Izvorna jezična inačica ove stranice njemački nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.
Swipe to change

Dostava pismena: službena dostava pravnih pismena

Austrija
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Što pravni pojam „dostava pismena” znači u praksi? Zašto postoje posebna pravila o „dostavi pismena”?

„Dostava” je postupak uručenja pismena adresatu u zakonski propisanom obliku i na evidentirani način kako bi on ili ona saznali za to pismeno.

Dostava je pravna radnja koju nalaže sud u kontekstu sudskog postupka i koja se obavlja automatski (članak 87. austrijskog Zakona o parničnom postupku) (Zivilprozessordnung – ZPO). Dostava se mora službeno evidentirati kako bi se moglo provjeriti kada je dostava pismena obavljena i tko je preuzeo dostavljeno pismeno. Određeni postupovni učinci mogući su samo ako postoji dokaz da su pismena propisno dostavljena.

2 Koja je pismena potrebno službeno dostaviti?

Osnovno je načelo da se sve sudske odluke (npr. sudski pozivi, odluke i presude) i svi podnesci stranaka (npr. tužba, protutužba, žalba) te ostale izjave upućene protivnoj stranci moraju službeno dostaviti.

3 Tko je odgovoran za dostavu pismena?

Dostavu pismena i način dostave nalaže tijelo koje donosi odluke (sudac, sudski službenik). Taj se nalog naziva odluka o dostavi (Zustellverfügung) i mora ga izdati tijelo koje donosi odluke na izvornom primjerku pismena koje treba dostaviti. Sam postupak dostave obavlja dostavna služba. To je u načelu poštanska služba, ali može biti i neki drugi pružatelj univerzalne usluge (članak 2. stavak 7. austrijskog Zakona o dostavi pismena (Zustellgesetz - ZustG) u vezi s člankom 3. stavkom 4. austrijskog Zakona o tržištu poštanskih usluga (Postmarktgesetz)).

4 Dostava upita

4.1 U skladu s Uredbom (EZ) br. 1393/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenog 2007. o dostavi u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima, nastoji li tijelo koje prima zahtjev u toj državi članici na vlastitu inicijativu pronaći trenutačno boravište primatelja pismena koje je potrebno dostaviti ako primatelj više ne boravi na adresi koja je poznata tijelu koje podnosi zahtjev?

U načelu je odgovor ne. Međutim, ovisno o broju zaposlenih, mogući su jednostavni upiti, na primjer upit u registar (za više podataka vidi točku 4.2. u nastavku).

4.2 Imaju li strana pravosudna tijela i/ili stranke u sudskim postupcima pristup registrima ili uslugama u toj državi članici kojima se omogućuje utvrđivanje trenutačne adrese osobe? Ako da, koji registri ili usluge postoje i koji se postupci moraju slijediti? Koju naknadu, ako postoji, treba platiti?

Da. Bilo koja osoba, uključujući strano tijelo, može se obratiti austrijskim upravnim tijelima (matični ured, općinska tijela, općinski okružni ured (Gemeindeamt, Magistrat, Magistratisches Bezirksamt)) tražeći podatke iz evidencije o registriranom prebivalištu fizičke osobe. Podaci se pohranjuju u središnjem registru (Zentrales Melderegister – ZMR). Riječ je o javnom registru u kojem su navedena imena svih osoba koje su prijavljene u Austriji te podaci o njihovom prebivalištu i – ako je primjenjivo – boravištu. U Austriji postoji obveza prijave/odjave prebivališta.

Za podnošenje upita u registar nužno je imati barem sljedeće podatke o osobi koju tražite: ime i prezime te dodatne podatke za točnu identifikaciju osobe (npr. datum i mjesto rođenja, državljanstvo ili prethodna adresa).

Trenutačno naknada za podnošenje upita iznosi 17,30 EUR (naknada za podnošenje zahtjeva iznosi 14,30 EUR; savezna upravna pristojba za pribavljanje podataka iz središnjeg registra iznosi 3,00 EUR).

Više informacija o podnošenju upita u registar dostupno je na poveznici http://www.help.gv.at/ pod Dokumente und Recht (dokumenti i pravne informacije) / Personen-Meldeauskunft (osobni/registracijski podaci).

