1 Što pravni pojam „dostava pismena” znači u praksi? Zašto postoje posebna pravila o „dostavi pismena”?
Dostava pismena
Prema tumačenju sudske prakse „dostava pismena“ smatra se korakom u postupku koji sud poduzima radi obavješćivanja stranke u postupku ili treće osobe, čija se suradnja u postupku zahtijeva, o napretku tog sudskog postupka. Potpuno i učinkovito informiranje stranaka o napretku postupka bitan je preduvjet za ispravno vođenje i zaključenje sudskih postupaka – sud može djelovati i donositi odluke samo pod uvjetom da su strankama dostavljena sva pismena čiji su primitak i obavješćivanje o njima preduvjet su za sljedeći korak u postupku, primjenu pravnog lijeka, postupovnih sredstava obrane ili zaštite i drugih radnji koje su dopustive samo u zakonskom ili sudskom roku. Posebno je dostava sudskih odluka o meritumu predmeta bitan preduvjet za zaključenje predmeta donošenjem pravomoćne odluke i za izvršivost sudske odluke. Važno je znati da se u Odjeljku 45. i dalje Zakona br. 99/1963, Zakona o parničnom postupku (Zákon č. 99/1963 Zb., Občiansky súdny poriadok), definiraju samo postupovni aspekti dostave (sudskih) pismena, dok je dostava akta prema materijalnom pravu, tj. uključujući izraz volje u obliku pismena, uređena Odjeljkom 45. Zakona br. 40/1964, Građanskog zakonika (Zákon č. 40/1964 Zb., Občiansky zákonník). Postoji velika razlika između dostave prema materijalnim i postupovnim propisima, posebno o učinku dostave, dovršetku postupka dostave i pokretanju pravnih posljedica.
Postojanje posebnih pravila za dostavu pismena
Svrha posebnih pravila za dostavu pismena u Zakonu o parničnom postupku pokušaj je zakonodavstva da poštuje načelo ravnopravnosti stranaka i akuzatorni sustav u sudskim postupcima. Nitko u sudskim postupcima ne smije biti stavljen u nepovoljan položaj, a svaka stranka mora biti jednako informirana o napretku sudskog postupka. Stranke moraju imati priliku osigurati potrebnu suradnju u postupku i upoznati se s izjavama i dokazima druge stranke, svim postupovnim radnjama suda povezanim s postupkom i osnovanosti predmeta. Načelo ravnopravnosti stranaka i akuzatorni sustav u postupku temeljni je i određujući element prava na pravedno suđenje, koje je u Slovačkoj Republici ustavno pravo (članci 46. – 48. Ustava ili Ústava Slovenskej republiky), na temelju članka 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
2 Koja je pismena potrebno službeno dostaviti?
Općenito, sve dostave koje se obavljaju u skladu sa Zakonom o parničnom postupku mogu se smatrati službenom dostavom, tj. (1) redovna dostava (Odjeljak 46.), (2) osobna dostava (Odjeljak 47.) i (3) dostava stavljanjem na oglasnu ploču (Odjeljak 47.a). U užem smislu, formalna ili službena dostava odnosi se samo na osobnu dostavu sudskih pismena.
Sud primjenjuje postupak utvrđen za redovnu dostavu za pismena za koje se zakonom ne zahtijeva osobna dostava.
