Dostava pismena: službena dostava pravnih pismena

Slovenija
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Što pravni pojam „dostava pismena” znači u praksi? Zašto postoje posebna pravila o „dostavi pismena”?

U praksi dostava pismena znači uručivanje dokumenata i pismena fizičkim i pravnim osobama koje su stranke u postupku te sastavljanje isprava kojima se opisuje i potvrđuje dostava ili uručenje. S jedne strane to znači da je adresat obaviješten o postupovnim radnjama suda ili stranke, a s druge strane sud dobiva pouzdanu potvrdu da su stranke primile pismena. Potvrda da su pismena zaista i pravovaljano dostavljena uvjet je za uobičajenu provedbu postupka, a istodobno pravilna dostava strankama osigurava potporu načelu audi alteram partem. Dostava je stoga postupovna radnja suda čija je svrha obavijestiti stranku o postupku, postupovnim koracima protustranke i suda, a istodobno se stranci jamči pravo na odgovor.

Posebna pravila o dostavi pismena potrebna su kako bi se poštovala različita načela sadržana u pravilima građanskog postupka i kako bi se osigurala djelotvorna sudska zaštita bez nepotrebnih odgađanja, s obzirom na to da se dostavom pismena osigurava da svi sudionici budu obaviješteni o postupovnim radnjama suda i/ili stranaka. Posebnim pravilima o dostavi pismena pruža se i zaštita u slučaju nepravilne dostave.

2 Koja je pismena potrebno službeno dostaviti?

Strankama ili sudionicima dostavljaju se sva sudska pismena, pri čemu se člankom 142. Zakona o parničnom postupku (dalje u tekstu ZPP; Službeni list Republike Slovenije, br. 73/07 – službeni pročišćeni tekst, 45/08 – ZArbit, 45/08, 111/08 – Odluka Ustavnog suda, 57/09 – Odluka Ustavnog suda, 12/10 – Odluka Ustavnog suda, 50/10 – Odluka Ustavnog suda, 107/10 – Odluka Ustavnog suda, 75/12 – Odluka Ustavnog suda, 40/13 – Odluka Ustavnog suda, 92/13 – Odluka Ustavnog suda, 10/14 – Odluka Ustavnog suda, 48/15 – Odluka Ustavnog suda, 6/17 – Odluka Ustavnog suda, i 10/17) propisuje da se tužbe i sudske odluke protiv kojih su dopuštene žalbe, izvanredni pravni lijekovi i nalozi za plaćanje sudskih pristojbi za podnošenje tužbe, protutužbe, prijedlozi za sporazumni razvod braka, tužbe koje sadržavaju prijedlog za izdavanje platnog naloga, prijedlozi za obnovu postupka, prijedlozi za osiguranje dokaza prije početka parničnog postupka, prijedlozi za pokušaj nagodbe, prijedlozi koji sadržavaju najavu tužbe, žalbe, prijedlozi za dopuštanje revizije, revizije te pozivi stranaka na rasprave o nagodbi ili na prvu raspravu ako rasprava o nagodbi nije zakazana, dostavljaju strankama osobno, pri čemu se i fizička dostava i dostava putem sigurnih elektroničkih sredstava smatraju fizičkom dostavom pismena, u skladu s odredbama ZPP-a. Ostala pismena dostavljaju se osobno samo ako je to predviđeno zakonom ili ako sud smatra da je zbog isprava priloženih u izvorniku ili zbog nekog drugog razloga potreban veći oprez.

