Dostava pismena: službena dostava pravnih pismena

Mađarska
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Što pravni pojam „dostava pismena” znači u praksi? Zašto postoje posebna pravila o „dostavi pismena”?

U skladu sa Zakonom CXXX. iz 2016. o Zakonu o parničnom postupku („Zakon CXXX. iz 2016.”), osim ako je zakonom propisano drukčije, sudska pismena dostavljaju se adresatu poštom, u skladu sa zakonodavstvom koje se odnosi na dostavu službenih pismena. Adresat može preuzeti pismeno koje je na njega naslovljeno u sudskom uredu uz predočenje osobne isprave. U slučaju obvezne ili neobvezne elektroničke komunikacije, pismena se dostavljaju elektroničkim putem.

Vidjeti i odjeljak o Automatskoj obradi.

Svrha je dostave službenih pismena obavijestiti adresate o sadržaju pismena, ali i omogućiti primateljima da dokažu da su pismena dostavljena adresatima. Mora postojati dokaz o dostavi te o datumu i njezinu ishodu. Službena pismena mogu se slati preporučenom poštom s potvrdom o primitku koja je posebno namijenjena za ovakvu vrstu dostave.

2 Koja je pismena potrebno službeno dostaviti?

U skladu sa Zakonom CLIX. o poštanskim uslugama iz 2012. („Zakon CLIX. iz 2012.”), službena dostava obavezna je za pismena čije slanje ili dostava (pokušaj dostave) i njihov datum imaju pravne posljedice, koja čine osnovu za izračun zakonskih rokova ili koja su zakonom razvrstana kao službena pismena.

U skladu sa Zakonom CXXX. iz 2016. u građanskim postupcima mora se dostavljati sljedeće:

– presude i nalozi strankama

– nalozi doneseni na ročištu, strankama koje nisu propisno pozvane na ročište

– određeni nalozi utvrđeni u Zakonu CXXX. iz 2016. doneseni na ročištu, strankama koje nisu pristupile ročištu

– nalozi doneseni u izvansudskom postupku, predmetnoj stranci

– sve odluke donesene u postupku, osobi u čiju je korist javni tužitelj ili osoba ovlaštena za pokretanje postupaka pokrenula postupak.

3 Tko je odgovoran za dostavu pismena?

Sud i pružatelj poštanskih usluga odgovorni su za dostavu pismena u skladu sa zakonodavstvom koje se na njih primjenjuje.

4 Dostava upita

4.1 U skladu s Uredbom (EZ) br. 1393/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenog 2007. o dostavi u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima, nastoji li tijelo koje prima zahtjev u toj državi članici na vlastitu inicijativu pronaći trenutačno boravište primatelja pismena koje je potrebno dostaviti ako primatelj više ne boravi na adresi koja je poznata tijelu koje podnosi zahtjev?

Takva obveza ne postoji, ali nije isključeno, na primjer, da sud može provjeriti trenutačnu adresu trgovačkog društva upisanog u sudski registar i u skladu s time organizirati dostavu.

4.2 Imaju li strana pravosudna tijela i/ili stranke u sudskim postupcima pristup registrima ili uslugama u toj državi članici kojima se omogućuje utvrđivanje trenutačne adrese osobe? Ako da, koji registri ili usluge postoje i koji se postupci moraju slijediti? Koju naknadu, ako postoji, treba platiti?

Adresa stanovanja fizičkih osoba.

U Mađarskoj središnji registar adresa stanovanja vodi Ured zamjenika državnog tajnika za vođenje evidencije ministarstva unutarnjih poslova (Belügyminisztérium Nyilvántartások Vezetéséért Felelős Helyettes Államtitkársága, „BM NYHÁT”) http://nyilvantarto.hu/hu/adatszolgaltatas_szemelyi. U tom se registru mogu pronaći adrese pojedinačno identificiranih osoba. Zahtjev mogu podnositi fizičke ili pravne osobe ili subjekti bez pravne osobnosti ako opravdaju svrhu i pravnu osnovu za uporabu podataka.

Zahtjev se može podnijeti osobno u bilo kojem okružnom uredu ili u inozemstvu u mađarskom diplomatskom predstavništvu nadležnom za strane adrese stanovanja.

