Izvorna jezična inačica ove stranice češki nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.
Swipe to change

Dostava pismena: službena dostava pravnih pismena

Češka
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Što pravni pojam „dostava pismena” znači u praksi? Zašto postoje posebna pravila o „dostavi pismena”?

Dostava sudskih pismena postupovna je zadaća koju obavljaju sudovi tijekom sudskog postupka. Sud strankama u postupku, osobama uključenima u postupak i drugim osobama dostavlja različita pismena povezana s postupkom (npr. tužbe, sudske pozive, obrazloženja presuda itd.).

U interesu pravne sigurnosti i radi zaštite uključenih stranaka, dostava ima ozbiljne postupovne posljedice. Na primjer, samo pravilno dostavljena presuda može imati pravni učinak i obvezujuće posljedice na pravni odnos na koji se odnosi.

2 Koja je pismena potrebno službeno dostaviti?

Sve obavijesti čija dostava ima pravni učinak moraju se službeno dostaviti. Službena dostava potrebna je kako bi sud mogao osigurati dokaze da je određeno pismeno dostavljeno te da se toj dostavi mogu pripisati potrebni učinci u predmetnom sudskom postupku.

U skladu sa Zakonom br. 99/1963, Zakonom o parničnom postupku (dalje u tekstu: „ZPP” ili „Zakon o parničnom postupku”), sudska pismena dostavljaju se osobnom dostavom ili „redovnom” poštom, ovisno o prirodi pismena. Osobna dostava upotrebljava se za pismena za koja je to propisano zakonom (npr. dostava tužbe tuženiku; presude strankama u postupku) ili ako je tako odredio sud. Za sva ostala pismena upotrebljava se „redovna” pošta.

3 Tko je odgovoran za dostavu pismena?

Tijela koja osiguravaju dostavu sudskih pismena jesu sudovi koji dostavljaju pismena posredstvom tijela za dostavu (tijela za dostavu su sudski dostavljači, tijela pravosudne policije, sudski izvršitelji i pružatelji poštanskih usluga, podložno određenim uvjetima, za određene adresate, te tijela zatvorskog sustava, obrazovne ustanove i ustanove za obrazovanje osoba s posebnim potrebama, centri za pritvor, regionalna vojna sjedišta, Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo pravosuđa).

4 Dostava upita

4.1 U skladu s Uredbom (EZ) br. 1393/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenog 2007. o dostavi u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima, nastoji li tijelo koje prima zahtjev u toj državi članici na vlastitu inicijativu pronaći trenutačno boravište primatelja pismena koje je potrebno dostaviti ako primatelj više ne boravi na adresi koja je poznata tijelu koje podnosi zahtjev?

Ako je u zahtjevu navedena adresa adresata na kojoj dostava nije bila uspješna jer adresat više tamo ne živi, sud provodi istragu i pokušava utvrditi, uporabom Informacijskog sustava češkog registra stanovništva, adresu prebivališta / radnog mjesta osobe, ili, u slučaju pravne osobe, adresu registriranog sjedišta / ustrojstvene jedinice upisane u odgovarajući registar.

U skladu s odredbama Zakona o parničnom postupku, adresa za dostavu pojedincu uključuje adresu prebivališta i adresu na kojoj se nalazi radno mjesto te osobe. Za pravne osobe to je adresa registriranog sjedišta subjekta upisana u odgovarajući registar i adresa registriranog sjedišta ustrojstvene jedinice. Ako adresat ima podatkovni pretinac registriran u Češkoj, sud dostavlja pismena u taj podatkovni pretinac uporabom javne podatkovne mreže. Dostava u podatkovni pretinac smatra se osobnom dostavom. (Samo su pravne osobe obvezne uspostaviti podatkovni pretinac; za pojedince je uspostava podatkovnog pretinca izborna.)

4.2 Imaju li strana pravosudna tijela i/ili stranke u sudskim postupcima pristup registrima ili uslugama u toj državi članici kojima se omogućuje utvrđivanje trenutačne adrese osobe? Ako da, koji registri ili usluge postoje i koji se postupci moraju slijediti? Koju naknadu, ako postoji, treba platiti?