3 Tko je odgovoran za dostavu pismena?

Pismena se dostavljaju poštom, preko sudskog izvršitelja, sigurnom elektroničkom poštom, na sudu ili na drugi način predviđen zakonom. Na prijedlog protustranke sud može naložiti da pismena dostavi detektiv ili izvršitelj kojeg je predložila stranka, pod uvjetom da troškove takve dostave plati predlagatelj te dostave (članak 132. ZPP-a). Stranke mogu obavijestiti sud da žele da im se pismena dostave sigurnim elektroničkim putem, u sigurni elektronički poštanski sandučić, ili na adresu elektroničke pošte registriranu u pravosudnom informacijskom sustavu i navedenu u zahtjevu. Dostavljena sigurna adresa elektroničke pošte istovrijedna je adresi boravišta ili registriranog sjedišta stranke. Ako stranka podnosi pismena elektroničkim putem, pretpostavlja se da želi da se i dostava pismena obavlja sigurnim elektroničkim putem, osim ako navede drukčije. Sud može dostaviti pismena stranci i sigurnim elektroničkim putem u drugom postupku ako se, na temelju informacija o toj stranci kojima sud raspolaže, može pouzdano utvrditi da je ta stranka prethodno registrirala sigurni elektronički poštanski sandučić ili adresu elektroničke pošte i ako je toj stranci osobno uručena pisana obavijest da će joj se dodatna pismena tijekom tog postupka dostavljati sigurnim elektroničkim putem, osim ako ona navede drukčije. Ako sud utvrdi da sigurna elektronička dostava pismena nije moguća, pismena dostavlja u fizičkom obliku i navodi razloge takve dostave. Dostava državnim tijelima, odvjetnicima, javnim bilježnicima, izvršiteljima, stečajnim upraviteljima i drugim osobama utvrđenima zakonom uvijek se obavlja sigurnim elektroničkim putem. Ta tijela i osobe moraju u pravosudnom informacijskom sustavu registrirati svoj sigurni elektronički poštanski sandučić ili sigurnu adresu elektroničke pošte.

Dostava državnim tijelima, tijelima samoupravnih lokalnih zajednica, pravnim osobama, samostalnim poduzetnicima, odvjetnicima i javnim bilježnicima obavlja se tako da se pismena dostavljaju osobi ovlaštenoj za primanje pošte, ili zaposleniku u uredu, poslovnom prostoru ili registriranom sjedištu, ili zakonskom zastupniku ili prokuristu (članak 133. ZPP-a). Vojnom osoblju i policijskim službenicima pismena se mogu dostaviti i preko njihova zapovjedništva odnosno izravno nadređene osobe, a prema potrebi na taj im se način mogu dostavljati i ostala pismena (članak 134. ZPP-a). Osobama lišenima slobode dostava se obavlja preko uprave zatvora ili druge ustanove u kojoj služe kaznu ili u kojoj su lišeni slobode (članak 136. ZPP-a).

Ako stranka ima zakonskog zastupnika ili opunomoćenika, pismena se dostavljaju tom zakonskom zastupniku ili opunomoćeniku, osim ako je u Zakonu određeno drukčije (članak 137. ZPP-a).

4 Dostava upita

4.1 U skladu s Uredbom (EZ) br. 1393/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenog 2007. o dostavi u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima, nastoji li tijelo koje prima zahtjev u toj državi članici na vlastitu inicijativu pronaći trenutačno boravište primatelja pismena koje je potrebno dostaviti ako primatelj više ne boravi na adresi koja je poznata tijelu koje podnosi zahtjev?

Dostava u državama članicama obavlja se u skladu s nacionalnim propisima. Člankom 143. stavkom 3. Zakona o parničnom postupku utvrđuje se obveza suda da pribavi informacije o tome je li adresa na koju se pokušalo dostaviti pismena jednaka adresi registriranoj u skladu sa zakonom kojim se uređuje prijava boravišta. To znači da sud, kad god dostava na određenu adresu ne uspije (zbog bilo kojeg razloga), mora provjeriti adresu adresata u središnjem registru stanovništva (Centralni register prebivalstva) ili adresu adresatova poslodavca u registru Zavoda za zdravstveno osiguranje (Zavod za zdravstveno zavarovanje Slovenije). Ako dostava nije obavljena, sud dostavlja pismeno na adresu iz središnjeg registra stanovništva ili na adresu adresatova poslodavca. Ako takva dostava nije moguća ili nije uspjela, sud poziva protustranku da u određenom roku dostavi novu adresu adresatova boravišta, ako protustranka ima tu adresu. Istodobno sud predlaže pokretanje postupka za utvrđivanje stvarnog boravišta u skladu sa zakonom kojim se uređuju prijava i odjava privremenog ili stalnog boravišta ili provođenje upita kod srodnika, članova obitelji, susjeda ili kućepazitelja na zadnjoj poznatoj adresi, socijalne službe, zadnjeg poslodavca ili najmodavca, na policiji ili u bolnicama. Međutim, opisani se postupak ne primjenjuje ako se pismeno treba dostaviti državnim tijelima, tijelima samoupravnih lokalnih zajednica, pravnim osobama, samostalnim poduzetnicima, odvjetnicima i javnim bilježnicima.