Pisani se zahtjev može podnijeti u svakom okružnom uredu. Ako zatraženi podaci nisu dostupni u okružnom uredu, u tom slučaju

– zahtjevi javnih tijela i zahtjevi za dostavu podataka javnih tijela mogu se podnijeti u Odjelu za osobne podatke i upravljanje pri BM NYHÁT-u, Odsjek za unutarnju pravnu pomoć (BM NYHÁT Személyi Nyilvántartási és Igazgatási Főosztály Belföldi Jogsegélyügyek Osztály), poštanska adresa: H-1476 Budimpešta, Pf. 281.

– svi se ostali zahtjevi podnositelja zahtjeva koji nisu prethodno navedeni (npr. fizičke osobe, trgovačka društva itd.) mogu podnijeti u Odjelu za usluge korisnicima i nadzor pismena pri BM NYHÁT-u (BM NYHÁT Személyes Ügyfélszolgálati és Okmányügyeleti Főosztály), poštanska adresa: H-1553 Budimpešta, Pf. 78.

– pisani se zahtjev u inozemstvu može podnijeti u mađarskom diplomatskom predstavništvu nadležnom za strane adrese stanovanja.

Zahtjev mora sadržavati sljedeće:

• podatke o podnositelju zahtjeva, ime, adresu, registrirano sjedište ili mjesto poslovanja podnositelja zahtjeva ili njegova zastupnika

• točan popis traženih podataka

• svrhu u koju će se podaci upotrijebiti

• osobne podatke fizičke osobe koji se mogu upotrijebiti za identifikaciju osobe navedene u zahtjevu (ime, mjesto i datum rođenja, majčino ime) ili ime i adresa stanovanja koju zna podnositelj zahtjeva (mjesto, ulica, kućni broj).

Dokumenti koji se podnose zajedno sa zahtjevom:

• dokument kojim se opravdava pravna osnova za uporabu podataka

• ovlašteni zastupnik mora dostaviti punomoć, osim ako već nije unesena u registar klijenata (rendelkezési nyilvántartás). Punomoć mora biti službena isprava ili ovjerena privatna isprava; u suprotnom mora biti unesena u registar.
Osim ako je u punomoći propisano drukčije, ona obuhvaća sve izjave i radnje povezane s postupkom.

Ako postoje sumnje u pogledu vjerodostojnosti ili sadržaja službene isprave koja je izdana u inozemstvu, tijelo će zatražiti podnositelja zahtjeva da dostavi službenu stranu ispravu s apostilom.
Ako podnositelj zahtjeva podnese ovjereni prijevod na mađarski jezik isprave izdane na drugom jeziku, tijelo će ga prihvatiti na temelju sadržaja prijevoda.

Za postupak se naknadno plaća upravna pristojba

• za pružanje podataka o 1 do 5 osoba: 3500 HUF

• za pružanje podataka o više od 5 osoba: predmetni broj osoba pomnožen s iznosom od 730 HUF po stavci.

U slučaju zahtjeva podnesenih iz inozemstva ili preko mađarskoga diplomatskog predstavništva akreditiranog za državu u kojoj podnositelj zahtjeva ima mjesto boravišta, pristojba se plaća naknadno kao konzularna naknada nadležnom mađarskom predstavništvu.

Trgovačka društva:

U slučaju trgovačkih društava najvažniji podaci o registru trgovačkih društava, uključujući adresu, dostupni su besplatno na sljedećim internetskim stranicama na mađarskom jeziku: https://www.e-cegjegyzek.hu/

4.3 Kako tijela u toj državi članici postupaju sa zahtjevom poslanim u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. o suradnji sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima u cilju otkrivanja trenutačne adrese osobe?

U Uredbi nije jasno navedeno jesu li time obuhvaćeni zahtjevi za traženje adrese stanovanja. Stoga sud odlučuje hoće li udovoljiti tom zahtjevu. Međutim, mađarski sudovi mogu zatražiti adresu od BM NYHÁT-a te stoga ispunjenje takvog zahtjeva za pravnu pomoć nije u praksi isključeno.

5 Kako se pismeno obično dostavlja u praksi? Postoje li alternativne metode koje se mogu primijeniti (osim nepropisne dostave iz točke 6. u nastavku)?

U skladu s Uredbom Vlade br. 335/2012 od. 4. prosinca 2012. o utvrđivanju podrobnih pravila o poštanskim uslugama i dostavi službenih pismena („Uredba Vlade br. 335/2012”), pružatelj poštanskih usluga dostavlja službena pismena koja se šalju s potvrdom o primitku osobnom dostavom adresatu ili drugom ovlaštenom primatelju.