Dostavu u načelu obavlja dostavna služba, odnosno, poštanska služba ili neki drugi pružatelj univerzalne usluge (vidi prethodnu točku 3.) ili sudski službenici (članak 88. austrijskog Zakona o parničnom postupku).

Međutim, postoje i sljedeći alternativni postupci dostave:

dostava javnom objavom u skladu s člankom 25. austrijskog Zakona o dostavi pismena i člankom 115. austrijskog Zakona o parničnom postupku:

Dostava osobama s nepoznatim mjestom dostave ili više osoba koje su nepoznate nadležnim tijelima ili za koje je imenovan ovlašteni primatelj (članak 20. austrijskog Zakona o dostavi pismena) može se izvršiti uključivanjem obavijesti u službeni spis (Ediktsdatei) (dostupan je na poveznici http://www.justiz.gv.at/ gdje treba odabrati E-Government/Ediktsdatei) u kojem se navodi da se pismeno koje je trebalo dostaviti nalazi na sudu. Obavijest mora sadržavati i sljedeće sažete podatke: sadržaj pismena koje treba dostaviti, naziv suda pred kojim se vodi postupak, predmet spora i mogućnosti za preuzimanje pismena kao i informacije o pravnim posljedicama te objave. Dostava se smatra izvršenom u trenutku unosa obavijesti u službeni spis.

dostava koju obavlja administrator kojeg je imenovao sud (članci 116. – 118. austrijskog Zakona o parničnom postupku):

Ako je jedini način dostave javna objava (uključivanje u službeni spis), sud mora imenovati administratora na zahtjev ili na vlastitu inicijativu ako bi predmetna osoba uobičajeno morala poduzeti pravne korake za zaštitu svojih prava s obzirom na pismeno koje će joj biti dostavljeno, posebno ako pismeno koje treba dostaviti sadržava sudski poziv za tu osobu. Imenovanje administratora mora se najaviti u službenom spisu (članak 117. austrijskog Zakona o parničnom postupku). Čim se to dogodi i pismeno je uručeno administratoru, dostava se smatra izvršenom (članak 118. austrijskog Zakona o parničnom postupku).

4.3 Kako tijela u toj državi članici postupaju sa zahtjevom poslanim u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. o suradnji sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima u cilju otkrivanja trenutačne adrese osobe?

Ako zamoljeno tijelo klasificira zahtjev kao izvođenje dokaza u smislu članka 1. Uredbe, odnosno, zato što je nužno provjeriti adresu radi sudskog postupka (posebno dostave pismena), nadležno tijelo postupa u skladu s odredbama Uredbe i pokušava utvrditi trenutačnu adresu uporabom sredstava koje ima na raspolaganju, na primjer podnošenjem upita u središnji registar ili u druge registre.

5 Kako se pismeno obično dostavlja u praksi? Postoje li alternativne metode koje se mogu primijeniti (osim nepropisne dostave iz točke 6. u nastavku)?

Dostavu u načelu obavljaju dostavna služba, odnosno, poštanska služba ili neki drugi pružatelj univerzalne usluge (vidi prethodnu točku 3.) ili sudski službenici (članak 88. austrijskog Zakona o parničnom postupku).

Međutim, postoje i sljedeći alternativni postupci dostave:

dostava javnom objavom u skladu s člankom 25. austrijskog Zakona o dostavi pismena i člankom 115. austrijskog Zakona o parničnom postupku:

Dostava osobama s nepoznatim mjestom dostave ili više osoba koje su nepoznate nadležnim tijelima ili za koje je imenovan ovlašteni primatelj (članak 20. austrijskog Zakona o dostavi pismena) može se izvršiti uključivanjem obavijesti u službeni spis (Ediktsdatei) (dostupan je na poveznici http://www.justiz.gv.at/ gdje treba odabrati E-Government/Ediktsdatei) u kojem se navodi da se pismeno koje je trebalo dostaviti nalazi na sudu. Obavijest mora sadržavati i sljedeće sažete podatke: sadržaj pismena koje treba dostaviti, naziv suda pred kojim se vodi postupak, predmet spora i mogućnosti za preuzimanje pismena kao i informacije o pravnim posljedicama te objave. Dostava se smatra izvršenom u trenutku unosa obavijesti u službeni spis.

