Dostava pismena: službena dostava pravnih pismena

Slovačka
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Što pravni pojam „dostava pismena” znači u praksi? Zašto postoje posebna pravila o „dostavi pismena”?

Dostava pismena

Prema tumačenju sudske prakse „dostava pismena” smatra se postupovnom radnjom koju sud poduzima radi obavješćivanja stranke u postupku, ili treće osobe čija se suradnja u postupku zahtijeva, o napretku tog sudskog postupka. Potpuno i učinkovito informiranje stranaka o napretku postupka bitan je preduvjet za ispravno vođenje i zaključenje sudskog postupka – sud može djelovati i donositi odluke samo pod uvjetom da su strankama dostavljena sva pismena čiji su primitak i obavješćivanje o njima preduvjeti za sljedeću radnju u postupku, primjenu pravnog lijeka, postupovnih sredstava obrane ili zaštite i drugih radnji koje su dopustive samo u zakonskom ili sudskom roku. Posebno bitan preduvjet za zaključenje predmeta donošenjem pravomoćne odluke i za izvršivost sudske odluke dostava je sudskih odluka o meritumu predmeta. Važno je znati da se u članku 105. i dalje Zakona br. 160/2015, Zakona o parničnom postupku (Zákon č. 160/2015 Z.z., Civilný sporový poriadok), definiraju samo postupovni aspekti dostave (sudskih) pismena, dok je dostava akta u skladu s materijalnim pravom, tj. uključujući izraz volje u obliku pismena, uređena člankom 45. Zakona br. 40/1964, Građanskog zakonika (Zákon č. 40/1964 Zb., Občiansky zákonník). Postoji velika razlika između dostave u skladu s materijalnim i postupovnim propisima, posebno kad je riječ o učinku dostave, dovršetku postupka dostave i pokretanju pravnih posljedica.

Postojanje posebnih pravila za dostavu pismena

Svrha posebnih pravila za dostavu pismena u Zakonu o parničnom postupku pokušaj je zakonodavca da poštuje načelo ravnopravnosti stranaka i akuzatorni sustav u sudskim postupcima. Nitko u sudskom postupku ne smije biti stavljen u nepovoljan položaj, a svaka stranka mora biti jednako informirana o napretku sudskog postupka. Stranke moraju imati priliku pružiti potrebnu suradnju u postupku i upoznati se s izjavama i dokazima druge stranke, svim postupovnim radnjama suda povezanima s postupkom i osnovanosti predmeta. Načelo ravnopravnosti stranaka i akuzatorni sustav u postupku temeljni su i sastavni elementi prava na pravedno suđenje, koje je u Slovačkoj Republici ustavno pravo (članci 46. – 48. Ustava ili Ústava Slovenskej republiky), na temelju članka 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

2 Koja je pismena potrebno službeno dostaviti?

U širem smislu, službenom dostavom mogu se smatrati sve dostave koje se obavljaju u skladu sa Zakonom o parničnom postupku, odnosno dostava u elektronički poštanski sandučić (poželjno), dostava na elektroničku adresu (samo na zahtjev stranke), osobna dostava koju izvršava dostavljač koji zakonito obavlja tu djelatnost (poduzeće koje pruža poštanske usluge, sudski dostavljač) ili takva dostava koja nije osobna, dostava putem javne obavijesti ili poseban oblik dostave koju izvršavaju dostavljači koji zakonito obavljaju tu djelatnost (nadležni odjel policije, općinska policija, sudski izvršitelj, Služba zatvorske i sudske straže (Zbor väzenskej a justičnej stráže), ustanova za institucionalnu ili zaštitnu skrb, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo obrane). U užem smislu, formalna ili službena dostava odnosi se samo na osobnu dostavu sudskih pismena.

Sud primjenjuje postupak utvrđen za redovnu dostavu za pismena za koja se zakonom ne zahtijeva osobna dostava.

