Dostava pismena: službena dostava pravnih pismena

Estonija
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Što pravni pojam „dostava pismena” znači u praksi? Zašto postoje posebna pravila o „dostavi pismena”?

Dostava sudskih pismena znači uručenje pismena njegovu primatelju na način kojim se primateljima omogućuje da pismeno pročitaju na vrijeme kako bi mogli ostvariti i zaštititi svoja prava. U poglavlju 34. Zakona o parničnom postupku predviđeni su različiti načini dostave, uključujući dostavu preporučenom poštom, dostavu koju obavlja sudski izvršitelj, dostavu zastupniku primatelja, dostavu sudskog pismena slanjem i javnom objavom u Ametlikud Teadaanded (Službenim obavijestima). Da bi se sudsko pismeno smatralo dostavljenim, čin dostave mora zadovoljavati formalne zakonske zahtjeve i mora biti evidentirano u obliku koji je izrađen u tu svrhu.

2 Koja je pismena potrebno službeno dostaviti?

U skladu s člankom 306. stavkom 5. Zakona o parničnom postupku, sud sudionicima u postupku dostavlja sljedeća pismena: tužbeni zahtjev, žalbu i njihove dodatke, sudske pozive, sudske presude, odluke o okončanju postupka i ostala sudska pismena propisana zakonom.

3 Tko je odgovoran za dostavu pismena?

Sud organizira da dostavu pismena obavljaju pružatelj poštanskih usluga, izvršitelj, pravosudna policija ili, u skladu s unutarnjim sudskim pravilima, drugi nadležni sudski službenik. On može dostaviti pismena i na neki drugi način propisan zakonom. Sudionik u predmetu koji je podnio pismeno koje treba dostaviti ili koji zahtjeva dostavu drugog sudskog pismena može sudu podnijeti zahtjev da neovisno organizira dostavu pismena. Sudionik u postupku može dostavljati sudska pismena samo posredstvom izvršitelja. U tom slučaju dostava i evidencija o dostavi obavljaju se pod istim uvjetima kao i dostava koju obavlja sudski izvršitelj. Sud ocjenjuje može li se sudsko pismeno smatrati dostavljenim.

4 Dostava upita

4.1 U skladu s Uredbom (EZ) br. 1393/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenog 2007. o dostavi u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima, nastoji li tijelo koje prima zahtjev u toj državi članici na vlastitu inicijativu pronaći trenutačno boravište primatelja pismena koje je potrebno dostaviti ako primatelj više ne boravi na adresi koja je poznata tijelu koje podnosi zahtjev?

Institucija koja zaprima zahtjev (Ministarstvo pravosuđa (Justiitsministeerium) ili sud) provjerava uz postojeće podatke i činjenicu je li osoba upisana u Upisnik stanovništva (Rahvastikuregister) i/ili u Registar trgovačkih društava (Äriregister).

4.2 Imaju li strana pravosudna tijela i/ili stranke u sudskim postupcima pristup registrima ili uslugama u toj državi članici kojima se omogućuje utvrđivanje trenutačne adrese osobe? Ako da, koji registri ili usluge postoje i koji se postupci moraju slijediti? Koju naknadu, ako postoji, treba platiti?

Registrom trgovačkih društava u kojem su dostupne adrese trgovačkih društava moguće se besplatno koristiti. Registar trgovačkih društava dostupan je na https://ariregister.rik.ee/.

Adresa fizičke osobe može se dobiti podnošenjem službenog upita u Upisnik stanovništva. U upitu mora biti navedeno zašto su podaci potrebni kako bi obrađivači podataka mogli odlučiti je li izdavanje podataka opravdano. Upisnikom stanovništva upravlja Centar za IT i razvoj Ministarstva unutarnjih poslova (Siseministeerium) na čijim su internetskim stranicama navedene informacije o upitima, a dostupan je na sljedećoj poveznici https://www.smit.ee/.

4.3 Kako tijela u toj državi članici postupaju sa zahtjevom poslanim u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. o suradnji sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima u cilju otkrivanja trenutačne adrese osobe?

Sudovi obrađuju međunarodne zahtjeve za dostavu pismena i izvođenje dokaza na temelju zahtjeva, odnosno, sudovi imaju obvezu uložiti sve moguće napore kako bi pronašli adresu predmetne osobe.

