoj državi članici.

14 Obuhvaća li pravna pomoć i žalbe?

Da.

15 Može li se pravna pomoć povući prije zaključenja postupka (ili čak opozvati nakon završetka postupka)?

Ako, kao posljedicu predmeta, dobijete (potraživanje na) iznos koji je veći od polovine kapitalne olakšice oslobođene od poreza koja se primjenjuje u tom trenutku, Ured za pravnu pomoć može odlučiti da vam se oduzme pravo na subvencioniranu pravnu pomoć. U tom će se slučaju smatrati da možete sami platiti pravnu pomoć.

16 Mogu li osporiti odbijanje pružanja pravne pomoći?

Uredu za pravnu pomoć možete podnijeti žalbu protiv odluke koju je donio u pogledu vašeg prava na pravnu pomoć. Odluku o takvoj žalbi možete osporavati na okružnom sudu (rechtbank), a u drugom stupnju možete podnijeti žalbu Odjelu za upravno pravo (Afdeling bestuursrechtspraak) Državnog vijeća (Raad van State).

1 Koji su troškovi povezani sa sudskim postupcima i tko ih obično mora snositi?

U okviru parničnog postupka strankama se naplaćuju sudske pristojbe, a sudski troškovi mogu uključivati i naknade koje se plaćaju vještacima, sudskim tumačima i svjedocima, putne troškove stranaka i privremenih zastupnika (Kuratoren) (koji se dodjeljuju odsutnim strankama i onima koje zatraže takvog zastupnika) te troškove povezane s javnim objavama i odvjetničkim zastupanjem. Svaka stranka u početku snosi svoje troškove; međutim, stranka koja izgubi parnicu obvezna je nadoknaditi troškove stranci koja dobije parnicu.

2 Što je točno pravna pomoć?

Stranka koja nema dovoljno financijskih sredstava može podnijeti zahtjev za pravnu pomoć (odnosno Verfahrenshilfe, kako se naziva u okviru austrijskog parničnog postupka) u trenutku pokretanja parničnog postupka ili u bilo kojem trenutku tijekom postupka. Ovisno o zahtjevu, pravnu pomoć može činiti potpuno ili djelomično oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi i drugih naknada i troškova navedenih u pitanju 1. te imenovanje odvjetnika čije će usluge biti besplatne.

Ako se imenuje odvjetnik, pravna pomoć obuhvaća i savjete odvjetnika prije pokretanja postupka.

3 Imam li pravo na pravnu pomoć?

Pravna pomoć dodjeljuje se samo ako dotična stranka, uzimajući u obzir njezine prihode, imovinu i obveze uzdržavanja, nije u mogućnosti (djelomično ili u cijelosti) podmiriti troškove navedene u pitanju 1. a da time ne ugrozi razinu sredstava potrebnu za održavanje skromnog životnog standarda.

Pravna se pomoć ne dodjeljuje ako je očito da je predmetna tužba ili obrana neosnovana ili nema izgleda za uspjeh.

4 Dodjeljuje li se pravna pomoć za sve vrste postupaka?

Pravna pomoć dodjeljuje se u svim sudskim postupcima u građanskim i trgovačkim stvarima, bez obzira na državljanstvo ili prebivalište podnositelja zahtjeva.

Ako se pravna pomoć dodjeljuje u glavnom postupku (Titelverfahren), ona obuhvaća i postupak izvršenja (Vollstreckungsverfahren). Stranka kojoj je pravna pomoć dodijeljena u okviru određenog spora koji se vodio u drugoj državi članici EU-a ima pravo i na pravnu pomoć u postupku koji se vodi u Austriji, a odnosi se na priznavanje i izvršenje presude donesene u tom sporu.

5 Postoje li posebni postupci za hitne slučajeve?

Ne, ali ako je zahtjev za pravnu pomoć podnesen u slučaju hitnosti (npr. za potrebe pravnog zastupanja u slučaju donošenja privremenih mjera), sud mora donijeti odluku izrazito brzo. Ako sud pred kojim se vodi postupak odobri pravnu pomoć u obliku imenovanja odvjetnika, nadležna odvjetnička komora imenuje odvjetnika koji će zastupati podnositelja zahtjeva u roku od nekoliko dana.

6 Gdje mogu dobiti obrazac zahtjeva za pravnu pomoć?

U Austriji se odgovarajući obrazac („ZPForm 1”) može osobno preuzeti na bilo kojem prvostupanjskom sudu (okružni sud (Bezirksgericht), pokrajinski sud (Landesgericht)) ili se može zatražiti od takvog suda pisanim putem. Međutim, dostupan je i na internetu preko poveznice https://portal.justiz.gv.at/at.gv.justiz.formulare/Justiz/Verfahrenshilfe.aspx, a može se dobiti i od određenih austrijskih konzulata. Upotreba je obrasca obvezna.

7 Koji se dokumenti trebaju dostaviti zajedno s obrascem zahtjeva za pravnu pomoć?

Mora se točno ispuniti izjava o imovini koja je dio zahtjeva za pravnu pomoć („ZPForm 1”) i koja sadržava popis imovine (prihodi i imovina kao što su nekretnine, stanje bankovnih računa, police osiguranja itd.) i obveza (obveze uzdržavanja itd.) te podatke o osobi i njezinim životnim uvjetima. Ako je to moguće, treba priložiti relevantne dokumente. Navođenje pogrešnih ili nepotpunih podataka u izjavi o imovini kažnjivo je novčanom kaznom i može dovesti do građanskopravne odgovornosti za nastalu štetu i kaznenog postupka zbog prijevare.

8 Gdje se podnosi zahtjev za pravnu pomoć?

Zahtjev za pravnu pomoć („ZPForm 1”) mora se podnijeti u pisanom ili usmenom obliku prvostupanjskom sudu pred kojim se vodi postupak i koji će donijeti odluku o dodjeli pravne pomoći. Međutim, stranka isto tako može zahtjev za pravnu pomoć podnijeti usmeno okružnom sudu u svojem mjestu boravišta u Austriji, čak i ako taj okružni sud nije nadležan za odlučivanje o sporu, pod uvjetom da se sjedište suda pred kojim se vodi postupak nalazi izvan sudskog okruga u kojem stranka ima boravište. U tom će se slučaju zahtjev proslijediti nadležnom sudu.

9 Kako mogu saznati imam li pravo na pravnu pomoć?

Sud će odlučiti o zahtjevu za pravnu pomoć i poslati odluku podnositelju zahtjeva.

10 Što trebam učiniti ako imam pravo na pravnu pomoć?

Ako je sud odlučio da će pravna pomoć uključivati imenovanje odvjetnika te ako je već utvrđeno o kojem je odvjetniku riječ (vidjeti pitanje 11.), trebalo bi stupiti u kontakt s tim odvjetnikom.

Općenito se preporučuje zatražiti pravni savjet od pravnika ovlaštenog za zastupanje (tj. od odvjetnika ili javnog bilježnika) prije pokretanja sudskog postupka.

Međutim, ako stranku ne zastupa odvjetnik (a odvjetničko zastupanje nije obvezno u skladu sa zakonom), ona isto tako može pokrenuti postupak i podnijeti sve druge zahtjeve, prijedloge i obavijesti koji se daju izvan rasprave usmeno na okružnom sudu nadležnom za odlučivanje o predmetnom postupku ili okružnom sudu nadležnom za njezino mjesto boravišta.

11 Ako imam pravo na pravnu pomoć, tko mi odabire odvjetnika?

Ako je sud odlučio da će pravna pomoć uključivati imenovanje odvjetnika, lokalna odvjetnička komora odabrat će odvjetnika s popisa svojih članova prema abecednom redoslijedu. Međutim, podnositelj zahtjeva može predložiti određenog odvjetnika. Iako njegov prijedlog nije obvezujući za lokalnu odvjetničku komoru, u pravilu se prihvaća obrazložen prijedlog (npr. ako taj odvjetnik pristaje na to i već je upoznat s predmetom).

12 Pokriva li pravna pomoć sve troškove postupka?

Sud može po vlastitom nahođenju dodijeliti punu pravnu pomoć ili odobriti oslobođenje od plaćanja dijela pristojbi i naknada, ovisno o financijskoj situaciji podnositelja zahtjeva i uzimajući u obzir očekivane troškove. Pravna pomoć može uključivati sljedeće:

1. privremeno oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi, naknada za svjedoke i vještake, troškova potrebnih javnih objava, troškova privremenog zastupnika i novčanih troškova privremenog zastupnika ili odvjetnika oslobođenje od obveze osiguravanja jamstva za pokrivanje troškova protustranke
2. zastupanje po sudskom službeniku ili, ako je potrebno, odvjetniku
3. nadoknadu potrebnih putnih troškova stranke nastalih zbog saslušanja ili iznošenja činjenica pred sudom pred kojim se vodi postupak.

Međutim, ako izgubite spor, morat ćete stranci koja je dobila spor nadoknaditi troškove postupka.

13 Tko snosi druge troškove ako imam pravo samo na ograničenu pravnu pomoć?

Ako budete imali druge potrebne troškove koji u skladu s odlukom suda nisu obuhvaćeni pravnom pomoći, morat ćete te troškove snositi sami, barem privremeno. Međutim, stranka koja izgubi parnicu u konačnici je obvezna protustranci razmjerno nadoknaditi troškove, što znači da joj nadoknađuje troškove u dijelu u kojem ona nije bila uspješna u svojem zahtjevu (na primjer, ako je tužitelj bio uspješan u pogledu dvije trećine svojeg tužbenog zahtjeva, a tuženik u pogledu jedne trećine, tuženik će u pravilu snositi vlastite troškove te će tužitelju nadoknaditi jednu trećinu potrebnih troškova).

14 Obuhvaća li pravna pomoć i žalbe?

Pravna pomoć obuhvaća sve faze postupka do zaključenja spora (uključujući moguće naknadne postupke izvršenja). To znači da obuhvaća i moguće pravne lijekove (odnosno žalbene postupke).

15 Može li se pravna pomoć povući prije zaključenja postupka (ili čak opozvati nakon završetka postupka)?

Sud mora izjaviti da je valjanost mjere pravne pomoći istekla ako se pokaže da uvjeti na temelju kojih je prvobitno dodijeljena pravna pomoć više nisu ispunjeni (ako se promijenila financijska situacija stranke ili ako je očito da je bilo kakva daljnja tužba ili obrana neosnovana ili nema izgleda za uspjeh) ili mora ukinuti pravnu pomoć ako se dokaže da uvjeti za dodjelu pravne pomoći nisu bili ispunjeni u trenutku kada je ona dodijeljena. U potonjem slučaju stranka mora vratiti primljene iznose i nadoknaditi dodijeljenom odvjetniku troškove na temelju tarife.

Stranka koja u roku od tri godine od zaključenja postupka stekne dovoljna financijska sredstva obvezna je vratiti pravnu pomoć, pod uvjetom da je u mogućnosti to učiniti a da time ne ugrozi razinu sredstava potrebnu za održavanje skromnog životnog standarda. Kako bi ocijenio financijsku situaciju stranke, sud će od nje zatražiti da podnese ažuriranu izjavu o imovini (obično podnošenjem dokumenta ZPForm 1 u određenom trenutku nakon zaključenja postupka). Ako se izjava o imovini zajedno s potrebnim dokumentima ne podnese sudu na vrijeme, pravna pomoć može se ukinuti te će se tada predmetni iznosi morati vratiti.

16 Mogu li osporiti odbijanje pružanja pravne pomoći?

Protiv odluke o odbijanju pravne pomoći može se podnijeti žalba drugostupanjskom sudu, koji će donijeti konačnu odluku. Podnošenje daljnje žalbe Vrhovnom sudu (Oberster Gerichtshof) nije moguće.

1 Koji su troškovi povezani sa sudskim postupcima i tko ih obično mora snositi?

Troškovi sudskog postupka nužni su troškovi koje snosi osoba koja nastoji ostvariti ili obraniti svoja prava pred sudom. Obuhvaćaju sudske troškove i, ako stranka iznosi argumente osobno ili posredstvom pravnog zastupnika koji nije odvjetnik (adwokat), pravni savjetnik (radca prawny) ili zastupnik u području industrijskog vlasništva (rzecznik patentowy), putne troškove stranke ili njezina zastupnika i iznos ekvivalentan zaradi koju je stranka izgubila zbog dolaska na sud, ali najviše u visini naknade jednog stručnog zastupnika, a ako stranci pomaže zastupnik koji je odvjetnik, pravni savjetnik ili zastupnik u području industrijskog vlasništva, i naknadu tog zastupnika.

Sudski troškovi uključuju pristojbe i troškove.

Pristojba se naplaćuje za svaki podneseni dokument koji podliježe plaćanju pristojbe. Dokumenti koji podliježu plaćanju pristojbe i iznosi pristojbi utvrđeni su u Zakonu od 28. srpnja 2005. o sudskim troškovima u građanskim stvarima (Ustawa z dnia 28 lipca 2005 roku o kosztach sądowych w sprawach cywilnych). Zakonom su utvrđena i pravila za izračun iznosa troškova.

Pristojba se plaća za sljedeće dokumente:

• tužbeni zahtjev / protuzahtjev
• izjavu o produljenju ili izmjeni tužbenog zahtjeva na temelju koje se povećava vrijednost predmeta spora
• žalbe (apelacja i zażalenie)
• žalbu vrhovnom sudu (skarga kasacyjna) i žalbu za proglašenje pravomoćne presude nezakonitom
• prigovor protiv presude zbog ogluhe
• pritužbu protiv naloga za plaćanje
• primarnu intervenciju (interwencja główna) i sekundarnu intervenciju (interwencja uboczna)
• zahtjev za pokretanje izvanparničnog postupka
• zahtjev za pokretanje stečajnog postupka
• zahtjev za upis ili brisanje iz zemljišnih knjiga
• zahtjev za upis u nacionalni sudski registar (Krajowy Rejestr Sądowy, KRS) i registar založnog prava te za izmjenu ili brisanje takvih upisa
• zahtjev za reviziju presude
• tužbu za poništenje arbitražne odluke
• pritužbu protiv odluke sudskog službenika
• pritužbu protiv postupaka sudskog izvršitelja
• zahtjev za izdavanje sljedećih dokumenata na temelju spisa predmeta: duplikata, izvatka, potvrde, izvoda, drugog dokumenta ili kopije i zahtjev za primjerak zemljišnih knjiga (uz registarsku naknadu).

Troškovi među ostalim uključuju:

• putne troškove stranke oslobođene sudskih troškova povezane s dolaskom stranke na sud, ako je dolazak naložio sud
• naknadu putnih troškova i troškova smještaja te izgubljene zarade ili prihoda svjedoka nastale zbog dolaska na sud
• pristojbe i naknade troškova sudskih vještaka, tumača i skrbnika dodijeljenih stranci u predmetu
• paušalne troškove prikupljanja dokaza na temelju mišljenja povjerenstva sudskih vještaka
• pristojbe koje naplaćuju druge osobe ili ustanove i nadoknade njihovih troškova
• troškove prikupljanja drugih dokaza
• troškove prijevoza i čuvanja životinja i predmeta
• troškove smještaja i zadržavanja
• paušalne iznose koji se plaćaju skrbnicima koje imenuje sud za ispunjavanje ankete u stvarima koje se odnose na poništaj braka, razvod i zakonske rastave te za nadzor kontakata roditelja s djetetom koje zakaže sud
• troškove potvrde liječnika kojeg odredi sud
• troškove mirenja prema nalogu suda
• troškove priopćenja.

Ako nije drukčije propisano zakonom, stranka koja sudu podnese dokument za koji se mora platiti pristojba ili zbog kojeg nastane trošak dužna je platiti sudske troškove.

Neki subjekti zakonom su oslobođeni plaćanja sudskih troškova (nije potreban zahtjev), na primjer:

• stranka koja traži utvrđivanje očinstva ili majčinstva i koja s tim u vezi podnosi zahtjeve (kad se tužba za utvrđivanje očinstva pokaže očito neosnovanom, ali sud može u odluci kojom se okončava postupak naložiti podnositelju zahtjeva da plati neplaćene sudske troškove, uzimajući u obzir sve okolnosti predmeta)
• stranka koja podnosi zahtjev za uzdržavanje i tuženik u postupku za smanjenje iznosa naknade uzdržavanja
• stranka koja traži da se ugovorne klauzule proglase nepoštenima
• zaposlenik koji podnese tužbu ili zatraži izvanparnični postupak, osim ako vrijednost zahtjeva premašuje 50 000 PLN, ili osoba koja podnese žalbu u predmetima iz područja socijalnog osiguranja
• stranka u predmetu koji se odnosi na mentalno zdravlje
• pravno nesposobna osoba u postupku za ukidanje ili promjenu stanja pravne nesposobnosti.

Troškove privremeno plaća državna riznica ako nastanu u postupku koji sud pokrene na vlastitu inicijativu (npr. kad razmatra dokaze koje nije tražila stranka). Ostale troškove privremeno snosi stranka koja je pokrenula postupak zbog kojeg su oni nastali. Sud može zahtijevati od stranke da plati predujam za troškove i neće pokrenuti predmetni postupak ako predujam nije plaćen. O povratu preplaćenih predujmova i podmirenju nastalih troškova sud odlučuje pravomoćnom presudom.

Pravomoćnom presudom sud odlučuje i tko će u konačnici snositi troškove postupka i u kojem omjeru. U parničnom postupku vrijedi pravilo da sve troškove snosi neuspješna stranka (odnosno troškove koje je platila ta stranka i one koje je platila druga). Ako je postupak djelomično uspješan, sud može naložiti da stranke snose vlastite troškove (odlučiti da nijedna stranka nije dužna nadoknaditi troškove druge stranke) ili da ih razmjerno podijele (tako da se manje uspješnoj stranci naloži da drugoj stranci nadoknadi dio troškova u iznosu koji odredi sud). U izvanparničnim postupcima (koji se često vode, primjerice, radi odlučivanja o važnim stvarima koje se odnose na dijete, nasljeđivanje ili razvrgnuće suvlasništva) pravilo je da se troškovi međusobno prebijaju. Međutim, ovisno o situaciji, uključujući ponašanje stranaka za vrijeme postupka, sud ima diskrecijsko pravo naložiti drukčije, na primjer da jedna stranka plati sve troškove, pa i one koje su snosile druge stranke.

2 Što je točno pravna pomoć?

Pravna pomoć pruža se kako bi se osobama u teškim životnim ili financijskim okolnostima olakšao pristup pravosuđu.

Pravna pomoć uređena je sljedećim propisima:

a) u domaćim predmetima: Zakonik o parničnom postupku i Zakon o sudskim troškovima u građanskim stvarima

b) u prekograničnim predmetima: osim zakona iz točke (a) Zakon o pravu na pravnu pomoć u građanskim sudskim postupcima koji se vode u državama članicama Europske unije i o pravu na pravnu pomoć radi mirnog rješavanja spora prije pokretanja postupka (Ustawa o prawie pomocy w postępowaniu w sprawach cywilnych prowadzonym w państwach członkowskich Unii Europejskiej oraz o prawie pomocy w celu ugodowego załatwienia sporu przed wszczęciem takiego postępowania).

Prekogranični predmeti oni su predmeti u kojima podnositelj zahtjeva s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u drugoj državi članici Europske unije (osim Danske) podese zahtjev za pravnu pomoć u postupku koji je pokrenut ili se planira pokrenuti pred sudom u Republici Poljskoj ili radi mirnog rješavanja spora u građanskoj parnici za koju su nadležni poljski sudovi. To su također predmeti u kojima podnositelj zahtjeva s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u Republici Poljskoj podnese zahtjev za pravnu pomoć u postupku koji je pokrenut ili se planira pokrenuti u drugoj državi članici Europske unije (osim Danske) ili radi mirnog rješavanja spora u građanskoj parnici za koju su nadležni sudovi te države članice.

Pravna pomoć obuhvaća:

• oslobođenje od sudskih troškova tako da stranka ne treba unaprijed platiti pristojbe i troškove nakon pokretanja i za vrijeme postupka, što uključuje i putne troškove, ako sud naloži stranci da dođe osobno
• sudsko imenovanje pravnog zastupnika u sudskom postupku, među ostalim radi izrade dokumenta o pokretanju postupka (u prekograničnim predmetima i radi pružanja pravnih savjeta i izvansudskog mirnog rješavanja spora) tako da stranku besplatno zastupa profesionalni pravnik

• osim toga, u prekograničnim predmetima u kojima je podnositelj zahtjeva podnio zahtjev za pravnu pomoć u postupku koji je pokrenut ili se planira pokrenuti u drugoj državi članici:

a) oslobođenje od troškova prevođenja zahtjeva za pravnu pomoć u drugoj državi članici i potrebnih dokumenata priloženih zahtjevu

b) imenovanje odvjetnika ili pravnog savjetnika u svrhu pružanja pravne pomoći podnositelju zahtjeva u Republici Poljskoj za postupke koji su pokrenuti ili se planiraju pokrenuti u drugoj državi članici, i to do datuma na koji nadležno tijelo te države članice zaprimi zahtjev za pravnu pomoć.

Pravna pomoć može biti potpuna ili djelomična. Djelomična pomoć može pokriti samo sudsko imenovanje pravnog zastupnika bez oslobođenja od sudskih troškova ili sudsko imenovanje pravnog zastupnika uz djelomično oslobođenje od troškova (npr. određeni dio ili određena stavka troškova).

U Poljskoj je dostupna i ad hoc pravna pomoć kao dio takozvane besplatne pravne pomoći (nieodpłatna pomoc prawna). Besplatna pravna pomoć uređena je Zakonom od 5. kolovoza 2015. o besplatnoj pravnoj pomoći, besplatnom savjetovanju u građanskim stvarima i pravnom obrazovanju (Ustawa z 5 sierpnia 2015 r. o nieodpłatnej pomocy prawnej, nieodpłatnym poradnictwie obywatelskim oraz edukacji prawnej). Besplatna pravna pomoć obuhvaća:

• besplatne pravne savjete odvjetnika ili pravnog savjetnika, među ostalim u vezi s pokrenutim sudskim postupcima
• besplatnu izradu nacrta dokumenta, osim postupovnih dokumenata u pokrenutim sudskim postupcima
• besplatnu pripremu zahtjeva za oslobođenje od sudskih troškova i/ili za sudsko imenovanje pravnog zastupnika u pokrenutom sudskom postupku
• besplatno mirenje.

3 Imam li pravo na pravnu pomoć?

Pravna pomoć u sudskim postupcima na raspolaganju je fizičkim i pravnim osobama te organizacijskim jedinicama koje zakonski imaju pravo biti stranke u takvim postupcima.

Fizička osoba može biti oslobođena plaćanja sudskih troškova ako ih ne može platiti, a da pritom sebe ili svoju obitelj ne izloži teškoćama.

Pravna osoba ili organizacijska jedinica koja nije pravna osoba koja po zakonu ima pravo biti stranka u sudskom postupku može se osloboditi plaćanja troškova ako nema dovoljno sredstava. Trgovačka društva (osim ako je državna riznica jedini partner ili dioničar) trebaju dokazati da ni njihovi partneri ili dioničari nemaju dovoljno sredstava za povećanje sredstava društva ili davanje zajma društvu.