U različitim odredbama Zakona o parničnom postupku navedeno je za koja se pismena zahtijeva osobna dostava. Osim toga, pismena se dostavljaju osobnom dostavom kad sud to naloži u skladu s okolnostima određenog predmeta (sudovi obično upotrebljavaju osobnu dostavu npr. kad je riječ o pozivu na ročište radi osiguravanja postupovne sigurnosti). Činjenica da je zakonodavac utvrdio taj povlašteni način dostave različitih pismena potvrđuje važnost tih pismena i potrebu da se stranka upozna s njihovim sadržajem kako bi se ostvarilo pravo na pravedno suđenje. U skladu sa zakonom, osobna dostava potrebna je za sljedeća pismena: nalog kojim je sud dopustio izmjenu tužbe ako stranke nisu bile prisutne na ročištu na kojem se izmjena dogodila (članak 142. stavak 2. Zakona o parničnom postupku), tužbu s prilozima (članak 167. stavak 1. Zakona o parničnom postupku), odgovor na tužbu (replika) ako tuženik podnesenu tužbu ne priznaje u cijelosti (članak 167. stavak 3. Zakona o parničnom postupku), odgovor tužitelja na repliku u skladu s člankom 167. stavkom 3. Zakona o parničnom postupku (odgovor na repliku) (članak 167. stavak 4. Zakona o parničnom postupku), poziv na pripremno ročište (članak 169. stavak 2. Zakona o parničnom postupku), presudu (članak 223. stavak 1. Zakona o parničnom postupku), nalog za plaćanje zajedno s tužbom u skladu s člankom 266. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku, rješenje o poništenju naloga za plaćanje u skladu s člankom 267. stavkom 4. Zakona o parničnom postupku, rješenje u skladu s člankom 273. točkom (c) Zakona o parničnom postupku o obvezi podnošenja pisanog odgovora na tužbu u utvrđenom roku i o navođenju u tom odgovoru ključnih činjenica na kojima se temelji obrana stranke, o prilaganju isprava na koje se upućuje u odgovoru te o navođenju dokaza kojima stranka potkrjepljuje svoje tvrdnje, u skladu s člankom 273. točkom (a) Zakona o parničnom postupku.

3 Tko je odgovoran za dostavu pismena?

Sud je odgovoran za dostavu sudskih pismena i ovlašten je za dostavu pismena posredstvom dostavljača koji zakonito obavljaju tu djelatnost kad je to potrebno. Iz sustavnog tumačenja Zakona o parničnom postupku proizlazi sljedeći redoslijed prvenstva kad je riječ o dostavi pismena:

  1. dostavlja ih sud na ročištu ili u okviru izvršenja neke druge radnje
  2. dostava u elektronički poštanski sandučić u skladu sa Zakonom br. 305/2013 o elektroničkom obliku izvršavanja ovlasti javnih tijela i o izmjeni pojedinih akata (Zakon o e-upravi) (zákon č. 305/2013 Z.z. o elektronickej podobe výkonu pôsobnosti orgánov verejnej moci a o zmene a doplnení niektorých zákonov, zákon o e-Governmente)
  3. dostava na elektroničku adresu na zahtjev stranke, ako za ta pismena nije propisana obveza osobne dostave
  4. dostava koju izvršava dostavljač koji zakonito obavlja tu djelatnost:

–               obično poduzeće koje pruža poštanske usluge ili sudski dostavljač

–               ako sud to smatra nužnim, može naložiti da dostavu izvrši nadležni odjel policije, sudski izvršitelj ili općinska policija

–               u posebnim slučajevima sud dostavlja pismena preko: Službe zatvorske i sudske straže (dostava fizičkim osobama koje služe zatvorsku kaznu ili su u pritvoru), ustanova za institucionalnu ili zaštitnu skrb (dostava fizičkim osobama koje su smještene u takve ustanove), Ministarstva vanjskih i europskih poslova (dostava fizičkim osobama koje uživaju diplomatske povlastice i imunitet, osobama koje žive u kućanstvu s osobama koje uživaju diplomatske povlastice i imunitet ili osobama kojima se pismena trebaju dostaviti u prostorima zaštićenima diplomatskim imunitetom) i Ministarstva obrane (dostava profesionalnim vojnicima i dostava pismena koja se ne mogu dostaviti na drukčiji način)