Sud postupa na prethodno utvrđeni način kada se postupak odvija u Sloveniji, ali i kada se dostava pismena na zahtjev suda obavlja u drugoj državi članici (načelo nacionalne postupovne autonomije).

4.2 Imaju li strana pravosudna tijela i/ili stranke u sudskim postupcima pristup registrima ili uslugama u toj državi članici kojima se omogućuje utvrđivanje trenutačne adrese osobe? Ako da, koji registri ili usluge postoje i koji se postupci moraju slijediti? Koju naknadu, ako postoji, treba platiti?

Nemaju pristup tim informacijama; zbog zaštite osobnih podataka takav je pristup strogo ograničen. Ako strano tijelo želi dobiti informacije o boravištu pojedinca, na temelju informacija iz upravnih jedinica tim jedinicama treba predati zahtjev na slovenskom jeziku (za tu se uslugu ne naplaćuju nikakve pristojbe ili druge naknade), a potom upravno tijelo odlučuje o zahtjevu na temelju pravila nacionalnog prava. Ako je stranka koja želi dobiti informaciju fizička osoba, postupak upita tada je još zahtjevniji. Prema informacijama upravnih jedinica, one te informacije ne daju strankama. Osim toga, postoji i mogućnost postavljanja upita preko diplomatskih kanala.

Kako je prethodno navedeno, nadležni slovenski sud na temelju zahtjeva stranog suda samo provjerava i pribavlja informacije o adresi osobe.

4.3 Kako tijela u toj državi članici postupaju sa zahtjevom poslanim u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. o suradnji sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima u cilju otkrivanja trenutačne adrese osobe?

Sud provodi upite o boravištu pojedinca (vidjeti odgovor na pitanje 4.1.) kada primi zahtjev za izvođenje dokaza.

5 Kako se pismeno obično dostavlja u praksi? Postoje li alternativne metode koje se mogu primijeniti (osim nepropisne dostave iz točke 6. u nastavku)?

U pravilu se pismena dostavljaju poštom, iako se mogu dostavljati i sigurnim elektroničkim putem, preko službenika suda, na sudu ili na drugi način propisan zakonom te i preko detektiva ili izvršitelja koje je predložila stranka.

6 Je li elektronička dostava pismena (dostava sudskih ili izvansudskih pismena elektroničkom komunikacijom na daljinu, primjerice e-poštom, sigurnom internetskom aplikacijom, faksom, sms-om itd.) dopuštena u parničnim postupcima? Ako da, za koju je vrstu postupaka dopuštena ta metoda? Postoje li ograničenja u pogledu dostupnosti/pristupa toj metodi dostave pismena ovisno o tome tko je primatelj (pravni stručnjak, pravna osoba, poduzeće ili drugi poslovni subjekt itd.?)

Da. Dostava pismena obavlja se na sigurne adrese elektroničke pošte korisnika preko internetske stranice e-pravosuđe (e-Sodstvo) kojom upravlja Vrhovni sud Republike Slovenije (Vrhovno sodišče RS).

Elektronička dostava pismena dopuštena je u parničnom postupku i drugim građanskim sudskim postupcima u kojima se na elektroničku dostavu pismena primjenjuju pravila Zakona o parničnom postupku, npr. u postupcima u trgovačkim sporovima, radnim i socijalnim sporovima, neparničnim postupcima, postupcima o nasljeđivanju (još se ne primjenjuje u svim takvim postupcima) i zemljišnoknjižnim postupcima te u postupcima u slučaju nesolventnosti i postupcima izvršenja (elektronička dostava već se primjenjuje u svim tim postupcima).

Postoje ograničenja s obzirom na skupine u koje se razvrstavaju korisnici. Najprije se dijele u opće skupine:

  • korisnici koji ne moraju predočiti dokaz o identitetu pri upotrebi sustava e-pravosuđe (redoviti korisnici)
  • korisnici koji pristupaju sustavu e-pravosuđe upotrebom korisničkog imena i lozinke (registrirani korisnici) i
  • korisnici koji pristupaju sustavu e-pravosuđe upotrebom korisničkog imena i lozinke te kvalificirane digitalne potvrde (kvalificirani korisnici).