dostava koju obavlja administrator kojeg je imenovao sud (članci 116. – 118. austrijskog Zakona o parničnom postupku):

Ako je jedini način dostave javna objava (uključivanje u službeni spis), sud mora imenovati administratora na zahtjev ili na vlastitu inicijativu ako bi predmetna osoba uobičajeno morala poduzeti pravne korake za zaštitu svojih prava s obzirom na pismeno koje će joj biti dostavljeno, posebno ako pismeno koje treba dostaviti sadržava sudski poziv za tu osobu. Imenovanje administratora mora se najaviti u službenom spisu (članak 117. austrijskog Zakona o parničnom postupku). Čim se to dogodi i pismeno je uručeno administratoru, dostava se smatra izvršenom (članak 118. austrijskog Zakona o parničnom postupku).

Postoji poseban sustav u okviru kojeg sudovi mogu pismena dostavljati elektroničkim putem. Taj se sustav naziva Elektronischer Rechtsverkehr (sustav za elektroničku dostavu) ili skraćeno ERV. Jedine osobe koje se moraju koristiti tim sustavom su odvjetnici i branitelji, javni bilježnici, kreditne i financijske institucije, austrijska osiguravajuća društva, zavodi za socijalno osiguranje, zavodi za mirovinsko osiguranje, Fond za odmore i otpremnine građevinskih radnika (Bauarbeiter-Urlaubs- und Abfertigungskasse), fond za plaće farmaceutskih djelatnika (Pharmazeutische Gehaltskasse), stečajni fond (Insolvenz-Entgelt-Fonds) i IEF-Service GmbH, glavno udruženje austrijskih organizacija za socijalno osiguranje (Hauptverband der österreichischen Sozialversicherungsträger), ured državnih odvjetnika pri Ministarstvu financija (Finanzprokuratur) i odvjetničke komore. U tom sustavu mogu sudjelovati i druge osobe, ali za njih sudjelovanje nije obavezno.

Ako se dostava obavlja uporabom ERV-a, elektronički dostavljene sudske odluke i podnesci (članak 89.a stavak 2. Zakona o ustrojstvu sudova) (Gerichtsorganisationsgesetz – GOG) smatraju se dostavljenima sljedeći radni dan nakon radnog dana kada su pristigli u elektroničku domenu adresata (subota se u ovu svrhu ne smatra danim danom).

Ako dostava ERV-om nije moguća, može se obaviti i uslugom elektroničke dostave u skladu s odredbama Zakona o dostavi pismena (članak 89.a stavak 3. Zakona o ustrojstvu sudova u vezi s člankom 28. i dalje austrijskog Zakona o dostavi pismena).

6 Je li elektronička dostava pismena (dostava sudskih ili izvansudskih pismena elektroničkom komunikacijom na daljinu, primjerice e-poštom, sigurnom internetskom aplikacijom, faksom, sms-om itd.) dopuštena u parničnim postupcima? Ako da, za koju je vrstu postupaka dopuštena ta metoda? Postoje li ograničenja u pogledu dostupnosti/pristupa toj metodi dostave pismena ovisno o tome tko je primatelj (pravni stručnjak, pravna osoba, poduzeće ili drugi poslovni subjekt itd.?)

Postoji poseban sustav u okviru kojeg sudovi mogu pismena dostavljati elektroničkim putem. Taj se sustav naziva Elektronischer Rechtsverkehr (sustav za elektroničku dostavu) ili skraćeno ERV. Jedine osobe koje se moraju koristiti tim sustavom su odvjetnici i branitelji, javni bilježnici, kreditne i financijske institucije, austrijska osiguravajuća društva, zavodi za socijalno osiguranje, zavodi za mirovinsko osiguranje, Fond za odmore i otpremnine građevinskih radnika(Bauarbeiter-Urlaubs- und Abfertigungskasse), fond za plaće farmaceutskih djelatnika (Pharmazeutische Gehaltskasse), stečajni fond (Insolvenz-Entgelt-Fonds) i IEF-Service GmbH, glavno udruženje austrijskih organizacija za socijalno osiguranje (Hauptverband der österreichischen Sozialversicherungsträger), ured državnih odvjetnika pri Ministarstvu financija (Finanzprokuratur) i odvjetničke komore. U tom sustavu mogu sudjelovati i druge osobe, ali za njih sudjelovanje nije obavezno.