–               posebnom dostavom smatra se i dostava putem javne obavijesti ako je tako utvrđeno u Zakonu o parničnom postupku (na primjer, u slučaju nepoznate adrese fizičke osobe) ili nekom drugom propisu (npr. u članku 199. Zakon o izvanparničnom postupku (Civilný mimosporový poriadok)).

4 Dostava upita

4.1 U skladu s Uredbom (EZ) br. 1393/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenog 2007. o dostavi u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima, nastoji li tijelo koje prima zahtjev u toj državi članici na vlastitu inicijativu pronaći trenutačno boravište primatelja pismena koje je potrebno dostaviti ako primatelj više ne boravi na adresi koja je poznata tijelu koje podnosi zahtjev?

U tim slučajevima slovački sudovi uvijek aktivno nastoje utvrditi trenutačno boravište adresata, prvenstveno provjerom Registra stanovnika Slovačke Republike (Register obyvateľov Slovenskej republiky) koji je elektronički povezan s informacijskim sustavima sudova. Sud može odmah utvrditi prebivalište ili boravište navedeno u tom registru (ako takva adresa postoji). Agencija za socijalno osiguranje (Sociálna poisťovňa) trenutačno isto tako surađuje elektroničkim putem sa slovačkim sudovima putem sudskog registra, a sud može zatražiti određene informacije koje evidentira Agencija za socijalno osiguranje, posebno adresu stranke u postupku kako je navedena u Agenciji za socijalno osiguranje i ime trenutačnog ili bivšeg poslodavca stranke (preko kojeg se u nekim slučajevima može utvrditi trenutačno boravište stranke ili se pismeno može dostaviti izravno na radno mjesto ako to dopuštaju okolnosti predmeta). Sud je isto tako zakonom ovlašten zatražiti suradnju poreznog ureda, općine, zatvora itd. te se, ako je to moguće, raspituje o trenutačnom boravištu adresata i kod drugih osoba (npr. rodbine) koje bi mogle imati tu informaciju.

4.2 Imaju li strana pravosudna tijela i/ili stranke u sudskim postupcima pristup registrima ili uslugama u toj državi članici kojima se omogućuje utvrđivanje trenutačne adrese osobe? Ako da, koji registri ili usluge postoje i koji se postupci moraju slijediti? Koju naknadu, ako postoji, treba platiti?

Kako je prethodno navedeno, slovački sudovi putem sudskog registra imaju izravan pristup podacima sadržanima u Registru stanovnika Slovačke Republike. Stranke u sudskim postupcima imaju mogućnost zatražiti podatke iz Registra stanovnika Slovačke Republike (izdavanje potvrde ili pisane obavijesti o trenutačnom boravištu neke osobe) uz plaćanje upravne pristojbe u iznosu od 5 EUR.

4.3 Kako tijela u toj državi članici postupaju sa zahtjevom poslanim u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. o suradnji sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima u cilju otkrivanja trenutačne adrese osobe?

Prema informacijama dostupnima Ministarstvu pravosuđa Slovačke Republike, slovački sudovi općenito prihvaćaju takve zahtjeve i poduzimaju radnje za utvrđivanje trenutačne adrese te osobe, te time udovoljavaju zahtjevu. U tu svrhu primjenjuju postupke opisane u prethodnim točkama.

5 Kako se pismeno obično dostavlja u praksi? Postoje li alternativne metode koje se mogu primijeniti (osim nepropisne dostave iz točke 6. u nastavku)?