Socijalne organizacije koje ne obavljaju poslovne djelatnosti također mogu podnijeti zahtjev za oslobođenje od sudskih troškova u predmetima koji se vode u vezi s društvenim, znanstvenim, obrazovnim, kulturnim, sportskim, dobrotvornim aktivnostima ili aktivnostima samopomoći koje se odnose na zaštitu potrošača, zaštitu okoliša i socijalnu skrb.

Ne postoji dohodovni cenzus za primanje pravne pomoći. Sud u tom smislu primjenjuje svoje diskrecijsko pravo, uzimajući u obzir sastav prihoda, imovine i rashoda stranke te broj osoba koje uzdržava. Sud isto tako može zaključiti da stranka nema dovoljno sredstava za plaćanje troškova pravnog zastupnika, ali ima dovoljno sredstava za plaćanje dijela ili cjelokupnih sudskih troškova.

U domaćim postupcima sud može odbiti imenovati pravnog zastupnika, čak i kad stranka ne može platiti trošak, ako smatra da nema potrebe za time. U praksi to se događa kad predmet nije složen, posebno ako je stranka u dotadašnjem postupku pokazala da je upoznata sa zakonom i postupkom.

U prekograničnim postupcima sud može uskratiti pravnu pomoć osobama koje imaju prebivalište ili boravište u drugoj državi članici EU-a, osim Danske, ako su zahtjev ili obrana prava očito neutemeljeni. Pravna pomoć može se uskratiti i zbog merituma predmeta ako je podnositelju zahtjeva već u tom predmetu odobrena pravna pomoć radi mirnog rješavanja spora prije pokretanja parničnog sudskog postupka, ali nije postignuta nagodba.

Podnošenje zahtjeva sudu na način utvrđen u točkama od 6. do 8. u nastavku formalni je uvjet za dobivanje pravne pomoći.

Neovisno o prethodno navedenom osobi koja ne govori poljski jezik može se, na zahtjev podnesen sudu na kojem se vodi predmet (ili na kojem bi se trebao voditi predmet, ako je zahtjev podnesen prije pokretanja postupka), odobriti besplatna pomoć prevoditelja za vrijeme rasprave. Zahtjev ne mora ispunjavati iste formalne zahtjeve kao zahtjevi za pravnu pomoć. To je propisano člankom 5. Zakona od 27. srpnja 2001. o organizaciji redovnih sudova (Ustawa z dnia 27 lipca 2001 roku prawo o ustroju sądów powszechnych). Isto tako stranka koja traži besplatnu pomoć za prijevod podnesaka i dokumenata koji se podnose sudu mora podnijeti jednostavan zahtjev za pravnu pomoć.

Pravo na besplatnu pravnu pomoć imaju samo fizičke osobe, uključujući samostalne poduzetnike koji ne zapošljavaju druge osobe (samozaposlene osobe), ako ne mogu snositi troškove plaćene pravne pomoći.

Odvjetnik ili pravni savjetnik mogu uskratiti besplatnu pravnu pomoć zbog imperativnih razloga, nakon čega obavješćuju osobu koja ispunjava uvjete za pomoć o drugim centrima koji nude besplatnu pravnu pomoć u istom okrugu (powiat).

Ako se utvrdi da se problem koji je iznijela osoba koja ispunjava uvjete ne može u cijelosti ni djelomično riješiti pružanjem besplatne pravne pomoći, a posebice da problem nije samo pravne naravi, odvjetnik ili pravni savjetnik obavješćuju predmetnu osobu o drugim mogućnostima dobivanja odgovarajuće pomoći od pružatelja besplatnih savjetodavnih usluga. Na primjer, mogu pružiti informacije o uslugama subjekta koji nudi besplatno savjetovanje u obliku informativnog lista o savjetovanju (karta informacyjna poradnictwa).

Usto, ako besplatna pravna pomoć treba pokriti besplatno mirenje, neće se odobriti ako su predmet na mirenje uputili sud ili drugo tijelo i ako postoji opravdana sumnja na nasilje u odnosu stranaka.

4 Dodjeljuje li se pravna pomoć za sve vrste postupaka?

Da. Pravna pomoć dostupna je u svim građanskim parnicama, među ostalim u obiteljskim i trgovačkim stvarima te stvarima u području zapošljavanja i socijalnog osiguranja (npr. mirovine i rente).

5 Postoje li posebni postupci za hitne slučajeve?

Ne postoji poseban postupak za hitne slučajeve.

6 Gdje mogu dobiti obrazac zahtjeva za pravnu pomoć?

Ne postoji službeni obrazac zahtjeva za pravnu pomoć u nacionalnim postupcima. Zahtjev se podnosi pisano ili usmeno radi evidencije.

U prekograničnim predmetima može se upotrijebiti službeni obrazac iz Priloga Odluci Komisije br. 2004/844/EZ od 9. studenoga 2004. o uvođenju obrasca za traženje pravne pomoći na temelju Direktive Vijeća 2003/8/EZ o unapređenju pristupa pravosuđu u prekograničnim sporovima utvrđivanjem minimalnih zajedničkih pravila o pravnoj pomoći u takvim sporovima. Obrasci su dostupni u tajništvima sudova na kojima je postupak pokrenut ili se planira pokrenuti. Mogu se preuzeti i s internetskih stranica Ministarstva pravosuđa. Međutim, obrasci nisu obvezni. Zahtjev treba sadržavati detaljnu izjavu o podnositeljevu obiteljskom statusu, imovini, prihodima i izvorima sredstava za život. Zahtjev za pravnu pomoć radi mirnog rješavanja spora prije pokretanja parničnog postupka mora sadržavati i detaljan opis činjenica predmeta.

Upotreba obrasca obvezna je samo za prekogranične predmete u kojima se postupak vodi u drugoj državi članici i koji uključuju državljanina Poljske ili osobu koja ima pravo na stalan boravak u Poljskoj.

Ako se radi o prekograničnom predmetu, zahtjev se može podnijeti i na poljskom i na engleskom jeziku.

7 Koji se dokumenti trebaju dostaviti zajedno s obrascem zahtjeva za pravnu pomoć?

Zahtjev za oslobođenje od sudskih troškova ili za sudsko imenovanje pravnog zastupnika u nacionalnim postupcima mora sadržavati izjavu o obiteljskom statusu, imovini, prihodima i izvorima sredstava za život u skladu s predloškom iz Uredbe ministra pravosuđa od 3. listopada 2016. o plaćanju besplatne pravne pomoći koju pruža odvjetnik kojeg imenuje sud sredstvima iz državne riznice (Rozporządzenie Ministra Sprawiedliwości z dnia 3 października 2016 r. w sprawie ponoszenia przez Skarb Państwa kosztów nieopłaconej pomocy prawnej udzielonej przez adwokata z urzędu). Predlošci na poljskom jeziku dostupni su u elektroničkom obliku na internetskim stranicama sudova i Ministarstva pravosuđa i u papirnatom obliku u tajništvima sudova. To je formalni zahtjev i ako se utvrđeni nedostaci ne otklone u roku od tjedan dana od zahtjeva suda, zahtjev se odbacuje. Ako su okolnosti navedene u zahtjevu problematične, sud može naložiti ispitivanje stvarnih okolnosti podnositelja zahtjeva, ponajprije tako da od njega zatraži dodatna objašnjenja ili dokumente.

U prekograničnom postupku osoba koja ima prebivalište ili stalno boravište u drugoj državi članici EU-a, osim Danske, dužna je zahtjevu priložiti sljedeće:

• dokumente koji potkrepljuju podatke iz zahtjeva
• popratne isprave koje dokazuju podnositeljevo državljanstvo, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta i, ako podnositelj zahtjeva nije državljanin države članice, popratni dokument koji potvrđuje da podnositelj zahtjeva zakonito boravi na području te države članice
• izjavu podnositelja zahtjeva o tome je li mu već odobrena pravna pomoć radi mirnog rješavanja predmetnog spora i, ako je takva pomoć odobrena, ali nije postignuta nagodba, objašnjenje razloga.

Navedene dokumente treba prevesti na poljski ili engleski jezik osoba ovlaštena za prevođenje službenih dokumenata u državi članici iz koje zahtjev potječe.

Ako zahtjev u prekograničnom postupku ne sadržava potrebne informacije ili postoje sumnje u vezi s njihovom točnošću, sud će od podnositelja zahtjeva zatražiti da dostavi dodatna objašnjenja ili dokumente u propisanom roku od najviše mjesec dana. Podnositelj zahtjeva može dostaviti preslike poreznih prijava i izvoda bankovnih računa, bankovnih depozita ili depozita u vrijednosnim papirima ili potvrde u kojima je naznačen iznos plaće, naknada i drugih primanja ili davanja, mirovina, renti i alimentacija. Ako se ne poštuje propisani rok, sud će ispitati zahtjev na temelju dostavljenih podataka.

Da bi se ubrzala obrada zahtjeva u nacionalnom ili prekograničnom postupku, u praksi bi mu od samog početka trebali biti priloženi svi dokumenti koje podnositelj zahtjeva smatra potrebnima za dokazivanje svoje financijske situacije, a posebno prethodno navedeni.

Ako se traži besplatna pravna pomoć, zahtjev mora sadržavati izjavu podnositelja o nedostatku sredstava za plaćanje troškova plaćene pravne pomoći. Osoba koja traži besplatnu pravnu pomoć u vezi sa svojom poslovnom djelatnošću mora priložiti i izjavu da posljednjih godinu dana nije zaposlila drugu osobu. Navedene izjave moraju biti sastavljene prema unaprijed definiranim predlošcima, koji su dostupni u centrima za besplatnu pravnu pomoć. Izjave se dostavljaju osobi koja pruža besplatnu pravnu pomoć.

Budući da se besplatna pravna pomoć u pravilu pruža neposredno u centru nakon podnošenja zahtjeva, podnositelj zahtjeva radi dobivanja pomoći sa sobom treba ponijeti identifikacijsku ispravu i sve dokumente potrebne za iznošenje pravnog problema.

8 Gdje se podnosi zahtjev za pravnu pomoć?

Zahtjev za oslobođenje od sudskih troškova ili za sudsko imenovanje pravnog zastupnika mora se podnijeti sudu na kojem je pokrenut ili se planira pokrenuti postupak u nacionalnom sporu.

Fizička osoba s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u državi članici EU-a (osim Danske) koja podnese zahtjev za pravnu pomoć u prekograničnom postupku koji je pokrenut ili se planira pokrenuti pred sudom u Poljskoj može podnijeti zahtjev za pravnu pomoć sudu na kojem je pokrenut ili se planira pokrenuti postupak o meritumu. Ako se zahtjev odnosi na pravnu pomoć u postupku za izvršenje ili ovrhu, mora se podnijeti okružnom sudu nadležnom za područje na kojem će se izvršiti odluka ili provesti ovrha. Zahtjevi za pravnu pomoć mogu se podnijeti i preko poljskog Ministarstva pravosuđa ili imenovanog nadležnog tijela države članice u kojoj podnositelj zahtjeva ima prebivalište ili uobičajeno boravište. Ministarstvo pravosuđa takve će prijave odmah proslijediti nadležnom sudu.

Fizička osoba s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u Poljskoj koja traži pravnu pomoć u postupku koji je pokrenut ili se planira pokrenuti u drugoj državi članici (osim Danske) može podnijeti zahtjev nadležnom sudu u drugoj državi članici. Zahtjev se može podnijeti i regionalnom sudu nadležnom prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta u Poljskoj.

Zahtjev za pravnu pomoć u okviru programa besplatne pravne pomoći može se podnijeti u jednom od centara za besplatnu pravnu pomoć u okruzima i gradovima sa statusom okruga u Poljskoj. Karta centara i kontaktni podaci dostupni su na stranici: https://darmowapomocprawna.ms.gov.pl/pl/mapa-punktow/.

9 Kako mogu saznati imam li pravo na pravnu pomoć?

Poljski sud dostavit će podnositelju zahtjeva odluku o zahtjevu za oslobođenje od sudskih troškova ili sudskom imenovanju pravnog zastupnika. Informacije o statusu zahtjeva i njegovu odobrenju mogu se dobiti i telefonskim pozivom ili slanjem e-poruke sudskom tajništvu.

Podnositelji zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć bit će izravno obaviješteni o tome ispunjavaju li uvjete u centru u kojem se pruža besplatna pravna pomoć.

10 Što trebam učiniti ako imam pravo na pravnu pomoć?

Nisu potrebne daljnje radnje ako se odobri oslobođenje od sudskih troškova. Međutim, ako oslobođena stranka mora snositi određene troškove kako bi zaštitila svoja prava (npr. troškovi prijevoda ili troškovi putovanja do suda, ako je stranka pozvana da se osobno pojavi), stranka će morati podnijeti zahtjev sudu za predujam za takve troškove. U suprotnom sud može od stranke oslobođene od sudskih troškova očekivati privremeno podmirenje troškova, koji će joj potom biti nadoknađeni. Ako se predujam odobri, mora se podmiriti na temelju računa u roku od mjesec dana od primitka predujma, a u svakom slučaju prije donošenja konačnog rješenja o podmirenju troškova postupka.

Ako je imenovan odvjetnik ili pravni savjetnik, treba kontaktirati s njime. Sud može podnositelju dostaviti presliku odluke o imenovanju odvjetnika ili pravnog savjetnika, ali bez njegova imena i prezimena i adrese za dostavu. Sud će te podatke priopćiti naknadnim dopisom, nakon što ga o tome obavijesti nadležna regionalna odvjetnička komora.

Osoba koju je sud prije pokretanja sudskog postupka oslobodio cjelokupnih ili djelomičnih sudskih troškova dužna je zahtjevu ili drugom dokumentu kojim se pokreće postupak priložiti presliku rješenja o oslobođenju.

Ako se za osobu utvrdi da ima pravo na pravnu pomoć u okviru programa besplatne pravne pomoći, ostvarit će je izravno u očekivanom obliku u centru za besplatnu pravnu pomoć.

11 Ako imam pravo na pravnu pomoć, tko mi odabire odvjetnika?

Odvjetnika ili pravnog savjetnika, prema potrebi, imenuje nadležna regionalna odvjetnička komora, no ako je u zahtjevu naveden određeni pravni zastupnik, on će biti imenovan pravnim zastupnikom podnositelja zahtjeva u mjeri u kojoj je to moguće i uz njegov pristanak. Odvjetnik ili pravni savjetnik mogu odbiti voditi predmet zbog prisilnih razloga, a u tom slučaju samoregulatorno tijelo imenuje drugog pravnog zastupnika. Zbog prisilnih se razloga za vrijeme postupka može zatražiti i promjena već imenovanog pravnog zastupnika.

U zahtjevu je moguće navesti da bi pravni zastupnik trebao dobro vladati određenim stranim jezikom i baviti se određenom granom pravne struke, točnije da bi trebao biti odvjetnik ili pravni savjetnik. U praksi sud će uvažiti takav zahtjev.

U sustavu besplatne pravne pomoći nije moguće izabrati odvjetnika ili pravnog savjetnika. Takvu pravnu pomoć pružaju dežurni odvjetnik ili pravni savjetnik u centru za pravnu pomoć po izboru podnositelja zahtjeva ili odvjetnički vježbenik kojeg ovlasti taj odvjetnik ili pravni savjetnik.

12 Pokriva li pravna pomoć sve troškove postupka?

Stranka koja je u potpunosti oslobođena sudskih troškova neće platiti nikakve sudske pristojbe i neće snositi nikakve troškove. Ako je stranka djelomično oslobođena sudskih troškova, mora podmiriti sudske pristojbe i troškove koji nisu obuhvaćeni oslobođenjem. Ako ta stranka dobije spor, sud će odlukom kojom se okončava postupak naložiti neuspješnoj stranci da nadoknadi te troškove uspješnoj stranci.

Ako stranka koja je oslobođena sudskih troškova u cijelosti ili djelomično ne uspije dobiti spor, sud će u završnoj odluci naložiti toj stranci da nadoknadi troškove sudskog postupka koje je snosila protivna stranka (ali ne i troškove koje snosi državna riznica).

13 Tko snosi druge troškove ako imam pravo samo na ograničenu pravnu pomoć?

Osoba koja je djelomično oslobođena sudskih troškova dužna je platiti preostale troškove.

14 Obuhvaća li pravna pomoć i žalbe?

Pravna pomoć koju dodjeljuje prvostupanjski sud uključuje i žalbeni i izvršni postupak. Stranka koju u prvostupanjskom postupku ne zastupa pravni zastupnik (npr. odvjetnik) može podnijeti zahtjev za taj oblik pomoći u drugostupanjskom postupku. Ako je potrebno podnijeti izvanrednu žalbu, stranka mora podnijeti poseban zahtjev na temelju kojeg će se donijeti posebna odluka samo o tom pravnom koraku.

15 Može li se pravna pomoć povući prije zaključenja postupka (ili čak opozvati nakon završetka postupka)?

Sud može uskratiti pravnu pomoć, u obliku oslobođenja od plaćanja sudskih troškova i sudskog imenovanja pravnog zastupnika, ako se ustanovi da nisu postojali ili su prestali postojati razlozi na temelju kojih je dodijeljena. U oba će slučaja stranka biti dužna podmiriti sve primjenjive pristojbe i nadoknaditi predmetne troškove, osim što u potonjem slučaju sud može stranci naložiti da to učini samo djelomično u skladu s promjenom situacije stranke.

Sud pri ukidanju oslobođenja može stranku koja je oslobođena plaćanja sudskih troškova na temelju svjesno lažno prikazanih okolnosti kazniti novčanom kaznom od najviše 1000 PLN, a stranku kojoj je odobrena pomoć sudski imenovanog pravnog zastupnika na temelju takvih okolnosti novčanom kaznom od najviše 3000 PLN. Neovisno o obvezi plaćanja novčane kazne stranka je dužna platiti sve pripadajuće pristojbe i podmiriti troškove koje snosi ili je dužna platiti troškove sudski imenovanog pravnog zastupnika.

Osobi koja je svjesno lažno predstavila svoje okolnosti o obiteljskom statusu, imovini, prihodu i izvoru sredstava za život i koja ponovno podnosi zahtjev za oslobođenje od sudskih troškova sud će odbiti zahtjev i morat će platiti novčanu kaznu od najviše 2000 PLN.

Stranka može podnijeti žalbu protiv odluke o novčanoj kazni, kako je navedeno u točki 16. u nastavku.

16 Mogu li osporiti odbijanje pružanja pravne pomoći?

Da. Protiv odluke kojom se odbija oslobođenje ili sudsko imenovanje pravnog zastupnika može se uložiti žalba ili, ako ju je donio sudski službenik, može se uložiti prigovor protiv odluke službenika. Prije nego što se odluka ospori, u roku od tjedan dana od dostave odluke mora se podnijeti zahtjev za pisano obrazloženje. Nakon primitka odluke s pisanim obrazloženjem žalba se u roku od tjedan dana mora podnijeti sudu koji je donio odluku. Za zahtjev za pisano obrazloženje ili žalbu ili prigovor na odluku sudskog službenika ne naplaćuju se pristojbe. Sličan postupak primjenjuje ako dođe do ukidanja prethodno odobrenog oslobođenja od sudskih troškova ili sudskog imenovanja pravnog zastupnika.

Jednako tako osoba kojoj je uskraćena besplatna pravna pomoć ne može osporiti njezino uskraćivanje.

Dodatne informacije

• Zakon od 28. srpnja 2005. o sudskim troškovima u građanskim stvarima
• Zakonik o parničnom postupku od 17. studenoga 1964.
• Zakon od 17. prosinca 2004. o pravu na pravnu pomoć u građanskim sudskim postupcima koji se vode u državama članicama Europske unije i o pravu na pravnu pomoć radi mirnog rješavanja spora prije pokretanja postupka
• 2004/844/EZ: Odluka Komisije od 9. studenoga 2004. o uvođenju obrasca za traženje pravne pomoći na temelju Direktive Vijeća 2003/8/EZ o unapređenju pristupa pravosuđu u prekograničnim sporovima utvrđivanjem minimalnih zajedničkih pravila o pravnoj pomoći u takvim sporovima
• Zakon od 5. kolovoza 2015. o besplatnoj pravnoj pomoći, besplatnom savjetovanju u građanskim stvarima i pravnom obrazovanju
• http://www.darmowapomocprawna.ms.gov.pl/
• https://www.gov.pl/web/sprawiedliwosc/formularze
• internetske stranice pojedinih okružnih i regionalnih sudova.

17 Može li zahtjev za besplatnu pravnu pomoć imati učinak prekida roka zastare?

Kad je riječ o zahtjevima za oslobođenje od sudskih troškova, podnošenje relevantnog zahtjeva ili žalbe na odluku kojom se odbija oslobođenje u načelu ne dovodi do odgađanja pokrenutog postupka, osim ako je podnositelju zahtjeva odobreno oslobođenje od sudskih troškova na temelju zahtjeva podnesenog u okviru tužbenog zahtjeva ili prije pokretanja postupka. Kad je riječ o konačnom odbacivanju zahtjeva podnesenog prije isteka roka za plaćanje pristojbe za podnesak, rok za plaćanje ponovno će početi teći od datuma dostave zahtjeva za plaćanje ili, u određenim slučajevima u kojima stranku zastupa odvjetnik ili pravni savjetnik, od datuma dostave odluke kojom se odbacuje zahtjev za oslobođenje od troškova. Međutim, svaki novi zahtjev za oslobođenje od pravnih troškova na temelju istih okolnosti ne utječe na rok za plaćanje pristojbe.

Isto tako, kad je riječ o zahtjevu za sudsko imenovanje pravnog zastupnika, podnošenje relevantnog zahtjeva ili žalbe na odluku kojom se odbija to imenovanje u načelu također ne dovodi do odgađanja pokrenutog postupka, osim ako je zahtjev podnesen u okviru tužbenog zahtjeva ili prije pokretanja postupka. Međutim, sud može odgoditi raspravu dok se ne donese konačna odluka o zahtjevu. Stoga ne može zakazati raspravu, ali može otkazati ili odgoditi zakazanu raspravu.

Ako je pravno zastupanje koje obavlja odvjetnik ili pravni savjetnik obvezno za određenu postupovnu radnju (podnošenje žalbe vrhovnom sudu (skarga kasacyjna), zahtjev za reviziju presude, određene žalbe na odluke suda), podnošenje zahtjeva za sudsko imenovanje pravnog zastupnika prije isteka roka za izvršenje te radnje dovest će do zaustavljanja roka. Rok će ponovno početi teći neovisno o tome je li zahtjev odobren ili odbačen. Međutim, svaki novi zahtjev na temelju istih okolnosti ne utječe na rok.