Ako se dostava obavlja uporabom ERV-a, elektronički dostavljene sudske odluke i podnesci (članak 89.a stavak 2. Zakona o ustrojstvu sudova) (Gerichtsorganisationsgesetz – GOG) smatraju se dostavljenima sljedeći radni dan nakon radnog dana kada su pristigli u elektroničku domenu adresata (subota se u ovu svrhu ne smatra danim danom).

Ako dostava ERV-om nije moguća, može se obaviti i uslugom elektroničke dostave u skladu s odredbama Zakona o dostavi pismena (članak 89.a stavak 3. Zakona o ustrojstvu sudova u vezi s člankom 28. i dalje austrijskog Zakona o dostavi pismena).

Ako je zakonom izričito zabranjena dostava pismena zamjenskom primatelju, taj se postupak naziva osobna dostava što znači da se pismena moraju osobno uručiti osobi kojoj se dostavljaju. To se primjenjuje samo u iznimnim slučajevima.

Zamjenska dostava dopuštena je u svim ostalim slučajevima. To znači da ako se adresat ne pronađe na mjestu dostave, pismena se, u načelu, mogu uručiti bilo kojoj odrasloj osobi koja boravi na istom mjestu kao i adresat ili bilo kojem zaposleniku ili poslodavcu adresata koji je voljan preuzeti pismena (članak 16. stavak 2. austrijskog Zakona o dostavi pismena). U zakonodavstvu se ta osoba naziva zamjenskim primateljem (Ersatzempfänger).

Međutim, zamjenska dostava dopuštena je samo ako dostavljač ima razloga vjerovati da adresat redovito boravi na mjestu dostave.

U skladu s člankom 103. austrijskog Zakona o parničnom postupku, osoba ne može biti zamjenski primatelj ako je protivna stranka u sporu s adresatom.

U skladu s člankom 16. stavkom 5. austrijskog Zakona o dostavi pismena, smatra se da zamjenska dostava nije izvršena ako adresat nije mogao na vrijeme saznati za dostavljena pismena jer je bio odsutan s mjesta dostave (npr. jer je bio na putu, u bolnici ili u pritvoru). Međutim, dostava je važeća sljedeći dan nakon dana povratka adresata na mjesto dostave.

7 „Nepropisna” dostava

7.1 Dopušta li zakon te države članice druge metode dostave u slučajevima kad nije bilo moguće dostaviti pismena primatelju (npr. obavijest na kućnu adresu, na ured ovršitelja, poštom ili oglašavanjem na obavijesnu ploču)?

Ako je zakonom izričito zabranjena dostava pismena zamjenskom primatelju, taj se postupak naziva osobna dostava što znači da se pismena moraju osobno uručiti osobi kojoj se dostavljaju. To se primjenjuje samo u iznimnim slučajevima.

Zamjenska dostava dopuštena je u svim ostalim slučajevima. To znači da ako se adresat ne pronađe na mjestu dostave, pismena se, u načelu, mogu uručiti bilo kojoj odrasloj osobi koja boravi na istom mjestu kao i adresat ili bilo kojem zaposleniku ili poslodavcu adresata koji je voljan preuzeti pismena (članak 16. stavak 2. austrijskog Zakona o dostavi pismena). U zakonodavstvu se ta osoba naziva zamjenskim primateljem (Ersatzempfänger).

Međutim, zamjenska dostava dopuštena je samo ako dostavljač ima razloga vjerovati da adresat redovito boravi na mjestu dostave.

U skladu s člankom 103. austrijskog Zakona o parničnom postupku, osoba ne može biti zamjenski primatelj ako je protivna stranka u sporu s adresatom.