Sud primjenjuje kvalificiranu metodu za dostavu (tj. osobnu dostavu) ako to zahtijevaju relevantne odredbe Zakona o parničnom postupku ili, s obzirom na određene okolnosti sudac odredi tu metodu – uobičajeni primjer bio bi poziv na raspravu u pisanom obliku, u slučaju kada se u zakonu ne navodi da je osobna dostava obvezna, ali sudac će općenito odrediti ovaj oblik dostave. Prema zakonu, osobna dostava potrebna je za informiranje o mogućnosti zahtijevanja da se pismena dostave na alternativnu adresu (Odjeljak 49. stavak 5.), prijedlog za početak postupka s prilozima (Odjeljak 79. stavak 4., Odjeljak 114. stavak 2.), nalog za početak postupka po službenoj dužnosti suda (Odjeljak 81. stavak 3.), prijedlog za izmjenu (Odjeljak 95. stavak 1.), nalog o obvezi tuženika da dostavi očitovanja na prijedlog (Odjeljak 114. stavak 4.), presudu (Odjeljak 158. stavak 2.), nalog za plaćanje dostavljen tuženiku (Odjeljak 173. stavak 1.), europski platni nalog dostavljen tuženiku (Odjeljak 174.a stavak 2.), nalog za namirenje dostavljen tuženiku (Odjeljak 174.b stavak 4., Odjeljak 173.), nalog za plaćanje mjenice ili zadužnice (čeka) dostavljen tuženiku (Odjeljak 175. stavak 1.), određene vrste naloga u ostavinskim raspravama (Odjeljak 175.a stavak 3.), informacije o posljedicama odricanja od nasljedstva (Odjeljak 175.i stavak 2.), nalog u postupku pohrane (Odjeljak 185.a stavak 3.), nalog u postupku otkupa instrumenata (Odjeljak 185.j stavak 2.), nalog za izvršenje odluke o ovrsi prihoda (Odjeljak 282. stavak 2., Odjeljak 294. stavak 3.), nalog za izvršenje odluke izdavanjem naloga za plaćanje s bankovnog računa i obavijest o pravomoćnosti tog naloga koja se dostavlja banci (Odjeljak 306., 307. stavak 1.) i nalog za izvršenje odluke putem ovršnog naloga (Odjeljak 313. stavak 2.).
Sud obavlja dostavu objavom na oglasnoj ploči ako je to zakonom određeno i ako su stranke u postupku ili njihovo trenutačno boravište nepoznati sudu.
3 Tko je odgovoran za dostavu pismena?
Tijelo nadležno za dostavu sudskih pismena je sud, koji ponajprije sam dostavlja pismena (bilo neposredno na raspravi ili putem sudskih službenika) ili poštom. Međutim, zakonom je sudu omogućena i dostava pismena putem sudskog izvršitelja, općinskog tijela, nadležnog odjela policije (Policajný zbor) i, u slučajevima navedenim u odgovarajućoj uredbi, Ministarstva pravosuđa Slovačke Republike (Ministerstvo spravodlivosti Slovenskej republiky) (za osobe koje uživaju diplomatske povlastice i imunitet ili druge osobe koje se nalaze na mjestu boravišta tih osoba ili kojima se pismena trebaju dostaviti u objektima ili prostorijama zaštićenim diplomatskim imunitetom; ministarstvo se koristi i za dostavu u druge zemlje, osim ako je međunarodnom konvencijom, međudržavnim ugovorom o pravnoj pomoći ili uredbom Vijeća (EZ) utvrđen drugi pravni režim).
Dostavu osobama koje služe zatvorsku kaznu ili koje su pritvorene obavljaju kaznionice i zatvorske ustanove u kojima su smještene. Dostavu osobama u institucionalnoj zaštitnoj zdravstvenoj skrbi i osobama smještenim u zdravstvenim ustanovama obavlja uprava odnosne zdravstvene ustanove; isti postupak primjenjuje se mutatis mutandis za štićenike domova za mladež i drugih kolektivnih objekata za zbrinjavanje mladeži. Pismena za pripadnike oružanih snaga Slovačke Republike koji obavljaju izvanrednu službu i za profesionalne vojnike koji obavljaju državnu službu mogu se dostaviti preko njihovih zapovjednika. Pismena za pripadnike oružanih snaga koji nemaju smještaj u zgradama u vlasništvu oružanih snaga dostavljaju se neposredno.
4 Dostava upita
4.1 U skladu s Uredbom (EZ) br. 1393/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenog 2007. o dostavi u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima, nastoji li tijelo koje prima zahtjev u toj državi članici na vlastitu inicijativu pronaći trenutačno boravište primatelja pismena koje je potrebno dostaviti ako primatelj više ne boravi na adresi koja je poznata tijelu koje podnosi zahtjev?