Kako je navedeno u točki 3., sud daje prednost osobnoj dostavi na ročištu ili u okviru izvršenja neke druge radnje. Pismena može dostaviti i na sljedeće načine:

  • dostavom u elektronički poštanski sandučić u skladu sa Zakonom o e-upravi
  • dostavom na elektroničku adresu na zahtjev stranke, ako za ta pismena nije propisana obveza osobne dostave
  • upotrebom usluga dostavljača koji zakonito obavljaju tu djelatnost (poštanski ured, sudski dostavljač; ako je to potrebno, nadležni odjel policije, sudski izvršitelj ili općinska policija; u posebnim slučajevima Služba zatvorske i sudske straže, ustanova za institucionalnu ili zaštitnu skrb, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo obrane)
  • dostavom putem javne obavijesti.

Postupak dostave pismena određuje sud ovisno o vrsti pismena i osim osobne dostave prednost daje dostavi u elektronički poštanski sandučić, u koji se mogu dostaviti i dokumenti za koje je propisana osobna dostava (za razliku od elektroničke adrese, odnosno adrese elektroničke pošte, koja se ne može upotrebljavati u svrhu dostave pismena koja je potrebno dostaviti osobnom dostavom). Kao što je prethodno navedeno, za određene osobe zakonom se zahtijeva posebna dostava koju izvršavaju dostavljači koji zakonito obavljaju tu djelatnost i koji su utvrđeni u zakonu te se u takvim slučajevima ne može upotrebljavati dostava u elektroničke poštanske sandučiće (Služba zatvorske i sudske straže, ustanova za institucionalnu ili zaštitnu skrb, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo obrane), a u zakonodavstvu su navedeni i slučajevi kad se dostava mora izvršiti putem javne obavijesti (kako bi se neodređena skupina ljudi obavijestila o odluci). Isto tako, kao što je prethodno navedeno, zbog praktičnih razloga sud može odlučiti da pismeno dostavi preko nadležnog odjela policije, sudskog izvršitelja ili općinske policije.

Najveću količinu pismena sudovi trenutačno dostavljaju poštom, u obliku preporučenih pisama (redovna dostava) ili službenih dopisa (osobna dostava). Očekujemo da će se nakon 1. srpnja 2017. (do kada bi se svi elektronički poštanski sandučići trebali aktivirati u skladu sa Zakonom o e-upravi) velik dio pismena dostavljati u elektroničke poštanske sandučiće. Oni će biti obvezni za sve pravne osobe (sudovi više neće slati pismena u fizičkom obliku, osim iznimaka predviđenih zakonom), dok će se pismena fizičkim osobama dostavljati u elektroničke poštanske sandučiće samo na njihov zahtjev.

U slučaju slanja pismena na poštansku adresu adresata (ako ih nije moguće dostaviti u elektronički poštanski sandučić), bez obzira na to je li riječ o redovnoj dostavi ili osobnoj dostavi, sud dostavlja pismena na adresu koju je naveo adresat. Ako dostava nije uspješno izvršena, sud pismena dostavlja:

  1. fizičkoj osobi na adresu navedenu u Registru stanovnika Slovačke Republike ili na adresu boravišta stranog državljanina u Slovačkoj prema njegovoj vrsti boravka
  2. pravnoj osobi na adresu njezina sjedišta navedenu u Poslovnom registru (Obchodný register), ili drugom javnom registru (npr. Trgovački registar, Živnostenský register).

Alternativne metode osim dostave drugoj osobi

U novom Zakonu o parničnom postupku ne navode se alternativne metode osim dostave drugoj osobi, a uvođenjem stroge objektivne odgovornosti stranaka za podatke upisane u javne registre dostava drugoj osobi u tom smislu prestala je postojati.

6 Je li elektronička dostava pismena (dostava sudskih ili izvansudskih pismena elektroničkom komunikacijom na daljinu, primjerice e-poštom, sigurnom internetskom aplikacijom, faksom, sms-om itd.) dopuštena u parničnim postupcima? Ako da, za koju je vrstu postupaka dopuštena ta metoda? Postoje li ograničenja u pogledu dostupnosti/pristupa toj metodi dostave pismena ovisno o tome tko je primatelj (pravni stručnjak, pravna osoba, poduzeće ili drugi poslovni subjekt itd.?)