Dodatne informacije

• Zakon od 28. srpnja 2005. o sudskim troškovima u građanskim stvarima
• Zakonik o parničnom postupku od 17. studenoga 1964.
• Zakon od 17. prosinca 2004. o pravu na pravnu pomoć u građanskim sudskim postupcima koji se vode u državama članicama Europske unije i o pravu na pravnu pomoć radi mirnog rješavanja spora prije pokretanja postupka
• 2004/844/EZ: Odluka Komisije od 9. studenoga 2004. o uvođenju obrasca za traženje pravne pomoći na temelju Direktive Vijeća 2003/8/EZ o unapređenju pristupa pravosuđu u prekograničnim sporovima utvrđivanjem minimalnih zajedničkih pravila o pravnoj pomoći u takvim sporovima
• Zakon od 5. kolovoza 2015. o besplatnoj pravnoj pomoći, besplatnom savjetovanju u građanskim stvarima i pravnom obrazovanju
• http://www.darmowapomocprawna.ms.gov.pl/
• https://www.gov.pl/web/sprawiedliwosc/formularze
• internetske stranice pojedinih okružnih i regionalnih sudova.

1 Koji su troškovi povezani sa sudskim postupcima i tko ih obično mora snositi?

U skladu s člankom 529. portugalskog Zakona o parničnom postupku (Código de Processo Civil) troškovi sudskog postupka sastoje se od:

i. sudskih pristojbi (taxa de justiça)

ii. troškova povezanih s predmetom (encargos)

iii. troškova stranaka (custas de parte).

U skladu s tim vrijedi sljedeće:

i. Da bi se mogao pokrenuti sudski postupak, sve stranke uključene u taj postupak moraju platiti sudske pristojbe. One se izračunavaju na temelju vrijednosti ili složenosti predmeta, u skladu s uvjetima iz Pravilnika o sudskim troškovima (Regulamento das Custas Processuais) i tablica priloženih tom pravilniku. Sudske pristojbe izražene su u „obračunskim jedinicama” (unidades de conta – UC), kako je utvrđeno u članku 5. Pravilnika o sudskim troškovima. Vrijednost 1 UC zadržat će se i 2023. na 102,00 EUR, ali s vremenom se može mijenjati.

ii. Troškovi povezani s predmetom su troškovi koji proizlaze iz sudskog postupka (kao što su naknade za vještake, sudske tumače itd.), a nastaju zbog radnji koje su zatražile stranke ili koje je naložio sudac – vidjeti članak 16. Pravilnika o sudskim troškovima.

iii. Troškovi stranaka obuhvaćaju troškove koje je svaka stranka imala u okviru sudskog postupka, a stranka koja je izgubila spor nadoknađuje ih protustranci, u skladu s člankom 26. Pravilnika o sudskim troškovima (npr. odvjetničke naknade, naknade za sudskog izvršitelja itd.).

2 Što je točno pravna pomoć?

Pristup pravosuđu i sudovima predviđen je Zakonom br. 34/2004 od 29. srpnja 2004.

U skladu s člankom 6. Zakona br. 34/2004 pravna zaštita dostupna je u dvama oblicima:

i. pravno savjetovanje

ii. pravna pomoć.

U skladu s tim vrijedi sljedeće:

i. U skladu s člancima 14. i 15. Zakona br. 34/2004 pravno savjetovanje sastoji se od tehničkog pojašnjenja prava koje se primjenjuje na određeno pitanje ili predmet, a pružaju ga odvjetnici.

ii. U skladu s člankom 16. Zakona br. 34/2004 pravna pomoć pruža se u sljedećim oblicima:

• oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi i ostalih troškova povezanih s predmetom
• imenovanje pravnog savjetnika (kao što su odvjetnik i pravni zastupnik) i plaćanje naknada za njihov rad i drugih troškova (kao što su putni troškovi)
• plaćanje naknada pravnom savjetniku kojeg je imenovao sud (npr. odvjetnika kad je riječ o kaznenom postupku)
• obročno plaćanje sudskih pristojbi i ostalih troškova povezanih s predmetom
• imenovanje pravnog savjetnika i obročno plaćanje relevantnih pristojbi, naknada i troškova
• obročno plaćanje troškova pravnog savjetnika kojeg je imenovao sud i naknada za njegov rad
• imenovanje sudskog izvršitelja i plaćanje odgovarajuće naknade (npr. za dostavu poziva, za provedbu mjera potrebnih za zapljenu imovine i za druge postupke izvršenja).

3 Koji su uvjeti za dodjelu pravne pomoći?

U skladu s člankom 7. Zakona br. 34/2004 sljedeće kategorije osoba imaju pravo na pravnu zaštitu ako mogu dokazati da se nalaze u financijski nepovoljnom položaju:

• portugalski državljani
• građani Europske unije
• stranci i osobe bez državljanstva s valjanom dozvolom boravka u državi članici Europske unije
• stranci bez valjane dozvole boravka u državi članici Europske unije, ako bi portugalski državljani u jednakim okolnostima mogli dobiti dozvolu boravka u skladu s pravom te države
• neprofitne organizacije, ali samo u obliku pravne pomoći.

Napomena: subjekti čiji je cilj stjecanje dobiti i društva s ograničenom odgovornošću s jednim članom nemaju pravo na pravnu zaštitu.

4 Dodjeljuje li se pravna pomoć za sve vrste postupaka?

Iz članka 17. Zakona br. 34/2004 i članka 7. Provedbene odluke ministra br. 46/2015 od 23. veljače 2015. (Portaria n.º 46/2015) proizlazi da se sustav pravne pomoći primjenjuje:

• na svim sudovima, bez obzira na vrstu predmeta
• na svim mirovnim sudovima
• na sve postupke za alternativno rješavanje sporova, kao što su oni u okviru državnog sustava mirenja (mediação pública), npr. mirenje u području obiteljskog ili radnog prava
• na predmete koje vode matični uredi
• na imovinska pitanja koja se rješavaju pred javnim bilježnicima
• u prekršajnim postupcima.

Korisne poveznice:

Državni sustav mirenja u području obiteljskog prava (na portugalskom jeziku)

Državni sustav mirenja u području radnog prava (na portugalskom jeziku)

5 Postoje li posebni postupci za hitne slučajeve?

U hitnim slučajevima u kojima konačna odluka o zahtjevu za pravnu pomoć još nije donesena u trenutku plaćanja sudskih pristojbi i drugih sudskih troškova podnositelj zahtjeva mora predočiti dokument kojim dokazuje da je podnio zahtjev za pravnu pomoć te poduzeti korake navedene u nastavku (vidjeti članak 29. stavak 5. Zakona br. 34/2004):

1. Ako odluka nadležne službe za socijalno osiguranje još nije poznata, rok za izvršenje predmetnog plaćanja prekida se dok podnositelj zahtjeva ne primi obavijest o odluci.
2. Ako je služba za socijalno osiguranje već donijela odluku o tome da će odobriti pravnu pomoć u obliku obročnog plaćanja, plaćanje prvog obroka vrši se u roku od deset dana od datuma na koji je podnositelju zahtjeva poslana obavijest o odluci, ne dovodeći u pitanje naknadni povrat plaćenih iznosa u slučaju opoziva odluke.
3. Ako je služba za socijalno osiguranje već donijela odluku o tome da neće odobriti pravnu pomoć, plaćanje se vrši u roku od deset dana od datuma na koji je podnositelju zahtjeva poslana obavijest o odluci, ne dovodeći u pitanje naknadni povrat plaćenih iznosa u slučaju opoziva odluke.

Ako podnositelj zahtjeva u roku od 30 dana ne primi obavijest o odluci o zahtjevu za pravnu zaštitu (pravno savjetovanje ili pravna pomoć), smatra se da je zahtjev prešutno odobren i zainteresirana strana može se na takvo prešutno odobrenje pozvati pred sudom ili Portugalskom odvjetničkom komorom, ovisno o zatraženom obliku pravne zaštite – vidjeti članak 25. Zakona br. 34/2004.

6 Gdje mogu dobiti obrazac zahtjeva za pravnu pomoć?

Obrasci zahtjeva za pravnu zaštitu u obliku pravnog savjetovanja ili drugog oblika pravne pomoći, uključujući obrazac zahtjeva za pravnu pomoć u drugoj državi članici, mogu se preuzeti s internetskih stranica portugalskog sustava socijalnog osiguranja na ovoj poveznici (na portugalskom jeziku).

7 Koji se dokumenti trebaju dostaviti zajedno s obrascem zahtjeva za pravnu pomoć?

Popis dokumenata koje je potrebno priložiti zahtjevu može se pronaći u „Praktičnom vodiču kroz pravnu zaštitu” (Guia Prático Protecção Jurídica), koji je izdao portugalski Institut za socijalno osiguranje (Instituto da Segurança Social, I.P.), a objavljen je na njegovim internetskim stranicama, na stranici „Praktični vodiči” (Guias Práticos), kojoj možete pristupiti putem sljedećih poveznica:

internetske stranice portugalskog sustava socijalnog osiguranja

Praktični vodič kroz pravnu zaštitu (na portugalskom jeziku).

8 Gdje se podnosi zahtjev za pravnu pomoć?

Zahtjev i priloženi dokumenti mogu se dostaviti osobno ili poslati poštom, telefaksom ili e-poštom bilo kojoj službi Instituta za socijalno osiguranje koja radi izravno s građanima.

Popis središnjih ureda za socijalno osiguranje u svim okruzima i njihove adrese, brojevi telefaksa i e-adrese mogu se pronaći ovdje (na portugalskom jeziku).

9 Kako mogu saznati imam li pravo na pravnu pomoć?

U odluci o dodjeli pravne pomoći moraju se navesti oblici pravne pomoći koji su odobreni, a o tome odlučuje viši rukovoditelj službe za socijalno osiguranje nadležne za područje na kojem podnositelj zahtjeva ima boravište ili sjedište. Ako podnositelj zahtjeva nema boravište u Portugalu, odluku o obliku pomoći donosi viši rukovoditelj službe za socijalno osiguranje kojoj je podnesen zahtjev – vidjeti članke 20. i 29. Zakona br. 34/2004.

U skladu s člankom 26. Zakona br. 34/2004 podnositelje zahtjeva mora se obavijestiti o odluci o odobrenju zahtjeva za pravnu pomoć. U pravilu se takva obavijest šalje na adresu koju je podnositelj zahtjeva naveo na obrascu kao adresu za korespondenciju.

10 Što trebam učiniti ako imam pravo na pravnu pomoć?

Ako se podnositelju zahtjeva dodjeljuje pravni savjetnik, podnositelja zahtjeva obavješćuje se o adresi ureda imenovanog pravnog savjetnika te o tome da je obvezan u potpunosti s njime surađivati jer mu se u suprotnom može ukinuti pravna pomoć.

Da bi mogao ostvarivati korist od pravne pomoći kao potpuno ili djelomično oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi i troškova povezanih s predmetom nastalih u okviru sudskog postupka, podnositelj zahtjeva mora predočiti dokument kojim dokazuje da mu je takva pomoć odobrena u roku za plaćanje sudskih pristojbi.

11 Ako imam pravo na pravnu pomoć, tko mi odabire odvjetnika?

Pravnog savjetnika imenuje Portugalska odvjetnička komora i o tome obavješćuje podnositelja zahtjeva, u skladu s člancima 30. i 31. Zakona br. 34/2004.

12 Pokriva li pravna pomoć sve troškove postupka?

Pravna pomoć obuhvaća sljedeće troškove predviđene člankom 16. Zakona br. 34/2004:

• plaćanje sudskih pristojbi i ostalih troškova povezanih s predmetom
• plaćanje naknada pravnom savjetniku
• plaćanje naknada pravnom savjetniku kojeg je imenovao sud
• obročno plaćanje sudskih pristojbi i ostalih troškova povezanih s predmetom
• obročno plaćanje naknada pravnom savjetniku
• obročno plaćanje naknada pravnom savjetniku kojeg je imenovao sud
• plaćanje naknada sudskom izvršitelju
• plaćanje troškova koji proizlaze iz prekogranične naravi predmeta, ako podnositelj zahtjeva ima boravište u drugoj državi članici.

13 Tko snosi druge troškove ako imam pravo samo na ograničenu pravnu pomoć?

U skladu s člankom 29. stavcima 4. i 5. Zakona br. 34/2004 preostale troškove snosi podnositelj zahtjeva. Tim se odredbama ne dovodi u pitanje činjenica da će se podnositelju zahtjeva, u skladu s člankom 26. Pravilnika o sudskim troškovima, nadoknaditi troškovi stranaka ako dobije spor.

14 Obuhvaća li pravna pomoć i žalbe?

Da, dodijeljenom pravnom pomoći obuhvaćeni su žalbeni postupak i svi naknadni postupci povezani s predmetom za koji je dodijeljena ta pravna pomoć. Ako je pravna pomoć dodijeljena za bilo kakav povezani postupak, njome je obuhvaćen i glavni sudski postupak. Pravnom pomoći obuhvaćeni su i svi postupci izvršenja koji proizlaze iz presuda donesenih u postupcima za koje je dodijeljena pravna pomoć – vidjeti članak 18. Zakona br. 34/2004.

15 Može li se pravna pomoć povući prije zaključenja postupka (ili čak opozvati nakon završetka postupka)?

Da, pravnu pomoć moguće je u cijelosti ili djelomično ukinuti prije završetka postupka, u slučajevima predviđenima člankom 10. Zakona br. 34/2004. Konkretno je riječ o slučajevima u kojima podnositelj zahtjeva ili članovi njegove obitelji naknadno steknu dovoljno financijskih sredstava. U tom je slučaju podnositelj zahtjeva obvezan izjaviti da može nastaviti postupak bez pravne zaštite, u cijelosti ili djelomično. Ako to ne učini, izlaže se riziku od izricanja predviđenih kazni.

16 Mogu li osporiti odbijanje pružanja pravne pomoći?

Ako služba za socijalno osiguranje odluči odbiti zahtjev, u cijelosti ili djelomično, mora u pisanom obliku obavijestiti podnositelja zahtjeva o svojoj namjeri i dati mu rok od deset dana da se očituje o toj obavijesti. Podnositelj zahtjeva svojem očitovanju može priložiti dokumente koji su prethodno nedostajali ili one kojima potkrepljuje svoje argumente. Ako se podnositelj zahtjeva ne očituje u roku od deset radnih dana, odluka postaje konačna i ne šalje mu se novi dopis – vidjeti članak 37. Zakona br. 34/2004, u kojem se upućuje na portugalski Zakon o upravnom postupku (Código do Procedimento Administrativo).

Podnositelj zahtjeva može osporavati odluku službe za socijalno osiguranje pred sudom. U tom slučaju mora službi za socijalno osiguranje, koja je donijela tu odluku, podnijeti pisani zahtjev kojim osporava odluku u roku od 15 dana. Služba za socijalno osiguranje može opozvati odluku. Ako ne opozove odluku, služba za socijalno osiguranje predmet mora uputiti sudu – vidjeti članke od 26. do 28. Zakona br. 34/2004.

17 Može li zahtjev za besplatnu pravnu pomoć imati učinak prekida roka zastare?

Da, zahtjev za besplatnu pravnu pomoć može imati učinak prekida roka zastare.

Kad se podnese zahtjev za besplatnu pravnu pomoć u obliku imenovanja pravnog savjetnika te se dokument koji potvrđuje taj zahtjev priloži u spis, rok zastare koji je u tijeku prekida se pet dana nakon datuma podnošenja zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć (članak 33. stavak 4. Zakona 23/2004 od 29. srpnja 2004. i članak 323. stavci 1. i 2. Građanskog zakonika).

Sudska praksa objavljena na tu temu:

Žalbeni sud u Lisabonu (Tribunal da Relação de Lisboa)

• Processo 439/11.5TTLRS.L1-4
• Processo 7637/17.7T8LSB.L1-2

Vrhovni sud (Supremo Tribunal de Justiça)

• Processo 31/14.3TTCBR.C3.S1

Upozorenje:

informacije iz ovog informativnog članka nisu obvezujuće za kontaktnu točku Europske pravosudne mreže u građanskim stvarima, sudove te druge subjekte ni tijela. Potrebno je pročitati i važeće zakonodavstvo, koje podliježe redovnim ažuriranjima i promjenama u tumačenju na temelju sudske prakse.

1 Koji su troškovi povezani sa sudskim postupcima i tko ih obično mora snositi?

Javna pravna pomoć može se pružiti u sljedećim oblicima:

(a) plaćanje naknade za zastupanje, pravnu pomoć i, kada je primjenjivo, obranu imenovanom ili odabranom odvjetniku kako bi se osiguralo ostvarivanje ili zaštita prava ili zakonitog interesa na sudu ili kako bi se spriječio spor (dalje u tekstu „pomoć odvjetnika”)

(b) plaćanje naknada vještacima, prevoditeljima ili sudskim tumačima čije su usluge potrebne u okviru postupka, na temelju odobrenja suda ili pravosudnog tijela, ako je za plaćanje takvih naknada odgovorna osoba koja podnosi zahtjev za javnu pravnu pomoć

(c) plaćanje naknade izvršitelju

(d) oslobođenje od plaćanja sudskih troškova, smanjenje iznosa tih troškova, prilagodba načina njihove otplate ili odgoda plaćanja, kako je predviđeno zakonom, uključujući i one koji se plaćaju u fazi izvršenja.

Ako se javna pravna pomoć pruža državljanima država članica EU-a ili drugim osobama koje imaju prebivalište ili uobičajeno boravište na državnom području neke države članice, odobrena javna pravna pomoć može uključivati i sljedeće:

(a) troškove prevođenja dokumenata koje je podnio primatelj pravne pomoći, a koje je zatražio sud ili pravosudno tijelo u svrhu donošenja odluke u predmetu, pri čemu su podneseni ili primljeni povezani zahtjevi i dokumenti izuzeti od obveze ovjeravanja ili bilo kakve druge odgovarajuće formalnosti

(b) usluge sudskog tumača u postupcima koji se vode pred sudom / pravosudnim tijelom

(c) troškove nastale primatelju pravne pomoći ili drugoj osobi zbog putovanja u Rumunjsku na zahtjev suda ili pravosudnog tijela ili ako je zakonom propisana obvezna prisutnost bilo koje od tih osoba.

Osoba koja ispunjava uvjete za dodjelu pravne pomoći navedene u odgovoru na pitanje 3. ima pravo i na povrat naknade plaćene miritelju ako može dokazati da je prije pokretanja sudskog postupka sudjelovala u postupku mirenja koji se odnosi na predmetni spor ili ako je podnijela zahtjev za pokretanje postupka mirenja nakon pokretanja sudskog postupka, ali prije datuma prve rasprave.

Javna pravna pomoć može se pružiti u bilo kojem od prethodno navedenih oblika, pri čemu može biti riječ o samo jednom obliku ili više njih istodobno. Vrijednost javne pravne pomoći koja se pruža u obliku pomoći odvjetnika, vještaka, prevoditelja, sudskog tumača ili izvršitelja, neovisno o tome pruža li se samo jedan oblik pomoći ili više njih istodobno, za jednogodišnjeg razdoblja ne smije biti veća od maksimalnog iznosa koji odgovara iznosu 12 bruto minimalnih plaća na razini države za godinu u kojoj je podnesen zahtjev za pravnu pomoć.

(Članci 6., 7., 20. i 44. Hitne uredbe br. 51/2008 o javnoj pravnoj pomoći u građanskopravnim stvarima, kako je odobrena Zakonom br. 193/2008, kako je kasnije izmijenjen i dopunjen).

2 Što je točno pravna pomoć?

Javna pravna pomoć oblik je pomoći koju pruža država kako bi se osobama omogućilo ostvarivanje prava na pošteno suđenje i zajamčio jednak pristup pravosuđu te time osiguralo ostvarivanje određenih prava ili zakonitih interesa sudskim putem, uključujući izvršenje sudskih presuda ili drugih izvršnih isprava.

(Članak 1. Hitne uredbe br. 51/2008 o javnoj pravnoj pomoći u građanskopravnim stvarima, kako je odobrena Zakonom br. 193/2008, kako je kasnije izmijenjen i dopunjen).

3 Imam li pravo na pravnu pomoć?

Svaka fizička osoba može podnijeti zahtjev za javnu pravnu pomoć ako nije u mogućnosti snositi troškove određenog sudskog postupka ili troškove koji proizlaze iz primanja pravnih savjeta radi zaštite određenog prava ili zakonitog interesa na sudu, a da pritom financijski ne ugrozi sebe ili svoju obitelj.

Pojam „obitelj” odnosi se na bračne drugove, djecu ili druge izravne potomke u dobi do 18 godina koji financijski ovise o podnositelju zahtjeva te djecu ili druge izravne potomke starije od 18 godina i mlađe od 26 godina koji nastavljaju školovanje i financijski ovise o podnositelju zahtjeva. Članom obitelji smatra se i osoba koja dijeli adresu prebivališta ili boravišta, tj. koja živi u zajedničkom kućanstvu s podnositeljem zahtjeva, njegovom djecom ili drugim izravnim potomcima u dobi do 18 godina koji financijski ovise o podnositelju zahtjeva te djecom ili drugim izravnim potomcima starijima od 18 godina i mlađima od 26 godina koji nastavljaju školovanje i financijski ovise o podnositelju zahtjeva.

Pravo na javnu pravnu pomoć imaju osobe čiji prosječni mjesečni neto dohodak po članu obitelji u posljednja dva mjeseca prije podnošenja zahtjeva iznosi manje od 500 RON. U tom slučaju iznose koji čine javnu pravnu pomoć u potpunosti plaća država. Ako je prosječni neto dohodak po članu obitelji u posljednja dva mjeseca prije podnošenja zahtjeva manji od 800 RON, država plaća 50 % iznosa koji čine javnu pravnu pomoć. Iznosi pragova u pogledu dohotka te najveći iznos koji se može dodijeliti u okviru javne pravne pomoći mogu se revidirati odlukom vlade.

Javna pravna pomoć može se dodijeliti i u drugim slučajevima, razmjerno potrebama podnositelja zahtjeva, u kojima bi stvarni ili procijenjeni sudski troškovi podnositelju zahtjeva mogli ograničiti učinkovit pristup pravosuđu, među ostalim zbog razlike u troškovima života u Rumunjskoj i državi članici u kojoj podnositelj zahtjeva ima prebivalište ili uobičajeno boravište.

Pri utvrđivanju dohotka uzimaju se u obzir svi redoviti prihodi, kao što su plaće, doplatci, naknade, rente, najamnine, dobit od komercijalne ili samostalne djelatnosti i sl. te iznosi koji se podnositelju zahtjeva redovito isplaćuju, kao što su najamnina i naknada za uzdržavanje.

Javna pravna pomoć dodjeljuje se neovisno o financijskoj situaciji podnositelja zahtjeva ako mu se posebnim zakonom predviđa pravo na pravnu pomoć ili besplatnu pravnu pomoć kao mjeru zaštite zbog posebnih okolnosti, kao što su pripadnost manjini, invaliditet, određeni status i sl. U tom se slučaju javna pravna pomoć dodjeljuje i ako nisu ispunjeni kriteriji u pogledu dohotka, ali samo u svrhu zaštite ili priznavanja određenih prava ili zakonitih interesa koji proizlaze iz posebnih okolnosti koje, u skladu sa zakonom, opravdavaju priznavanje prava na pravnu pomoć ili besplatnu pravnu pomoć, ili onih prava i interesa koji su s tim okolnostima povezani.