U skladu s člankom 16. stavkom 5. austrijskog Zakona o dostavi pismena, smatra se da zamjenska dostava nije izvršena ako adresat nije mogao na vrijeme saznati za dostavljena pismena jer je bio odsutan s mjesta dostave (npr. jer je bio na putu, u bolnici ili u pritvoru). Međutim, dostava je važeća sljedeći dan nakon dana povratka adresata na mjesto dostave.

7.2 Ako se primjenjuju druge metode, kada se smatra da su dokumenti dostavljeni?

Pojedinosti su navedene u prethodnim točkama 5. i 6.

7.3 Ako je druga metoda dostave pohrana pismena na posebno mjesto (npr. u poštanski ured), kako se primatelja obavješćuje o tom pohranjivanju?

Adresat se o polaganju pismena obavješćuje obavješću o prispijeću pošiljke (koje je ostavljeno u poštanskom pretincu ili na ulaznim vratima). U obavijesti mora biti navedeno mjesto gdje su pismena položena, početak i trajanje razdoblja tijekom kojeg se mogu preuzeti te učinak njihova polaganja (članak 17. stavak 2. austrijskog Zakona o dostavi pismena). U skladu s člankom 17. stavkom 3. austrijskog Zakona o dostavi pismena, razdoblje preuzimanja počinje teći na dan kada je pismeno dostupno za preuzimanje i mora trajati najmanje dva tjedna. Položeno pismeno smatra se dostavljenim prvog dana tog razdoblja (fiktivna dostava). Međutim, to se ne primjenjuje ako adresat nije mogao saznati na vrijeme o dostavljenim pismenima jer je bio odsutan s mjesta dostave. Međutim, čak i u ovom slučaju, u članku 17. stavku 3. završnoj rečenici austrijskog Zakona o dostavi pismena propisano je da se dostava smatra obavljenom na dan nakon povratka adresata na mjesto dostave unutar razdoblja za preuzimanje kada je on mogao preuzeti dostavljeno pismeno. Ako se položeno pismeno ne preuzme (čime se ni na koji način ne utječe na učinkovitost dostave njegovim polaganjem), ono se na kraju roka za preuzimanje vraća sudu koji ga je poslao.

7.4 Ako primatelj odbija prihvatiti dostavu pismena, koje su posljedice toga? Smatraju li se pismena propisno dostavljenima ako odbijanje nije bilo zakonito?

Ako adresat ili zamjenski primatelji koji živi u istom kućanstvu odbiju preuzeti pismeno bez valjanog razloga, pismeno se mora ostaviti na mjestu dostave ili, ako to nije moguće, položiti bez ikakve pisane obavijesti. Ostavljanjem ili polaganjem pismena dostava se smatra obavljenom (članak 20. austrijskog Zakona o dostavi pismena).

8 Dostava poštom iz inozemstva (članak 14. Uredbe o dostavi)

8.1 Ako poštanska služba dostavlja pismena poslana iz inozemstva primatelju u ovoj državi članici u situaciji u kojoj se zahtijeva potvrda o primitku (članak 14. Uredbe o dostavi), dostavlja li poštanska služba pismena samo primatelju ili smije, u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave, pismena dostaviti drugoj osobi na istoj adresi?

Dostava poštom izvršava se u skladu sa Konvencijom Svjetske poštanske unije te uz međunarodnu potvrdu o primitku. Pismeno se mora isporučiti adresatu ili, ako mu se ne može dostaviti, drugoj osobi koja ga je ovlaštena preuzeti u skladu sa zakonom države u kojoj se dostavlja (npr. ovlašteni primatelj, zamjenski primatelj). U Austriji se primjenjuju odredbe članka 16. austrijskog Zakona o dostavi pismena koje se odnose na zamjenske primatelje (vidi prethodnu točku 7.1.).

8.2 U skladu s pravilima poštanske dostave u toj državi članici, kako se može utjecati na dostavu pismena iz inozemstva u skladu s člankom 14. Uredbe o dostavi br. 1393/2007 ako se na adresi za dostavu nije moglo doći ni do primatelja ni do druge osobe koja je ovlaštena primiti dostavu (ako je moguće u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave – vidi gore)?