Podaci o trenutačnom boravištu fizičkih osoba u Češkoj mogu se u prvom redu pronaći u Informacijskom sustavu češkog registra stanovništva. Pristup sustavu imaju svi sudovi u Češkoj i mogu iz njega dobivati izvatke u skladu s uvjetima iz članka 8. Zakona br. 133/2000 o registru stanovnika i osobnim identifikacijskim brojevima (Zakon o registru stanovništva) i podložno uvjetima iz Zakona br. 101/2000 o zaštiti osobnih podataka i izmjeni određenih akata. U pogledu zahtjeva iz inozemstva, osobne informacije iz informacijskog sustava daju se na zahtjev osobe iz inozemstva ili veleposlanstva strane države samo ako je tako propisano u međunarodnom ugovoru koji obvezuje Češku (članak 8. stavak 9. Zakona o registru stanovništva). Sudovi u Češkoj imaju pristup i informacijskom sustavu o strancima koji se vodi u skladu sa Zakonom br. 326/1999 o boravištu stranaca u Češkoj.

Informacije o pravnim i fizičkim osobama koje imaju prebivalište u Češkoj ili ondje rade i koji su prijavljeni čuvaju se u javnom registru u skladu sa Zakonom br. 304/2013 o javnim registrima pravnih i fizičkih osoba. Javni registar javni je popis u koji se unose podaci o pravnim osobama i pojedincima poduzetnicima u skladu sa zakonom i takav registar uključuje i zbirku dokumenata. Registar je dostupan Česima i strancima i stoga ga svatko može pregledavati i iz njega vaditi izvatke. Javni registar u elektroničkom je obliku i stoga mu se može pristupiti i na daljinu na sljedećoj adresi:

https://www.czso.cz/csu/res/business_register.

Informacije na internetskim stranicama dostupne su besplatno. Naknada od 50 CZK po stranici ili dijelu stranice naplaćuje se za umnožavanje ili presliku dokumenta iz zbirke, uključujući izvatke iz registra trgovačkih društava na češkom jeziku bez ovjere, dok je cijena s ovjerom 70 CZK.

4.3 Kako tijela u toj državi članici postupaju sa zahtjevom poslanim u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. o suradnji sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima u cilju otkrivanja trenutačne adrese osobe?

U skladu s češkim zakonodavstvom, upit o adresi ne čini dokaz. Praksa sudova Češke Republike pokazuje da su oni u načelu voljni podnijeti zahtjev u skladu s Uredbom (EZ) br. 1206/2001 u cilju pronalaženja boravišta osobe i provođenja potrebnih istraga, ako su te informacije potrebne za provođenje građanskog postupka.

Međutim, ako je Češka sklopila s drugom državom članicom EU-a bilateralni sporazum koji sadržava izričite odredbe o upitima o adresi, mora se postupati u skladu s tim bilateralnim sporazumom. [1]

Kada je riječ o priopćavanju adrese poduzetnika ili pravne osobe (obično korporacije), u zakonima Češke Republike nisu predviđeni posebni zakonski zahtjevi za pružanje tih informacija. Kako je prethodno navedeno, pristup informacijama u javnom registru nije ograničen.


[1] Upiti o adresi uređeni su u bilateralnim sporazumima s: Belgijom, Bugarskom, Mađarskom, Poljskom, Grčkom, Slovačkom, Slovenijom i Španjolskom.

5 Kako se pismeno obično dostavlja u praksi? Postoje li alternativne metode koje se mogu primijeniti (osim nepropisne dostave iz točke 6. u nastavku)?

U skladu sa zakonima Češke, sud dostavlja pismena tijekom ročišta ili druge sudske radnje. Ako se taj način dostave ne upotrebljava, sud pismeno dostavlja adresatu u njegov podatkovni pretinac uporabom javne podatkovne mreže. Ako se pismeno ne može dostaviti uporabom javne podatkovne mreže, sud ga dostavlja na zahtjev adresata na drugu adresu ili na adresu elektroničke pošte.

Ako se pismeno ne može dostaviti na te načine, sud određuje da dostavu obavlja tijelo za dostavu (više informacija u točki 3.) ili stranka u postupku ili njezin zastupnik za dostavu pismena (članci 45., 46.c, 47. i 48. ZPP-a).

U skladu s uvjetima koji su točno propisani zakonom, sud može dostaviti pismeno i njegovim postavljanjem na službenu oglasnu ploču (članak 501. ZPP-a).