Pravo na javnu pravnu pomoć prestaje smrću stranke ili poboljšanjem financijske situacije te stranke do razine koja joj omogućuje da snosi sudske troškove.

(Članci 4., 5., 8., 81., 9., 10., 101., 2., 21. i 50. Hitne uredbe br. 51/2008 o javnoj pravnoj pomoći u građanskopravnim stvarima, kako je odobrena Zakonom br. 193/2008, kako je kasnije izmijenjen i dopunjen).

4 Dodjeljuje li se pravna pomoć za sve vrste postupaka?

Javna pravna pomoć koja se pruža u skladu s tom hitnom vladinom uredbom dodjeljuje se za predmete u području građanskog, trgovačkog, upravnog i radnog prava te predmete iz područja socijalne sigurnosti i drugih područja, uz iznimku kaznenih predmeta.

(Članak 3. Hitne uredbe br. 51/2008 o javnoj pravnoj pomoći u građanskopravnim stvarima, kako je odobrena Zakonom br. 193/2008, kako je kasnije izmijenjen i dopunjen).

5 Postoje li posebni postupci za hitne slučajeve?

U području pravne pomoći ne postoje posebni hitni postupci.

6 Gdje mogu dobiti obrazac zahtjeva za pravnu pomoć?

Zahtjevi za javnu pravnu pomoć, koji se podnose u skladu s ovim poglavljem, podnose se na obrascu zahtjeva iz Priloga koji čini sastavni dio Hitne uredbe (članak 49. Hitne uredbe br. 51/2008 o javnoj pravnoj pomoći u građanskopravnim stvarima, kako je odobrena Zakonom br. 193/2008, kako je kasnije izmijenjen i dopunjen).

OBRAZAC

zahtjeva za dodjelu pravne pomoći u drugoj državi članici Europske unije

Upute:

1. Prije ispunjavanja obrasca zahtjeva pažljivo pročitajte upute.

2. Osoba koja podnosi zahtjev mora navesti sve podatke koji se traže u ovom obrascu.

3. Bilo kakvi neprecizni, netočni ili nepotpuni podaci mogu dovesti do kašnjenja u obradi vašeg zahtjeva.

4. Navođenje pogrešnih ili nepotpunih podataka u obrascu zahtjeva može prouzročiti pravne posljedice i zahtjev za pravnu pomoć može se odbiti, a protiv vas se može podnijeti i kaznena prijava.

5. Priložite sve popratne dokumente.

6. Napominjemo da ovaj zahtjev ne utječe na rok za pokretanje sudskog postupka.

7. Potpišite zahtjev i navedite datum.

A1. Osobni podaci podnositelja zahtjeva

Prezime i ime: ......................................................

Datum i mjesto rođenja: ...................................................

Osobni identifikacijski broj: ......................................................................

Adresa (prebivališta ili boravišta): ........................................

..........................................................................

Telefon/telefaks/e-pošta ...........................................................

A2. Osobni podaci zakonskog zastupnika (roditelj, skrbnik, staratelj itd.), ako je primjenjivo (popunjava se ako podnositelj zahtjeva ima zakonskog zastupnika)

Prezime i ime: ......................................................

Datum i mjesto rođenja: ...................................................

Osobni identifikacijski broj: ......................................................................

Adresa: ...................................................................

Telefon / telefaks / e-pošta: ...........................................................

A3. Osobni podaci odvjetnika podnositelja zahtjeva, ako je primjenjivo (popunjava se ako podnositelj zahtjeva već ima odvjetnika)

Prezime i ime: ......................................................

Adresa: ...................................................................

Telefon/telefaks/e-pošta ...........................................................

B. Podaci o sporu za koji se traži pravna pomoć

Priložite preslike svih popratnih dokumenata.

B1. Priroda spora (razvod, radni odnos itd.)

B2. Vrijednost spora, ako se može izraziti u novcu, i valuta u kojoj je izražena vrijednost spora

B3. Opis situacije u svrhu čijeg se rješavanja traži pravna pomoć (uključujući nadležni sud, datum rasprave, dokaze itd.)

C. Pojedinosti o postupku

Priložite preslike svih popratnih dokumenata.

C1. Svojstvo u kojem sudjelujete ili ćete sudjelovati u postupku (tužitelj ili tuženik)

Opišite predmet spora koji se razmatra: ...........................

..........................................................................

Ime i kontaktni podaci protustranke: ...........................

..........................................................................

C2. Posebni razlozi zbog kojih se traži hitna obrada ovog zahtjeva, ako je primjenjivo

C3. Navedite troškove koji bi se trebali obuhvatiti ovim zahtjevom (označite)

_

|_| (a) pomoć odvjetnika

_

|_| (b) naknade za vještaka

_

|_| (c) naknade za prevoditelja ili sudskog tumača čije su usluge potrebne u okviru postupka

_

|_| (d) naknade za izvršitelja

_

|_| (e) oslobođenje od plaćanja sudskih troškova i/ili jamstava, smanjenje iznosa tih troškova i/ili jamstava, prilagodba načina njihove otplate ili odgoda plaćanja, kako je predviđeno zakonom, uključujući pristojbe i jamstva koji se plaćaju u fazi izvršenja.

C4. Označite oblik javne pravne pomoći koji se traži:

_

|_| pomoć odvjetnika u okviru izvansudskog postupka

_

|_| pomoć odvjetnika prije pokretanja sudskog postupka

_

|_| pomoć odvjetnika (savjetovanje i/ili zastupanje) u okviru sudskog postupka koji je u tijeku. U ovom slučaju navedite:

– registarski broj

– datume rasprava

– naziv suda

– adresu suda

_

|_| pomoć odvjetnika u upućivanju sudske presude na postupak ispitivanja. U ovom slučaju navedite:

– naziv suda

– datum donošenja presude

– razlog zbog kojeg se traži pomoć

– žalbu protiv presude

_

|_| pomoć odvjetnika u postupku izvršenja. U ovom slučaju navedite:

– naziv suda

– datum donošenja presude ili datum izdavanja druge izvršne isprave.

C6. Navedite imate li neki oblik osiguranja ili druga prava i olakšice kojima bi se u cijelosti ili djelomično mogli pokriti troškovi

Ako je odgovor potvrdan, navedite pojedinosti: ............................................

..........................................................................

..........................................................................

D. Obiteljska situacija

________

Koliko ljudi živi u vašem kućanstvu?           |________|

Navedite u kojem su odnosu s vama.

______________________________________________________________________________

| Prezime i   | Odnos s | Datum rođenja| Je li ta| Je li         |

| ime   | podnositeljem zahtjeva| (kad je riječ o   | osoba   | podnositelj zahtjeva     |

|             |             | maloljetnim osobama)   | financijski ovisna   | financijski ovisan |

|             |             |             | o podnositelju zahtjeva?| o toj osobi?|

|_____________|_____________|______________|________________|__________________|

|             |           |             |       _       |       _         |

|             |             |             |     |_|       |       |_|       |

|_____________|_____________|______________|________________|__________________|

|             |             |             |       _       |       _         |

|             |             |             |     |_|       |       |_|       |

|_____________|_____________|______________|________________|__________________|

Postoji li još osoba koje financijski ovise o vama, ali ne žive u vašem kućanstvu?

______________________________________________________________________________

|   Prezime i ime |   Odnos s podnositeljem zahtjeva   | Datum rođenja         |

|                       |                             | (kad je riječ o maloljetnim osobama) |

|________________________|_____________________________|_______________________|

|                       |                            |                       |

|________________________|_____________________________|_______________________|

|                       |                             |                       |

|________________________|_____________________________|_______________________|

|                       |                             |                       |

|________________________|_____________________________|_______________________|

Ovisite li financijski o osobi koja ne živi u istom kućanstvu s vama?

______________________________________________________________________________

|         Prezime i ime         |       Odnos s podnositeljem zahtjeva         |

|_____________________________________|________________________________________|

|                                     |                                       |

|_____________________________________|________________________________________|

|                                     |                                       |

|_____________________________________|________________________________________|

|                                     |                                      |

|_____________________________________|________________________________________|

E. Financijski podaci

Navedite sve podatke o sebi, svojem bračnom drugu ili izvanbračnom partneru, o svim osobama koje financijski ovise o vama ili, ako je primjenjivo, o svim osobama o kojima vi financijski ovisite.

Ako primate neku financijsku naknadu osim naknade za uzdržavanje od osobe o kojoj financijski ovisite i koja ne živi u istom kućanstvu s vama, navedite tu osobu u odjeljku E.1. „Ostali prihodi”.

Ako pružate financijsku pomoć osobi koja nije financijski ovisna o vama i koja živi u istom kućanstvu s vama, navedite to u odjeljku E.3. „Ostali troškovi”.

Priložite sve dokumente kojima se potkrjepljuju prethodno navedeni podaci.

Navedite valutu u kojoj su izražene novčane vrijednosti u tablici ako su izražene u valuti koja nije RON.

______________________________________________________________________________

|E.1. Pojedinosti o |I. Podnositelj zahtjeva|II. Bračni drug ili| III. Osobe koje|IV. Osobe koje |

|mjesečnom dohotku       |               |izvanbračni partner   |podnositelj uzdržava   |uzdržavaju|

|                   |               |     |

|                   |               |             |             |podnositelja|

|____________________|_______________|_____________|_____________|_____________|

|Plaće,           |               |             |             |             |

naknade:       |               |             |             |             |

|____________________|_______________|_____________|_____________|_____________|

|Dobit od poslovanja: |               |             |             |             |

|____________________|_______________|_____________|_____________|_____________|

|Mirovine:            |               |             |             |             |

|____________________|_______________|_____________|_____________|_____________|

|Prihod:           |               |             |             |             |

|____________________|_______________|_____________|_____________|_____________|

|Naknade koje                                                         |

|isplaćuje država:                                                                     |

|______________________________________________________________________________|

|1. doplatci:       |               |             |             |             |

|____________________|_______________|_____________|_____________|_____________|

2. naknada za nezaposlenost               |             |             |             |

|i socijalno       |               |             |             |             |

|osiguranje:           |               |             |             |             |

|____________________|_______________|_____________|_____________|_____________|

|Prihodi od |               |             |             |             |

|prava     |               |             |             |             |

|na određenu |               |             |             |             |

pokretnu ili nepokretnu imovinu: |               |             |             |             |

|____________________|_______________|_____________|_____________|_____________|

Drugi prihodi:     |               |             |             |             |

|____________________|_______________|_____________|_____________|_____________|

UKUPNO:             |               |             |             |             |

|____________________|_______________|_____________|_____________|_____________|

______________________________________________________________________________

|E.2. Vrijednost       |I. Podnositelj zahtjeva |II. Bračni drug ili| III. Osobe koje|IV. Osobe koje|

|imovine     |               |izvanbračni partner   |podnositelj uzdržava   |uzdržavaju|

|                   |               |     |

|                   |               |             |             |podnositelja|

|____________________|_______________|_____________|_____________|_____________|

|Nekretnina u kojoj   |               |             |             |             |

|živite:           |               |             |             |             |

|____________________|_______________|_____________|_____________|_____________|

|Druga nekretnina:         |               |             |             |             |

|____________________|_______________|_____________|_____________|_____________|

Zemljište:           |               |             |            |             |

|____________________|_______________|_____________|_____________|_____________|

|Štednja:           |               |             |             |             |

|____________________|_______________|_____________|_____________|_____________|

|Dionice:           |               |             |             |             |

|____________________|_______________|_____________|_____________|_____________|

|Motorna vozila: |               |             |             |             |

|____________________|_______________|_____________|_____________|_____________|

|Ostala imovina:       |               |             |             |             |

|____________________|_______________|_____________|_____________|_____________|

UKUPNO:              |               |             |             |             |

|____________________|_______________|_____________|_____________|_____________|

______________________________________________________________________________

|E.3. Mjesečni       |I. Podnositelj zahtjeva |II. Bračni drug ili| III. Osobe koje|IV. Osobe koje |

|izdaci             |               |izvanbračni partner   |podnositelj uzdržava   |uzdržavaju|

|                   |               |     |

|                   |               |             |             |podnositelja|

|____________________|_______________|_____________|_____________|_____________|

|Porezi:           |               |             |             |             |

|____________________|_______________|_____________|_____________|_____________|

|Doprinosi za     |               |             |             |             |

|socijalno osiguranje:|               |             |             |             |

|____________________|_______________|_____________|_____________|_____________|

|Lokalni porezi:       |               |             |             |             |

|____________________|_______________|_____________|_____________|_____________|

|Troškovi         |              |             |             |             |

|hipoteka:         |               |             |             |             |

|____________________|_______________|_____________|_____________|_____________|

|Troškovi najma   |               |            |             |             |

|i stanovanja: |               |             |             |             |

|____________________|_______________|_____________|_____________|_____________|

|Troškovi   |               |             |             |             |

|obrazovanja:           |               |             |             |             |

|____________________|_______________|_____________|_____________|_____________|

|Troškovi   |               |             |             |             |

Skrb o djeci                      |             |             |             |

|hipoteka:           |               |             |             |             |

|____________________|_______________|_____________|_____________|_____________|

|Obroci:               |               |             |             |             |

|____________________|_______________|_____________|_____________|_____________|

|Otplate     |               |             |             |             |

|zajmova:       |               |             |             |             |

|____________________|_______________|_____________|_____________|_____________|

|Naknada za uzdržavanje koja se plaća |               |             |             |             |

|drugim osobama |              |             |             |             |

|na temelju zakonske obveze:     |               |             |             |             |

|____________________|_______________|_____________|_____________|_____________|

|Ostali troškovi:   |               |             |             |             |

|____________________|_______________|_____________|_____________|_____________|

UKUPNO:            |               |             |             |             |

|____________________|_______________|_____________|_____________|_____________|

Izjavljujem na vlastitu odgovornost da su navedeni podaci istiniti i potpuni te se obvezujem bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo koje obrađuje zahtjev o svakoj promjeni svoje financijske situacije.

Sastavljeno u ..........................

Datum: ......................................

Potpis: .................................

7 Koji se dokumenti trebaju dostaviti zajedno s obrascem zahtjeva za pravnu pomoć?

Zahtjev za javnu pravnu pomoć podnosi se u pisanom obliku i sadržava podatke koji se odnose na predmet i prirodu postupka za koji se traži javna pravna pomoć, identitet, osobni identifikacijski broj, prebivalište i financijsku situaciju podnositelja zahtjeva i njegove obitelji, a prilažu mu se popratni dokumenti o prihodima podnositelja zahtjeva i njegove obitelji te dokazi o obvezama uzdržavanja ili plaćanja. Zahtjevu se prilaže i izjava podnositelja zahtjeva u kojoj se navodi je li podnositelj primio javnu pravnu pomoć u posljednjih 12 mjeseci, u kojem obliku, u koju svrhu i u kojem iznosu.

Sud može od stranaka zatražiti eventualna pojašnjenja i dokaze, a od nadležnih tijela podatke u pisanom obliku.

Pravnu pomoć u izvansudskom postupku pruža služba za pravnu pomoć uspostavljena u okviru svake odvjetničke komore na temelju zahtjeva koji se podnosi na obrascu koji je odobrio odjel za koordinaciju pravne pomoći. Zahtjev podnesen na tom obrascu sadržava podatke koji se odnose na predmet i prirodu zahtjeva za pravnu pomoć, identitet, osobni identifikacijski broj, prebivalište i financijsku situaciju podnositelja zahtjeva i njegove obitelji, a prilažu mu se popratni dokumenti o prihodima podnositelja zahtjeva i njegove obitelji te dokazi o obvezama uzdržavanja ili plaćanja.

Zahtjevu se prilaže i izjava podnositelja zahtjeva u kojoj se navodi je li podnositelj primio javnu pravnu pomoć u posljednjih 12 mjeseci, u kojem obliku, u koju svrhu i u kojem iznosu.

Podaci o financijskoj situaciji podnositelja zahtjeva potkrjepljuju se ponajprije s pomoću sljedećih dokumenata:

• potvrde o prihodima podnositelja zahtjeva i drugih članova njegove obitelji;
• izvatka iz registra obitelji i, ako je primjenjivo, rodnih listova djece;
• potvrde o invaliditetu podnositelja zahtjeva ili djeteta, ako je primjenjivo;
• izjave u kojoj se navodi da podnositelj zahtjeva i članovi njegove obitelji ne primaju nikakav dodatni prihod;
• izjave o imovini podnositelja zahtjeva i njegove obitelji;
• izjave u kojoj podnositelj zahtjeva i/ili drugi roditelj navode da skrb o djetetu nije povjerena drugom ovlaštenom privatnom tijelu, javnoj ustanovi ili pravnoj osobi;
• dokaza koji su izdala nadležna tijela u obliku izvješća o oporezivoj imovini podnositelja zahtjeva ili, ovisno o slučaju, ostalih članova njegove obitelji;
• drugih dokumenata potrebnih za utvrđivanje prava na pravnu pomoć u skladu sa zakonom.

(Članak 14. Hitne uredbe br. 51/2008 o javnoj pravnoj pomoći u građanskopravnim stvarima, kako je odobrena Zakonom br. 193/2008, kako je kasnije izmijenjen i dopunjen, te članak 73. Zakona br. 51/1995 o odvjetništvu, kako je kasnije izmijenjen i dopunjen).

8 Gdje se podnosi zahtjev za pravnu pomoć?

Zahtjev za javnu pravnu pomoć upućuje se sudu nadležnom za odlučivanje u predmetu za koji se traži pravna pomoć. Kada je riječ o javnoj pravnoj pomoći koja se traži za izvršenje presude, za obradu zahtjeva nadležan je sud izvršenja. Ako se ne može utvrditi nadležni sud, za zahtjev je nadležan okružni sud u čijoj se mjesnoj nadležnosti nalazi mjesto u kojem podnositelj zahtjeva ima prebivalište ili boravište.

Ako se javna pravna pomoć traži u okviru sudskog postupka koji je u tijeku, o zahtjevu/zahtjevima za javnu pravnu pomoć, ovisno o slučaju, odlučuje vijeće kojem je povjereno donošenje odluke o glavnom zahtjevu.

Javna pravna pomoć može se dodijeliti u bilo kojem trenutku tijekom postupka, od datuma na koji je predmetna stranka podnijela zahtjev, a pruža se tijekom cijele faze postupka u kojoj je zatražena. Za zahtjeve za javnu pravnu pomoć ne naplaćuju se pristojbe.

Javna pravna pomoć za potrebe upućivanja presude na postupak ispitivanja može se odobriti na temelju novog zahtjeva. Zahtjev za javnu pravnu pomoć za potrebe upućivanja sudske presude na postupak ispitivanja podnosi se sudu protiv čije se presude podnosi žalba u roku za podnošenje žalbe, a rješava ga u najkraćem roku vijeće koje nije donijelo odluku o glavnoj stvari.

Podnošenjem zahtjeva za javnu pravnu pomoć rok za podnošenje žalbe prekida se samo jednom, i to ako podnositelj zahtjeva dostavi popratne dokumente u roku od najviše deset dana. Novi rok za podnošenje žalbe počinje teći od datuma na koji je podnositelj zahtjeva obaviješten o odluci o zahtjevu za javnu pravnu pomoć ili, ovisno o slučaju, o odluci o zahtjevu za ponovno razmatranje u smislu prihvaćanja ili odbijanja.

U slučaju prihvaćanja zahtjeva za javnu pravnu pomoć sud bez odgađanja obavješćuje podnositelja zahtjeva i odvjetničku komoru o odluci. Odvjetnička komora mora u roku od 48 sati imenovati odvjetnika ovlaštenog za zastupanje pred bilo kojim žalbenim sudom, ovisno o slučaju. Sud i podnositelj zahtjeva obavješćuju se o datumu imenovanja odvjetnika i njegovim podacima u roku od 48 sati. Od datuma imenovanja odvjetnika počinje teći novi rok za podnošenje žalbe.

Pravnu pomoć u izvansudskom postupku pruža služba za pravnu pomoć uspostavljena u okviru svake odvjetničke komore na temelju zahtjeva koji se podnosi na obrascu koji je odobrio odjel za koordinaciju pravne pomoći. Zahtjev podnesen na tom obrascu sadržava podatke koji se odnose na predmet i prirodu zahtjeva za pravnu pomoć, identitet, osobni identifikacijski broj, prebivalište i financijsku situaciju podnositelja zahtjeva i njegove obitelji, a prilažu mu se popratni dokumenti o prihodima podnositelja zahtjeva i njegove obitelji te dokazi o obvezama uzdržavanja ili plaćanja.

Zahtjevu se prilaže i izjava podnositelja zahtjeva u kojoj se navodi je li podnositelj primio javnu pravnu pomoć u posljednjih 12 mjeseci, u kojem obliku, u koju svrhu i u kojem iznosu.

Zahtjev za pravnu pomoć u izvansudskom postupku podnosi se službi za pravnu pomoć, a odluka o prihvaćanju ili odbijanju donosi se u roku od 15 radnih dana od datuma podnošenja zahtjeva. Odluka se podnositelju zahtjeva dostavlja u roku od pet radnih dana od datuma donošenja odluke. Protiv odluke o odbijanju zahtjeva za pravnu pomoć u izvansudskom postupku može se podnijeti žalba odboru odvjetničke komore u roku od pet dana od obavijesti o odluci. Žalbe na odluke o odbijanju zahtjeva rješavaju se žurno na prvom idućem sastanku odbora odvjetničke komore.

(Članci 11., 12. i 13. Hitne uredbe br. 51/2008 o javnoj pravnoj pomoći u građanskopravnim stvarima, kako je odobrena Zakonom br. 193/2008, kako je kasnije izmijenjen i dopunjen, te članak 73. Zakona br. 51/1995 o odvjetništvu, kako je kasnije izmijenjen i dopunjen).

9 Kako mogu saznati imam li pravo na pravnu pomoć?

Sud će zahtjev za javnu pravnu pomoć riješiti, bez pozivanja stranaka, obrazloženom odlukom donesenom u vijeću. Zainteresirana strana protiv odluke o odbijanju zahtjeva za javnu pravnu pomoć može podnijeti zahtjev za ponovno razmatranje u roku od pet dana od datuma dostave odluke o odbijanju. O zahtjevu za ponovno razmatranje odlučuje drugo vijeće sudaca i sud donosi pravomoćnu odluku.

Ako je podnositelju zahtjeva odobrena javna pravna pomoć u obliku pomoći odvjetnika, taj se zahtjev zajedno s odlukom o odobrenju bez odgađanja šalje predsjedniku odvjetničke komore na području nadležnosti tog suda. Predsjednik odvjetničke komore ili odvjetnik kojem je predsjednik povjerio predmetni zadatak imenovat će, u roku od tri dana, odvjetnika upisanog u registar pružatelja pravne pomoći, kojem će zajedno s obavijesti o imenovanju poslati odluku o zahtjevu. Predsjednik odvjetničke komore obvezan je primatelja javne pravne pomoći obavijestiti o imenu dodijeljenog odvjetnika. Primatelj javne pravne pomoći može sam zatražiti imenovanje određenog odvjetnika, uz njegov pristanak u skladu sa zakonom.