Sud može pismena dostaviti i elektroničkim putem (e-poštom) ako stranka u postupku to zatraži pisanim putem i obavijesti sud o adresi za slanje pismena elektroničkim putem. Pismeno se smatra dostavljenim tri dana nakon slanja, čak i ako ga adresat nije pročitao. Takva je dostava zabranjena za pismena koja se dostavljaju osobno. Stoga ta metoda nije ograničena vrstom postupka ili time tko je adresat, već vrstom pismena koje se dostavlja. Taj oblik dostave ne može se upotrijebiti ako sud pismeno može dostaviti osobnom dostavom ili dostavom u elektronički poštanski sandučić.

Kao što je vidljivo iz prethodnog objašnjenja, slovački sudovi moraju dati prednost dostavi u elektroničke poštanske sandučiće, koji su obvezni za pravne osobe i dostupni fizičkim osobama. Do 30. lipnja 2017. svaka (slovačka) pravna osoba mora aktivirati elektronički poštanski sandučić i od tog će se datuma dostava pismena pravnim osobama izvršavati isključivo u elektroničke poštanske sandučiće, osim ako se posebnim propisima zabranjuje takva dostava – trenutačno se to uglavnom odnosi na pismena koja se mogu dostaviti samo u fizičkom obliku ili putem javne obavijesti (usput treba napomenuti da se Zakonom o e-upravi uređuju i „elektroničke oglasne ploče”). Trenutačno sudovi isto tako moraju dati prednost dostavi u elektroničke poštanske sandučiće, no neke pravne osobe još nisu aktivirale svoje elektroničke poštanske sandučiće pa im je pismena potrebno dostaviti na uobičajen način. Elektronički poštanski sandučići dostupni su i fizičkim osobama, ali aktiviraju se samo na njihov zahtjev, što znači da ako fizička osoba ne zatraži aktiviranje svojeg elektroničkog poštanskog sandučića, pismena će se i dalje dostavljati na uobičajen način. Međutim, ako fizička osoba zatraži aktiviranje svojeg elektroničkog poštanskog sandučića, sud će im pismena dostaviti samo u tom obliku (osim ako se zakonom zabranjuje elektronička dostava određene vrste pismena), osim ako se Zakonom o parničnom postupku zahtijeva posebna dostava posredstvom Službe zatvorske i sudske straže, ustanove za institucionalnu ili zaštitnu skrb, Ministarstva vanjskih i europskih poslova ili Ministarstva obrane (vidjeti točku 3. odlomak 4.).

7 „Nepropisna” dostava

7.1 Dopušta li zakon te države članice druge metode dostave u slučajevima kad nije bilo moguće dostaviti pismena primatelju (npr. obavijest na kućnu adresu, na ured ovršitelja, poštom ili oglašavanjem na obavijesnu ploču)?

Zakonom o parničnom postupku obuhvaćena je dostava drugoj osobi kad je riječ o fizičkim primjercima pismena, a Zakonom o e-upravi obuhvaćena je dostava u elektroničke poštanske sandučiće.

Kad je riječ o Zakonu o e-upravi, ne može se govoriti o dostavi drugoj osobi u pravom smislu riječi zato što sama aktivacija elektroničkog poštanskog sandučića (bez obzira na to je li riječ o automatskoj aktivaciji za pravne osobe ili dobrovoljnoj aktivaciji za fizičke osobe) znači da adresa adresata ne može biti „nepoznata” te ne može nastupiti situacija u kojoj „pismeno nije moguće dostaviti”. Sama pohrana službene elektroničke poruke (pošiljke suda) u elektronički poštanski sandučić znači da je adresat ima na raspolaganju. Smatra se da je službena elektronička poruka dostavljena dan nakon pohrane u elektronički poštanski sandučić. Međutim, kad je riječ o pismenu za koje se Zakonom o parničnom postupku zahtijeva osobna dostava, ako adresat ne preuzme poruku iz sustava (odnosno ne pročita je), smatra se da je pismeno dostavljeno istekom roka od 15 dana koji započinje na dan nakon što je službena elektronička poruka pohranjena u sandučić. Ta se metoda ne može primijeniti na dostavu naloga za plaćanje, za koji je zabranjena dostava drugoj osobi.