5 Kako se pismeno obično dostavlja u praksi? Postoje li alternativne metode koje se mogu primijeniti (osim nepropisne dostave iz točke 6. u nastavku)?

Odluku o načinu dostave pismena u načelu donosi tijelo koje vodi postupak. Međutim, sudovi bi prvenstveno trebali dostavljati pismena elektroničkim putem, na odgovarajućem javnom portalu e-spisa ili e-poštom. Zahtjev davanja prednosti elektroničkoj dostavi pismena nije propisan zakonom, ali njime se sudu omogućuje da uštedi na poštarini. Uporaba elektroničke dostave kontinuirano raste. Nakon razmatranja elektroničke dostave, sud će razmotriti ostale alternative, na primjer dostavu poštom, dostavu uz pomoć sudskog dostavljača i različite druge mogućnosti propisane zakonom.

6 Je li elektronička dostava pismena (dostava sudskih ili izvansudskih pismena elektroničkom komunikacijom na daljinu, primjerice e-poštom, sigurnom internetskom aplikacijom, faksom, sms-om itd.) dopuštena u parničnim postupcima? Ako da, za koju je vrstu postupaka dopuštena ta metoda? Postoje li ograničenja u pogledu dostupnosti/pristupa toj metodi dostave pismena ovisno o tome tko je primatelj (pravni stručnjak, pravna osoba, poduzeće ili drugi poslovni subjekt itd.?)

Elektronička dostava dopuštena je u svim postupcima.

U skladu s člankom 311.1 Zakona o parničnom postupku, sudska pismena dostavljaju se elektroničkim putem posredstvom posebnog informacijskog sustava slanjem obavijesti sudionicima u postupku da je pismeno dostupno u sustavu. Sud u informacijskom sustavu bez odlaganja stavlja na raspolaganje svim sudionicima u postupku sva sudska pismena, uključujući sudske odluke, neovisno o tome kako su pismena dostavljena sudionicima tijekom postupka. Za prijavu u informacijski sustav potrebna je osobna iskaznica. Sudsko pismeno smatra se dostavljenim kada ga primatelj otvori u informacijskom sustavu ili potvrdi primitak bez otvaranja pismena. Isto se primjenjuje ako to učini druga osoba kojoj je primatelj omogućio pristup pismenima u informacijskom sustavu. Informacijski sustav automatski registrira dostavu pismena.

Ako se od primatelja ne može očekivati da će se koristiti informacijskim sustavom za dostavu sudskih pismena ili ako je dostava pismena informacijskim sustavom tehnički nemoguća, sud može dostaviti sudska pismena elektronički i na drugi način. U tom slučaju pismeno se smatra dostavljenim kada primatelj pisanim putem, faksom ili elektronički potvrdi primitak sudskog pismena. U potvrdi mora biti naveden datum primitka pismena te potpis primatelja ili njegova zastupnika. Potvrda izrađena u elektroničkom obliku mora nositi digitalni potpis pošiljatelja ili se mora dostaviti na drugi siguran način kojim se omogućuje utvrđivanje pošiljatelja i vrijeme kada je poslana, osim ako sud nema razloga sumnjati da je potvrdu bez digitalnog potpisa poslao primatelj ili njegov zastupnik. Potvrda se šalje sudu bez odgode. Sud može odrediti novčanu kaznu sudioniku u postupku ili njegovu zastupniku zbog povrede te obveze.

Sudska pismena mogu se dostavljati odvjetnicima, javnim bilježnicima, izvršiteljima, vjerovnicima u stečajnom postupku ili tijelima lokalne vlasti na drugi način osim elektronički samo ako za to postoji dobar razlog.

7 „Nepropisna” dostava

7.1 Dopušta li zakon te države članice druge metode dostave u slučajevima kad nije bilo moguće dostaviti pismena primatelju (npr. obavijest na kućnu adresu, na ured ovršitelja, poštom ili oglašavanjem na obavijesnu ploču)?