Zahtjev za pravnu pomoć u izvansudskom postupku podnosi se službi za pravnu pomoć koja je uspostavljena u okviru svake odvjetničke komore, a odluka o prihvaćanju ili odbijanju donosi se u roku od 15 radnih dana od datuma podnošenja zahtjeva. Odluka se podnositelju zahtjeva dostavlja u roku od pet radnih dana od datuma donošenja odluke. Predsjednik nadležne odvjetničke komore imenuje odvjetnika upisanog u registar pružatelja pravne pomoći odvjetničke komore na temelju odluke kojom se odobrava pravna pomoć u izvansudskom postupku. Ako je to moguće, predsjednik odvjetničke komore može za pružanje pravne pomoći u izvansudskom postupku imenovati odvjetnika kojeg je odabrao primatelj pravne pomoći.

(Članak 15. Hitne uredbe br. 51/2008 o javnoj pravnoj pomoći u građanskopravnim stvarima, kako je odobrena Zakonom br. 193/2008, kako je kasnije izmijenjen i dopunjen, te članak 73. Zakona br. 51/1995 o odvjetništvu, kako je kasnije izmijenjen i dopunjen).

10 Što trebam učiniti ako imam pravo na pravnu pomoć?

Javna pravna pomoć u obliku pomoći odvjetnika dodjeljuje se u skladu sa Zakonom br. 51/1995 o odvjetništvu, kako je ponovno objavljen i kako je kasnije izmijenjen i dopunjen, koji sadržava odredbe o pravnoj pomoći ili besplatnoj pravnoj pomoći.

Ako je podnositelju zahtjeva odobrena javna pravna pomoć u obliku pomoći odvjetnika, taj se zahtjev zajedno s odlukom o odobrenju bez odgađanja šalje predsjedniku odvjetničke komore na području nadležnosti tog suda. Predsjednik odvjetničke komore ili odvjetnik kojem je predsjednik povjerio predmetni zadatak imenovat će, u roku od tri dana, odvjetnika upisanog u registar pružatelja pravne pomoći, kojem će zajedno s obavijesti o imenovanju poslati odluku o zahtjevu. Predsjednik odvjetničke komore obvezan je primatelja javne pravne pomoći obavijestiti o imenu dodijeljenog odvjetnika. Primatelj javne pravne pomoći može sam zatražiti imenovanje određenog odvjetnika, uz njegov pristanak u skladu sa zakonom.

Pomoć odvjetnika može se odnositi i na pomoć u izvansudskom postupku koja se sastoji od pružanja savjeta, podnošenja zahtjeva, molbi ili obavijesti ili poduzimanja drugih pravnih radnji te od zastupanja klijenata pred javnim tijelima ili ustanovama osim pravosudnih tijela ili tijela s pravosudnim ovlastima, u svrhu ostvarivanja određenih prava ili zakonitih interesa. Pomoć u izvansudskom postupku mora podrazumijevati pružanje jasnih i razumljivih informacija podnositelju zahtjeva, u skladu sa zakonskim odredbama o nadležnim tijelima koje su na snazi, i, ako je to moguće, o uvjetima, rokovima i postupcima predviđenima zakonom za priznavanje, odobravanje ili ostvarivanje prava ili interesa na koje se poziva podnositelj zahtjeva. Pomoć u izvansudskom postupku dodjeljuje se u skladu sa Zakonom br. 51/1995, kako je ponovno objavljen i kako je kasnije izmijenjen i dopunjen.

Zahtjev za pravnu pomoć u izvansudskom postupku podnosi se službi za pravnu pomoć koja je uspostavljena u okviru svake odvjetničke komore, a odluka o prihvaćanju ili odbijanju donosi se u roku od 15 radnih dana od datuma podnošenja zahtjeva. Odluka se podnositelju zahtjeva dostavlja u roku od pet radnih dana od datuma donošenja odluke. Protiv odluke o odbijanju zahtjeva za pravnu pomoć u izvansudskom postupku može se podnijeti žalba odboru odvjetničke komore u roku od pet dana od obavijesti o odluci. Žalbe na odluke o odbijanju zahtjeva rješavaju se žurno na prvom idućem sastanku odbora odvjetničke komore.

Predsjednik nadležne odvjetničke komore imenuje odvjetnika upisanog u registar pružatelja pravne pomoći odvjetničke komore na temelju odluke kojom se odobrava pravna pomoć u izvansudskom postupku. Ako je to moguće, predsjednik odvjetničke komore može za pružanje pravne pomoći u izvansudskom postupku imenovati odvjetnika kojeg je odabrao primatelj pravne pomoći.

Ako se odobri zahtjev za javnu pravnu pomoć u obliku naknade koja se plaća vještacima, prevoditeljima ili sudskim tumačima, u odluci kojom se odobrava pomoć utvrđuje se i privremena naknada za njihove usluge. Sud će utvrditi konačnu naknadu nakon pružanja usluge za koju je plaćena privremena naknada.

Ako se odobri zahtjev za javnu pravnu pomoć u obliku naknade koja se plaća izvršitelju, u odluci kojom se odobrava pomoć utvrđuje se i privremena naknada za usluge izvršitelja, a ona ovisi o složenosti predmeta na taj datum. Zahtjev i odluka o odobrenju šalju se što je prije moguće komori sudskih izvršitelja na području mjesne nadležnosti tog suda. Odbor komore sudskih izvršitelja na tom području mora u roku od tri dana imenovati izvršitelja, kojem se zajedno s obavijesti o imenovanju šalje odluka o zahtjevu. Predsjednik komore obvezan je primatelja javne pravne pomoći obavijestiti o imenu dodijeljenog izvršitelja. Primatelj javne pravne pomoći može sam zatražiti imenovanje određenog izvršitelja koji ima nadležnost na predmetnom području.

Nakon što izvršitelj obavi svoje dužnosti u skladu sa zakonom i propisima, sud će na njegov zahtjev utvrditi konačnu naknadu, koja ovisi o složenosti predmeta i odrađenom poslu i na koju se primjenjuju gornje granice iznosa naknada utvrđene zakonom.

Ako se odobri zahtjev za pomoć u obliku olakšica za plaćanje sudskih troškova, odlukom će se odobriti oslobođenje od plaćanja ili postotak smanjenja, rokovi za plaćanje i iznos pojedinačnih obroka, ovisno o slučaju. Ako su sudski troškovi koje je potrebno podmiriti više nego dvostruko veći od podnositeljeva mjesečnog neto dohotka po obitelji ostvarenog u mjesecu koji je prethodio podnošenju zahtjeva za javnu pravnu pomoć, odobrit će se postupno plaćanje, pri čemu mjesečni obroci neće biti veći od polovine neto dohotka po obitelji, osim ako sud ocijeni da je potrebno dodijeliti drukčiji, povoljniji oblik pomoći. Za plaćanje sudskih troškova može se odobriti najviše 48 mjesečnih obroka.

(Članci 23., 24., 25., 32., 33., 34. i 35. Hitne uredbe br. 51/2008 o javnoj pravnoj pomoći u građanskopravnim stvarima, kako je odobrena Zakonom br. 193/2008, kako je kasnije izmijenjen i dopunjen, te članci 71. i 73. Zakona br. 51/1995 o odvjetništvu, kako je kasnije izmijenjen i dopunjen).

11 Ako imam pravo na pravnu pomoć, tko mi odabire odvjetnika?

Javna pravna pomoć u obliku pomoći odvjetnika dodjeljuje se u skladu sa Zakonom br. 51/1995 o odvjetništvu, kako je ponovno objavljen i kako je kasnije izmijenjen i dopunjen, koji sadržava odredbe o pravnoj pomoći ili besplatnoj pravnoj pomoći.

Ako je podnositelju zahtjeva odobrena javna pravna pomoć u obliku pomoći odvjetnika, taj se zahtjev zajedno s odlukom o odobrenju bez odgađanja šalje predsjedniku odvjetničke komore na području nadležnosti tog suda. Predsjednik odvjetničke komore ili odvjetnik kojem je predsjednik povjerio predmetni zadatak imenovat će, u roku od tri dana, odvjetnika upisanog u registar pružatelja pravne pomoći, kojem će zajedno s obavijesti o imenovanju poslati odluku o zahtjevu. Predsjednik odvjetničke komore obvezan je primatelja javne pravne pomoći obavijestiti o imenu dodijeljenog odvjetnika. Primatelj javne pravne pomoći može sam zatražiti imenovanje određenog odvjetnika, uz njegov pristanak u skladu sa zakonom.

Kada je riječ o pravnoj pomoći u izvansudskom postupku, predsjednik nadležne odvjetničke komore imenuje odvjetnika upisanog u registar pružatelja pravne pomoći odvjetničke komore na temelju odluke kojom se odobrava pravna pomoć u izvansudskom postupku. Ako je to moguće, predsjednik odvjetničke komore može za pružanje pravne pomoći u izvansudskom postupku imenovati odvjetnika kojeg je odabrao primatelj pravne pomoći.

(Članci 23. i 35. Hitne uredbe br. 51/2008 o javnoj pravnoj pomoći u građanskopravnim stvarima, kako je odobrena Zakonom br. 193/2008, kako je kasnije izmijenjen i dopunjen, te članci 71. i 73. Zakona br. 51/1995 o odvjetništvu, kako je kasnije izmijenjen i dopunjen).

12 Pokriva li pravna pomoć sve troškove postupka?

Javna pravna pomoć može se pružiti u sljedećim oblicima:

(a) plaćanje naknade za zastupanje, pravnu pomoć i, kada je primjenjivo, obranu imenovanom ili odabranom odvjetniku kako bi se osiguralo ostvarivanje ili zaštita prava ili zakonitog interesa na sudu ili kako bi se spriječio spor (dalje u tekstu „pomoć odvjetnika”)

(b) plaćanje naknada vještacima, prevoditeljima ili sudskim tumačima čije su usluge potrebne u okviru postupka, na temelju odobrenja suda ili pravosudnog tijela, ako je za plaćanje takvih naknada odgovorna osoba koja podnosi zahtjev za javnu pravnu pomoć

(c) plaćanje naknade izvršitelju

(d) oslobođenje od plaćanja sudskih troškova, smanjenje iznosa tih troškova, prilagodba načina njihove otplate ili odgoda plaćanja, kako je predviđeno zakonom, uključujući i one koji se plaćaju u fazi izvršenja.

Ako se javna pravna pomoć pruža državljanima država članica EU-a ili drugim osobama koje imaju prebivalište ili uobičajeno boravište na državnom području neke države članice, odobrena javna pravna pomoć može uključivati i sljedeće:

(a) troškove prevođenja dokumenata koje je podnio primatelj pravne pomoći, a koje je zatražio sud ili pravosudno tijelo u svrhu donošenja odluke u predmetu, pri čemu su povezani zahtjevi i dokumenti koji su podneseni ili primljeni u skladu s ovim poglavljem izuzeti od obveze ovjeravanja ili bilo kakve druge odgovarajuće formalnosti

(b) usluge sudskog tumača u postupcima koji se vode pred sudom / pravosudnim tijelom

(c) troškove nastale primatelju pravne pomoći ili drugoj osobi zbog putovanja u Rumunjsku na zahtjev suda ili pravosudnog tijela ili ako je zakonom propisana obvezna prisutnost bilo koje od tih osoba.

Javna pravna pomoć može se pružiti u bilo kojem od prethodno navedenih oblika, pri čemu može biti riječ o samo jednom obliku ili više njih istodobno. Vrijednost javne pravne pomoći koja se pruža u obliku pomoći odvjetnika, vještaka, prevoditelja, sudskog tumača ili izvršitelja, neovisno o tome pruža li se samo jedan oblik pomoći ili više njih istodobno, za jednogodišnjeg razdoblja ne smije biti veća od maksimalnog iznosa koji odgovara iznosu 12 bruto minimalnih plaća na razini države za godinu u kojoj je podnesen zahtjev za pravnu pomoć.

(Članci 6., 7. i 44. Hitne uredbe br. 51/2008 o javnoj pravnoj pomoći u građanskopravnim stvarima, kako je odobrena Zakonom br. 193/2008, kako je kasnije izmijenjen i dopunjen).

13 Tko snosi druge troškove ako imam pravo samo na ograničenu pravnu pomoć?

Ako je stranci u okviru dodjele javne pravne pomoći odobreno oslobođenje od plaćanja troškova ili smanjenje iznosa koji je potrebno platiti, troškove na koje se oslobođenje ili smanjenje odnosi snosit će druga stranka ako izgubi spor. Stranka koja izgubi spor morat će platiti te iznose državi.

Ako stranka kojoj je dodijeljena javna pravna pomoć izgubi spor, ta stranka sama mora nadoknaditi troškove postupka državi. Međutim, pri donošenju odluke u predmetu sud može naložiti stranci koja je primila javnu pravnu pomoć da u cijelosti ili djelomično nadoknadi troškove državi ako je ta stranka vlastitim nesavjesnim ponašanjem tijekom postupka pridonijela gubitku spora ili ako je sudskom odlukom utvrđeno da je bila riječ o zlouporabi postupka.

(Članci 18. i 19. Hitne uredbe br. 51/2008 o javnoj pravnoj pomoći u građanskopravnim stvarima, kako je odobrena Zakonom br. 193/2008, kako je kasnije izmijenjen i dopunjen).

14 Obuhvaća li pravna pomoć i žalbe?

Ako se protiv presude u predmetu u pogledu kojeg je stranci dodijeljena javna pravna pomoć podnosi žalba, javna pravna pomoć dodijeljena u prethodnoj fazi postupka u obliku pomoći odvjetnika produljuje se u skladu sa zakonom kako bi obuhvatila pripremu zahtjeva i obrazloženja žalbe te pokretanje i provedbu žalbenog postupka.

Presuda protiv koje se može podnijeti žalba i preslika odluke kojom se odobrava dodjela javne pravne pomoći bez odgode se dostavljaju odvjetničkoj komori radi provjere i potvrde ili, prema potrebi, radi imenovanja odvjetnika ovlaštenog za zastupanje pred žalbenim sudom. Odvjetnik ima pravo na zasebnu naknadu za svoje usluge u okviru žalbenog postupka, a tu naknadu u skladu sa zakonom utvrđuje žalbeni sud.

Ako stranka nije primala javnu pravnu pomoć u fazi postupka koja je prethodila žalbenom postupku, javnu pravnu pomoć može zatražiti podnošenjem novog zahtjeva.

Novi rok za podnošenje žalbe počinje teći od datuma imenovanja ili potvrde odabira odvjetnika. Sud i podnositelj zahtjeva obavješćuju se o datumu imenovanja odvjetnika i njegovim podacima u roku od 48 sati.

Žalbeni sud provjerava ispunjava li stranka i dalje uvjete za dodjelu javne pravne pomoći. Ako utvrdi da ih stranka više ne ispunjava, sud će donijeti odluku kojom nalaže ukidanje pravne pomoći i obvezuje stranku da u cijelosti ili djelomično državi nadoknadi troškove odvjetničke naknade.

(Članak 13.1. Hitne uredbe br. 51/2008 o javnoj pravnoj pomoći u građanskopravnim stvarima, kako je odobrena Zakonom br. 193/2008, kako je kasnije izmijenjen i dopunjen).

15 Može li se pravna pomoć povući prije zaključenja postupka (ili čak opozvati nakon završetka postupka)?

Pravo na javnu pravnu pomoć prestaje smrću stranke ili poboljšanjem financijske situacije te stranke do razine koja joj omogućuje da snosi sudske troškove.

Nakon zaprimanja zahtjeva za javnu pravnu pomoć podnositelja će se obavijestiti o tome da će u slučaju gubitka spora morati snositi sudske troškove druge stranke te o mogućnosti da će biti obvezan vratiti iznos koji je primio u okviru javne pravne pomoći u slučaju da se zainteresirana strana obrati sudu koji je odobrio dodjelu javne pravne pomoći i podnese dokaze o stvarnoj situaciji osobe kojoj je odobren zahtjev; pružanje javne pravne pomoći ne prekida se tijekom novog postupka ispitivanja.

Ako sud utvrdi da je zahtjev za javnu pravnu pomoć podnesen u lošoj namjeri, u smislu prikrivanja istine, izdat će odluku kojom će osobu koja neopravdano prima javnu pravnu pomoć obvezati da nadoknadi iznose čijeg je plaćanja bila oslobođena te će joj izreći novčanu kaznu u iznosu do pet puta većem od iznosa čijeg je plaćanja neopravdano bila oslobođena. Protiv takve je odluke moguće podnijeti samo zahtjev za ponovno razmatranje, a može se podnijeti i obrazloženi zahtjev za ponovno razmatranje nadoknade ili kazne ili zahtjev za smanjenje njihovih iznosa. Zahtjev se podnosi u roku od pet dana od datuma obavijesti o odluci, a o njemu odlučuje drugo vijeće sudaca te donosi pravomoćnu odluku.

Ako konačnom i pravomoćnom odlukom primatelj javne pravne pomoći stekne imovinu ili prava na potraživanje čija je vrijednost deset puta veća od vrijednosti dodijeljene javne pravne pomoći, obvezan je vratiti iznos dodijeljen u okviru javne pravne pomoći. Postupak povrata utvrđen je u poglavlju III. Hitne uredbe.

(Članci 10., 14. i 17. i članak 50. stavak 2. Hitne uredbe br. 51/2008 o javnoj pravnoj pomoći u građanskopravnim stvarima, kako je odobrena Zakonom br. 193/2008, kako je kasnije izmijenjen i dopunjen).

16 Mogu li osporiti odbijanje pružanja pravne pomoći?

Sud će zahtjev za javnu pravnu pomoć riješiti, bez pozivanja stranaka, obrazloženom odlukom donesenom u vijeću. Zainteresirana strana protiv odluke o odbijanju zahtjeva za javnu pravnu pomoć može podnijeti zahtjev za ponovno razmatranje u roku od pet dana od datuma dostave odluke o odbijanju. O zahtjevu za ponovno razmatranje odlučuje drugo vijeće sudaca i sud donosi pravomoćnu odluku.

Dodjela javne pravne pomoći može se odbiti ako je zahtjev podnesen u lošoj namjeri, ako je procijenjeni trošak pomoći nerazmjeran vrijednosti predmeta, ako se pomoć ne traži u svrhu zaštite zakonitog interesa ili ako se pomoć traži za potrebe postupka koji je protivan javnom ili ustavnom poretku.

Ako spor radi čijeg je rješavanja zatražena javna pravna pomoć pripada kategoriji sporova koji se mogu riješiti s pomoću postupka mirenja ili nekog drugog postupka za alternativno rješavanje sporova, zahtjev za pravnu pomoć vjerojatno će se odbiti ako se pokaže da je podnositelj zahtjeva za javnu pravnu pomoć odbio pokušati na neki od tih načina riješiti spor prije početka sudskog postupka.

Dodjela javne pravne pomoći može se odbiti ako podnositelj zahtjeva traži nadoknadu štete nastale njegovu ugledu ili časti, pri čemu nije pretrpio nikakvu materijalnu štetu, ili ako zahtjev proizlazi iz komercijalne ili samostalne djelatnosti podnositelja zahtjeva.

Ako je javna pravna pomoć dodijeljena državljanima država članica EU-a ili drugim osobama koje imaju prebivalište ili uobičajeno boravište na državnom području neke države članice, rumunjsko središnje tijelo može odbiti poslati zahtjev za pravnu pomoć drugoj državi članici ako je taj zahtjev očito neutemeljen ili nadilazi područje primjene Direktive Vijeća 2002/8/EZ. Ako nadležno tijelo države članice kojoj je zahtjev upućen odbije zahtjev za pravnu pomoć, rumunjsko središnje tijelo zatražit će od podnositelja zahtjeva da nadoknadi troškove prijevoda.

(Članci 15., 16., 45. i 46. Hitne uredbe br. 51/2008 o javnoj pravnoj pomoći u građanskopravnim stvarima, kako je odobrena Zakonom br. 193/2008, kako je kasnije izmijenjen i dopunjen).

Dodatne informacije

Korisne poveznice:

Nacionalno udruženje odvjetničkih komora Rumunjske (Uniunea Naţională a Barourilor din România)

1 Koji su troškovi povezani sa sudskim postupcima i tko ih obično mora snositi?

Troškovi postupka obuhvaćaju troškove stranaka i njihovih zastupnika, uključujući sudske pristojbe, neostvarene prihode stranaka i njihovih pravnih zastupnika, troškove prikupljanja dokaza, troškove i naknade javnih bilježnika za radnje izvršene u svojstvu sudskog povjerenika, troškove i naknade izvršitelja u ostavinskim postupcima, naknade za sudskog tumača i naknade za zastupanje (ako je zastupnik odvjetnik).

Stranke u postupku snose svoje troškove i troškove svojih zastupnika. Zajedničke troškove stranke snose razmjerno njihovu sudjelovanju u predmetu i postupku.

Ako je strankama dodijeljen odvjetnik kako bi ih zastupao, njegove troškove i naknadu za zastupanje plaća država.

Kad je riječ o ostavinskim postupcima, troškove i naknade javnog bilježnika plaća nasljednik, pod uvjetom da ostavina koju je stekao nije nesolventna. Ako je uključeno nekoliko nasljednika, oni dijele troškove razmjerno neto vrijednosti dijela ostavine koji im pripada. U drugim slučajevima te troškove snosi država.

2 Što je točno pravna pomoć?

Pojam „pravna pomoć” definiran je u Zakonu br. 327/2005 o pružanju pravne pomoći osobama kojima je potrebna materijalna pomoć i izmjeni Zakona br. 586/2003 o pravnoj struci i izmjeni Zakona br. 455/1991 o trgovačkoj djelatnosti (Zakon o trgovačkoj djelatnosti), kako je izmijenjen Zakonom br. 8/2005 („Zakon o pravnoj pomoći”). Članak 4. točka (a) Zakona o pravnoj pomoći glasi: „(P)ravna pomoć je pružanje pravnih usluga osobama koje u skladu s ovim Zakonom imaju pravo na ostvarivanje svojih prava, uključujući među ostalim pravne savjete, pomoć u izvansudskim postupcima, uključujući olakšavanje rješavanja sporova posredovanjem, sastavljanje podnesaka za sudove, zastupanje u sudskim postupcima i obavljanje povezanih radnji, kao i podmirenje svih ili dijela pripadajućih troškova.”

Za više informacija pogledajte internetske stranice Centra za pravnu pomoć, dostupne i na engleskom jeziku.

3 Koji su uvjeti za dodjelu pravne pomoći?

Centar za pravnu pomoć pruža i preliminarne konzultacije.

