1 Što pravni pojam „dostava pismena” znači u praksi? Zašto postoje posebna pravila o „dostavi pismena”?
2 Koja je pismena potrebno službeno dostaviti?
Svako pismeno poslano tijelu kojem je podnesen zahtjev na temelju Uredbe (EZ) br. 1393/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2007. o dostavi sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima.
3 Tko je odgovoran za dostavu pismena?
U Nizozemskoj je sudski izvršitelj određen kao tijelo za zaprimanje i slanje pismena.
4 Dostava upita
4.1 U skladu s Uredbom (EZ) br. 1393/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenog 2007. o dostavi u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima, nastoji li tijelo koje prima zahtjev u toj državi članici na vlastitu inicijativu pronaći trenutačno boravište primatelja pismena koje je potrebno dostaviti ako primatelj više ne boravi na adresi koja je poznata tijelu koje podnosi zahtjev?
Sudski izvršitelj dužan je provjeriti prebivalište adresata u nizozemskom registru stanovništva (BRP). Tom obveznom provjerom doznaje se i nova adresa ako adresat više ne živi na navedenoj adresi.
4.2 Imaju li strana pravosudna tijela i/ili stranke u sudskim postupcima pristup registrima ili uslugama u toj državi članici kojima se omogućuje utvrđivanje trenutačne adrese osobe? Ako da, koji registri ili usluge postoje i koji se postupci moraju slijediti? Koju naknadu, ako postoji, treba platiti?
Ne.
4.3 Kako tijela u toj državi članici postupaju sa zahtjevom poslanim u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. o suradnji sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima u cilju otkrivanja trenutačne adrese osobe?
U Nizozemskoj su sudovi nadležno tijelo kad je riječ o Uredbi (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. Međutim, nizozemski sudovi nisu nadležni za pribavljanje adrese predmetne stranke (na zahtjev).
5 Kako se pismeno obično dostavlja u praksi? Postoje li alternativne metode koje se mogu primijeniti (osim nepropisne dostave iz točke 6. u nastavku)?
Dostava pismena jedna je od službenih dužnosti sudskog izvršitelja (članak 2. Zakona o sudskim izvršiteljima (Gerechtsdeurwaarderswet)). Nakon provjere, kako je opisano u odgovoru na pitanje 4.1., sudski izvršitelj mora adresatu dostaviti pismeno zaprimljeno za dostavu. Pismena se u načelu dostavljaju osobno. Ne postoje alternativne metode, osim „zamjenske dostave pismena” iz odgovora na pitanje 7.
6 Je li elektronička dostava pismena (dostava sudskih ili izvansudskih pismena elektroničkom komunikacijom na daljinu, primjerice e-poštom, sigurnom internetskom aplikacijom, faksom, sms-om itd.) dopuštena u parničnim postupcima? Ako da, za koju je vrstu postupaka dopuštena ta metoda? Postoje li ograničenja u pogledu dostupnosti/pristupa toj metodi dostave pismena ovisno o tome tko je primatelj (pravni stručnjak, pravna osoba, poduzeće ili drugi poslovni subjekt itd.?)
U Nizozemskoj nije dopuštena elektronička dostava pismena.
7 „Nepropisna” dostava
7.1 Dopušta li zakon te države članice druge metode dostave u slučajevima kad nije bilo moguće dostaviti pismena primatelju (npr. obavijest na kućnu adresu, na ured ovršitelja, poštom ili oglašavanjem na obavijesnu ploču)?
Ne, ili barem samo ako taj poseban oblik nije u suprotnosti s nizozemskim pravom. Dostavu pismena moguće je obaviti na adresi koja nije prebivalište adresata, pod uvjetom da se sudski izvršitelj osobno sastane i razgovara s adresatom. Ako adresat nema poznato prebivalište ili boravište u Nizozemskoj, pismeno se može deponirati u uredu državnog odvjetnika.
Sudski izvršitelji ne dostavljaju pismena poštom, iako tijelo za slanje pismena u drugoj državi članici može poslati pismeno adresatu izravno poštom.
7.2 Ako se primjenjuju druge metode, kada se smatra da su dokumenti dostavljeni?
Nije primjenjivo.