Kvalificirani korisnici obuhvaćaju:

  • interne kvalificirane korisnike (suci i službenici suda koji su ovlašteni obavljati e-zadatke u određenim vrstama građanskih sudskih postupaka) i
  • vanjske kvalificirane korisnike (javni bilježnici, odvjetnici, izvršitelji, upravitelji, Državno pravobraniteljstvo, Ured državnog tužitelja, trgovačka društva za prodaju nekretnina i općinska odvjetništva, odnosno tijela koja imaju ulogu zastupnika ili sudskog tijela u građanskom sudskom postupku te korisnici/stranke, odnosno pravne osobe, fizičke osobe ili državna i lokalna tijela koja imaju ulogu stranke u postupku u građanskom sudskom postupku).

7 „Nepropisna” dostava

7.1 Dopušta li zakon te države članice druge metode dostave u slučajevima kad nije bilo moguće dostaviti pismena primatelju (npr. obavijest na kućnu adresu, na ured ovršitelja, poštom ili oglašavanjem na obavijesnu ploču)?

U slučaju dostave sudskih pismena potrebno je razlikovati redovnu dostavu i osobnu dostavu.

U slučaju redovne dostave, najprije se mora pokušati obaviti zamjenska dostava. To znači da ako se osoba kojoj se pismena trebaju dostaviti ne zatekne na adresi boravišta, dostava se obavlja predajom pismena nekome od njezinih odraslih članova kućanstva, koji su ih dužni primiti (članak 140. stavak 1. ZPP-a). Ako se dostavlja na radno mjesto adresata, ali ga se tamo ne zatekne ili se nalazi na mjestu koje nije dostupno dostavljaču, pismeno se dostavlja osobi ovlaštenoj za primanje pošte ili drugoj osobi koja je to voljna učiniti. Ako adresat živi u smještajnom objektu (npr. učenički ili studentski dom, dom za samce, bolnica) i nema ni vlastiti poštanski sandučić, dostavljač uručuje pismeno osobi ovlaštenoj za primanje pošte za stanare tog objekta. Samo ako dostavu nije moguće obaviti na taj način, dostava fizičkoj osobi obavlja se tako da dostavljač ostavlja pismena u poštanskom sandučiću na adresi boravišta. U tom se slučaju smatra da je dostava obavljena na dan kad je pismeno ostavljeno u poštanskom sandučiću, o čemu je na pismenu potrebno navesti posebnu napomenu za adresata.

Ako adresat nema poštanski sandučić ili on nije u uporabi, pismena se isporučuju sudu koji je naložio dostavu, a u slučaju dostave poštom, poštanskom uredu u mjestu boravišta adresata, a na vratima adresata ostavlja se obavijest o pokušanoj dostavi, u kojoj se navodi gdje se pismena mogu preuzeti (članak 141. stavci 1. i 2. ZPP-a). Dostava se smatra obavljenom na dan kada je obavijest o pokušanoj dostavi ostavljena na vratima, o čemu je na obavijesti o pokušanoj dostavi potrebno navesti posebnu napomenu za adresata. Poštanski ured čuva pismena 30 dana. Ako adresat ne preuzme pismena u tom roku, pismena se vraćaju sudu. Pismena se na isti način dostavljaju državnim tijelima, tijelima samoupravnih lokalnih zajednica, pravnim osobama, samostalnim poduzetnicima, odvjetnicima i javnim bilježnicima kad god ih izvršitelj ne može dostaviti na adresu navedenu u registru.

Osobna dostava znači da se pismena dostavljaju osobno stranci. U skladu s člankom 142. ZPP-a sljedeći se dokumenti smatraju sudskim pismenima: tužbe, sudske odluke protiv kojih je dopuštena žalba, izvanredni pravni lijekovi i nalozi za plaćanje sudskih pristojbi za podneske u skladu s člankom 105. ZPP-a (tužbe, protutužbe, prijedlozi za sporazumni razvod braka itd.) i pozivi strankama na rasprave o nagodbi ili na prvu raspravu ako rasprava o nagodbi nije zakazana. Ostala pismena dostavljaju se osobno samo ako je to predviđeno zakonom ili ako sud smatra da je zbog isprava priloženih u izvorniku ili zbog nekog drugog razloga potreban veći oprez. Osobnom dostavom smatra se i dostava pismena u elektroničkom obliku (članak 141.a ZPP-a), koja se može obaviti dostavom ovjerenog prijepisa pismena u fizičkom obliku ili sigurnim elektroničkim putem. U potonjem slučaju pismena se dostavljaju putem pravosudnog informacijskog sustava izravno na registriranu adresu za dostavu pismena ili ih u sigurni elektronički poštanski sandučić dostavljaju pravne ili fizičke osobe koje obavljaju dostavu sigurnim elektroničkim putem kao registriranu djelatnost na temelju posebne dozvole Ministarstva pravosuđa.