Svaka fizička osoba može iskoristiti preliminarne konzultacije. Preliminarne konzultacije usmjerene su na:

1. objašnjavanje uvjeta pod kojima se pravna pomoć odobrava
2. pružanje osnovnih pravnih savjeta
3. ukazivanje na rizik propuštanja roka u pojedinom predmetu
4. pomoć pri ispunjavanju zahtjeva za pravnu pomoć.

Preliminarno savjetovanje pruža se za jedan pravni predmet, samo jednom i u trajanju koje nije dulje od sat vremena. Naknada od 4,50 EUR za pružanje jednog preliminarnog savjetovanja propisana je Zakonom o pravnoj pomoći.

U skladu s uvjetima utvrđenima u Zakonu o pravnoj pomoći, u nacionalnim sporovima pravna pomoć može se dodijeliti svim fizičkim osobama, dok se u prekograničnim sporovima može dodijeliti samo fizičkim osobama koje imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u nekoj od država članica (to se odnosi na sve države članice Europske unije osim Danske).

„Osobe koje imaju pravo na pravnu pomoć” jesu fizičke osobe kojima je pravo na pravnu pomoć dodijeljeno konačnom odlukom Centra za pravnu pomoć donesenom na temelju dokaza o ispunjavanju uvjeta utvrđenih u članku 6. Zakona o pravnoj pomoći.

„Strani državljani koji imaju pravo na pravnu pomoć” jesu fizičke osobe koje ispunjavaju uvjete za dodjelu pravne pomoći u prekograničnim sporovima utvrđene u Zakonu o pravnoj pomoći te kojima je pravo na tu pomoć dodijeljeno konačnom odlukom Centra za pravnu pomoć.

„Slovački rezidenti koji imaju pravo na pravnu pomoć” jesu fizičke osobe koje imaju stalno ili privremeno boravište u Slovačkoj i koje su podnijele zahtjev za pravnu pomoć u drugoj državi članici u kojoj nadležni sud odlučuje o prekograničnom sporu.

Fizičke osobe imaju pravo na pravnu pomoć ako istodobno ispunjavaju sljedeća tri uvjeta (Te uvjete moraju ispunjavati fizičke osobe u slučaju sporova unutar države; postupci u slučaju osobne nesolventnosti nisu obuhvaćeni tim odredbama.):

(a) fizička osoba nalazi se u teškoj imovinskoj situaciji, odnosno prima materijalnu pomoć i pripadajuće naknade, njezin dohodak nije 1,4 puta veći od egzistencijalnog minimuma (ili nije 1,6 puta veći od egzistencijalnog minimuma ako je pravna pomoć osigurana uz doprinos podnositelja zahtjeva u skladu s uvjetima utvrđenima zakonom) i nije u mogućnosti pristupiti pravnim uslugama koristeći se vlastitom imovinom (dokumenti kojima se dokazuje razina dohotka ne smiju biti stariji od tri mjeseca);

(b) spor nije očito neosnovan

(c) vrijednost spora premašuje vrijednost minimalne plaće utvrđene mjerodavnim zakonodavstvom (to se ne odnosi na sporove u kojima se vrijednost spora ne može utvrditi, na primjer kad se odlučuje o roditeljskim pravima i obvezama prema maloljetnicima).

4 Dodjeljuje li se pravna pomoć za sve vrste postupaka?

U skladu sa Zakonom o pravnoj pomoći moguće je dobiti pravnu pomoć za postupke u području građanskog, radnog i obiteljskog prava, za postupke za otpust duga u skladu s posebnim zakonodavstvom, za postupke koji se vode pred upravnim sudovima te, kad je riječ o takvim predmetima, i za postupke koji se vode pred Ustavnim sudom Slovačke Republike („nacionalni sporovi”).

Kad je riječ o prekograničnim sporovima, u skladu sa Zakonom o pravnoj pomoći ona se može dodijeliti za postupke u području građanskog, obiteljskog i trgovačkog prava te prava azila, za upravne postupke protjerivanja, za postupke koji se odnose na zadržavanje državljana trećih zemalja, za postupke koji se odnose na zadržavanje podnositelja zahtjeva, za postupke koji se odnose na odobrenje azila te, kad je riječ o takvim predmetima, i za postupke koji se vode pred upravnim sudovima i one koji se vode pred Ustavnim sudom Slovačke Republike. Isto tako, pravna pomoć može se dodijeliti osobama u odnosu na koje su pravni učinci određenog propisa u području radnog prava privremeno obustavljeni na temelju posebnog zakonodavstva, u postupcima koji se odnose na podnošenje zahtjeva za donošenje hitnih mjera.

Kaznenopravna pitanja izvan su nadležnosti Centra za pravnu pomoć.

5 Postoje li posebni postupci za hitne slučajeve?

Da, ako postoji opasnost da će podnositelji zahtjeva propustiti rok, mogu zatražiti privremenu pravnu pomoć od Centra za pravnu pomoć pri podnošenju zahtjeva. Pritom moraju dokazati rizik propuštanja određenog roka. Centar za pravnu pomoć zatim bez odgađanja donosi odluku o dodjeli privremene pravne pomoći, prije donošenja odluke o pravu podnositelja zahtjeva na pravnu pomoć.

6 Gdje mogu dobiti obrazac zahtjeva za pravnu pomoć?

Zahtjevi su dostupni na internetskim stranicama Centra za pravnu pomoć i u svakom uredu Centra za pravnu pomoć.

7 Koji se dokumenti trebaju dostaviti zajedno s obrascem zahtjeva za pravnu pomoć?

To moraju biti dokumenti kojima se potkrjepljuju informacije navedene u obrascu zahtjeva i kojima se dokazuje da je podnositelj zahtjeva u nepovoljnom materijalnom položaju (potonji dokumenti ne smiju biti stariji od tri mjeseca).

8 Gdje se podnosi zahtjev za pravnu pomoć?

U uredu Centra za pravnu pomoć koji je najbliži mjestu u kojem podnositelj zahtjeva ima stalno, privremeno ili uobičajeno boravište. Za više informacija vidjeti internetske stranice Centra za pravnu pomoć.

9 Kako mogu saznati imam li pravo na pravnu pomoć?

Centar za pravnu pomoć odlučuje hoće li odobriti pravnu pomoć u roku od 30 dana od primitka zahtjeva (60 dana u slučaju prekograničnih zahtjeva). Odluka se šalje preporučenom poštom i osobno uručuje primatelju ili se šalje elektroničkim putem s ovjerenim elektroničkim potpisom u aktivirani elektronički pretinac podnositelja zahtjeva.

10 Što trebam učiniti ako imam pravo na pravnu pomoć?

Na poziv Centra za pravnu pomoć podnositelji zahtjeva moraju neposredno s Centrom ili s imenovanim odvjetnikom sklopiti ugovor o pružanju pravne pomoći te Centru ili imenovanom odvjetniku dati punomoć za radnje povezane s dodjelom pravne pomoći u roku od tri mjeseca od donošenja konačne odluke o dodjeli pravne pomoći.

11 Ako imam pravo na pravnu pomoć, tko mi odabire odvjetnika?

Odlukom kojom se priznaje pravo na pravnu pomoć Centar za pravnu pomoć imenuje odvjetnika, pravnog savjetnika Centra ili izmiritelja da na sudu ili u postupku mirenja zastupa osobu koja ima pravo na pravnu pomoć, ako je to potrebno radi zaštite njezinih interesa.

12 Pokriva li pravna pomoć sve troškove postupka?

Odlukom Centra za pravnu pomoć priznaje se puno pravo na pravnu pomoć, pravo na pravnu pomoć uz sudjelovanje podnositelja zahtjeva u pravnim troškovima od 20 % ili se to pravo odbija.

13 Tko snosi druge troškove ako imam pravo samo na ograničenu pravnu pomoć?

Nije primjenjivo.

14 Obuhvaća li pravna pomoć i žalbe?

Da, pravna pomoć odobrava se i u redovnim i izvanrednim žalbenim postupcima i postupcima izvršenja.

15 Može li se pravna pomoć povući prije zaključenja postupka (ili čak opozvati nakon završetka postupka)?

Da, pravna pomoć može se ukinuti prije pravomoćnog okončanja postupka. Okolnosti u kojima se pravna pomoć može ukinuti uređene su člankom 14. Zakona o pravnoj pomoći.

Centar za pravnu pomoć može odlučiti ukinuti pravnu pomoć u sljedećim slučajevima:

• ako osoba koja ima pravo na pravnu pomoć ne surađuje s Centrom ili imenovanim odvjetnikom na traženi način
• ako tijekom pružanja pravne pomoći dođe do promjena u dohotku i financijskim prilikama osobe koja ima pravo na pravnu pomoć i ona više ne ispunjava uvjet iz članka 6. stavka 1. točke (a) za nastavak prava na pravnu pomoć
• ako osoba koja ima pravo na pravnu pomoć ne sklopi ugovor s imenovanim odvjetnikom ili ne izda punomoć Centru ili imenovanom odvjetniku u roku od tri mjeseca od donošenja konačne odluke o dodjeli pravne pomoći
• ako se utvrdi da je podnositelju zahtjeva odobrena pravna pomoć na temelju lažnih ili nepotpunih podataka ili
• ako osoba koja ima pravo na pravnu pomoć ne postupi po zahtjevu iz članka 13. stavka 3. (tj. zahtjevu Centra da mu se u roku od osam dana dostave dokazi koji pokazuju da osoba još uvijek ispunjava uvjete za pravnu pomoć).

16 Mogu li osporiti odbijanje pružanja pravne pomoći?

Ako je postupak obustavljen na temelju Zakona o upravnom postupku (npr. zbog nedostavljanja tražene dokumentacije), moguće je podnijeti žalbu u upravnom postupku u roku od 15 dana od primitka odluke.

Ako postupak ili, točnije, zahtjev za pravnu pomoć nije odobren na temelju Zakona br. 327/2005, kako je izmijenjen (primjerice zato što je spor očito neosnovan ili zato što podnositelj zahtjeva ne ispunjava kriterij dohotka), moguće je podnijeti žalbu upravnom sudu u obliku upravnog spora u roku od 15 dana od primitka odluke.

Odluka o odbijanju pravne pomoći mora sadržavati pojedinosti predviđene posebnim zakonodavstvom (tj. Zakonom o upravnom postupku br. 71/1967 [Zakon o upravnom postupku], kako je izmijenjen) i obavijest podnositelju zahtjeva o tome da, dođe li do promjene u njegovu dohotku ili financijskim prilikama, zahtjev za isti predmet može ponovno podnijeti tek šest mjeseci nakon donošenja odluke.

17 Može li zahtjev za besplatnu pravnu pomoć imati učinak prekida roka zastare?

Općenito, zahtjev za besplatnu pravnu pomoć nema učinak prekida roka zastare. Jedina je iznimka rok za podnošenje tužbe upravnom sudu. Ako podnositelj zahtjeva prije podnošenja tužbe zatraži od Centra za pravnu pomoć da osigura odvjetnika u skladu s posebnim zakonodavstvom, rok za pokretanje postupka pred upravnim sudom obustavlja se od datuma takvog zahtjeva do donošenja konačne odluke o zahtjevu.

Ako postoji rizik od propuštanja roka i ako zahtjev nije očito podnesen pod vremenskim pritiskom (na zadnji dan roka), Centar za pravnu pomoć može odlučiti da bi se pravo na pravnu pomoć u vezi s određenim postupovnim aktom (kao što je pokretanje postupka, sudjelovanje na raspravi itd.) trebalo privremeno odobriti čak i prije nego što se procijeni zahtjev za pravnu pomoć; to bi se moglo učiniti i u više navrata za različite postupovne radnje, pod uvjetom da je moguće točno utvrditi postupke i prava koji mogu biti zahvaćeni zastarom i pod uvjetom da dokumentacija i dokazi koji su podneseni ili navedeni u zahtjevu omogućuju izvršenje predmetne postupovne radnje.

U skladu sa Zakonom Centar može i naknadno naplatiti troškove postupka u iznosu utvrđenom posebnim propisom ako iz ocjene uvjeta za ostvarivanje prava na pravnu pomoć proizlazi da podnositelj zahtjeva ne ispunjava te uvjete.

1 Koji su troškovi povezani sa sudskim postupcima i tko ih obično mora snositi?

Troškovi sudskih postupaka razlikuju se ovisno o prirodi i opsegu predmeta. Sudski troškovi uključuju, na primjer, naknade za pravnu pomoć i troškove pravne pomoći, troškove koji proizlaze iz troškova naknada svjedocima te pružanja usluga usmenog i pismenog prijevoda, pristojbe za rješavanje predmeta i pristojbe povezane s dokumentima koje naplaćuju nadležna tijela te pristojbe za izvršenje koje se plaćaju državi. Naknade za pravnu pomoć čine većinu troškova u sudskim postupcima. U pravilu svaka stranka snosi vlastite sudske troškove. Međutim, sud može naložiti stranci koja nije bila uspješna u postupku da plati troškove protivne stranke.

2 Što je točno pravna pomoć?

Pravna pomoć na trošak države omogućuje se osobama kojima je potrebna stručna pomoć u pravnoj stvari, ali koje zbog svojeg financijskog stanja ne mogu pokriti troškove postupka. Pravna pomoć obuhvaća pravne savjete, potrebne mjere i zastupanje pred sudovima i drugim tijelima te oslobođenje od plaćanja troškova postupka. Kad se podnositelju zahtjeva daje manji pravni savjet telefonski ili elektroničkim putem, nije potrebno provjeravati njegovo financijsko stanje.

3 Koji su uvjeti za dodjelu pravne pomoći?

Pravna pomoć stavlja se na raspolaganje u stvarima u nadležnosti Finske osobama s boravištem u Finskoj i osobama s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u nekoj drugoj državi članici Europske unije (EU) ili Europskoga gospodarskog prostora (EGP). Osim toga, pravna pomoć stavlja se na raspolaganje ako o pravnoj stvari odlučuje finski sud ili ako postoje posebni razlozi za pružanje pravne pomoći. U predmetima u kojima se odlučuje u inozemstvu pravna pomoć obuhvaća općenite pravne savjete.

Pravna pomoć ne stavlja se na raspolaganje društvima ni korporacijama. Pravna pomoć poduzetnicima stavlja se na raspolaganje u poslovnim stvarima u izvansudskim postupcima samo ako postoje posebni razlozi za to.

Pravna pomoć stavlja se na raspolaganje na zahtjev, besplatno ili uz sudjelovanje u troškovima, na temelju financijskog stanja podnositelja zahtjeva. Financijsko stanje podnositelja zahtjeva procjenjuje se na temelju sredstava koja su mu raspoloživa mjesečno (raspoloživa sredstva) i njegove imovine. Raspoloživa sredstva u pravilu se izračunavaju na temelju mjesečnog dohotka, nužnih troškova i obveza uzdržavanja podnositelja zahtjeva i njegova bračnog druga ili životnog partnera. Pravna pomoć stavlja se na raspolaganje osobama čija raspoloživa sredstva i imovina ne prelaze iznos utvrđen vladinim dekretom. Dodatne odredbe o dohotku i troškovima koje treba uzeti u obzir, utjecaju obveze uzdržavanja na izračun raspoloživih sredstava, vrednovanju imovine i kriterijima za utvrđivanje iznosa sudjelovanja primatelja pravne pomoći navedene su u vladinu dekretu.

Pravna se pomoć ne stavlja na raspolaganje ako podnositelj zahtjeva ima osiguranje troškova pravne zaštite kojim je pokrivena predmetna pravna stvar. Međutim, ako se o pravnoj stvari odlučuje sudski, sud može odobriti pravnu pomoć ako troškovi postupka prelaze maksimalno pokriće navedeno u polici osiguranja. Ako podnositelj zahtjeva ima pravo na besplatnu pravnu pomoć na temelju svojeg financijskog stanja, može se odobriti i pravna pomoć kojom će se pokriti iznos sudjelovanja naveden u polici osiguranja.

4 Dodjeljuje li se pravna pomoć za sve vrste postupaka?

Pravna pomoć dostupna je u predmetima o kojima odlučuje sud te kad je riječ o pravnim stvarima o kojima se odlučuje izvansudski.

Pravna pomoć ne stavlja se na raspolaganje:

1. ako pravna stvar nema veliku važnost za podnositelja zahtjeva
2. ako bi ona bila očito nesvrhovita u odnosu na koristi za podnositelja zahtjeva
3. ako bi razmatranje predmeta podrazumijevalo zlouporabu postupka ili
4. ako se predmet temelji na ustupljenom pravu i opravdano se smatra da je svrha ustupanja bila primanje pravne pomoći.

Pravna pomoć u pravilu se ne dodjeljuje za zastupanje u:

1. predmetima koji se pokreću na zahtjev stranaka i rješavaju na općem sudu
2. manjim kaznenim predmetima
3. predmetima koji se odnose na oporezivanje ili javnopravni teret ili
4. predmetima u kojima se pravo podnošenja zahtjeva za ispravak ili žalbe temelji na članstvu u općinskoj upravi ili drugoj javnoj korporaciji.

Čak i u tim slučajevima državni pravni savjetnik može pružiti pravni savjet i prema potrebi sastaviti sve tražene dokumente.

5 Postoje li posebni postupci za hitne slučajeve?

Podnositelj zahtjeva za pravnu pomoć mora obavijestiti ured za pravnu pomoć (oikeusaputoimisto) ako se radi o žurnoj stvari.

6 Gdje mogu dobiti obrazac zahtjeva za pravnu pomoć?

Obrazac zahtjeva za pravnu pomoć može se preuzeti na adresi https://oikeus.fi/oikeusapu/fi/index/asiointi/lomakkeet.html.

Obrazac zahtjeva za pravnu pomoć može se dobiti i od ureda za pravnu pomoć. Podatke za kontakt ureda pronaći ćete na adresi https://oikeus.fi/oikeusapu/fi/index/yhteystiedot.html.

Zahtjev za pravnu pomoć može se podnijeti i preko elektroničke službe na adresi

https://oikeus.fi/oikeusapu/fi/index/asiointi/oikeusavunsahkoinenasiointi.html.

7 Koji se dokumenti trebaju dostaviti zajedno s obrascem zahtjeva za pravnu pomoć?

U zahtjevu za pravnu pomoć podnositelj mora navesti informacije o svojoj financijskoj situaciji i pravnoj stvari za koju podnosi zahtjev za pravnu pomoć te o osiguranju troškova pravne zaštite (vidjeti šesto pitanje o obrascima zahtjeva za pravnu pomoć). Ako to zatraži ured za pravnu pomoć, podnositelj zahtjeva mora predati i dokaz o svojem dohotku i troškovima te imovini i obvezama. Neovisno o bilo kakvim odredbama o povjerljivosti ured za pravnu pomoć ima pravo tražiti sve informacije koje su potrebne da bi se utvrdilo ima li podnositelj zahtjeva pravo na pravnu pomoć na temelju svojeg financijskog stanja i ima li podnositelj zahtjeva osiguranje troškova pravne zaštite kojim je pokrivena predmetna pravna stvar.

8 Gdje se podnosi zahtjev za pravnu pomoć?

Zahtjev za pravnu pomoć može se podnijeti u bilo kojem uredu za pravnu pomoć. Podatke za kontakt ureda pronaći ćete na adresi https://oikeus.fi/oikeusapu/fi/index/yhteystiedot.html.

Zahtjev za pravnu pomoć može se podnijeti i preko elektroničke službe na adresi

https://oikeus.fi/oikeusapu/fi/index/asiointi/oikeusavunsahkoinenasiointi.html

9 Kako mogu saznati imam li pravo na pravnu pomoć?

O odobravanju pravne pomoći odlučuje ured za pravnu pomoć. Odluka se šalje na adresu za kontakt koju je naveo podnositelj zahtjeva.

10 Što trebam učiniti ako imam pravo na pravnu pomoć?

Kako bi se utvrdilo njegovo pravo na pravnu pomoć, podnositelj zahtjeva ili njegov zastupnik treba kontaktirati s uredom za pravnu pomoć.

11 Ako imam pravo na pravnu pomoć, tko mi odabire odvjetnika?

Pravnu pomoć pružaju državni pravni savjetnici. Međutim, u stvarima o kojima odlučuje sud za pružanje pravne pomoći može se imenovati i privatni pravni savjetnik koji je pristao na tu zadaću. Za privatnog pravnog savjetnika može se imenovati samo odvjetnik ili ovlašteni pravni savjetnik. Ako primatelj pravne pomoći za svojeg pravnog savjetnika predloži kvalificiranu osobu, ta se osoba mora imenovati njegovim pravnim savjetnikom, osim ako postoje posebni razlozi zbog kojih to nije moguće. Pri izvršavanju svoje zadaće pravni savjetnik obvezan je pridržavati se pravila odvjetničke etike.

12 Pokriva li pravna pomoć sve troškove postupka?

Pravnom pomoći pokriveni su svi troškovi ili naknade pravnog savjetnika ili dio njih, ovisno o raspoloživim sredstvima i štednji primatelja. Pravnom pomoći pokriveno je najviše 80 sati usluga pravnog savjetnika, osim ako sud odluči produljiti pravnu pomoć zbog posebnih razloga. U izvansudskim pravnim stvarima nije moguće pomaknuti gornju granicu od 80 sati. Pravnom pomoći pokriveni su i troškovi usmenog i pismenog prevođenja, naknade za izvođenje dokaza na sudu te troškovi podnošenja potrebnih dokaza, kao što su medicinski dokazi.

Ako podnositelj zahtjeva ima osiguranje troškova pravne zaštite i ako mu je odobrena besplatna pravna pomoć, država može platiti iznos sudjelovanja u osiguranju troškova pravne zaštite. Troškovi koji premašuju gornju granicu osiguranja također se mogu platiti zbog posebnih razloga. Iznos koji se plaća naveden je u odluci o pravnoj pomoći.

Primatelj pravne pomoći od suda i drugih tijela besplatno dobiva dokumente potrebne za rješavanje stvari, preslike službenih dokumenata, uslugu itd., kao i obavijesti u službenom listu i pokušaje izvršenja.

Podnositelja zahtjeva koji na temelju raspoloživih sredstava ima pravo na besplatnu pravnu pomoć i za kojeg se utvrdi da mu nije potreban pravni savjetnik može se osloboditi od prethodno navedenih naknada.

Država ne plaća troškove druge stranke ako primatelj pravne pomoći izgubi spor.

13 Tko snosi druge troškove ako imam pravo samo na ograničenu pravnu pomoć?

Iznos sudjelovanja u troškovima sudskog postupka za primatelja pravne pomoći utvrđuje se na temelju njegova financijskog stanja. Ako pravnu pomoć pruža državni pravni savjetnik, primatelj pravne pomoći iznos sudjelovanja u troškovima mora platiti uredu za pravnu pomoć. Ako pravnu pomoć pruža privatni pravni savjetnik, primatelj pravne pomoći iznos sudjelovanja u troškovima mora platiti tom pravnom savjetniku.

14 Obuhvaća li pravna pomoć i žalbe?

Da. Pravnom pomoći pokriveni su svi nužni sudski troškovi podnositelja zahtjeva koje predmet iziskuje. Iznos sudjelovanja u troškovima sudskog postupka za primatelja pravne pomoći utvrđuje se na temelju njegova financijskog stanja.