U tim slučajevima slovački sudovi uvijek nastoje aktivno utvrditi trenutačno boravište adresata, prvenstveno upućivanjem na registar stanovnika Slovačke Republike (Register obyvateľov Slovenskej republiky) koji je elektronički povezan s informatičkim sustavima sudova. Sud može odmah utvrditi mjesto stalnog ili privremenog boravišta navedeno u tom registru (ako takva adresa postoji). Agencija za socijalno osiguranje (Sociálna poisťovňa) elektroničkim putem također surađuje sa slovačkim sudovima putem sudskog registra, a sud može zatražiti određene informacije koje evidentira Agencija za socijalno osiguranje, posebno adresu stranke u postupku kako je navedena u Agenciji za socijalno osiguranje i ime trenutačnog ili bivšeg poslodavca stranke (putem kojeg se u nekim slučajevima može utvrditi trenutačno boravište stranke ili se pismeno može dostaviti neposredno na radno mjesto ako to dopuste okolnosti slučaja). Ako je ovlašten zakonom, sud može zatražiti suradnju općinskih tijela, lokalnih tijela državne uprave, policije i drugih javnih tijela i pravnih osoba te fizičkih osoba koje imaju dozvole za rad radi utvrđivanja trenutačnog boravišta stranke u postupku (adresata). Ako je moguće, sud pita i druge osobe (npr. rodbinu) koje mogu znati trenutačno boravište adresata.
4.2 Imaju li strana pravosudna tijela i/ili stranke u sudskim postupcima pristup registrima ili uslugama u toj državi članici kojima se omogućuje utvrđivanje trenutačne adrese osobe? Ako da, koji registri ili usluge postoje i koji se postupci moraju slijediti? Koju naknadu, ako postoji, treba platiti?
Kako je prethodno navedeno, slovački sudovi putem sudskog registra imaju izravan pristup podacima sadržanim u registru stanovnika Slovačke Republike. Stranke u sudskim postupcima imaju mogućnost zatražiti podatke iz registra stanovnika Slovačke Republike (izdavanje potvrde ili pisane obavijesti o trenutačnom boravištu neke osobe) uz plaćanje upravne pristojbe u iznosu od pet eura.
4.3 Kako tijela u toj državi članici postupaju sa zahtjevom poslanim u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. o suradnji sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima u cilju otkrivanja trenutačne adrese osobe?
Prema informacijama dostupnim Ministarstvu pravosuđa Slovačke Republike, slovački sudovi općenito prihvaćaju takve zahtjeve i poduzimaju korake za utvrđivanje trenutačne adrese te osobe, te time udovoljavaju zahtjevu. U tu svrhu primjenjuju postupke opisane u prethodnim točkama.
5 Kako se pismeno obično dostavlja u praksi? Postoje li alternativne metode koje se mogu primijeniti (osim nepropisne dostave iz točke 6. u nastavku)?
Kako je navedeno u točki 3., sud prvenstveno dostavlja pismena samostalno ili poštom, ali zakonom je sudu dopuštena i dostava pismena putem sudskog izvršitelja, općinskog tijela, nadležnog odjela policije ili Ministarstva pravosuđa. Dostava osobama u kolektivnim ustanovama može se obaviti putem tih ustanova, dok se dostava putem zapovjednika primjenjuje za pripadnike oružanih snaga i profesionalne vojnike.
Sud odlučuje o postupku dostave pismena ovisno o vrsti pismena i o tome je li poznato trenutačno boravište adresata. U ovom slučaju Zakonom o parničnom postupku pravi se razlika između redovne dostave, osobne dostave i dostave stavljanjem na oglasnu ploču suda. Najveću količinu pismena sudovi dostavljaju poštom, ili preporučenim pismima (redovna dostava) ili službenim dopisima (osobna dostava).
U slučaju redovne dostave sud dostavlja pismeno u boravište, sjedište (mjesto obavljanja djelatnosti), radno mjesto ili gdje god se adresat može pronaći. Kako je navedeno u točki 2., sud primjenjuje osobnu dostavu ako je ovaj oblik dostave propisan zakonom (npr. za presudu) ili ako to odredi sudac ili predsjednik vijeća u postupku (obično za sudske pozive itd.).