Ako je adresat fizička osoba koja se u trenutku pokušaja dostave ne nalazi na adresi, službeno pismeno mora se prije svega dostaviti opunomoćeniku adresata koji se ondje nalazi. Ako se u trenutku pokušaja dostave ni adresat ni njegov opunomoćenik ne nalaze ondje, u skladu s izjavom zamjenskog primatelja, pismeno se može dostaviti i zamjenskom primatelju koji se ondje nalazi.

U slučaju organizacije, pismena može zaprimati ovlaštena osoba.

Pružatelj poštanskih usluga može razmotriti mogućnost da zaposleniku koji se ne može smatrati ovlaštenom osobom organizacije da ovlasti za preuzimanje pošte kao povremenom primatelju.

Dostavljač dostavlja poštu preko organizacije koja se nalazi na navedenoj adresi (neizravna dostava) ako su adresa, boravište ili radno mjesto adresata jedno od sljedećih mjesta: oružane snage Mađarske, vojna obavještajna služba, agencija za izvršavanje zakonodavstva, kaznena ustanova, odgojni dom, ustanova zdravstvene ili socijalne skrbi, hotel, studentski hostel, hostel za radnike ili odmaralište.

U skladu s Uredbom Vlade br. 335/2012, dostavljač obavlja dva pokušaja dostave pošte koja je poslana kao službeno pismeno. Ako je prvi pokušaj dostave neuspješan jer se adresat ili ovlašteni primatelj ne nalaze na navedenoj adresi, dostavljač ostavlja obavijest, ostavlja službeno pismeno na mjestu dostave navedenom na obavijesti te još jednom pokušava izvršiti dostavu peti dan nakon neuspješne dostave. Ako je drugi pokušaj dostave neuspješan, dostavljač ponovno adresatu ostavlja obavijest i ostavlja pismeno na mjestu dostave navedenom u obavijesti tijekom pet radnih dana nakon datuma drugog pokušaja dostave. Prije drugog pokušaja dostave, službeno pismeno može se preuzeti na mjestu dostave uz predočenje osobne isprave. Ako službeno pismeno nije dostavljeno do roka navedenog u drugoj obavijesti, dostavljač sljedeći radni dan vraća službeno pismeno s naznakom „nije preuzeto”.

U tom slučaju, u skladu s odredbama Zakona CXXX. iz 2016., pismeno se mora smatrati dostavljenim petog radnog dana nakon datuma drugog pokušaja dostave, osim ako je dokazano drukčije. Usluga se ne smatra zakonitom ako je pismeno dostavljeno zamjenskom primatelju, a ne adresatu, i ako je zamjenski primatelj protustranka ili zastupnik protustranke u sudskom postupku. U slučaju dostave pismena o pokretanju postupka ili odluke o zaključenju postupka, sud u roku od osam radnih dana obavješćuje adresata o pretpostavci da je pismeno dostavljeno. Ako je dostupna adresa e-pošte, obavijest mora biti poslana i na adresu e-pošte.

Adresat može preuzeti pismeno koje je na njega naslovljeno i u sudskom uredu uz predočenje osobne isprave.

Zakonom LIII. iz 1994. o postupku izvršenja („Zakon LIII iz 1994.”) uređena je dostava sudskog izvršitelja kao alternativni način dostave dopušten u slučaju odluka na kojima se temelji izvršenje pri čemu je stupila na snagu pretpostavka dostave i stranka koja ima pravo podnijeti zahtjev za izvršenje izričito je zatražila dostavu i unaprijed platila troškove. U skladu sa Zakonom LIII. iz 1994. sudski izvršitelj može pismena o izvršenju dostaviti i osobno, u skladu s posebnim zakonodavstvom. U slučaju neuspjelog postupka, pismena se mogu dostaviti u novom postupku u skladu s općim pravilima koja se primjenjuju na dostavu službenih pismena.

U Zakonu CXXX. iz 2016. i Zakonu L. iz 2009. o skraćenom postupku za platni nalog navode se konkretni slučajevi u kojima se može primijeniti dostava sudskog izvršitelja.

Osim navedenog, u slučajevima navedenima u zakonu, dostavu mogu izvršiti posebni dostavljači, npr. sudsko osoblje (npr. žurna dostava sudskog poziva).