6 Je li elektronička dostava pismena (dostava sudskih ili izvansudskih pismena elektroničkom komunikacijom na daljinu, primjerice e-poštom, sigurnom internetskom aplikacijom, faksom, sms-om itd.) dopuštena u parničnim postupcima? Ako da, za koju je vrstu postupaka dopuštena ta metoda? Postoje li ograničenja u pogledu dostupnosti/pristupa toj metodi dostave pismena ovisno o tome tko je primatelj (pravni stručnjak, pravna osoba, poduzeće ili drugi poslovni subjekt itd.?)

Elektronička dostava pismena znači dostava javnom podatkovnom mrežom u podatkovni pretinac.

Ako taj način dostave nije moguć, sud na zahtjev adresata može dostaviti pismeno na adresu elektroničke pošte koju je dao adresat ako je od suda zatražio dostavu tim putem ili je dao suglasnost na takvu vrstu dostave te ako je imenovao ovlaštenog davatelja potvrde o dostavi koji je izdao svoju ovjerenu potvrdu i čuva je u evidenciji ili je dostavio valjanu ovjerenu potvrdu. Ako se upotrebljava taj način dostave, sud traži od adresata da potvrdi dostavu sudu u roku od tri dana od slanja pismena uporabom podatkovne poruke koja je potpisana priznatim elektroničkim potpisom osobe. Ako se pismeno poslano na adresu elektroničke pošte vrati sudu kao neisporučivo ili ako adresat ne potvrdi primitak pismena u roku od tri dana od datuma kada je pismeno poslano, smatra se da dostava nije obavljena.

Zakonom nisu predviđeni drugi načini dostave pismena elektroničkim sredstvima.

7 „Nepropisna” dostava

7.1 Dopušta li zakon te države članice druge metode dostave u slučajevima kad nije bilo moguće dostaviti pismena primatelju (npr. obavijest na kućnu adresu, na ured ovršitelja, poštom ili oglašavanjem na obavijesnu ploču)?

U odnosu na ovo pitanje vidi i informacije navedene u točki 5.

U Zakonu o parničnom postupku razlikuju se dvije vrste dostave: osobna dostava i dostava ostalih pismena.

Ako se dostavljaju pismena za koja propisano zakonom da se dostavljaju osobnom dostavom ili ako je tako odredio sud, a tijelo za dostavu ne može pronaći adresata, pismeno se pohranjuje u poštanskom uredu ili na sudu, a adresatu se ostavlja pisana obavijest u kojoj se od njega traži da preuzme pismeno (vidi u nastavku, točka 7.2.).

U slučaju dostave pismena za koje nije propisana osobna dostava (koja se naziva dostavom ostalih pismena), ako se adresat ne može pronaći, pismena se ostavljaju u njegovu poštanskom sandučiću i stavljanjem u poštanski sandučić dostava se smatra obavljenom. Ako se pismeno ne može ostaviti u poštanskom sandučiću, sud ga dostavlja postavljanjem na svoju službenu oglasnu ploču (članak 50. ZPP-a).

7.2 Ako se primjenjuju druge metode, kada se smatra da su dokumenti dostavljeni?

Pismena koja se dostavljaju osobno smatraju se dostavljenima deset dan nakon dana kada je pismeno bilo spremno za preuzimanje (tj. od datuma kada je ostavljeno u poštanskom uredu ili na sudu, ili kada je obavijest u kojoj se traži preuzimanje pismena postavljena na službenu oglasnu ploču suda, ako se ne može ostaviti na mjestu dostave). Pismeno se smatra dostavljenim čak i ako adresat nije svjestan da je pismeno ostavljeno. Ako desetodnevno razdoblje istekne bez učinka, tijelo koje obavlja dostavu ostavlja pismeno u poštanskom sandučiću adresata i, ako ga nema, vraća pismeno sudu koji ga je poslao i postavlja obavijest na službenoj oglasnoj ploči suda. Za neke dokumente zamjenska dostava zabranjena je zakonom ili sudskom odlukom – nakon isteka desetogodišnjeg razdoblja, pismena se vraćaju sudu koji ih je poslao i ne smatraju se dostavljenima (članak 49. stavak 5. ZPP-a).

Pismena dostavljena javnom podatkovnom mrežom smatraju se osobno dostavljenima. Pismeno dostavljeno u podatkovni pretinac smatra se dostavljenim kada se u pretinac prijavi osoba koja, s obzirom na opseg njezina ovlaštenja, ima pravo pristupiti pismenu. Ako se ta osoba ne prijavi u pretinac u roku od 10 dana od datuma dostave pismena u podatkovni pretinac, pismeno se smatra dostavljenim desetog dana. To se ne primjenjuje ako je za takvo pismeno zabranjena zamjenska dostava (članak 17. stavci 3. i 4. Zakona br. 300/2008 o elektroničkim radnjama i ovlaštenoj pretvorbi pismena).