Kad je riječ o uobičajenoj dostavi u skladu sa Zakonom o parničnom postupku (koja će se nastaviti izvršavati za fizičke osobe), primjena pretpostavke dostave identična je bez obzira na oblik dostave, odnosno bez obzira na to je li riječ o redovnoj ili osobnoj dostavi. Ako je adresa adresata upisana u javni registar (Registar stanovnika za fizičke osobe, Poslovni registar za pravne osobe), a pošiljka se vrati sudu kao nedostavljena, smatra se da je dostavljena na dan povratka pošiljke na sud. Ako adresa fizičke osobe nije upisana u Registar stanovnika, dostava se izvršava objavom na službenoj oglasnoj ploči suda i njegovim internetskim stranicama, a smatra se da je pošiljka dostavljena 15 dana nakon takve objave obavijesti. Ta se metoda dostave drugoj osobi ne može upotrebljavati u pogledu dostave naloga za plaćanje.

7.2 Ako se primjenjuju druge metode, kada se smatra da su dokumenti dostavljeni?

Vidjeti odgovor na pitanje 5. – alternativne metode dostave.

7.3 Ako je druga metoda dostave pohrana pismena na posebno mjesto (npr. u poštanski ured), kako se primatelja obavješćuje o tom pohranjivanju?

Nije riječ o zasebnoj metodi, već o redovnoj dostavi koju izvršava poduzeće koje pruža poštanske usluge – ako adresat nije kod kuće, poštar obavješćuje adresata da su pismena (bez obzira na to je li riječ o preporučenoj pošti ili osobnoj dostavi) pohranjena u poštanskom uredu tako što ostavlja pisanu obavijest u poštanskom sandučiću (na kućnoj adresi) adresata.

7.4 Ako primatelj odbija prihvatiti dostavu pismena, koje su posljedice toga? Smatraju li se pismena propisno dostavljenima ako odbijanje nije bilo zakonito?

Ako adresat odbije prihvatiti pismeno bez valjanog razloga, pismeno se smatra dostavljenim na dan kada je njegovo prihvaćanje odbijeno; sudski dostavljač mora o tome obavijestiti adresata. Ako dostava nije zakonski izvršena (npr. sudski dostavljač nije obavijestio adresata o posljedicama odbijanja prihvaćanja pismena), nema pravni učinak.

8 Dostava poštom iz inozemstva (članak 14. Uredbe o dostavi)

8.1 Ako poštanska služba dostavlja pismena poslana iz inozemstva primatelju u ovoj državi članici u situaciji u kojoj se zahtijeva potvrda o primitku (članak 14. Uredbe o dostavi), dostavlja li poštanska služba pismena samo primatelju ili smije, u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave, pismena dostaviti drugoj osobi na istoj adresi?

Ako se zahtijeva potvrda primitka, poštanski ured (Slovenská pošta, a.s., kao tradicionalni pružatelj poštanskih usluga) dostavlja pismena samo ako adresat ili ovlašteni primatelj (ako pismeno ne može biti dostavljeno adresatu) dostavi dokaz o identitetu pri preuzimanju pošiljke, dopusti upis broja identifikacijskog dokumenta i potvrdi primitak. Ovlašteni primatelji za pismena upućena fizičkoj osobi jesu bračni drug adresata i sve osobe u dobi od 15 godina ili više koje žive s adresatom u istoj kući ili stanu. Međutim, pismena za koje se zahtijeva osobna dostava ne mogu se uručiti tim osobama.