Za dostavu stavljanjem na oglasnu ploču suda pismeno se smatra dostavljenim petnaesti dan od stavljanja. Zakonom o parničnom postupku sud se obvezuje dostaviti pismeno stavljanjem na svoju oglasnu ploču u postupcima ostavinske rasprave ako uključuju poziv vjerovnicima da prijave svoje tražbine unutar određenog vremenskog roka (Odjeljak 175.n) ili nalog kojim se nalaže likvidacija nasljedstva (Odjeljak 175.t stavak 2.) ili ako se imovina treba dostaviti u drugu državu (Odjeljak 175.z stavak 2.) te u postupcima o pohrani ako uključuju nalog da se predmet pohrane treba prenijeti na državu (Odjeljak 185.g stavak 1.), kao i u postupcima o otkupu instrumenata ako uključuju nalog koji sadržava poziv nositelju da se javi sudu i podnese instrument ili uloži prigovore (Odjeljak 185.m stavak 2.) i kada se dopis koji sadržava odluku o prijedlogu za izricanje privremene zabrane prema Odjeljku 76. stavak 1. točka (g) vrati s adrese koju je navela stranka u postupku koja je izbačena iz zajedničkog smještaja.
Alternativne metode osim dostave drugoj osobi
Zakonom o parničnom postupku određuju se i specifične izvanredne metode za dostavu pismena fizičkim osobama, odnosno:
1. Dostava pismena ulaganjem u spis prema Odjeljku 48. stavku 4.
Ako se dokument ne može dostaviti fizičkoj osobi (koja nije trgovac pojedinac) na adresu prebivališta ili boravišta te osobe i ako nije moguće utvrditi gdje ta osoba preuzima pismena, niti je imenovani skrbnik može zastupati, sud nalogom odlučuje da se pismena upućena toj osobi dostave ulaganjem u spis. Svi navedeni razlozi moraju se primjenjivati tijekom trajanja postupka (sud može poništiti nalog o dostavi u spis po svojoj vlastitoj službenoj dužnosti). Nalog se stavlja na oglasnu ploču suda do zaključenja postupka donošenjem pravomoćne odluke. Pismena dostavljena ulaganjem u spis smatraju se dostavljenim po isteku sedam dana od njihovog sastavljanja.
2. Dostava pismena njihovom pohranom na sudu prema Odjeljku 49. stavku 3.
Sud je obvezan (obično pri otvaranju postupka) stranku u postupku obavijestiti o mogućnostima da:
– zatraži dostavu pismena na adresu u mjestu ili gradu u Slovačkoj Republici koja je različita od one navedene kao prebivalište ili boravište stranke;
– imenuje zastupnika za dostavu;
– pohrani pismena na sudu s učincima dostave ako se pošiljka za osobnu dostavu vrati kao neisporučena s mjesta koje je stranka odredila za dostavu ili s mjesta boravišta stranke kako je navedeno u registru stanovnika Slovačke Republike ili od izabranog zastupnika za dostavu.
Ako se nakon ispravne dostave ove informacije (zabranjena je dostava drugoj osobi; pisana informacija mora se dostaviti osobno) pošiljka za osobnu dostavu vrati kao neisporučena s određenog mjesta ili od imenovanog zastupnika, sud može pohraniti sva sljedeća pismena na sudu s učincima dostave, osim pismena za koja je zabranjena dostava drugoj osobi. Radi zaštite takve stranke, od suda se zakonom zahtijeva da stranci pošalje duplikat svake pošiljke zajedno s obavijesti da se pismeno smatra dostavljenim njegovim pohranjivanjem na sudu s učincima dostave sedmi dan nakon slanja. Ovaj postupak može se primijeniti i ako se pošiljka za osobnu dostavu vrati s prebivališta ili boravišta stranke kako je navedeno u registru stanovnika Slovačke Republike. Međutim, u praksi se ovaj postupak rijetko primjenjuje zbog rizika od uskraćivanja prilike stranci da svoj predmet zastupa na sudu – ovom metodom dostave pravno je nevažno je li stranka boravila na adresi za dostavu ili koristila tu adresu za dostavu tako da, kada se primjenjuje ova metoda dostave može se raspravljati o tome, u interesu zaštite prava stranke da bude informirana o napretku postupka, ne bi li bilo prihvatljivije u slučaju da se pošiljka vrati primijeniti instituciju dostave drugoj osobi (za koju je relevantno pitanje je li adresat boravio na toj adresi ili je li se koristio tom adresom za dostavu ili nije). Općenito, primjena ove institucije za dostavu moguća je za fizičke osobe koje nisu trgovci pojedinci; to ne mogu biti osobe koje služe zatvorsku kaznu ili su u pritvoru ili osobe smještene u objekte institucionalne i zaštitne skrbi. Zabranjena je i za osobe koje uživaju diplomatske povlastice i imunitet ili druge koje se nalaze na mjestima boravišta tih osoba ili kojima se pismena trebaju dostaviti u objektu ili prostoru koji je zaštićen diplomatskim imunitetom.