Ostala pismena (koja se ne mogu dostavljati osobno) smatraju se dostavljenima na dan kada su ostavljena u poštanskom sandučiću ili, ako su dostavljena postavljanjem na službenu oglasnu ploču suda, deseti dan nakon objave.

7.3 Ako je druga metoda dostave pohrana pismena na posebno mjesto (npr. u poštanski ured), kako se primatelja obavješćuje o tom pohranjivanju?

Adresat se pisanom obaviješću u kojoj se od njega zahtijeva da preuzme pismeno i koju mu je tijelo koje dostavlja pismeno ostavilo na primjereni način (obično u poštanskom sandučiću) obavješćuje o tome da je pismeno u poštanskom uredu. Ako se obavijest ne može ostaviti na mjestu dostave, tijelo koje dostavlja pismeno vraća ga sudu koji ga je poslao i sud na svoju službenu oglasnu ploču stavlja obavijest u kojoj traži preuzimanje pismena.

U zahtjevu moraju biti navedene pojedinosti iz Zakona (članak 50.h ZPP-a), posebno oznaka suda, broj pismena koje se dostavlja, oznaka adresata i njegova adresa i ime i prezime dostavljača te njegov potpis. Ako je moguća zamjenska dostava, obavijest mora sadržavati upozorenje o pravnim posljedicama nepreuzimanja pismena. U njoj se navodi i kod koga, gdje i kojeg datuma će pismeno biti spremno za preuzimanje te datum i sat kada se može preuzeti.

7.4 Ako primatelj odbija prihvatiti dostavu pismena, koje su posljedice toga? Smatraju li se pismena propisno dostavljenima ako odbijanje nije bilo zakonito?

Odbijanje prihvaćanja dostave pismena uređeno je člankom 50.c ZPP-a u kojem je propisano da se ako adresat ili primatelj odbije preuzeti pismena, ona smatraju dostavljenima na dan odbijanja preuzimanja dostave. Adresat mora biti obaviješten o posljedicama. U skladu s češkim pravom, ista se fiktivna dostava primjenjuje ako adresat odbije dokazati svoj identitet ili surađivati na neki drugi način koji je potreban za pravilnu dostavu. U tom slučaju pismeno se smatra dostavljenim na dan kad su odbijeni dokazivanje identiteta ili suradnja. U skladu s češkim zakonodavstvom, ne ispituje se je li odbijanje bilo zakonito ili nije i fiktivna dostava primjenjuje se odmah nakon čina odbijanja.

8 Dostava poštom iz inozemstva (članak 14. Uredbe o dostavi)

8.1 Ako poštanska služba dostavlja pismena poslana iz inozemstva primatelju u ovoj državi članici u situaciji u kojoj se zahtijeva potvrda o primitku (članak 14. Uredbe o dostavi), dostavlja li poštanska služba pismena samo primatelju ili smije, u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave, pismena dostaviti drugoj osobi na istoj adresi?

Kada se pismena dostavljaju iz inozemstva, češka pošta postupa na sličan način kao i u slučaju domaće dostave. To znači da se pismeno, ako na omotnici ili dostavnici nije izričito navedeno da se može dostaviti samo osobno, može dostaviti ne samo adresatu već i njegovu agentu, zakonskom zastupniku ili agentu njegova zakonskog zastupnika u skladu s istim uvjetima koji se primjenjuju na adresata (tj. on mora dokazati svoj identitet i svojim potpisom potvrditi primitak pismena).

Nadalje, u skladu s uvjetima pružanja poštanskih usluga, poštansku pošiljku mogu na označenoj poštanskoj adresi preuzeti sljedeće osobe:

1. ako je poštanska pošiljka naslovljena na osobu:

– osoba koja boravi u stanu, uredu, objektu ili drugim zatvorenim prostorijama s imenom ili prezimenom adresata ili prezimenom koje je jednako prezimenu adresata koja će potvrditi primitak svojim potpisom;

2. ako je poštanska pošiljka naslovljena na pravnu osobu:

– osoba koja potvrdi primitak poštanske pošiljke svojim potpisom i pečatom adresata;

– osoba koja potvrdi primitak pošiljke svojim potpisom i dokaže da je ovlaštena osoba;

– osoba koja boravi u uredu, objektu ili drugim zatvorenim prostorijama s imenom adresata i koja je izjavila da adresat ne upotrebljava pečat i potvrdila primitak pošiljke svojim potpisom i navela svoje ime i prezime.