U slučaju da se pismeno ne može isporučiti izravno adresatu, osobna dostava fizičkoj osobi obavlja se tako da dostavljač pismena isporuči sudu koji je naložio dostavu, a u slučaju dostave poštom, poštanskom uredu u mjestu boravišta adresata, pri čemu se u poštanskom sandučiću ili na vratima stana adresata ostavlja obavijest o pokušanoj dostavi, u kojoj se navodi gdje se pismena mogu preuzeti i rok od 15 dana u kojem ih adresat može preuzeti. Ako nije moguća dostava u elektroničkom obliku, pismena se dostavljaju na adresu za dostavu pismena registriranu u pravosudnom informacijskom sustavu ili u sigurni elektronički poštanski sandučić, o čemu je na pismenu potrebno navesti posebnu napomenu za adresata.

U slučaju da promijene adresu, stranke ili njihovi zastupnici dužni su prije dostave drugostupanjske odluke kojom se postupak pravomoćno završava odmah obavijestiti sud o svakoj promjeni svoje adrese. Ako to ne učine, sud će odrediti da se daljnje dostave toj stranci u postupku obavljaju stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda. Dostava pismena smatra se obavljenom po isteku osam dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču suda (članak 145. ZPP-a).

7.2 Ako se primjenjuju druge metode, kada se smatra da su dokumenti dostavljeni?

U slučaju redovne dostave smatra da je dostava obavljena na dan kad je pismeno ostavljeno u poštanskom sandučiću, o čemu je na pismenu potrebno navesti posebnu napomenu za adresata. Ako adresat nema poštanski sandučić, smatra se da su pismena dostavljena na dan pričvršćivanja na vrata obavijesti o pokušanoj dostavi pismena.

U slučaju osobne dostave, smatra se da su pismena dostavljena na dan kada ih je adresat preuzeo. Ako adresat ne preuzme pismena u roku od 15 dana, smatra se da su pismena dostavljena po isteku tog roka. Nakon isteka roka, dostavljač ostavlja pismena u poštanskom sandučiću adresata; ako adresat nema poštanski sandučić ili on nije u uporabi, pismena se vraćaju sudu.

7.3 Ako je druga metoda dostave pohrana pismena na posebno mjesto (npr. u poštanski ured), kako se primatelja obavješćuje o tom pohranjivanju?

U slučaju redovne dostave, kada se pismena ostave u poštanskom sandučiću, dostavljač na pismenima obavješćuje adresata o pravnim posljedicama te na obavijesti o isporuci i na pismenima navodi razloge takvog postupanja i datum stavljanja pismena u poštanski sandučić te ih potpisuje. Ako adresat nema poštanski sandučić i pismena se dostavljaju sudu / poštanskom uredu, dostavljač na vratima stana ostavlja obavijest o pokušaju dostave pismena, navodeći gdje se pismena može preuzeti i kada će se smatrati da su pismena uručena.

U slučaju osobne dostave, dostavljač u poštanskom sandučiću ostavlja obavijest u kojoj navodi gdje se pismena nalaze, rok u kojem ih je potrebno preuzeti te koje će posljedice nastupiti ako adresat ne preuzme pismena u tom roku. Dostavljač navodi razloge takvog postupanja i datum kada su pismena ostavljena kod adresata i na obavijest i na pismena koja se dostavljaju te ih potpisuje.

7.4 Ako primatelj odbija prihvatiti dostavu pismena, koje su posljedice toga? Smatraju li se pismena propisno dostavljenima ako odbijanje nije bilo zakonito?

Kad osoba kojoj su pismena upućena, odnosno osoba koja je dužna preuzeti pismena, bez zakonitog razloga odbije primiti pismena, dostavljač ih ostavlja u stanu ili na radnom mjestu osobe ili u njezinom poštanskom sandučiću, a ako nema poštanskog sandučića, pričvršćuje pismena na vrata stana. Dostavljač na dostavnici upisuje datum, vrijeme i razloge odbijanja dostave te mjesto na kojem su pismena ostavljena. Smatra se da je time dostava obavljena (članak 144. ZPP-a).

