Dostava pismena: službena dostava pravnih pismena

Cipar
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Što pravni pojam „dostava pismena” znači u praksi? Zašto postoje posebna pravila o „dostavi pismena”?

„Dostava” znači službena isporuka sudskih i izvansudskih dokumenata (čija je dostava potrebna) koja se može dokazati u pisanom obliku.

Postoje posebna pravila o dostavi kojima se osigurava valjanost postupka i prava stranaka.

2 Koja je pismena potrebno službeno dostaviti?

Svi sudski dokumenti koji se odnose na postupke koji se vode pred sudom, kao što su nalozi, podnesci i dokumenti kojima se pokreću postupci te izvansudski dokumenti (koji se ne odnose na sudske postupke već na službenu obavijest i njezinu dostavu koja je obvezna).

3 Tko je odgovoran za dostavu pismena?

Sudski izvršitelji. U slučaju zahtjeva za dostavu dokumenata koji se zaprima u skladu s Haškom konvencijom iz 1965. o dostavi sudskih i izvansudskih dokumenata, svaki bilateralni sporazum koji Cipar potpiše i ratificira u skladu s Uredbom (EZ) br. 1393/2007 zaprima Ministarstvo pravosuđa i javnog poretka kao za to određeno središnje tijelo te se on prosljeđuje za dostavu sudskim izvršiteljima.

4 Dostava upita

4.1 U skladu s Uredbom (EZ) br. 1393/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenog 2007. o dostavi u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima, nastoji li tijelo koje prima zahtjev u toj državi članici na vlastitu inicijativu pronaći trenutačno boravište primatelja pismena koje je potrebno dostaviti ako primatelj više ne boravi na adresi koja je poznata tijelu koje podnosi zahtjev?

Uglavnom ne, osim ako su informacije o novoj adresi pružene na navedenoj adresi.

4.2 Imaju li strana pravosudna tijela i/ili stranke u sudskim postupcima pristup registrima ili uslugama u toj državi članici kojima se omogućuje utvrđivanje trenutačne adrese osobe? Ako da, koji registri ili usluge postoje i koji se postupci moraju slijediti? Koju naknadu, ako postoji, treba platiti?

Nije primjenjivo.

4.3 Kako tijela u toj državi članici postupaju sa zahtjevom poslanim u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. o suradnji sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima u cilju otkrivanja trenutačne adrese osobe?

Do danas takav zahtjev nije zaprimljen. U svakom slučaju, upitno je mogu li se za to pitanje zaprimati dokazi.

5 Kako se pismeno obično dostavlja u praksi? Postoje li alternativne metode koje se mogu primijeniti (osim nepropisne dostave iz točke 6. u nastavku)?

U praksi je uvriježena metoda dostave osobna dostava, kako je propisano Zakonom o parničnom postupku. Ako je riječ o pravnoj osobi, dokument se može dostaviti glavnom direktoru, tajniku društva ili odgovornoj osobi u uredima društva.

Kad je riječ o zamjenskim načinima dostave, sudski se nalog na zahtjev stranke mora izdati u skladu sa Zakonom o parničnom postupku, kojim je propisano da se o izdavanju tog dokumenta obavješćuje njegovim izlaganjem na određenom mjestu ili objavom u novinama (ili na bilo koji drugi način koji sud smatra prikladnim s obzirom na okolnosti).

Trenutačno se ne smiju upotrijebiti druge zamjenske metode.

6 Je li elektronička dostava pismena (dostava sudskih ili izvansudskih pismena elektroničkom komunikacijom na daljinu, primjerice e-poštom, sigurnom internetskom aplikacijom, faksom, sms-om itd.) dopuštena u parničnim postupcima? Ako da, za koju je vrstu postupaka dopuštena ta metoda? Postoje li ograničenja u pogledu dostupnosti/pristupa toj metodi dostave pismena ovisno o tome tko je primatelj (pravni stručnjak, pravna osoba, poduzeće ili drugi poslovni subjekt itd.?)