U skladu s člankom 322. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku, ako se primatelja sudskog pismena ne može pronaći kod kuće, pismeno se smatra dostavljenim ako je uručeno osobi u dobi od najmanje četrnaest godina koja živi s primateljem ili radi za obitelj primatelja. U stavku 2. istog članka navedeno je da se pismeno umjesto primatelju može dostaviti udruzi stanara koja upravlja stambenom zgradom u kojoj se nalazi dom ili poslovni prostor primatelja, upravitelju zajedničke imovine ili primateljevu najmodavcu. Nadalje, ono se može dostaviti primateljevu poslodavcu ili drugoj osobi za koju primatelj pruža usluge na temelju ugovora. Sudsko pismeno smatra se dostavljenim primatelju u skladu sa stavkom 3. i ako je dostavljeno primateljevu zastupniku na jedan od načina iz stavaka 1. i 2. istog članka. U skladu s člankom 322. stavkom 4. Zakona o parničnom postupku, pismeno se smatra dostavljenim i članu vojnih snaga, osobi koja služi zatvorsku kaznu ili se nalazi u bolnici ili sličnom mjestu dulje vrijeme ako je dostavljeno čelniku institucije ili osobi koju je on ovlastio, osim ako je zakonom propisano drukčije.

U skladu s člankom 323. Zakona o parničnom postupku, ako se pismeno dostavlja fizičkoj osobi koja se bavi gospodarskom ili profesionalnom djelatnošću, ali ta se osoba ne nalazi u poslovnim prostorijama tijekom radnog vremena ili ne može preuzeti pismeno, pismeno se može dostaviti zaposleniku koji obično ostaje u poslovnim prostorijama primatelja ili osobi koja obično primatelju pruža usluge na temelju sličnog ugovora. Isto se primjenjuje, u skladu sa stavkom 2., na dostavu pismena pravnim osobama, upravnim tijelima, javnim bilježnicima i izvršiteljima te u slučaju dostave pismena primateljevu zastupniku ili bilo kojoj drugoj osobi kojoj se pismeno može dostaviti umjesto primatelju.

U skladu s člankom 326. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku, sudsko pismeno koje se ne može dostaviti jer se ne može isporučiti na kućnu adresu ili u poslovne prostorije primatelja ili njegovu zastupniku može se smatrati dostavljenim ako se ostavi u poštanskom sandučiću na njegovoj kućnoj adresi ili adresi poslovnog prostora ili na sličnom mjestu koje primatelj ili njegov zastupnik upotrebljavaju za primanje pošte i na kojem bi pismeno u uobičajenim okolnostima bilo zaštićeno od vremenskih nepogoda. Sudsko pismeno može se dostaviti na taj način udruzi stanara koja upravlja stambenom zgradom u kojoj se nalazi primateljev dom ili poslovni prostor, upravitelju zajedničke imovine ili primateljevu najmodavcu te njegovu poslodavcu ili drugoj osobi kojoj primatelj pruža usluge na temelju ugovora samo ako nije moguća osobna dostava pismena primatelju ili njegovu zastupniku. Dostava pismena na način opisan u stavku 1. tog članka dopuštena je, u skladu sa stavkom 2. istog članka, ako je osobna dostava sudskog pismena primatelju pokušana barem dva puta u razmaku od najmanje tri dana i u različito vrijeme i ako nije moguća dostava pismena drugoj osobi koja boravi u domu ili poslovnom prostoru u skladu s člankom  322. stavkom 1. ili člankom 323. Zakona o parničnom postupku.

Člankom 327. Zakona o parničnom postupku dopuštena je i dostava sudskog pismena ostavljanjem na određenom mjestu. U skladu s člankom 217. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku, pod uvjetima predviđenima u članku 326. Zakona, pismeno se može ostaviti u poštanskom uredu, općini ili gradskoj upravi koji su nadležni u mjestu dostave pismena ili uredu okružnog suda koji ima mjesnu nadležnost u mjestu dostave pismena.

U skladu s člankom 317. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku sudioniku u postupku sudsko pismeno može se, na temelju sudske odluke, dostaviti javnom objavom u sljedećim slučajevima:

  1. adresa sudionika u postupku nije upisana u upisnik ili osoba ne živi na adresi upisanoj u upisnik i sud ne može ni na koji drugi način saznati adresu osobe ili gdje ta osoba boravi i pismeno se ne može dostaviti zastupniku osobe ili osobi koja je ovlaštena za njegovo preuzimanje ili na neki drugi način predviđen ovim člankom;
  2. pretpostavlja se da će dostava pismena u drugoj državi u skladu sa zahtjevima biti nemoguća;
  3. pismeno se ne može dostaviti jer je mjesto dostave dom osobe bez državljanstva.