7.3 Ako je druga metoda dostave pohrana pismena na posebno mjesto (npr. u poštanski ured), kako se primatelja obavješćuje o tom pohranjivanju?
Nije primjenjivo.
7.4 Ako primatelj odbija prihvatiti dostavu pismena, koje su posljedice toga? Smatraju li se pismena propisno dostavljenima ako odbijanje nije bilo zakonito?
1. Odbijanje primitka pismena
Ako adresat odbije primiti pismeno koje je dostavio sudski izvršitelj, sudski izvršitelj ima pravo ostaviti pismeno na registriranoj adresi u zapečaćenoj kuverti (članak 47. Zakona o parničnom postupku (Wetboek van Burgerlijke Rechtsvordering)). Smatra se da je dostava obavljena u tom trenutku.
2. Odbijanje na temelju prijevoda
Ako adresat odbije primiti pismeno na temelju prijevoda (članak 8. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 1393/2007), sudski izvršitelj mora tu činjenicu zabilježiti na potvrdi i navesti da dostava nije uspjela. U skladu s najnovijom sudskom praksom Europskog suda, sud mora odlučiti u kojoj je mjeri odbijanje valjano (presuda u predmetu Novo Banco).
8 Dostava poštom iz inozemstva (članak 14. Uredbe o dostavi)
8.1 Ako poštanska služba dostavlja pismena poslana iz inozemstva primatelju u ovoj državi članici u situaciji u kojoj se zahtijeva potvrda o primitku (članak 14. Uredbe o dostavi), dostavlja li poštanska služba pismena samo primatelju ili smije, u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave, pismena dostaviti drugoj osobi na istoj adresi?
Poštanska služba smije dostaviti pismeno i drugoj osobi. Utvrđivanje identiteta te osobe obavlja se ovisno o odabranom obliku slanja pismena.
8.2 U skladu s pravilima poštanske dostave u toj državi članici, kako se može utjecati na dostavu pismena iz inozemstva u skladu s člankom 14. Uredbe o dostavi br. 1393/2007 ako se na adresi za dostavu nije moglo doći ni do primatelja ni do druge osobe koja je ovlaštena primiti dostavu (ako je moguće u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave – vidi gore)?
Ako je pismeno poslano preporučenom poštom, na određeno će vrijeme biti deponirano u poštanskom uredu. Poštar obavijest o tome ostavlja u poštanskom sandučiću adresata.
8.3 Dozvoljava li poštanski ured određeno razdoblje za preuzimanje pismena prije nego se vrate kao nedostavljeni? Ako da, kako se primatelja obavještava da postoji pošta koju treba preuzeti u poštanskom uredu?
Ako se pismeno poslano preporučenom poštom ne može dostaviti, poštar ostavlja poruku da adresat može preuzeti pismeno u navedenom poštanskom uredu. Pismeno se čuva tri tjedna. Ako se ne preuzme, vraća se pošiljatelju.
9 Postoji li pisani dokaz o dostavi pismena?
Da, osim zapisnika o dostavi, tijelo kojem je podnesen zahtjev (sudski izvršitelj) sastavit će i potvrdu o dostavi (članak 10. Uredbe o dostavi pismena) te je zajedno sa zapisnikom poslati tijelu koje je podnijelo zahtjev.
10 Što se događa ako nešto pođe po zlu i primatelj ne primi pismeno ili se pri dostavi dogodi povreda zakona (npr. dokument se dostavi trećoj osobi)? Može li dostava pismena svejedno biti valjana (npr. je li moguće ispraviti povredu zakona) ili je potrebno iznova dostaviti pismeno?
Nezakonita dostava pismena nije moguća ako je u njoj sudjelovao sudski izvršitelj. Ništavost je moguća, kako je navedeno u članku 66. Zakona o parničnom postupku.
11 Moram li platiti dostavu pismena i, ako da, koliko?
Ako je dostavu pismena obavilo tijelo u Nizozemskoj kojem je podnesen zahtjev, ta se usluga plaća u fiksnom iznosu od 65 EUR po dostavi.