6 Je li elektronička dostava pismena (dostava sudskih ili izvansudskih pismena elektroničkom komunikacijom na daljinu, primjerice e-poštom, sigurnom internetskom aplikacijom, faksom, sms-om itd.) dopuštena u parničnim postupcima? Ako da, za koju je vrstu postupaka dopuštena ta metoda? Postoje li ograničenja u pogledu dostupnosti/pristupa toj metodi dostave pismena ovisno o tome tko je primatelj (pravni stručnjak, pravna osoba, poduzeće ili drugi poslovni subjekt itd.?)

U skladu sa Zakonom CXXX. iz 2016. postoji razlika između obvezne i neobvezne elektroničke komunikacije.

U skladu sa Zakonom CCXXII iz 2015. o općim pravilima u pogledu elektroničke dostave i usluga povjerbe („Zakon CCXXII. iz 2015.” ), osobe obvezne upotrebljavati elektroničku poštu (npr. pravni zastupnici i trgovačka društva) sve zahtjeve moraju podnijeti sudu isključivo elektroničkom poštom, na način predviđen Zakonom CCXXII. iz 2015. i njegovim provedbenim uredbama. Isto tako, i sud njima dostavlja pismena elektroničkim putem.

Stranke u postupku koje nisu obvezne upotrebljavati elektroničku komunikaciju, ili njihovi zastupnici ako se ne smatraju pravnim zastupnicima, mogu, uz iznimke utvrđene u Zakonu CXXX. iz 2016., predati sve dokumente elektroničkim putem ako tako žele u skladu s odredbama Zakona CCXXII. iz 2015. i njegovim provedbenim uredbama. Ako stranka ili njezin predstavnik odaberu elektroničku komunikaciju, sud će dostaviti sva sudska pismena elektroničkim putem.

U slučaju elektroničke komunikacije, stalan kontakt sa sudom osigurava se s pomoću sustava elektroničke dostave. Stranku koja je odabrala elektroničku komunikaciju obavješćuje se o tome je li njezin podnesak u skladu sa zahtjevima IT-a.

Sigurnom se dostavom, među ostalim, jamči da pošiljatelj bude obaviješten o primitku njegovih poruka te o neuspješnoj dostavi. Dostavljač je obvezan odmah izdati potvrdu s podacima o dostavi pismena pošiljatelju, koja će se dostaviti na pruženu adresu e-pošte.

Kad je riječ o pismenima koja se dostavljaju sigurnom dostavom, za preuzimanje bi trebalo biti dozvoljeno pet radnih dana, osim ako je zakonom propisano drukčije. Ako adresat u tom roku ne preuzme poštu, ali i ne odbije njezino preuzimanje, druga se obavijest o dostavi šalje prvog radnog dana nakon razdoblja od pet radnih dana.

Od uvođenja elektroničke komunikacije u postupovno pravo, odredbe Zakona CXXX. iz 2016. o pretpostavci dostave (pojedinosti u nastavku) ne primjenjuju se samo na dostavu poštom, već i na sva pravna sredstva dostave pismena, uključujući elektroničku dostavu.

U hitnim slučajevima sudski poziv na ročište može se dostaviti e-poštom čak i ako nije odabrana elektronička komunikacija.

7 „Nepropisna” dostava

7.1 Dopušta li zakon te države članice druge metode dostave u slučajevima kad nije bilo moguće dostaviti pismena primatelju (npr. obavijest na kućnu adresu, na ured ovršitelja, poštom ili oglašavanjem na obavijesnu ploču)?

U skladu sa Zakonom CXXX. iz 2016. ako boravište stranke nije poznato, a sudsko pismeno ne može se dostaviti stranci ni elektroničkim putem, ili ako stranka boravi u državi koja ne pruža pravnu pomoć za dostavu, ili u slučaju drugih nepremostivih prepreka dostavi, ili ako je tako propisano zakonom, dostava se mora izvršiti javnom objavom. Sud može u načelu naložiti dostavu javnom objavom na zahtjev stranke, pod uvjetom da za to postoje utemeljeni razlozi.

Javna objava mora biti prikazana tijekom petnaest dana na glavnim internetskim stranicama sudova, na oglasnoj ploči suda i na oglasnoj ploči lokalnog ureda gradonačelnika ili vijeća u zadnjem poznatom boravištu stranke. Ako je dostupna adresa e-pošte stranke, javna objava mora biti poslana i na adresu e-pošte.