Konvencija Svjetske poštanske unije ne sadržava odredbe o tome je li dopušteno položiti pismeno i, ako jest, pod kojim uvjetima. Ta su pitanja stoga uređena nacionalnim zakonodavstvom zemlje u kojoj se dostavlja pismeno. U skladu s primjenjivim odredbama austrijskog prava, pismeno se može položiti ako su ispunjeni nužni uvjeti (vidi prethodnu točku 7.).

8.3 Dozvoljava li poštanski ured određeno razdoblje za preuzimanje pismena prije nego se vrate kao nedostavljeni? Ako da, kako se primatelja obavještava da postoji pošta koju treba preuzeti u poštanskom uredu?

Vidi prethodnu točku 7.3.

9 Postoji li pisani dokaz o dostavi pismena?

Da. Dostavljač mora potvrditi da je pismeno dostavljeno tako da to upiše na dokaz o dostavi (dostavnica, potvrda o primitku). Osoba koja preuzima pismeno mora potvrditi dostavu potpisivanjem dostavnice, upisivanjem datuma i, ako ona nije stvarni adresat, navođenjem u kojem je odnosu s adresatom. Ako osoba koja preuzima pismeno odbije dati potvrdu, dostavljač tu činjenicu mora upisati u dostavnicu zajedno s datumom i, ako je primjenjivo, navesti kako je osoba koja preuzima pismeno povezana s adresatom. Dostavnica se bez odgode vraća pošiljatelju.

10 Što se događa ako nešto pođe po zlu i primatelj ne primi pismeno ili se pri dostavi dogodi povreda zakona (npr. dokument se dostavi trećoj osobi)? Može li dostava pismena svejedno biti valjana (npr. je li moguće ispraviti povredu zakona) ili je potrebno iznova dostaviti pismeno?

Iako se dostava ne smatra obavljenom ako je obavljena protivno propisima, to se može ispraviti. Prvo, ako postoje nepravilnosti u postupku dostave, u skladu s osnovnim pravilom iz članka 7. austrijskog Zakona o dostavi pismena dostava se ipak smatra obavljenom u trenutku kad je adresat zaprimio pismeno. Ako je imenovan ovlašteni primatelj, ta se osoba mora navesti kao adresat. U protivnom se dostava smatra obavljenom u trenutku kada ovlašteni primatelj zaprimi pismeno. Nadalje, u Zakonu o dostavi pismena (članak 16. stavak 5. i članak 17. stavak 3.) propisana su posebna pravila za ispravljanje nepravilnosti u dostavi pismena u sljedećim situacijama: kada adresat ne može na vrijeme saznati za dostavljena pismena jer je odsutan s mjesta dostave, kada nije izvršena zamjenska dostava ili kada su pismena položena. Nepravilnost se smatra ispravljenom na dan neposredno nakon povratka adresata na mjesto dostave, ali u slučajevima kada su pismena položena ključni je čimbenik da se adresat mora vratiti unutar roka za preuzimanje pošiljke te da sljedeći dan može preuzeti položeno pismeno. Ako ne postoji rok za ispravljanje nepravilnosti u slučaju neučinkovite zamjenske dostave i ako dostava polaganjem pismena nije obavljena, to se više ne može ispraviti ako se adresat vrati tek nakon isteka roka za preuzimanje pošiljke. Ako se adresat vrati dovoljno rano da može preuzeti pošiljku prvi dan roka za preuzimanje pošiljke, dostava se smatra izvršenom na taj dan jer rok za preuzimanje pošiljke još nije počeo teći. Ako se on ili ona vrate kasnije, dostava polaganjem pismena ne smatra se obavljenom do sljedećeg dana od dana povratka adresata. Rokovi koji počinju teći nakon dostave pismena, posebno rok žalbe, uvijek se odobravaju primatelju u cijelosti.

11 Moram li platiti dostavu pismena i, ako da, koliko?

Ne.

Posljednji put ažurirano: 22/12/2016

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.