6 Je li elektronička dostava pismena (dostava sudskih ili izvansudskih pismena elektroničkom komunikacijom na daljinu, primjerice e-poštom, sigurnom internetskom aplikacijom, faksom, sms-om itd.) dopuštena u parničnim postupcima? Ako da, za koju je vrstu postupaka dopuštena ta metoda? Postoje li ograničenja u pogledu dostupnosti/pristupa toj metodi dostave pismena ovisno o tome tko je primatelj (pravni stručnjak, pravna osoba, poduzeće ili drugi poslovni subjekt itd.?)
Sud može pismena dostaviti i elektroničkim putem ako to zatraži stranka koja sud mora obavijestiti o adresi za slanje pismena elektroničkim putem. Pismeno se smatra dostavljenim peti dan nakon slanja, čak i ako ga adresat nije pročitao. Takva dostava propisana je za sudske odluke, pozive, obavijesti o zahtjevu i pozive za saslušanje svjedoka te pismena koja se dostavljaju osobno. Stoga ova metoda nije ograničena vrstom postupka ili time tko je adresat, već vrstom pismena koje se dostavlja.
Zakonom se strankama dopušta i podnošenje podnesaka sudu elektroničkim putem, što se jamči elektroničkim potpisom (Zakon br. 215/2002 o elektroničkim potpisima kojim se izmjenjuju određeni zakoni, kako su izmijenjeni) kojim se pouzdano utvrđuje identitet osobe koja je kreirala taj zajamčeni elektronički potpis. Za ovu metodu dostave pismena stranaka u postupku sudu postoji naknada (0,10 eura za svaku stranicu, najmanje deset eura za početak postupka s prilozima i najmanje tri eura za druge podneske s prilozima).
7 „Nepropisna” dostava
7.1 Dopušta li zakon te države članice druge metode dostave u slučajevima kad nije bilo moguće dostaviti pismena primatelju (npr. obavijest na kućnu adresu, na ured ovršitelja, poštom ili oglašavanjem na obavijesnu ploču)?
Kako je navedeno u točki 5., sud primjenjuje dostavu stavljanjem na oglasnu ploču ako je to zakonom dopušteno i ako stranke u postupku ili njihovo trenutačno boravište nisu poznati sudu. U ovom slučaju pismeno se dostavlja petnaesti dan od objave.
Dostava drugoj osobi za pismena koja se dostavljaju redovno
Ako se adresata nije moglo pronaći u njegovu boravištu, sjedištu (mjestu obavljanja djelatnosti), radnom mjestu ili drugom mjestu, unatoč tome što boravi na toj adresi ili se koristi tom adresom za dostavu, pismeno se može dostaviti drugoj odrasloj osobi koja živi u istom stanu ili kući ili koja je zaposlena na istom radnom mjestu, pod uvjetom da je ta osoba voljna osigurati da se pismeno proslijedi i da nema sukoba interesa u predmetu na koji se pismeno odnosi. Ako se pismeno ne može dostaviti na ovaj način, pohranjuje se u poštanskom uredu ili općinskom tijelu, a adresata se na propisan način poziva da preuzme pismeno. Pismeno se smatra dostavljenim na dan kada je vraćeno sudu, čak i ako adresat toga nije svjestan.