8.2 U skladu s pravilima poštanske dostave u toj državi članici, kako se može utjecati na dostavu pismena iz inozemstva u skladu s člankom 14. Uredbe o dostavi br. 1393/2007 ako se na adresi za dostavu nije moglo doći ni do primatelja ni do druge osobe koja je ovlaštena primiti dostavu (ako je moguće u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave – vidi gore)?

U tom slučaju poštar ostavlja pisanu obavijest u poštanskom sandučiću (na kućnoj adresi) adresata o tome da su pismena pohranjena u poštanskom uredu. Adresat ili ovlašteni primatelj može preuzeti pismena u roku od 18 kalendarskih dana. Taj rok može se produljiti na zahtjev adresata. Ako se pismena ne preuzmu u roku, smatra se da se ne mogu dostaviti i poštanska služba vraća nedostavljena pismena pošiljatelju.

8.3 Dozvoljava li poštanski ured određeno razdoblje za preuzimanje pismena prije nego se vrate kao nedostavljeni? Ako da, kako se primatelja obavještava da postoji pošta koju treba preuzeti u poštanskom uredu?

Rok je 18 kalendarskih dana i može se produljiti na zahtjev adresata. Adresata se obavješćuje pisanom obaviješću koja se ostavlja u poštanskom sandučiću (na kućnoj adresi) adresata.

9 Postoji li pisani dokaz o dostavi pismena?

Da, u skladu sa Zakonom o parničnom postupku potvrda primitka, koja je dokaz dostave sudskog pismena, javna je isprava. Informacije u potvrdi primitka smatraju se istinitima, osim ako postoje dokazi o suprotnome. Stranka u postupku koja osporava točnost informacija u potvrdi primitka (tvrdeći da nije poštovan zakonski postupak dostave) obvezna je dostaviti dokaze kako bi sud utvrdio te tvrdnje. Ako sud dostavi pismeno na ročištu ili u okviru neke druge postupovne radnje, o tome se unosi bilješka u zapisnik ročišta.

Zakon o e-upravi obuhvaća elektroničku potvrdu primitka, odnosno potvrdu o osobnoj dostavi pismena (službena poruka) – primatelj je obvezan potvrditi dostavu službene elektroničke poruke u obliku elektroničke potvrde primitka; potvrda dostave preduvjet je za to da se sadržaj službene elektroničke poruke učini dostupnim primatelju u njegovu elektroničkom poštanskom sandučiću. Elektronička potvrda primitka sadržava datum, sat, minutu i sekundu dostave službene poruke. Kao i u slučaju „fizičke” potvrde primitka, podaci sadržani u njoj smatraju se istinitima ako se ne dokaže drukčije te se njezini učinci isto tako mogu osporavati.

10 Što se događa ako nešto pođe po zlu i primatelj ne primi pismeno ili se pri dostavi dogodi povreda zakona (npr. dokument se dostavi trećoj osobi)? Može li dostava pismena svejedno biti valjana (npr. je li moguće ispraviti povredu zakona) ili je potrebno iznova dostaviti pismeno?

Vidjeti točke 5., 7.1. i 7.4. za alternativne metode dostave. Ako je dostava izvršena protivno zakonu, potrebno je ponoviti dostavu pismena; u slovačkom pravu ne postoji mogućnost potvrđivanja nevaljane dostave. Sve dostave sudskih pismena izvršene na način koji nije obuhvaćen zakonskim metodama nemaju pravni učinak i ne proizvode pravne posljedice predviđene zakonom.

11 Moram li platiti dostavu pismena i, ako da, koliko?

Za dostavu sudskih pismena ne naplaćuje se naknada.

Posljednji put ažurirano: 13/05/2020

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Povratne informacije

Koristite se obrascem u nastavku kako biste podijelili svoje komentare i povratne informacije o našoj novoj internetskoj stranici