15 Može li se pravna pomoć povući prije zaključenja postupka (ili čak opozvati nakon završetka postupka)?

Ako se utvrdi da nisu bili ispunjeni preduvjeti za odobrenje pravne pomoći ili su se okolnosti u tom smislu promijenile ili više ne postoje, ured za pravnu pomoć ili sud može izmijeniti odluku o pravnoj pomoći ili donijeti odluku o prestanku pravne pomoći. Ako se izmijeni iznos sudjelovanja u troškovima za primatelja pravne pomoći, donosi se odluka o tome hoće li se izmjena primjenjivati retroaktivno. Ako se odluči da se pravna pomoć prestaje pružati, donosi se odluka o tome treba li primatelj državi nadoknaditi primljenu pravnu pomoć te se utvrđuje iznos te naknade.

16 Mogu li osporiti odbijanje pružanja pravne pomoći?

Ako pravna pomoć nije odobrena na temelju zahtjeva, podnositelj zahtjeva pitanje pravne pomoći može podnijeti na odluku sudu. Uz odluku ureda za pravnu pomoć dostavljaju se upute o podnošenju te odluke na ponovno razmatranje sudu. Zahtjev za ponovno razmatranje mora se podnijeti u pisanom obliku i proslijediti uredu za pravnu pomoć koji je donio odluku. Ured za pravnu pomoć može i sam izmijeniti svoju odluku. Ako ured za pravnu pomoć smatra da izmjena nije potrebna, upućuje zahtjev za odluku na preispitivanje sudu. Sud također može izmijeniti ponovno razmotrenu odluku ureda za pravnu pomoć na štetu podnositelja zahtjeva.

17 Može li zahtjev za besplatnu pravnu pomoć imati učinak prekida roka zastare?

Zahtjevom za pravnu pomoć traži se pravna pomoć u određenoj stvari. Zahtjevom za pravnu pomoć ne pokreće se postupak pred sudom niti se odgađa nastupanje zastare.

Dodatne informacije

U kaznenom postupku sud može za istragu i suđenje osumnjičeniku dodijeliti javnog branitelja, a žrtvi pravnog savjetnika i osobu za potporu. Za branitelja ili pravnog savjetnika žrtve može se imenovati samo državni pravni savjetnik, odvjetnik ili, ako je riječ o posebnim razlozima, ovlašteni pravni savjetnik. Osoba za potporu mora biti kvalificirana za obavljanje te zadaće. Ako sud utvrdi da je osumnjičenik kriv za kazneno djelo za koje mu je dodijeljen branitelj u okviru istrage i suđenja, obvezan je vratiti državi iznos naknada koje su mu isplaćene iz državnih sredstava. Ako osumnjičenik ispunjava financijske preduvjete za pravnu pomoć, iznos povrata ne smije prelaziti iznos primljen u okviru pravne pomoći.

Dodatne informacije o pravnoj pomoći dostupne su na adresi https://oikeus.fi/oikeusapu/fi/index.html.

1 Koji su troškovi povezani sa sudskim postupcima i tko ih obično mora snositi?

Sudski postupci koji se vode u Švedskoj besplatni su, međutim naplaćuje se pristojba za podnošenje zahtjeva koja trenutačno iznosi 2 800 SEK (otprilike 265 EUR). Kad je riječ o postupcima u kojima vrijednost predmeta spora nije veća od 24 150 SEK (2 270 EUR), pristojba za podnošenje zahtjeva iznosi 900 SEK (85 EUR).

Ako vam se dodijeli pravna pomoć, pristojbu za podnošenje zahtjeva plaća država.

2 Što je točno pravna pomoć?

Za sporove (parnične predmete) dostupne su sljedeće vrste pravne pomoći:

• savjetovanje
• pravna pomoć.

Obje vrste pravne pomoći uređene su Zakonom o pravnoj pomoći (1996:1619) (rättshjälpslagen).

3 Imam li pravo na pravnu pomoć?

Savjetovanje

Savjetovanje o bilo kojem pravnom pitanju dostupno je svima (fizičkim osobama, udruženjima, poduzećima itd.).

Savjete može pružati odvjetnik ili odvjetnički vježbenik u odvjetničkom uredu. Savjetovanje može trajati do dva sata i može se održavati u nekoliko navrata. Za savjetovanje se naplaćuje naknada. Ta naknada trenutačno iznosi 1 802,50 SEK (otprilike 170 EUR) po satu. Naknada se može prepoloviti ako stranka kojoj se pružaju pravni savjeti nema dovoljno sredstava. U slučajevima u kojima se savjeti pružaju djeci ne naplaćuje se naknada. Ako se naknada smanji, odvjetnik ili vježbenik koji je pružio savjet ostatak će iznosa dobiti od države.

Pravna pomoć

Pravna pomoć dostupna je samo fizičkim osobama, što znači da poduzeća, udruženja itd. ne mogu dobiti tu vrstu pomoći. U određenim okolnostima pravna se pomoć može dodijeliti i u odnosu na ostavinu. Državljani država članica EU-a imaju jednak status kao državljani Švedske kad je riječ o pravnoj pomoći.

Pravna pomoć može se dodijeliti u pogledu većine pravnih pitanja (vidjeti pitanje br. 4).

Određeni uvjeti moraju biti ispunjeni kako bi se mogla dodijeliti pravna pomoć.

1. Morao vam se pružiti najmanje jedan sat savjetovanja.
2. Vaš dohodak ne smije biti veći od utvrđene granične vrijednosti koja trenutačno iznosi 260 000 SEK (otprilike 24 500 EUR). Pri izračunu dohotka u obzir se uzimaju sve financijske okolnosti podnositelja zahtjeva.
   Na primjer, u izračun se uključuju i obveze uzdržavanja djece, imovina i dugovi.
3. Pravna pomoć i savjetovanje moraju vam biti nužni i mora biti očito da se na tu potrebu ne može odgovoriti na neki drugi način.
4. Doprinos države troškovima mora se ocijeniti razumnim s obzirom na prirod i važnost postupka, vrijednost predmeta spora i druge okolnosti.
5. Ako imate ili ako biste trebali imati osiguranje troškova pravne zaštite, ono bi trebalo biti prvo rješenje.

Vidjeti digitalni vodič na: https://www.domstol.se/amnen/rattshjalp/behover-du-rattshjalp/har-du-ratt-till-rattshjalp/.

Dostupan je i vodič kako biste saznali imate li, s obzirom na vaša financijska sredstva, pravo na pravnu pomoć. Vidjeti: https://www.domstol.se/amnen/rattshjalp/behover-du-rattshjalp/rakna-ut-ditt-ekonomiska-underlag/.

4 Dodjeljuje li se pravna pomoć za sve vrste postupaka?

Savjetovanje

Kako je prethodno navedeno u odgovoru na pitanje br. 3, pravna pomoć može se dodijeliti u pogledu većine pravnih pitanja.

Na primjer, informacije i savjeti mogu se dati u pogledu sljedećih pitanja:

• pravila koja se odnose na brak i druge vrste zajedničkog života
• pravila koja se odnose na razvod
• obveze uzdržavanja
• oporuka i nasljedstva
• kupoprodaje i ugovora.

Pravna pomoć

Kako je prethodno navedeno u odgovoru na pitanje br. 3, pravna pomoć može se dodijeliti u pogledu većine pravnih pitanja, no postoje iznimke. Na primjer, pravna pomoć ne može se dodijeliti za pitanja za koja bi se mogla dodijeliti pomoć javnog branitelja ili savjetnika. Ako ste žrtva kaznenog djela, u određenim slučajevima može vam se dodijeliti „savjetnik za oštećene stranke” (målsägandebiträde) (vidjeti Zakon 1988:609 o savjetnicima za oštećene stranke). Žrtva ne snosi troškove savjetnika. Njihove dužnosti uključuju pružanje pomoći žrtvi u podnošenju građanskopravnog zahtjeva u okviru kaznenog postupka, kao što je zahtjev za naknadu štete. Ako vam se dodijeli savjetnik za oštećene stranke, ne možete dobiti i pravnu pomoć.

U određenim slučajevima moraju postojati posebni razlozi za dodjelu pravne pomoći. Na primjer, to mogu biti pitanja o kojima se mora odlučivati u inozemstvu ili predmeti u kojima vrijednost predmeta spora očito neće biti veća od 24 150 SEK (otprilike 2 270 EUR).

5 Postoje li posebni postupci za hitne slučajeve?

Ne postoje posebni postupci za slučajeve u kojima se zahtijeva hitna obrada zahtjeva za pravnu pomoć. S druge strane, iz općih načela postupovnog prava proizlazi da se odluka u predmetu ili postupku mora donijeti što je brže moguće.

6 Gdje mogu dobiti obrazac zahtjeva za pravnu pomoć?

Švedska nacionalna sudska uprava (Domstolsverket) osmislila je jednostavan obrazac zahtjeva s uputama za njegovo ispunjavanje. Obrazac se može dobiti od Tijela za pravnu pomoć (Rättshjälpsmyndigheten) i od sudova.

7 Koji se dokumenti trebaju dostaviti zajedno s obrascem zahtjeva za pravnu pomoć?

Kako je navedeno u odgovoru na pitanje br. 6, nacionalna sudska uprava osigurava, među ostalim, jednostavan obrazac zahtjeva koji sadržava i upute za njegovo ispunjavanje. Za dodatne informacije obratite se nacionalnoj sudskoj upravi.

Zahtjev za pravnu pomoć mora sadržavati, među ostalim, informacije o pravnom pitanju na koje se odnosi zahtjev, o tome hoće li se o predmetnom pravnom pitanju možda morati odlučivati u inozemstvu, o tome je li podnositelju zahtjeva pruženo pravno savjetovanje u pogledu tog pitanja, o tome ima li podnositelj osiguranje troškova pravne zaštite kojim je obuhvaćeno predmetno pitanje te informacije o njegovim financijskim i drugim okolnostima.

Nije potrebno priložiti nikakve druge dokumente. Međutim, uputno je priložiti bilo kakvu dostupnu dokumentaciju kojom bi se mogle potkrijepiti navedene informacije.

8 Gdje se podnosi zahtjev za pravnu pomoć?

Zahtjev za pravnu pomoć mora se poslati sudu ili tijelu nadležnom za ocjenu takvih zahtjeva.

Ako se na sudu vodi predmet ili postupak povezan s predmetnim pravnim pitanjem, sud mora ocijeniti zahtjev za pravnu pomoć. U ostalim slučajevima o dodjeli pravne pomoći odlučuje Tijelo za pravnu pomoć.

9 Kako mogu saznati imam li pravo na pravnu pomoć?

Tijelo za pravnu pomoć ili sud koji ocjenjuje zahtjev za pravnu pomoć u pisanom obliku obavješćuje podnositelja zahtjeva o svojoj odluci.

10 Što trebam učiniti ako imam pravo na pravnu pomoć?

Ako vam se odobri pravna pomoć, istodobno će vam se dodijeliti i savjetnik za pravnu pomoć. Stoga biste se njemu trebali obratiti za daljnje informacije.

11 Ako imam pravo na pravnu pomoć, tko mi odabire odvjetnika?

Odvjetnik, odvjetnički vježbenik ili bilo koja druga prikladna osoba mogu djelovati u svojstvu savjetnika za pravnu pomoć. Ako ste sami predložili prikladnu osobu, ta se osoba mora imenovati pod uvjetom da se time ne povećaju znatno troškovi i ako ne postoje drugi posebni razlozi da se to ne učini.

12 Pokriva li pravna pomoć sve troškove postupka?

Ako se dodijeli pravna pomoć, država snosi sljedeće troškove:

1. naknadu za rad savjetnika za pravnu pomoć u trajanju od najviše 100 sati, osim ako sud odredi drukčije
2. razumne troškove za izvođenje dokaza pred općim sudom ili švedskim radnim sudom (Arbetsdomstolen)
3. troškove istrage koji su razumno potrebni za ostvarivanje prava, u iznosu od najviše 10 000 SEK (otprilike 942 EUR)
4. troškove mirenja u skladu s poglavljem 42. člankom 17. švedskog Zakona o sudskom postupku (rättegångsbalken)
5. pristojbe za podnošenje i obradu zahtjeva te troškove izvršenja.

S druge strane, morat ćete sami snositi troškove koji nisu obuhvaćeni pravnom pomoći. Međutim, moguće je ostvariti povrat tih troškova od druge stranke ako budete uspješni u postupku.

Ako vam se odobri pravna pomoć, morate sudjelovati u troškovima plaćanjem naknade za pravnu pomoć. Ta se naknada sastoji od određenog postotka troškova vašeg savjetnika za pravnu pomoć. Sustav naknada ima šest razina ovisno o vašem dohotku, a one su izražene u fiksnim razredima dohotka u švedskim krunama (SEK). Postotci za različite razrede iznose od 2 % do 40 %. Razred dohotka u koji ste smješteni te stoga i postotak koji ćete trebati platiti određuju se na temelju vaših financijskih okolnosti. Izračunavaju se na temelju vašeg godišnjeg dohotka, uzdržavanih članova obitelji i financijske imovine. Naknadu za pravnu pomoć morate plaćati svojem savjetniku za pravnu pomoć tijekom cijelog postupka kako troškovi u njemu nastaju.

13 Tko snosi druge troškove ako imam pravo samo na ograničenu pravnu pomoć?

Ako vam se odobri pravna pomoć, to znači da imate pristup svim prednostima obuhvaćenima švedskim sustavom pravne pomoći (vidjeti odgovor na pitanje br. 12). Stoga nije moguće dodijeliti pravnu pomoć samo za određeni dio.

S druge strane, osim sustava pravne pomoći postoji mogućnost dobivanja financijske pomoći za određene troškove povezane sa sudskim postupkom, odnosno troškove putovanja do suda i troškove za svjedoka pozvanog da se pojavi pred sudom. To znači da vam, ako ste stranka u postupku i pozvani ste da se pojavite na sudskoj raspravi, država može platiti troškove putovanja i boravka ako se to ocijeni razumnim (vidjeti poglavlje 11. članak 6. Zakona o sudskom postupku). Ako se to ocijeni razumnim s obzirom na vaše financijske okolnosti, država može isplatiti naknadu svjedoku za nužne troškove putovanja i boravka te za izgubljeno vrijeme (vidjeti poglavlje 36. članak 24. Zakona o sudskom postupku). Naknada troškova putovanja i boravka povezanih s dolaskom na sud nije dostupna pravnim osobama.

14 Obuhvaća li pravna pomoć i žalbe?

Da, ali naknada za rad savjetnika za pravnu pomoć obuhvaća najviše 100 sati. Ako je tih 100 sati utrošeno na postupak u prvom stupnju, rad na postupku u bilo kojem višem stupnju neće biti obuhvaćen pravnom pomoći.

15 Može li se pravna pomoć povući prije zaključenja postupka (ili čak opozvati nakon završetka postupka)?

Pravna pomoć prestaje se pružati kad se ocijeni da je predmetno pravno pitanje riješeno. U pravilu se pravna pomoć prestaje pružati i nakon što vaš savjetnik za pravnu pomoć odradi predviđenih 100 sati. Međutim, sud može odlučiti da se pružanje pravne pomoći može nastaviti.

U nekim se slučajevima pravna pomoć mora prestati pružati i prije tog trenutka. To će se dogoditi, na primjer, ako ne platite naknadu za pravnu pomoć ili ako se utvrdi da ste naveli netočne podatke a pravna vam pomoć ne bi bila dodijeljena da ste naveli točne podatke. Drugi primjer u kojem se pravna pomoć mora prijevremeno prestati pružati jest slučaj u kojem je vaš savjetnik za pravnu pomoć odradio predviđenih 100 sati, a sud nije odlučio da bi se pravna pomoć trebala nastaviti pružati.

16 Mogu li osporiti odbijanje pružanja pravne pomoći?

Da. Imate pravo na žalbu protiv odluke kojom se odbija vaš zahtjev za pravnu pomoć. Ako je odluku donio sud, na nju se podnosi žalba na isti način kao i na ostale odluke. Kad vas sud u pisanom obliku obavijesti o svojoj odluci, u tom dopisu pruža i informacije o tome kako podnijeti žalbu na tu odluku. Ako je odluku donijelo Tijelo za pravnu pomoć, žalba se podnosi odboru za pravnu pomoć (Rättshjälpsnämnden).

Dodatne informacije

Za dodatne informacije o švedskom sustavu pravne pomoći i pristup obrascima zahtjeva možete se obratiti nacionalnoj sudskoj upravi na sljedeću adresu:

Nacionalna sudska uprava

SE-551 81 JÖNKÖPING, Švedska

https://www.domstol.se/amnen/rattshjalp/

Tel.: +46 36 15 53 00

1 Koji su troškovi povezani sa sudskim postupcima i tko ih obično mora snositi?

Troškovi će izravno ovisiti o prirodi predmeta. Troškovi koje snose odvjetnici proizlaze iz radnji koje provode na temelju izričitih ovlasti koje su im dali klijenti. Ti troškovi mogu uključivati same odvjetničke naknade, ali i nadoknadu troškova kao što su sudske pristojbe i mišljenja vještaka. Ako dobiju spor, klijenti mogu djelomično ili u cijelosti naplatiti te troškove od stranke koja je izgubila spor, ali ako izgube spor ili ako stranka koja je izgubila spor ne može platiti te troškove, klijenti su u konačnici sami odgovorni za troškove svojeg odvjetnika. Pri zaključenju postupka sud će, uzimajući u obzir sve okolnosti predmeta, odlučiti tko bi trebao snositi troškove. Iako se u pravilu stranci koja je izgubila spor nalaže plaćanje troškova stranke koja je dobila spor, postoje brojne iznimke od tog načela.

2 Što je točno pravna pomoć?

U građanskim stvarima dostupne su različite razine pomoći:

• pravna pomoć koja obuhvaća početno savjetovanje i pomoć u slučaju bilo kakvih pravnih problema
• pomoć na sudu koja uključuje pružanje podrške na sudu u slučajevima u kojima nije potrebno potpuno zastupanje
• obiteljsko mirenje u okviru kojeg neovisni, stručno osposobljeni izmiritelj pomaže u postizanju dogovora o pitanjima kao što su:
  • dogovori u pogledu djece nakon raskida (koji se ponekad nazivaju dogovorima u pogledu skrbništva, boravišta ili kontakta)
  • naknade za uzdržavanje djece
  • financijski aspekti (npr. što učiniti u pogledu stambenog prostora, štednje, mirovine, dugova) i
• zastupanje pred sudom.

Pravno zastupanje obuhvaća pravno zastupanje stranke u postupku ili osobe koja razmišlja o pokretanju postupka. Riječ je o razini na kojoj će se najvjerojatnije rješavati hitni obiteljski predmeti i drugi predmeti koji se mogu financirati javnim sredstvima. Dostupno je u dva oblika: ispitivanje izgleda za uspjeh u sporu i potpuno zastupanje.

3 Imam li pravo na pravnu pomoć?

Financiranje koje osigurava Agencija za pravnu pomoć (Legal Aid Agency) dostupno je samo osobama s pravnim problemom za koji se može dodijeliti pravna pomoć. Ne primjenjuju se kriteriji državljanstva ili boravišta.

Podnositelji zahtjeva u načelu moraju:

• imati nizak dohodak ili primati određene naknade te imati malu količinu ušteđevine ili imovine („ispitivanje imovinskog stanja”) i
• dokazati da je razumno, s obzirom na okolnosti predmeta, pružiti im pravnu pomoć („ispitivanje osnovanosti zahtjeva”).

Ispitivanje imovinskog stanja

Pri odlučivanju o pravu na dodjelu pravne pomoći Agencija za pravnu pomoć razmotrit će financijsku situaciju pojedinca. Kad je riječ o pravnoj pomoći i pravnom zastupanju, ispitivanje imovinskog stanja uključuje procjenu bruto mjesečnog dohotka, raspoloživog mjesečnog dohotka i raspoloživog kapitala.

Ako osoba prima određene naknade iz sustava socijalne sigurnosti povezane s dohotkom (odnosno one naknade za čiju se dodjelu već moralo provesti ispitivanje dohotka), automatski se smatra da ispunjava uvjete u pogledu dohotka, ali i dalje se moraju ispitati uvjeti u pogledu kapitala.

Takve naknade obuhvaćaju:

• potporu dohotku
• naknadu za tražitelje zaposlenja
• univerzalnu naknadu
• element zajamčene naknade u okviru mirovinske naknade
• dodatak za zapošljavanje i uzdržavanje povezan s dohotkom.

Ako osoba prima financijsku potporu od Nacionalne službe za potporu sustavu azila u skladu s člankom 4. ili 95. Zakona o imigraciji i azilu iz 1999., automatski se smatra da ispunjava uvjete u pogledu dohotka i uvjete u pogledu kapitala samo kad je riječ o kontroliranom useljavanju stručne radne snage i pitanjima azila te žalbama koje se podnose višim sudovima.

Ispitivanje imovinskog stanja ne provodi se u svim vrstama predmeta, među ostalim u:

• žalbama koje se podnose sudovima za mentalno zdravlje
• predmetima koji se odnose na stavljanje djece pod skrbništvo
• predmetima koji se odnose na međunarodnu otmicu djece.

Ispitivanje osnovanosti zahtjeva

Zahtjevi za pravnu pomoć podliježu i ispitivanju osnovanosti zahtjeva kako bi se ocijenilo je li, s obzirom na okolnosti predmeta, podnositelju zahtjeva opravdano dodijeliti pravnu pomoć.

Glavni službenik za pravnu pomoć uzet će u obzir sljedeće:

• je li vjerojatni ishod razmjeran troškovima pokretanja postupka
• je li riječ o predmetu od šireg javnog interesa
• bi li klijent u prosječnoj financijskoj situaciji koji sam plaća troškove postupka bio spreman utrošiti vlastiti novac na pokretanje postupka i
• bi li bila riječ o povredi prava podnositelja zahtjeva u slučaju da mu se ne dodijeli pravna pomoć.

4 Dodjeljuje li se pravna pomoć za sve vrste postupaka?

Područja prava za koja je dostupna pravna pomoć utvrđena su u dijelu 1. Dodatka 1. Zakonu o pravnoj pomoći, osuđivanju i kažnjavanju počinitelja iz 2012.