Dostava drugoj osobi za pismena koja se dostavljaju osobnom dostavom
Pismeno za osobnu dostavu ne može se dostaviti drugoj osobi u svrhu prosljeđivanja adresatu. Ako adresat pismena nije mogao biti pronađen unatoč tome što boravi na adresi ili koristi adresu za dostavu, sudski dostavljač na primjeren način obavješćuje pošiljatelja da će vratiti pismeno za ponovljenu dostavu u vrijeme i na datum naznačen u obavijesti. Ako ni ovaj ponovljeni pokušaj dostave pismena ne uspije, sudski dostavljač pohranjuje pismeno u poštanskom uredu ili općinskom tijelu i o tome obavješćuje adresata na primjeren način. Ako adresat ne preuzme pismeno dok je pohranjeno, pismeno se smatra dostavljeno na dan kada je vraćeno sudu, čak i ako adresat toga nije svjestan.
Preduvjet za učinkovitu dostavu drugoj osobi je taj da adresat mora boraviti na adresi dostave ili se koristiti adresom za dostavu. To se treba smatrati situacijom koja adresatu omogućuje preuzimanje pismena odmah nakon što je obavljena dostava drugoj osobi. Ne može se smatrati da adresat boravi na adresi ili se koristi adresom za dostavu u slučaju dugotrajnog izbivanja s adrese za dostavu ili čak i privremenog kratkotrajnog boravka izvan mjesta boravišta, npr. godišnji odmor, poslovno putovanje itd.
Zakonom o parničnom postupku utvrđuje se poseban pravni režim za dostavu pravnim osobama i fizičkim osobama koje su trgovci pojedinci, koje nose strogu odgovornost za adresu upisanu u poseban registar: u ovom slučaju potpuno je nevažno je li adresat boravio ili nije boravio na adresi ili se adresom koristio za dostavu u vrijeme dostave. Ako se pismeno pravnoj osobi ne može dostaviti na adresu navedenu kao sjedište pravne osobe u poslovnom registru (Obchodný register) ili drugom registru u kojem je osoba upisana, a ni jedna druga adresa nije poznata sudu, pismeno se smatra dostavljenim tri dana nakon što je nedostavljena pošiljka vraćena sudu, čak i ako adresat nije toga svjestan. Sud primjenjuje isti pravni režim za fizičke osobe koje su trgovci pojedinci kojima se pismena dostavljaju na adresu navedenu kao njihovo mjesto poslovanja u poslovnom registru (najčešće trgovački registar, Živnostenský register) u koji je osoba upisana.
7.2 Ako se primjenjuju druge metode, kada se smatra da su dokumenti dostavljeni?
Vidjeti odgovore na pitanja 7.1 i 5. – alternativne metode dostave.
7.3 Ako je druga metoda dostave pohrana pismena na posebno mjesto (npr. u poštanski ured), kako se primatelja obavješćuje o tom pohranjivanju?
Sudski dostavljač adresata obavješćuje da je pismeno pohranjeno u poštanskom uredu ili općinskom tijelu ostavljanjem obavijesti u (kućnom) poštanskom sandučiću adresata.
7.4 Ako primatelj odbija prihvatiti dostavu pismena, koje su posljedice toga? Smatraju li se pismena propisno dostavljenima ako odbijanje nije bilo zakonito?
Ako adresat odbije prihvatiti pismeno bez valjanog razloga, pismeno je dostavljeno na dan kada je njegovo prihvaćanje odbijeno; sudski dostavljač mora o tome obavijestiti adresata. Ako dostava nije zakonski izvršena (npr. sudski dostavljač adresata nije obavijestio o posljedicama odbijanja prihvaćanja pismena), nema pravni učinak.
8 Dostava poštom iz inozemstva (članak 14. Uredbe o dostavi)
8.1 Ako poštanska služba dostavlja pismena poslana iz inozemstva primatelju u ovoj državi članici u situaciji u kojoj se zahtijeva potvrda o primitku (članak 14. Uredbe o dostavi), dostavlja li poštanska služba pismena samo primatelju ili smije, u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave, pismena dostaviti drugoj osobi na istoj adresi?