U skladu s člankom 317. stavkom 3. Zakona o parničnom postupku, izvadak iz dokumenta koji podliježe javnoj objavi objavljuje se u Ametlikud Teadaanded. Sud pred kojim se vodi postupak može donijeti odluku da je objava izvatka dopuštena i u drugim publikacijama.

7.2 Ako se primjenjuju druge metode, kada se smatra da su dokumenti dostavljeni?

Ako se pismeno dostavlja u skladu s člancima 322. i 323. Zakona o parničnom postupku, ono se smatra dostavljenim nakon dostave osobi kojoj bi trebalo biti dostavljeno u skladu s člancima 322. i 323. Zakona o parničnom postupku.

Ako se pismeno dostavlja ostavljanjem u poštanskom sandučiću u skladu s člankom 326. Zakona o parničnom postupku, ono se smatra dostavljenim nakon što je ostavljeno u poštanskom sandučiću.

Ako se pismeno dostavlja polaganjem, u skladu s člankom 327. stavkom 3. Zakona o parničnom postupku, ono se smatra dostavljenim nakon isteka tri dana otkad je ostavljena ili poslana pisana obavijest iz stavka 2. istog članka. Datum dostave upisuje se na omotnicu pismena.

U slučaju dostave javnom objavom, sudsko pismeno smatra se dostavljenim nakon isteka 30 dana od datuma kada je izvadak objavljen u Ametlikud Teadaanded (članak 317. stavak 5. Zakona o parničnom postupku). Sud koji vodi postupak može utvrditi dulji rok nakon kojeg će se pismeno smatrati dostavljenim. U tom slučaju rok se objavljuje zajedno s javnom objavom pismena.

7.3 Ako je druga metoda dostave pohrana pismena na posebno mjesto (npr. u poštanski ured), kako se primatelja obavješćuje o tom pohranjivanju?

Ako je sudsko pismeno dostavljeno polaganjem, u skladu s člankom 327. stavkom 2. Zakona o parničnom postupku, pisana obavijest o tome ostavlja se na primateljevoj adresi ili se šalje na tu adresu. Ako to nije moguće, obavijest se pribija na vrata doma, poslovnih prostorija ili mjesta boravka primatelja ili se daje osobi koja živi u susjedstvu kako bi je ona mogla proslijediti primatelju. U obavijesti mora biti jasno navedeno da je ostavljeno pismeno poslao sud i da se pismeno smatra dostavljenim čim je ostavljeno i rokovi u postupku mogu početi teći od tog trenutka.

7.4 Ako primatelj odbija prihvatiti dostavu pismena, koje su posljedice toga? Smatraju li se pismena propisno dostavljenima ako odbijanje nije bilo zakonito?

U skladu s člankom 325. Zakona o parničnom postupku, ako osoba odbije prihvatiti pismeno bez opravdanog razloga, pismeno se smatra dostavljenim toj osobi u trenutku kada ga je ona odbila primiti. U tom slučaju pismeno se ostavlja u primateljevu domu ili u njegovim poslovnim prostorijama ili se stavlja u njegov poštanski sandučić. Ako tih prostorija ili poštanskog sandučića nema, pismeno se vraća sudu.

8 Dostava poštom iz inozemstva (članak 14. Uredbe o dostavi)

8.1 Ako poštanska služba dostavlja pismena poslana iz inozemstva primatelju u ovoj državi članici u situaciji u kojoj se zahtijeva potvrda o primitku (članak 14. Uredbe o dostavi), dostavlja li poštanska služba pismena samo primatelju ili smije, u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave, pismena dostaviti drugoj osobi na istoj adresi?

U skladu s člankom 316.1 stavkom 5. Zakona o parničnom postupku, kojim je obuhvaćena provedba Uredbe (EZ) br. 1393/2007 Europskog parlamenta i Vijeća, i na temelju te Uredbe, pismena se u Estoniji dostavljaju u skladu s postupkom koji je propisan za dostavu sudskih pismena u Zakonu o parničnom postupku. Pismena se ne mogu dostaviti javnom objavom.