8 Dostava poštom iz inozemstva (članak 14. Uredbe o dostavi)

8.1 Ako poštanska služba dostavlja pismena poslana iz inozemstva primatelju u ovoj državi članici u situaciji u kojoj se zahtijeva potvrda o primitku (članak 14. Uredbe o dostavi), dostavlja li poštanska služba pismena samo primatelju ili smije, u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave, pismena dostaviti drugoj osobi na istoj adresi?

Zakonom o poštanskim uslugama (dalje u tekstu „ZPSto-2”; Službeni list Republike Slovenije [Uradni list RS], br. 51/09, 77/10 i 40/14 – ZIN-B) propisuje se da se preporučena i osigurana pošta moraju predati osobno adresatu na njegovoj adresi. Ako to nije moguće, preporučena i osigurana pošta predaje se nekom od odraslih članova kućanstva ili osobi koja je ovlaštena primati poštu (članak 41. ZPSto-2), pri čemu je odrasli član kućanstva osoba starija od 15 godina koja dijeli kućanstvo s adresatom (Opći uvjeti za pružanje univerzalnih poštanskih usluga od 1. rujna 2014.; dalje u tekstu „OU”)

8.2 U skladu s pravilima poštanske dostave u toj državi članici, kako se može utjecati na dostavu pismena iz inozemstva u skladu s člankom 14. Uredbe o dostavi br. 1393/2007 ako se na adresi za dostavu nije moglo doći ni do primatelja ni do druge osobe koja je ovlaštena primiti dostavu (ako je moguće u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave – vidi gore)?

Ako se preporučena pošta ne može predati prethodno navedenim osobama (osobno adresatu / odraslom članu kućanstva ili osobi koja je ovlaštena primati pismena) zbog njihove odsutnosti, dostavljač u poštanskom sandučiću ostavlja obavijest u kojoj navodi gdje je moguće preuzeti pošiljku i rok do kojeg je moguće preuzeti pošiljku. Ako adresat ne preuzme pošiljku u roku navedenom u obavijesti, pošta se vraća pošiljatelju. Ako adresat ne želi preuzeti preporučenu i osiguranu poštu, dostavljač na pošiljci ili dostavnici navodi datum i razloge odbijanja primitka i vraća poštu pošiljatelju.

8.3 Dozvoljava li poštanski ured određeno razdoblje za preuzimanje pismena prije nego se vrate kao nedostavljeni? Ako da, kako se primatelja obavještava da postoji pošta koju treba preuzeti u poštanskom uredu?

Pošiljka se može preuzeti u poštanskom uredu u roku od 15 dana od dana kada je adresat obaviješten o njezinu prispijeću. Iznimka od ovoga su pošiljke iz inozemstva na kojima je pošiljatelj prilikom slanja pošiljke naveo rok kraći od 15 dana. Rokovi za preuzimanje pošte računaju se kalendarski od dana nakon dana kada je adresat primio obavijest o pošiljci. Za poštu koja se čuva u poštanskim uredima kao poste restante i za poštu korisnika pretinaca u poštanskim uredima, rokovi se računaju kalendarski od dana nakon dana kada je pošta prispjela u poštanski ured (članak 27. OU-a).

U poštanskom sandučiću adresata ostavlja se obavijest u kojoj se navodi mjesto na kojem se pošiljka može preuzeti i rok u kojem je moguće preuzeti pošiljku.

9 Postoji li pisani dokaz o dostavi pismena?

Dostavnica je dokaz da je pismeno dostavljeno. Dostavnicu potpisuju primatelj i dostavljač, pri čemu primatelj na dostavnicu osobno slovima upisuje datum preuzimanja pošiljke. Ako je primatelj nepismen ili nije u stanju potpisati se, dostavljač će ispisati njegovo ime i prezime i slovima datum primitka te staviti napomenu zašto primatelj nije stavio svoj potpis.