7.2 Ako se primjenjuju druge metode, kada se smatra da su dokumenti dostavljeni?

U slučaju dostave javnom objavom, pismena se u načelu moraju smatrati dostavljenima petnaestog dana nakon prikazivanja obavijesti na glavnim internetskim stranicama suda.

7.3 Ako je druga metoda dostave pohrana pismena na posebno mjesto (npr. u poštanski ured), kako se primatelja obavješćuje o tom pohranjivanju?

U skladu sa Zakonom CLIX. iz 2012., dostavljač i adresat mogu se dogovoriti da se pošta za adresata ne dostavlja na adresi navedenoj na pošiljci već na drugoj adresi. U skladu s Uredbom Vlade br. 335/2012, pružatelj poštanskih usluga obavješćuje o prispijeću službenih pismena naslovljenih na poštanski pretinac ostavljanjem obavijesti u pretincu čak i ako je službeno pismeno naslovljeno na poštanski pretinac, a nije upućeno osobi koja je iznajmila poštanski pretinac.

7.4 Ako primatelj odbija prihvatiti dostavu pismena, koje su posljedice toga? Smatraju li se pismena propisno dostavljenima ako odbijanje nije bilo zakonito?

U skladu sa Zakonom CXXX. iz 2016., ako adresat odbije prihvatiti dostavu, sudska pismena moraju se smatrati dostavljenima na dan kad je pokušana dostava.

8 Dostava poštom iz inozemstva (članak 14. Uredbe o dostavi)

8.1 Ako poštanska služba dostavlja pismena poslana iz inozemstva primatelju u ovoj državi članici u situaciji u kojoj se zahtijeva potvrda o primitku (članak 14. Uredbe o dostavi), dostavlja li poštanska služba pismena samo primatelju ili smije, u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave, pismena dostaviti drugoj osobi na istoj adresi?

U slučaju dostave u skladu s člankom 14. Uredbe, pružatelj poštanskih usluga u Mađarskoj nema informacije da je pošiljka zaprimljena iz inozemstva službeno pismeno. Stoga ne primjenjuje posebna pravila koja se primjenjuju na dostavu službenih pismena već samo opća nacionalna pravila koja se primjenjuju na preporučene pošiljke (s potvrdom o primitku).

Informacije iz točke 5. o osobama koje su ovlaštene zaprimati pismena primjenjuju se i kad je riječ o službenim pismenima.

8.2 U skladu s pravilima poštanske dostave u toj državi članici, kako se može utjecati na dostavu pismena iz inozemstva u skladu s člankom 14. Uredbe o dostavi br. 1393/2007 ako se na adresi za dostavu nije moglo doći ni do primatelja ni do druge osobe koja je ovlaštena primiti dostavu (ako je moguće u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave – vidi gore)?

Ako se adresat ili ovlašteni primatelj ne nalazi na predmetnoj adresi u trenutku pokušaja dostave, dostavljač ostavlja obavijest kojom obavješćuje adresata da pismeno može preuzeti na dostavljačevu mjestu dostave. Na toj adresi pismeno mogu preuzeti adresat, ovlašteni zastupnik ili zamjenski primatelj s prebivalištem ili boravištem na predmetnoj adresi. Ako adresat ili drugi ovlašteni primatelj ne preuzmu pošiljku do roka navedenog u obavijesti, dostavljač vraća pismeno kao neisporučeno.

8.3 Dozvoljava li poštanski ured određeno razdoblje za preuzimanje pismena prije nego se vrate kao nedostavljeni? Ako da, kako se primatelja obavještava da postoji pošta koju treba preuzeti u poštanskom uredu?

Rok za preuzimanje pošiljke određuje pružatelj poštanskih usluga. U slučaju pružatelja Magyar Posta Zrt. to je deset radnih dana od pokušaja dostave. Za informacije o načinu obavješćivanja vidjeti prethodnu točku.

9 Postoji li pisani dokaz o dostavi pismena?

Pisani dokaz o obavljenoj dostavi jest potvrda o primitku u kojoj je naveden ishod postupka dostave, odnosno primatelj, njegova funkcija ako nije adresat (npr. ovlašteni zastupnik), datum primitka ili, ako dostava nije izvršena, prepreka dostavi (npr. odbijanje preuzimanja, „nije preuzeto”). Pružatelj usluga u svim slučajevima potvrdu o primitku vraća pošiljatelju.