U skladu s člankom 313. stavkom 2. Zakona o parničnom postupku, sudsko pismeno koje se dostavlja može se predati osobi koja nije primatelj samo u slučajevima predviđenima u dijelu IV. Zakona o parničnom postupku. Ta osoba mora prvom prilikom predati pismeno primatelju. Ona može odbiti prihvatiti pismeno koje treba predati primatelju samo ako dokaže da ne može pismeno predati primatelju. Osobi se mora objasniti obveza dostave pismena. Pismeno se smatra dostavljenim bez obzira na to je li osobi dano to objašnjenje.

Stoga se, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1393/2007 Europskog parlamenta i Vijeća, mogu primijeniti načini dostave opisani u točki 2.1. i predviđeni u člancima 322. i 323. Zakona o parničnom postupku.

U skladu s člankom 322. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku, ako se primatelja sudskog pismena ne može pronaći kod kuće, pismeno se smatra dostavljenim ako je uručeno osobi u dobi od najmanje četrnaest godina koja živi s primateljem ili radi za obitelj primatelja. U stavku 2. istog članka navedeno je da se pismeno umjesto primatelju može dostaviti udruzi stanara koja upravlja stambenom zgradom u kojoj se nalazi dom ili poslovni prostor primatelja, upravitelju zajedničke imovine ili primateljevu najmodavcu. Nadalje, ono se može dostaviti primateljevu poslodavcu ili drugoj osobi za koju primatelj pruža usluge na temelju ugovora. Sudsko pismeno smatra se dostavljenim primatelju u skladu sa stavkom 3. i ako je dostavljeno primateljevu zastupniku na jedan od načina iz stavaka 1. i 2. istog članka. U skladu s člankom 322. stavkom 4. Zakona o parničnom postupku, pismeno se smatra dostavljenim i članu vojnih snaga, osobi koja služi zatvorsku kaznu ili se nalazi u bolnici ili sličnom mjestu dulje vrijeme ako je dostavljeno čelniku institucije ili osobi koju je on ovlastio, osim ako je zakonom propisano drukčije.

U skladu s člankom 323. Zakona o parničnom postupku, ako se pismeno dostavlja fizičkoj osobi koja se bavi gospodarskom ili profesionalnom djelatnošću, ali ta se osoba ne nalazi u poslovnim prostorijama tijekom radnog vremena ili ne može preuzeti pismeno, pismeno se može dostaviti zaposleniku koji obično ostaje u poslovnim prostorijama primatelja ili osobi koja obično primatelju pruža usluge na temelju sličnog ugovora. Isto se primjenjuje, u skladu sa stavkom 2., na dostavu pismena pravnim osobama, upravnim tijelima, javnim bilježnicima i izvršiteljima te u slučaju dostave pismena primateljevu zastupniku ili bilo kojoj drugoj osobi kojoj se pismeno može dostaviti umjesto primatelju.

8.2 U skladu s pravilima poštanske dostave u toj državi članici, kako se može utjecati na dostavu pismena iz inozemstva u skladu s člankom 14. Uredbe o dostavi br. 1393/2007 ako se na adresi za dostavu nije moglo doći ni do primatelja ni do druge osobe koja je ovlaštena primiti dostavu (ako je moguće u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave – vidi gore)?

U skladu s drugom rečenicom članka 316.1 stavka 5. Zakona o parničnom postupku, javna objava ne može se upotrijebiti za dostavu sudskog pismena u skladu s Uredbom (EZ) br. 1393/2007 Europskog parlamenta i Vijeća.

Pismeno se može dostaviti i ostavljanjem u poštanskom sandučiću, u skladu s člankom 326. Zakona o parničnom postupku ili, u skladu s člankom 327. Zakona o parničnom postupku, polaganjem sudskog pismena.