Ako primatelj odbije potpisati dostavnicu, dostavljač će to zabilježiti na dostavnici i ispisati slovima datum dostave. Smatra se da je time dostava obavljena. Ako je dostava obavljena na temelju članka 142. stavka 3. ZPP-a (zamjenska dostava ili „fiktivna” dostava; vidjeti i točke 8.2. i 7.3.), na dostavnici se navodi datum ostavljanja obavijesti kod adresata i datum isporuke pismena sudu ili poštanskom uredu.

Ako su u skladu s odredbama ZPP-a pismena uručena drugoj osobi, a ne onoj kojoj su se pismena trebala dostaviti, na dostavnici će dostavljač naznačiti odnos tih dviju osoba (članak 149. stavak 5. ZPP-a).

10 Što se događa ako nešto pođe po zlu i primatelj ne primi pismeno ili se pri dostavi dogodi povreda zakona (npr. dokument se dostavi trećoj osobi)? Može li dostava pismena svejedno biti valjana (npr. je li moguće ispraviti povredu zakona) ili je potrebno iznova dostaviti pismeno?

Dostavnica sadržava sve elemente javne isprave i stoga se njome dokazuje istinitost činjenica koje su u njoj potvrđene. Međutim, prihvatljivo je dokazati da činjenice sadržane u njoj nisu točne.

U slučaju da adresat ne primi pismena ili u slučaju navodne nepravilne dostave, smatra se da se određeni nedostaci ili greške u dostavi pismena mogu otkloniti. Adresati stoga ne mogu tvrditi da je došlo do nepravilne dostave ako je iz njihova ponašanja nedvojbeno jasno da su unatoč nepravilnoj dostavi na neki drugi način bili upoznati sa sadržajem pismena. To vrijedi i u slučaju kada su pismena zaista bila u rukama adresata (npr. ako adresat preuzme pismena nakon isteka roka za njihovo preuzimanje). To je propisano i ZPP-om, u kojemu se navodi da se ne može tvrditi da je došlo do kršenja pravila dostave ako je adresat unatoč kršenju preuzeo pismena. U tom se slučaju smatra da je dostava obavljena u trenutku kada je adresat stvarno preuzeo pismena (članak 139. stavak 5. ZPP-a).

Otklanjanje ili ispravak grešaka u dostavi može se provesti i pravnim sredstvom restitutio in integrum (povrat u prijašnje stanje, vrnitev v prejšnje stanje), pri čemu je povrat u prijašnje stanje moguć ako je kašnjenje u otklanjanju određenih postupovnih radnji izazvao događaj koji stranka unatoč dužnoj pažnji ne može predvidjeti ili spriječiti. Ako stranka propusti raspravu ili rok za pravnu radnju i tako izgubi pravo na provedbu te radnje, sud joj na njezin prijedlog dopušta da to učini kasnije, ako se uvjeri da je stranka propustila raspravu ili rok zbog pravovaljanog razloga. Ako je restitutio in integrum dopušten, postupak se vraća u stanje kakvo je bilo prije kašnjenja, a sve odluke koje je sud donio zbog kašnjenja poništavaju se (članak 116. ZPP-a).

Prijedlog se mora predati u roku od 15 dana od dana prestanka razloga zbog kojeg je stranka propustila raspravu ili rok, a ako je stranka kasnije saznala za to kašnjenje, onda od dana kada je za njega saznala. Restitutio in integrum više se ne može zatražiti nakon što je isteklo šest mjeseci od dana kašnjenja (članak 117. ZPP-a). Subjektivni i objektivni rokovi prekluzivni su rokovi i ne mogu se produljiti.

11 Moram li platiti dostavu pismena i, ako da, koliko?

Dostava poštom kao opće prihvaćeni način dostave sudskih pismena ne znači nikakve zasebne troškove za stranke. Dostava na neki drugi način (primjerice preko posebne službe koja obavlja dostavu pismena kao registriranu poslovnu djelatnost) znači dodatne troškove pa je sud može naložiti samo na prijedlog stranke, koja mora položiti predujam dovoljan za pokrivanje troškova. Kako je utvrđeno u posebnom Pravilniku o djelovanju osoba koje obavljaju dostavu pismena u kaznenim i građanskim postupcima, dostavljači imaju pravo na plaću i nadoknadu troškova za svoj rad u skladu s ugovorom zaključenim sa sudom, pri čemu sud određuje iznos plaće i nadoknade troškova.

Posljednji put ažurirano: 10/02/2020

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.