10 Što se događa ako nešto pođe po zlu i primatelj ne primi pismeno ili se pri dostavi dogodi povreda zakona (npr. dokument se dostavi trećoj osobi)? Može li dostava pismena svejedno biti valjana (npr. je li moguće ispraviti povredu zakona) ili je potrebno iznova dostaviti pismeno?

U skladu sa Zakonom CXXX. iz 2016., ako je na snagu stupila pretpostavka dostave (adresat je odbio primitak ili nije preuzeo pismeno unatoč pokušaju dostave u dva navrata), adresat može sudu koji je pokrenuo postupak u okviru kojeg je izvršena dostava podnijeti prigovor, na temelju bilo kojeg od razloga navedenih u nastavku, u roku od 15 dana od otkad je saznao da je pretpostavka dostave stupila na snagu ili otkad je saznao za dostavu u slučaju da se pismeno smatra dostavljenim bez pretpostavke dostave. U načelu, prigovor se ne može podnijeti više od tri mjeseca nakon datuma na koji je pretpostavka dostave stupila na snagu ili nakon datuma dostave. Ako se pretpostavka dostave ili dostava odnose na pismeno o pokretanju postupka, prigovor se može podnijeti dok je postupak u tijeku, u roku od 15 dana otkad je adresat saznao da je pretpostavka dostave stupila na snagu ili otkad je saznao za dostavu pismena.

Sud će prihvatiti prigovor ako adresat nije mogao zaprimiti sudsko pismeno zbog sljedećih razloga:

(a) dostava je izvršena protivno zakonodavstvu koje se primjenjuje na dostavu službenih pismena ili nije izvršena zakonitim putem iz drugih razloga; ili

(b) adresat nije mogao zaprimiti pismeno iz razloga koji nisu navedeni u točki (a), ali ne svojom krivnjom.

Prigovor protiv pretpostavke dostave na osnovama koje su obuhvaćene točkom (b) mogu podnijeti samo fizičke osobe.

Ako sud prihvati prigovor, pravne posljedice povezane s dostavom postaju ništave te se dostava i sve mjere i radnje u postupku koje su već poduzete, prema potrebi, moraju ponoviti.

Prigovor se može podnijeti i tijekom postupka izvršenja. U slučaju da odluka koja se smatra dostavljenom postane pravomoćna, adresat može, na već navedenim osnovama, podnijeti prigovor sudu koji je donio prvostupanjsku odluku dok je postupak izvršenja u tijeku, u roku od petnaest dana otkad je saznao za postupak izvršenja.

Sud može u načelu naložiti dostavu javnom objavom na zahtjev stranke, pod uvjetom da za to postoje utemeljeni razlozi. Ako se pokaže da su činjenice navedene u zahtjevu za javnu objavu netočne i da je stranka za to znala ili su postojali opravdani razlozi da za to zna, stranci se mora naložiti da plati nastale troškove povezane s javnom objavom, neovisno o ishodu postupka, a sud će isto tako izreći kaznu.

Pravomoćna presuda može se preispitati ako su pismeno kojim se pokreće postupak ili drugo pismeno dostavljeni stranci javnom objavom protivno pravilima koja se primjenjuju na dostavu javnom objavom.

11 Moram li platiti dostavu pismena i, ako da, koliko?

Sudske pristojbe uključuju i troškove dostave pismena. Stranka stoga ne mora platiti troškove dostave u sudskom postupku. Jedina je iznimka dostava koju izvršava sudski izvršitelj u skladu sa Zakonom LIII. iz 1994. kada osoba koja traži izvršenje mora unaprijed platiti povezane troškove. U skladu sa zakonom, sudski izvršitelj ima pravo na naknadu u iznosu od 6000 HUF i jednokratan iznos od 1500 HUF za pokriće troškova, neovisno o broju pokušaja dostave.

Ako se postupak izvršenja pokreće na temelju pismena koje treba dostaviti, troškove snosi dužnik. Troškove koji se odnose na dostavu javnom objavom unaprijed plaća osoba koja traži dostavu javnom objavom.

Posljednji put ažurirano: 19/11/2020

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Povratne informacije

Koristite se obrascem u nastavku kako biste podijelili svoje komentare i povratne informacije o našoj novoj internetskoj stranici