Vidjeti odgovor na pitanje 5.

7 „Nepropisna” dostava

7.1 Dopušta li zakon te države članice druge metode dostave u slučajevima kad nije bilo moguće dostaviti pismena primatelju (npr. obavijest na kućnu adresu, na ured ovršitelja, poštom ili oglašavanjem na obavijesnu ploču)?

Vidjeti odgovor na pitanje 5.

7.2 Ako se primjenjuju druge metode, kada se smatra da su dokumenti dostavljeni?

Vidjeti odgovor na pitanje 5.

7.3 Ako je druga metoda dostave pohrana pismena na posebno mjesto (npr. u poštanski ured), kako se primatelja obavješćuje o tom pohranjivanju?

Vidjeti odgovor na pitanje 5.

7.4 Ako primatelj odbija prihvatiti dostavu pismena, koje su posljedice toga? Smatraju li se pismena propisno dostavljenima ako odbijanje nije bilo zakonito?

Vidjeti odgovor na pitanje 5.

8 Dostava poštom iz inozemstva (članak 14. Uredbe o dostavi)

8.1 Ako poštanska služba dostavlja pismena poslana iz inozemstva primatelju u ovoj državi članici u situaciji u kojoj se zahtijeva potvrda o primitku (članak 14. Uredbe o dostavi), dostavlja li poštanska služba pismena samo primatelju ili smije, u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave, pismena dostaviti drugoj osobi na istoj adresi?

Nije primjenjivo.

8.2 U skladu s pravilima poštanske dostave u toj državi članici, kako se može utjecati na dostavu pismena iz inozemstva u skladu s člankom 14. Uredbe o dostavi br. 1393/2007 ako se na adresi za dostavu nije moglo doći ni do primatelja ni do druge osobe koja je ovlaštena primiti dostavu (ako je moguće u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave – vidi gore)?

Nije primjenjivo.

8.3 Dozvoljava li poštanski ured određeno razdoblje za preuzimanje pismena prije nego se vrate kao nedostavljeni? Ako da, kako se primatelja obavještava da postoji pošta koju treba preuzeti u poštanskom uredu?

Nije primjenjivo.

9 Postoji li pisani dokaz o dostavi pismena?

Da. Nakon dostave sudski izvršitelj ispunjava potvrdu o primitku u kojoj se navode referentni podaci o dostavljenom dokumentu, ime i svojstvo osobe kojoj je dokument dostavljen, datum i vrijeme dostave ili, ako dokument nije dostavljen, razlozi zbog kojih dostava nije bila moguća.

Ako je dostava obavljena u skladu s Uredbom (EZ) br. 1393/2007, izdaje se potvrda iz Priloga I. toj Uredbi, kako je propisano njezinim člankom 10.

10 Što se događa ako nešto pođe po zlu i primatelj ne primi pismeno ili se pri dostavi dogodi povreda zakona (npr. dokument se dostavi trećoj osobi)? Može li dostava pismena svejedno biti valjana (npr. je li moguće ispraviti povredu zakona) ili je potrebno iznova dostaviti pismeno?

U tom se slučaju dostava smatra ništavom i nije ju moguće ispraviti. Ako je dostava bila nepravilna, potrebno ju je ponoviti.

U slučajevima u kojima dostava nije bila uspješna zbog prigovora osobe u pogledu dostave, stranka koja želi izvršiti dostavu mora sudu podnijeti zahtjev za zamjensku dostavu.

Ako dostava nije bila moguća zbog toga što se osobu kojoj se dokument trebao dostaviti nije moglo pronaći, osoba koja želi izvršiti dostavu može poslati obavijesti o dokumentu nakon što se izda relevantan sudski nalog.

11 Moram li platiti dostavu pismena i, ako da, koliko?

Sudska pristojba iznosi 21 EUR.

Posljednji put ažurirano: 13/05/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Povratne informacije

Koristite se obrascem u nastavku kako biste podijelili svoje komentare i povratne informacije o našoj novoj internetskoj stranici