Ako pismeno nije uspješno predano toj osobi, poštanski ured može ga predati odgovarajućoj osobi, posebno susjedu adresata koji je suglasan predati pismeno adresatu i koji je potvrdio primitak svojim potpisom.

To se ne primjenjuje u sljedećim slučajevima:

a) adresat je dao češkoj pošti izjavu da se ne slaže s takvim načinom dostave;

b) adresat je dao češkoj pošti izjavu da pošiljku može dostaviti samo njemu;

c) prijavljena vrijednost prekoračuje 10 000 CZK (članak 25. stavak 6. Uvjeta pružanja poštanskih usluga).

8.2 U skladu s pravilima poštanske dostave u toj državi članici, kako se može utjecati na dostavu pismena iz inozemstva u skladu s člankom 14. Uredbe o dostavi br. 1393/2007 ako se na adresi za dostavu nije moglo doći ni do primatelja ni do druge osobe koja je ovlaštena primiti dostavu (ako je moguće u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave – vidi gore)?

Ako se pismeno dostavlja u skladu s člankom 14. Uredbe (tj. poštanskom dostavom, a ne s pomoću tijela za zaprimanje) i poštanska pošiljka nije uspješno predana, pošiljka se polaže, a adresatu se ostavlja obavijest u njegovu kućnom poštanskom sandučiću u kojoj se od njega traži da preuzme pošiljku u propisanom roku u određenom poštanskom uredu. Ako pošiljku ne preuzme u propisanom roku, poštanska pošiljka vraća se pošiljatelju kao neisporučiva.

8.3 Dozvoljava li poštanski ured određeno razdoblje za preuzimanje pismena prije nego se vrate kao nedostavljeni? Ako da, kako se primatelja obavještava da postoji pošta koju treba preuzeti u poštanskom uredu?

U slučaju osobne dostave uporabom poštanske službe druge države, u smislu članka 14. Uredbe, adresat može preuzeti poštansku pošiljku u roku od 15 dana od datuma kada je pošiljka bila spremna za preuzimanje. Adresata se obavješćuje o polaganju poštanske pošiljke pisanom obaviješću u kojoj se od njega traži da preuzme taj predmet koji je tijelo koje dostavlja ostavilo u njegovu kućnom sandučiću. .

9 Postoji li pisani dokaz o dostavi pismena?

Ako sud dostavlja pismeno tijekom rasprave ili druge radnje u postupku o kojoj se sastavlja sudski zapisnik, to se navodi u tom zapisniku. Osim ostalih podataka (članak 40. stavak 6. ZPP-a), u zapisniku mora biti navedena priroda pismena. Potvrdu moraju potpisati dostavljač i primatelj.

Dostava javnom podatkovnom mrežom u podatkovnom pretincu opisana je u točki 7.2.

Ako se pismeno dostavlja javnom podatkovnom mrežom na adresu elektroničke pošte, dostava se potvrđuje porukom adresata koju potpisuje svojim elektroničkim potpisom i kojom potvrđuje primitak pismena.

Ako sud dostavlja pismeno tijekom radnje u postupku o kojoj se ne vodi zapisnik, ili posredstvom tijela za dostavu, na dostavnici se označuje vrsta dokumenta. Dostavnica je javna isprava. Ako nije dokazano drukčije, podaci navedeni na dostavnici smatraju se točnima.

Dostavnica mora sadržavati sljedeće:

a) oznaku suda koji je zatražio dostavu pismena;

b) oznaku tijela koje obavlja dostavu;

c) oznaku vrste pismena koje se dostavlja;

d) oznaku adresata i adresu na koju se pismeno dostavlja;

e) izjavu tijela koje obavlja dostavu u kojoj je naveden datum kada nije pronađen adresat, datum kada je pismeno predano adresatu ili primatelju, datum kada je pismeno bilo spremno za preuzimanje, datum kada je odbijena dostava pismena ili datum kada je odbijena suradnja potrebna za pravilnu dostavu pismena;

f) sat i minuta dostave, ako se traži navođenje „točnog vremena dostave”;

g) ime i prezime dostavljača, njegov potpis i službeni pečat tijela koje obavlja dostavu;

h) ime i prezime osobe koja je preuzela ili odbila preuzeti pismeno ili koja je odbila suradnju koja je potrebna za pravilnu dostavu pismena, ako su te informacije poznate tijelu koje obavlja dostavu, informacije o odnosu te osobe s adresatom ako je pismeno zaprimljeno u ime adresata i potpis osobe;

i) informacije o tome je li isključeno stavljanje pismena u poštanski sandučić.