U skladu s člankom 326. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku, sudsko pismeno koje se ne može dostaviti jer se ne može isporučiti na kućnu adresu ili u poslovne prostorije primatelja ili njegovu zastupniku može se smatrati dostavljenim ako se ostavi u poštanskom sandučiću na njegovoj kućnoj adresi ili adresi poslovnog prostora ili na sličnom mjestu koje primatelj ili njegov zastupnik upotrebljavaju za primanje pošte i na kojem bi pismeno u uobičajenim okolnostima bilo zaštićeno od vremenskih nepogoda. Sudsko pismeno može se dostaviti na taj način udruzi stanara koja upravlja stambenom zgradom u kojoj se nalazi primateljev dom ili poslovni prostor, upravitelju zajedničke imovine ili primateljevu najmodavcu te njegovu poslodavcu ili drugoj osobi kojoj primatelj pruža usluge na temelju ugovora samo ako nije moguća osobna dostava pismena primatelju ili njegovu zastupniku. Dostava pismena na način opisan u stavku 1. tog članka dopuštena je, u skladu sa stavkom 2. istog članka, ako je osobna dostava sudskog pismena primatelju pokušana barem dva puta u razmaku od najmanje tri dana i u različito vrijeme i ako nije moguća dostava pismena drugoj osobi koja boravi u domu ili poslovnom prostoru u skladu s člankom  322. stavkom 1. ili člankom 323. Zakona o parničnom postupku.

Člankom 327. Zakona o parničnom postupku dopuštena je i dostava sudskog pismena ostavljanjem na određenom mjestu. U skladu s člankom 217. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku, pod uvjetima predviđenima u članku 326. Zakona, pismeno se može ostaviti u poštanskom uredu, općini ili gradskoj upravi koji su nadležni u mjestu dostave pismena ili uredu okružnog suda koji ima mjesnu nadležnost u mjestu dostave pismena.

U članku 14. Uredbe (EZ) br. 1393/2007 Europskog parlament i Vijeća navedeno je da se pismena moraju predati uz potvrdu primitka. Upitno je je li dopuštena dostava kako se primjenjuje u slučajevima iz članaka 326. i 327. Zakona o parničnom postupku.

8.3 Dozvoljava li poštanski ured određeno razdoblje za preuzimanje pismena prije nego se vrate kao nedostavljeni? Ako da, kako se primatelja obavještava da postoji pošta koju treba preuzeti u poštanskom uredu?

U skladu s člankom 6. stavkom 1. „Zahtjevi za prosljeđivanje preporučenih i vrijednosnih pošiljki u okviru pružanja univerzalne poštanske usluge” koji su odobreni Uredbom br. 57 ministra gospodarstva i komunikacija od 22. lipnja 2006., ako se primatelj pošiljke u trenutku dostave ne nalazi u mjestu stanovanja ili na lokaciji stanovanja, najbliži poštanski ured za tu lokaciju primatelju ostavlja obavijest u kojoj navodi da je dostava izvršena.

Ako primatelj u obavijesti o prispijeću pošiljke nije naveo druge napomene o dostavi, sudska pismena polažu se u poštanskom uredu do 15 dana od drugog pokušaja slanja, osim ako je pošiljatelj odredio drugi rok. Nakon isteka razdoblja, sudska pismena službeno se vraćaju pošiljatelju zajedno s osnovom za vraćanje i predaju se pošiljateljevu zastupniku koji ih potpisuje (Uvjeti dostave sudskih pismena društva AS Eesti Post).

9 Postoji li pisani dokaz o dostavi pismena?

U skladu s člankom 306. stavkom 2. Zakona o parničnom postupku, dostava sudskog pismena mora zadovoljavati službene zahtjeve propisane zakonom i mora se evidentirati u formatu koji je propisan u tu svrhu. U skladu s člankom 307. stavkom 4. Zakona o parničnom postupku, otprema sudskog pismena namijenjenog za dostavu mora se unijeti u sudski spis. U skladu s člankom 311.1 Zakona o parničnom postupku, dostava sudskog pismena automatski se registrira u za to određenom informacijskom sustavu (vidi opis dostave u informacijskom sustavu u točki 6.). U skladu s člankom 313. Zakona o parničnom postupku, dostava pismena preporučenom poštom potvrđuje se dostavnicom. Ako je pismeno poslano redovnom poštom ili faksom, smatra se dostavljenim ako primatelj sudu pošalje potvrdu o primitku pismena pismom ili faksom ili elektronički, ovisno o izboru primatelja. U potvrdi mora biti naveden datum primitka pismena te potpis primatelja pismena ili njegova zastupnika. U skladu s člankom 315. stavkom 5. Zakona o parničnom postupku, sastavlja se dostavnica o dostavi sudskog pismena koju je obavio sudski izvršitelj, sudski službenik ili neka druga osoba ili institucija. Nakon dostave dostavnica se bez odgode vraća sudu.