Ako se zahtijeva potvrda primitka, poštanski ured (Slovenská pošta, a.s., kao tradicionalni pružatelj poštanskih usluga) dostavlja dopis samo ako adresat ili ovlašteni primatelj (ako dopis ne može biti dostavljen adresatu) dostavi dokaz o identitetu pri preuzimanju pošiljke, dopušta upis broja identifikacijskog dokumenta i potvrđuje primitak. Ovlašteni primatelji za pošiljku upućenu fizičkoj osobi su bračni drug adresata i sve osobe u dobi od 15 godina ili starije koje žive s adresatom u istoj kući ili stanu. Međutim, pošiljka za osobnu dostavu ne može se isporučiti tim osobama.
8.2 U skladu s pravilima poštanske dostave u toj državi članici, kako se može utjecati na dostavu pismena iz inozemstva u skladu s člankom 14. Uredbe o dostavi br. 1393/2007 ako se na adresi za dostavu nije moglo doći ni do primatelja ni do druge osobe koja je ovlaštena primiti dostavu (ako je moguće u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave – vidi gore)?
U tom slučaju poštar ostavlja pisanu obavijest u (kućnom) poštanskom sandučiću adresata da je pismeno pohranjeno u poštanskom uredu. Adresat ili ovlašteni primatelj mogu preuzeti pismeno u roku od 18 kalendarskih dana. Ovaj rok može se produžiti na zahtjev adresata. Ako se pismeno ne preuzme u roku, postaje neisporučivo i poštanska služba vraća neisporučeno pismeno pošiljatelju.
8.3 Dozvoljava li poštanski ured određeno razdoblje za preuzimanje pismena prije nego se vrate kao nedostavljeni? Ako da, kako se primatelja obavještava da postoji pošta koju treba preuzeti u poštanskom uredu?
Rok je 18 kalendarskih dana i može se produžiti na zahtjev adresata. Adresata se obavješćuje putem pisane obavijesti u (kućni) poštanski sandučić adresata.
9 Postoji li pisani dokaz o dostavi pismena?
Da, potvrda primitka, koja je dokaz dostave sudskog pismena, javni je instrument. Informacije u potvrdi primitka smatraju se istinitim, osim ako ne postoje suprotni dokazi. Stranka koja osporava točnost informacija u potvrdi primitka (tvrdeći da nije poštovan zakonski postupak dostave) obvezna je dostaviti dokaze kako bi sud utvrdio te tvrdnje. Ako sud dostavi pismeno na ročištu, o tome se unosi bilješka u zapisnik ročišta.
10 Što se događa ako nešto pođe po zlu i primatelj ne primi pismeno ili se pri dostavi dogodi povreda zakona (npr. dokument se dostavi trećoj osobi)? Može li dostava pismena svejedno biti valjana (npr. je li moguće ispraviti povredu zakona) ili je potrebno iznova dostaviti pismeno?
Vidjeti točke 5., 7.1 i 7.4 za mogućnosti za alternativnu dostavu. Ako je dostava obavljena protivno zakonu, potrebna je nova dostava pismena: slovačko pravo ne daje mogućnost potvrđivanja nevaljane dostave. Sve dostave sudskih pismena obavljene na način koji nije zakonska metoda nisu pravno učinkovite i ne proizvode zakonske pravne učinke.
11 Moram li platiti dostavu pismena i, ako da, koliko?
Za dostavu sudskih pismena ne naplaćuje se naknada, osim u slučajevima kada sud na zahtjeve jedne od stranaka u postupku dostavlja sudska pismena drugoj stranci primjenom dostava putem imenovanog sudskog izvršitelja. Nastale troškove i naknadu za sudskog izvršitelja snosi stranka koja je zatražila dostavu putem sudskog izvršitelja i nema nadoknade troškova na temelju ishoda postupka. Troškovi dostave obuhvaćaju paušalni iznos od 6,64 eura za svako dostavljeno sudsko pismeno.