Ako je pismeno položeno, u dostavnici mora biti navedena i informacija je li adresatu ostavljena obavijest da preuzme pismeno.

Ako adresat ili primatelj preuzmu ostavljeno pismeno, dostavnica mora sadržavati i sljedeće:

a) ime i prezime osobe koja je predala pismeno, njezin potpis i službeni pečat tijela koje obavlja dostavu;

b) izjavu tijela koje obavlja dostavu u kojoj je naveden datum kada je preuzeto pismeno;

c) sat i minuta dostave, ako se traži navođenje „točnog vremena dostave”;

d) ime i prezime osobe koja je preuzela položeno pismeno i njezin potpis.

Ako adresat ili primatelj odbiju prihvatiti dostavu pismena ili odbiju suradnju koja je potrebna za pravilnu dostavu pismena, na dostavnici moraju biti navedene i informacije jesu li dane usmene ili pisane upute o posljedicama odbijanja preuzimanja pismena ili odbijanja suradnje te o tome je li odbijanje preuzimanja opravdano i kako je opravdano te o prirodi odbijanja suradnje.

Ako je pismeno dostavljeno „uobičajenim načinom” i nije dostavljeno adresatu ili primatelju, dostavnica mora sadržavati i sljedeće:

a) izjavu tijela koje obavlja dostavu u kojoj je naveden datum kada je pismeno ostavljeno u kućnom sandučiću ili drugom sandučiću kojim se adresat koristi;

b) sat i minutu dostave, ako se traži navođenje „točnog vremena dostave”;

c) ime i prezime dostavljača, njegov potpis i službeni pečat tijela koje obavlja dostavu;

Ako primatelj ne može potvrditi dostavu pismena potpisom, dostavu primatelju mora svojim potpisom potvrditi druga osoba koja nije dostavljač.

10 Što se događa ako nešto pođe po zlu i primatelj ne primi pismeno ili se pri dostavi dogodi povreda zakona (npr. dokument se dostavi trećoj osobi)? Može li dostava pismena svejedno biti valjana (npr. je li moguće ispraviti povredu zakona) ili je potrebno iznova dostaviti pismeno?

U zakonima Češke nije predviđena mogućnost popravljanja nepravilnog načina dostave. Ako je prekršen zakonski postupak dostave određenog pismena, pismeno se mora ponovno dostaviti.

Budući da je u zakonima Češke dopuštena „zamjenska” dostava i s tim povezana fiktivna dostava, u slučajevima kada adresat nije mogao saznati za pismeno zbog objektivne prepreke postoji mogućnost nevažeće dostave.

Nadležni sud proglašava dostavu nevažećom samo na zahtjev stranke koja je bila adresat određenog pismena (osim u slučaju postupka koji nije kontradiktorni postupak, kada sud može i preispitati učinke dostave po službenoj dužnosti). Zahtjev se mora podnijeti u roku od 15 dana od datuma kada je adresat saznao za pismeno koje se dostavlja ili je mogao za njega saznati. Sud proglašava dostavu nevažećom samo ako adresat iz opravdanog razloga nije mogao saznati za pismeno. Stoga stranka mora u svojem zahtjevu navesti dokaze o pravodobnosti (navedeni rok od 15 dana) i opravdanosti zahtjeva. Opravdani razlozi uključuju bolest, boravak u bolnici i slično, odnosno razloge koji uključuju objektivnu prepreku zbog koje stranka nije mogla saznati za pismeno. Dostava se ne može proglasiti nevažećom ako je adresat svjesno izbjegavao dostavu ili ako nema prebivalište na navedenoj adresi (stranke su dužne kao adresu dostave navesti adresu na kojoj doista imaju prebivalište).

11 Moram li platiti dostavu pismena i, ako da, koliko?

Troškove dostave u načelu snosi sud koji dostavlja pismeno.

Posljednji put ažurirano: 06/03/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.