Nakon dostave sudskog pismena na temelju članka 314.1 Zakona o parničnom postupku, ako je ono dostavljeno slanjem, u spisu se ostavlja bilješka gdje i kada je pismeno poslano ili informacija da je stavljeno na raspolaganje, osim ako je slanje automatski upisano u informacijski sustav koji je osmišljen za tu svrhu.

10 Što se događa ako nešto pođe po zlu i primatelj ne primi pismeno ili se pri dostavi dogodi povreda zakona (npr. dokument se dostavi trećoj osobi)? Može li dostava pismena svejedno biti valjana (npr. je li moguće ispraviti povredu zakona) ili je potrebno iznova dostaviti pismeno?

U skladu s člankom 307. stavkom 3. Zakona o parničnom postupku, ako je pismeno stiglo do sudionika u postupku kojem je trebalo biti dostavljeno ili kojem je moglo biti dostavljeno u skladu sa zakonom, ali potvrda dostave nije bila moguća, ili ako je prekršen zakonom propisan postupak dostave, pismeno se smatra dostavljenim sudioniku u postupku tek od datuma kada je zaista stiglo do primatelja.

Nakon dostave preporučenom poštom u skladu s člankom 313. Zakona o parničnom postupku, sud može smatrati dostavnicu koja ne zadovoljava formalne zahtjeve predviđene u stavcima 3. i 4. istog članka primjerenom za potrebe dostave ako je dostava svejedno pouzdano evidentirana u dostavnici. Ako sud ne može smatrati pismeno dostavljenim jer ga pružatelj poštanskih usluga nije pravilno dostavio, sud može sudsko pismeno ponovno dati pružatelju poštanskih usluga na dostavu bez troška. Primjeri nepravilne dostave pismena uključuju neuporabu mogućnosti navedenih u tom Zakonu za dostavu pismena preporučenom poštom, dostavu sudskog pismena osobi kojoj nije trebalo biti dostavljeno u skladu s odredbama ovog odjeljka, neispunjavanje zahtjeva iz članka 326. ovog Zakona za dostavu sudskog pismena ostavljanjem u poštanskom sandučiću ili zahtjeva iz članka 327. ovog Zakona za dostavu sudskog pismena polaganjem, ili nepravilno evidentiranje dostave zbog čega se dostava nije mogla smatrati obavljenom.

11 Moram li platiti dostavu pismena i, ako da, koliko?

Na temelju Uredbe (EZ) br. 1393/2007, dostava materijala obično je besplatna, osim ako se traži dostava preko sudskog izvršitelja.

Ako su sudska pismena dostavljena preko sudskog izvršitelja, izvršitelju se za dostavu pismena, u skladu s člankom 48. stavkom 2. Zakona o izvršiteljima, plaća naknada od 30 EUR, ako su se pismena mogla dostaviti adresatu ili njegovu zakonskom zastupniku: 1. na adresu ili s pomoću telekomunikacijskih podataka iz Upisnika stanovništva ili na adresu e-pošte: isikukood@eesti.ee; ili 2. na adresu upisanu u registar obrtnika i pravnih osoba u Estoniji ili na temelju telekomunikacijskih podataka upisanih u informacijski sustav navedenog upisnika. U skladu sa stavkom 3., ako sudsko pismeno nije bilo moguće dostaviti unatoč tome što je izvršitelj učinio što je potrebno i razumno moguće za dostavu pismena u skladu s postupkom propisanim zakonom, izvršitelj ima pravo tražiti naknadu od 30 EUR donošenjem odluke o naknadi koja se plaća izvršitelju i o sredstvu dostave u kojoj je opisano koje je korake izvršitelj poduzeo za dostavu pismena. U slučajevima koji nisu navedeni u stavcima 2. i 3., naknada izvršitelju za dostavu sudskih pismena iznosi 60 EUR.

Visina poštarine određuje se na temelju cjenika pružatelja poštanskih usluga. Zakonom nije uređena fiksna naknada. Cijena ovisi o težini pisma, o tome gdje se dostavlja i slično. Prosječna cijena 2014. iznosila je 5,70 EUR po pošiljci pismena. Trošak po pošiljci kada se rabi sudski dostavljač iznosi 6,20 EUR.

Više informacije dostupno je u: Zakonu o parničnom postupku

Posljednji put ažurirano: 20/11/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.