Ta područja uključuju:

• javno obiteljsko pravo o zaštiti djece;
• privatno obiteljsko pravo ako postoje dokazi o nasilju u obitelji ili zlostavljanju djece, predmete koji se odnose na otmicu djece, predmete koji se odnose na zaštitu od prisilnog sklapanja braka i predmete u kojima su djeca stranke u postupku;
• dugovanja u slučaju da je ugrožen stambeni prostor osobe. To uključuje hipoteku nad tom nekretninom, naloge za prodaju nekretnine i prisilno proglašenje stečaja u slučaju u kojem imovina osobe uključuje njezin stambeni prostor;
• smještaj u slučaju da je ugrožen stambeni prostor osobe ili da je osoba beskućnik. To uključuje pitanja posjedovanja stambenog prostora, deložaciju, zapuštenost unajmljenog smještaja ako ona predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje ili sigurnost, pomoć beskućnicima i slučajeve antisocijalnog ponašanja;
• skrb u zajednici;
• postupke protiv javnih tijela;
• mentalno zdravlje i mentalnu sposobnost;
• sudsko preispitivanje;
• posebne obrazovne potrebe;
• zahtjeve za azil i žalbe u području azila;
• zadržavanje imigranata;
• diskriminaciju;
• medicinske pogreške kojima je djetetu prouzročeno neurološko oštećenje koje je dovelo do teškog invaliditeta, a do kojih je došlo tijekom trudnoće, rođenja djeteta ili postnatalnog razdoblja;
• imigraciju u slučaju nasilja u obitelji, postupaka pred Posebnim povjerenstvom za žalbe u području imigracija, pitanja trgovine ljudima ili ropstva, služenja ili prisilnog rada;
• socijalne naknade, ali samo ako je riječ o žalbi u pogledu materijalnog prava pred višim sudom, žalbenim sudom ili Vrhovnim sudom.

Kad je riječ o drugim područjima prava, pravna pomoć mogla bi biti dostupna ako su ispunjeni uvjeti za „izvanredno financiranje predmeta” utvrđeni u članku 10. Zakona o pravnoj pomoći, osuđivanju i kažnjavanju počinitelja iz 2012.

5 Postoje li posebni postupci za hitne slučajeve?

Žurna pomoć dostupna je za hitno zastupanje na sudu, na primjer kako bi se stranke i/ili njihovu djecu zaštitilo od nasilja u obitelji.

Kad je riječ o predmetima u području privatnog obiteljskog prava koji se odnose na nasilje u obitelji, u načelu ćete morati dostaviti dokaze da ste vi ili vaša djeca bili ugroženi zbog ponašanja bivšeg partnera.

Dokaze možete zatražiti od:

• sudova
• policije
• konferencije o procjeni rizika na razini više agencija (MARAC)
• socijalnih službi
• zdravstvenih stručnjaka, na primjer liječnika, medicinske sestre, primalje, psihologa ili patronažne medicinske sestre
• upravitelja skloništa
• službe za potporu žrtvama nasilja u obitelji
• banke, na primjer u obliku računa po kreditnim karticama, dokumentacije o zajmu i bankovnih izvadaka
• poslodavca ili pružatelja obrazovanja ili osposobljavanja
• pružatelja svih naknada koje primate.

Pravni savjetnici s ugovorom o pravnoj pomoći mogu podnijeti zahtjev za hitno pravno zastupanje kako bi se obuhvatili svi hitni postupci. No i dalje je potrebno podnijeti zahtjev za pravnu pomoć na uobičajen način za bilo koji postupak koji je u tijeku.

6 Gdje mogu dobiti obrazac zahtjeva za pravnu pomoć?

Svi pravni savjetnici, s ugovorom o pravnoj pomoći ili bez njega, obvezni su obavijestiti svoje klijente o mogućoj dostupnosti pravne pomoći i moraju im skrenuti pozornost na mogućnost da se obrate pružatelju pravne pomoći.

Usluge pravne pomoći u građanskim stvarima mogu pružati Služba za pravno savjetovanje u građanskim stvarima (putem svoje telefonske linije za savjetovanje), odvjetnici ili neprofitne organizacije koje imaju sklopljen ugovor s Agencijom za pravnu pomoć u odgovarajućem području prava. Savjetnici za pravnu pomoć mogu se pronaći pretraživanjem na internetu s pomoću usluge „Pronađite odvjetnika” Odvjetničke komore.

Klijente se može uputiti i na telefonsku liniju Službe za pravno savjetovanje u građanskim stvarima radi početnog utvrđivanja opsega pravne pomoći i prava na nju s obzirom na financijsku situaciju.

7 Koji se dokumenti trebaju dostaviti zajedno s obrascem zahtjeva za pravnu pomoć?

Morat ćete, za sebe i svojeg partnera (ako je primjenjivo), navesti informacije o sljedećem:

• naknadama, uključujući izvješća o primanjima
• dohotku, ušteđevini i izdacima, uključujući platne liste i bankovne izvatke
• broju nacionalnog osiguranja.

Bit će vam potrebne i preslike dokaza koji se odnose na vaš predmet, npr.:

• sudskih dokumenata
• vjenčanog lista i rodnih listova (za obiteljske predmete)
• relevantnih dopisa.

8 Gdje se podnosi zahtjev za pravnu pomoć?

Zahtjeve u ime klijenata Agenciji za pravnu pomoć podnose odvjetnici s ugovorom o pravnoj pomoći. Za informacije o tome kako pronaći odvjetnika vidjeti prethodno navedeno.

9 Kako mogu saznati imam li pravo na pravnu pomoć?

Vaš odvjetnik obavijestit će vas o tome je li vaš zahtjev za pravnu pomoć prihvaćen i trebate li platiti kakav doprinos.

10 Što trebam učiniti ako imam pravo na pravnu pomoć?

Savjetovat će vas vaš odvjetnik.

11 Ako imam pravo na pravnu pomoć, tko mi odabire odvjetnika?

Vi sami (vidjeti prethodno navedeno), iako morate odabrati odvjetnika koji ima ugovor s Agencijom za pravnu pomoć.

12 Pokriva li pravna pomoć sve troškove postupka?

Ako vam se odobre financijska sredstva, ona će obuhvatiti sve troškove vašeg odvjetnika, uključujući troškove kao što su sudske pristojbe, iako se od vas može zatražiti plaćanje fiksnog mjesečnog doprinosa, ovisno o vašoj financijskoj situaciji.

13 Tko snosi druge troškove ako imam pravo samo na ograničenu pravnu pomoć?

Vidjeti prethodno navedeno.

14 Obuhvaća li pravna pomoć i žalbe?

Ako izgubite spor koji nije financirala Agencija za pravnu pomoć, iako je to mogla s obzirom na predmet spora, i dalje možete podnijeti zahtjev za financijsku potporu radi podnošenja žalbe višem sudu. Morat ćete proći ispitivanje imovinskog stanja i osnovanosti zahtjeva.

Ako je vaš predmet financirala Agencija za pravnu pomoć, možete podnijeti zahtjev za izmjenu potvrde o dodjeli financijske potpore kako bi se obuhvatila žalba. U toj će se fazi Agencija za pravnu pomoć morati uvjeriti da vaš predmet i dalje ispunjava kriterije u pogledu imovinskog stanja i osnovanosti zahtjeva.

15 Može li se pravna pomoć povući prije zaključenja postupka (ili čak opozvati nakon završetka postupka)?

Ako se vaš dohodak i/ili kapital povećaju dok primate financijsku potporu u svrhu pravnog zastupanja, morate o tome odmah obavijestiti Agenciju za pravnu pomoć, koja će možda morati ponovno ocijeniti vaše imovinsko stanje. Ako se vaš dohodak smanji, možete zatražiti da se vaše imovinsko stanje ponovno ocijeni kako bi se vaš doprinos smanjio. Ako steknete novčana sredstva u razdoblju u kojem Agencija za pravnu pomoć financira vaš predmet (na primjer, ako naslijedite novac, prodate nekretninu ili dobijete na lutriji), od vas se može zatražiti da tim sredstvima djelomično ili u cijelosti podmirite svoje pravne troškove.

Ako vam se odobri financiranje predmeta, ono može biti ograničeno na određene radnje, kao što je pribavljanje mišljenja odvjetnika o vašem predmetu, te se može odrediti najveći iznos sredstava. Ako trebate proširiti opseg radnji koje vaš odvjetnik može obaviti ili povećati najveći iznos koji se može utrošiti na obavljanje tih radnji, morat ćete se obratiti Agenciji preko svojeg odvjetnika.

Agencija za pravnu pomoć može povući financijska sredstva ako primanje tih sredstava više nije razumno, na primjer, ako odbijete ponudu za razumnu nagodbu ili ako postane jasno da vaš predmet ima manje izgleda za uspjeh nego što se očekivalo. Na taj se način nastoji osigurati da se javni novac ne troši nerazumno u situaciji u kojoj klijent koji sam plaća troškove postupka vjerojatno ne bi nastavio s postupkom. Ako Agencija za pravnu pomoć razmatra povlačenje financijskih sredstava, prvo će vam dati mogućnost da objasnite zašto to ne bi trebala učiniti. Ako u konačnici ipak odluči povući financijska sredstva, imate pravo podnijeti žalbu neovisnom odvjetničkom odboru. Ako Agencija povuče financijska sredstva, pokrit će se troškovi vaših odvjetnika koji su već nastali.

Naknade propisane zakonom

Od vas se isto tako može zatražiti povrat pojedinih ili svih troškova ako se vaša financijska situacija poboljša kao posljedica postupka. Nakon zaključenja postupka Agencija za pravnu pomoć obvezna je u najvećoj mogućoj mjeri nadoknaditi svoje troškove. Prvo će uzeti u obzir sve doprinose koje ste platili i sve troškove koje ste naplatili od suprotne stranke. Nakon toga naplatit će sav preostali manjak iz imovine ili novčanih sredstava čiji je povrat osiguran u okviru postupka odnosno imovine ili novčanih sredstava zadržanih u posjedu stranke u okviru postupka. Klijent koji sam plaća troškove postupka morao bi otplatiti sve nepodmirene troškove na taj način i stoga je pošteno da klijent koji prima sredstva učini isto, pod uvjetom da si to može priuštiti. Međutim, ako je predmetna nekretnina vaš stambeni prostor (ili novac namijenjen za kupnju stambenog prostora), možete odgoditi plaćanje do prodaje te nekretnine, pod uvjetom da pristanete platiti kamate koje nastanu u međuvremenu.

16 Mogu li osporiti odbijanje pružanja pravne pomoći?

Odvjetnik / pravni savjetnik s ugovorom o pravnoj pomoći može odbiti djelovati u vaše ime. U ugovoru se navode okolnosti u kojima mogu odbiti pružati pravnu pomoć, npr. ako je riječ o sukobu interesa ili nedostatku ovlasti. Trebali bi vam objasniti zašto ne žele preuzeti predmet, ali protiv njihove se odluke ne može podnijeti žalba.

Ako se vaš zahtjev odbije zbog neosnovanosti, Agencija za pravnu pomoć obavijestit će vas o svojoj odluci i dati objašnjenje. Nakon toga ćete imati 14 dana za podnošenje žalbe. Ta će se žalba prvo preispitati interno. Ako Agencija nakon razmatranja žalbe ocijeni da su ispunjeni kriteriji za pravnu pomoć i poništi odluku, odobrit će se zahtjev/izmjena te će se izdati potvrda o pravnoj pomoći / izmijenjena potvrda.

Ako Agencija nakon razmatranja žalbe ocijeni da kriteriji za pravnu pomoć nisu ispunjeni i potvrdi odluku, vi i vaš odvjetnik bit ćete obaviješteni o razlogu zbog kojeg je odluka potvrđena i o tome postoji li pravo na podnošenje daljnje žalbe neovisnom posredniku za pitanja financiranja.

Ako se žalba uputi neovisnom posredniku, taj će posrednik donijeti odluku/preporuku na temelju informacija dostavljenih u prilog žalbi i postojećih propisa o pravnoj pomoći. Ako to bude potrebno, neovisni posrednik može stupiti u kontakt s vama.

Dodatne informacije

Dodatne informacije o pravnoj pomoći možete pronaći na adresi GOV.UK.

1 Koji su troškovi povezani sa sudskim postupcima i tko ih obično mora snositi?

Troškovi će ovisiti o prirodi predmeta. Troškovi mogu uključivati naknade odvjetnika koji djeluje u ime osobe koja prima pravnu pomoć (osobe kojoj je odobrena pravna pomoć), zajedno s izdacima kao što su sudske pristojbe i mišljenja vještaka.

Pri zaključenju postupka sud će odlučiti koja bi stranka trebala snositi troškove. U pravilu se stranci koja je dobila spor nalaže plaćanje troškova stranke koja je izgubila spor, no postoje brojne iznimke od tog načela. Ako osoba kojoj je odobrena pravna pomoć izgubi spor ili ako je drugoj stranci naloženo snošenje troškova ali ona to ne učini, osoba kojoj je odobrena pravna pomoć obvezna je snositi vlastite troškove.

2 Što je točno pravna pomoć?

Javno financirana pravna pomoć omogućuje osobama da poduzmu radnje za ostvarenje ili zaštitu svojih prava ili da si osiguraju obranu ako si to inače ne bi mogle priuštiti. Dodjelom pravne pomoći u Škotskoj upravlja Škotski odbor za pravnu pomoć, javno tijelo koje financira škotska vlada, ali koje nije dio nijednog ministarstva.

Postoje tri vrste pravne pomoći:

• savjetovanje i pomoć u građanskim stvarima: savjetovanje u usmenom i pisanom obliku o primjeni škotskog prava na sve okolnosti koje su nastale u odnosu na osobu koja je zatražila savjetovanje; pružaju ga odvjetnici i, ovisno o slučaju, pravni savjetnici;
• savjetovanje u obliku zastupanja: kategorija savjetovanja i pomoći kojom se omogućuje zastupanje odvjetnika ili, ovisno o slučaju, pravnog savjetnika u parničnim postupcima na određenim sudovima u Škotskoj;
• pravna pomoć u građanskim stvarima: poseban sustav koji omogućuje zastupanje odvjetnika ili, ovisno o slučaju, pravnog savjetnika u parničnim postupcima na drugim sudovima u Škotskoj.

3 Imam li pravo na pravnu pomoć?

Kriteriji prihvatljivosti za osobe koje traže pristup pravnoj pomoći u građanskim stvarima dosljedni su i transparentni, a podneseni zahtjevi podliježu zakonski propisanim ispitivanjima. Prva dva ispitivanja odnose se na pravni sadržaj zahtjeva. Mora se dokazati da postoji pravna osnova za predmet za koji se traži pravna pomoć (tzv. osnovana sumnja) te da je razumno upotrijebiti javna sredstva u potporu predmetu. Treće ispitivanje odnosi se na financijsku situaciju podnositelja zahtjeva.

Odvjetnik može pružiti savjete i pomoć ako se uvjeri da podnositelj zahtjeva ispunjava kriterije u pogledu financijske situacije te da je zatražio savjet u pogledu pitanja iz škotskog prava. Odvjetnik može pružiti savjete i pomoć do određene razine troškova. Bilo kakve radnje koje premašuju izvornu razinu troškova ili zahtijevaju zastupanje moraju dobiti prethodno odobrenje Škotskog odbora za pravnu pomoć.

Pri podnošenju zahtjeva za pravnu pomoć u skladu sa Zakonom o pravnoj pomoći (Škotska) iz 1986. nije potrebno imati boravište u Škotskoj. Savjetovanje i pomoć dostupni su za pitanja iz škotskog prava (uključujući pravo Ujedinjene Kraljevine koje se primjenjuje u Škotskoj). Pravna pomoć dostupna je u postupcima pred škotskim sudovima.

4 Dodjeljuje li se pravna pomoć za sve vrste postupaka?

Vidjeti prethodno pitanje 2.

Savjetovanje i pomoć u građanskim stvarima dostupni su za pitanja koja uključuju primjenu škotskog prava.

Savjetovanje u obliku zastupanja dostupno je za parnične postupke koji se vode pred nizom sudova utvrđenih u zakonodavstvu, među ostalim pred Imigracijskim žalbenim sudom i pred radnim sudovima.

Pravna pomoć u građanskim stvarima dostupna je za parnične postupke koji se vode pred nizom drugih sudova utvrđenih u zakonodavstvu, među ostalim pred grofovijskim sudovima i Vrhovnim građanskim sudom, koji su glavni sudovi u Škotskoj za građanske stvari. Pravna pomoć isto je tako dostupna za postupke koji se vode pred nizom sudova i tijela, kao što su povjerenici Uprave za socijalnu sigurnost i žalbeni radni sudovi.

Pravna pomoć u građanskim stvarima ne može se dodijeliti za postupke koji se u cijelosti ili djelomično odnose na klevetu, zahtjeve za poništenje izbora, pojednostavnjene zahtjeve za razvod braka pred grofovijskim sudom ili Vrhovnim građanskim sudom te zahtjeve dužnika u pogledu sekvestracije njegove imovine. Pravna pomoć u građanskim stvarima ne može se dodijeliti za predmete pred sudom za sporove male vrijednosti (tj. predmete u kojima je vrijednost spora manja od 3000 GBP, osim ako tužbeni zahtjev uključuje osobnu ozljedu).

Međutim, vaš vam odvjetnik može pružiti savjete i pomoć u pogledu takvih postupaka.

5 Postoje li posebni postupci za hitne slučajeve?

Odvjetnik može posebno žurno poduzeti određene korake u postupku kako bi zaštitio položaj podnositelja zahtjeva prije nego što Škotski odbor za pravnu pomoć odluči o zahtjevu za pravnu pomoć u građanskim stvarima.

6 Gdje mogu dobiti obrazac zahtjeva za pravnu pomoć?

Škotski odbor za pravnu pomoć prihvaćat će samo zahtjeve koje podnosi odvjetnik koji djeluje u ime podnositelja zahtjeva.

7 Koji se dokumenti trebaju dostaviti zajedno s obrascem zahtjeva za pravnu pomoć?

Vaš odvjetnik savjetovat će vas o dokumentima koji su potrebni u svrhu ocjene vaše financijske situacije i osnovanosti vašeg zahtjeva.

8 Gdje se podnosi zahtjev za pravnu pomoć?

Škotski odbor za pravnu pomoć prihvaćat će samo zahtjeve koje podnosi odvjetnik koji djeluje u ime podnositelja zahtjeva i neće ih prihvaćati izravno od podnositelja zahtjeva.

Ako ne možete pronaći odvjetnika koji će vas zastupati, Odvjetnička komora Škotske na svojim internetskim stranicama ima tražilicu s pomoću koje možete pronaći odvjetnika. Njome se omogućuje pretraživanje odvjetnika ovlaštenih za pružanje pravne pomoći. Odvjetničkoj komori možete se obratiti i pozivom na broj telefona 0131 226 7411.

9 Kako mogu saznati imam li pravo na pravnu pomoć?

Vaš odvjetnik obavijestit će vas o tome imate li pravo na pravnu pomoć i savjetovanje.

Vaš će odvjetnik u vaše ime podnijeti zahtjev za pravnu pomoć, a Škotski odbor za pravnu pomoć poslat će dopis i vama i odvjetniku nakon ocjene vašeg zahtjeva za pravnu pomoć u građanskim stvarima. Škotski odbor za pravnu pomoć na svojim internetskim stranicama isto tako ima popis procjenitelja prihvatljivosti koji vam mogu pomoći da saznate na što imate pravo.

10 Što trebam učiniti ako imam pravo na pravnu pomoć?

Vaš će vas odvjetnik savjetovati o odgovarajućem načinu daljnjeg postupanja.

11 Ako imam pravo na pravnu pomoć, tko mi odabire odvjetnika?

Prije podnošenja zahtjeva za savjetovanje i pomoć ili zahtjeva za pravnu pomoć morat ćete se obratiti odvjetniku.

Ako ne možete pronaći odvjetnika koji će vas zastupati, Odvjetnička komora Škotske na svojim internetskim stranicama ima tražilicu s pomoću koje možete pronaći odvjetnika. Njome se omogućuje pretraživanje odvjetnika ovlaštenih za pružanje pravne pomoći. Odvjetničkoj komori možete se obratiti i pozivom na broj telefona 0131 226 7411.

Isto tako, Škotski odbor za pravnu pomoć može vam pružiti informacije o najbližim odvjetnicima koji pružaju pravnu pomoć ili o drugim savjetnicima koje financira Odbor. Kad je riječ o građanskim stvarima, moguće je pretraživati prema vrsti predmeta. Iako je određeno poduzeće registrirano za rad u području pravne pomoći, ono nije obvezno pružati usluge svakom klijentu ili ponuditi preuzimanje predmeta u okviru kojeg se pruža pravna pomoć.

12 Pokriva li pravna pomoć sve troškove postupka?

Vidjeti prethodno pitanje 1.

Pravnom pomoći obuhvaćeni su samo troškovi vašeg odvjetnika i drugi troškovi povezani s vašim predmetom, kao što su sudske pristojbe i mišljenja vještaka. Njome nisu obuhvaćeni troškovi druge stranke.

Ako imate pravo na pravnu pomoć, možda ćete morati platiti doprinos za troškove postupka. Razina doprinosa koju je potrebno platiti temeljit će se na vašoj financijskoj situaciji.

13 Tko snosi druge troškove ako imam pravo samo na ograničenu pravnu pomoć?

Ako imate pravo na pravnu pomoć u ograničenom obliku, od vas će se tražiti da sami podmirite ostatak troškova postupka. Ako morate platiti doprinos, njegov iznos ovisit će o vašem raspoloživom dohotku, ušteđevini i imovini. Škotski odbor za pravnu pomoć u obzir uzima dohodak od datuma podnošenja zahtjeva i kapital (ušteđevina i vrijedni predmeti koje posjedujete) tijekom cijelog razdoblja trajanja postupka.

14 Obuhvaća li pravna pomoć i žalbe?

Izvorna potvrda o pravnoj pomoći neće obuhvaćati žalbu na ishod postupka. Potrebno je podnijeti novi zahtjev za besplatnu pravnu pomoć i Škotski odbor za pravnu pomoć mora se uvjeriti da su ispunjeni zakonom propisani kriteriji povezani sa žalbom.

15 Može li se pravna pomoć povući prije zaključenja postupka (ili čak opozvati nakon završetka postupka)?

Škotski odbor za pravnu pomoć može zbog različitih razloga, na primjer kad odvjetnik ne odgovori na zahtjev za dodatne informacije, obustaviti pružanje pravne pomoći, što povremeno i čini. U skladu sa zakonom utvrđenim kriterijima prihvatljivosti Škotski odbor za pravnu pomoć mora uzeti u obzir kontinuiranu procjenu financijske situacije osobe te razmotriti je li i dalje razumno odobriti pravnu pomoć. Jedan dio ispitivanja razumnosti odnosi se na to očekuje li se od osobe koja prima pravnu pomoć da postupi u skladu sa sudskim nalozima.

Pružanje pravne pomoći može se obustaviti i ako je osoba kojoj se ona pruža dala lažne informacije ili prešutjela bitne informacije te u tim slučajevima Škotski odbor za pravnu pomoć može zatražiti i povrat novca koji je isplatio.

16 Mogu li osporiti odbijanje pružanja pravne pomoći?

Ako se nekoj osobi odbije dodjela pravne pomoći, Škotski odbor za pravnu pomoć navest će razloge za odbijanje. Ta osoba može zatražiti preispitivanje predmeta, posebno ako su se okolnosti promijenile. O pojedinačnom predmetu može se razgovarati sa Škotskim odborom za pravnu pomoć putem e-pošte (general@slab.org.uk) ili telefona. Radno vrijeme centrale (0131 226 7061) jest od ponedjeljka do petka od 8:30 do 17:00.