Litigation costs in civil and commercial matters are governed by national legislation and costs are not harmonised at EU level. Thus, costs vary from one Member State to another.

To obtain detailed information on costs of proceedings in the Member States, as well as on several case studies carried out on behalf of the European Commission, please select one of the flags listed on the right hand side.

If you do not have sufficient financial resources to meet the costs of a court case you can apply for legal aid.

Additional information can be obtained from the attached study (available in English and French only) undertaken to identify the sources of costs of civil judicial proceedings in each Member State by:

• defining the proportion of each identified source of cost on the overall cost of civil judicial proceedings,
• comparing the costs incurred by litigants in different Member States,
• identifying variations in sources of costs and costs amounts,
• identifying how transparency of the costs of judicial proceedings and the limitation of differences in sources of costs and costs amounts can foster greater access to justice,
• making recommendations for possible actions at the EU level, possibly through the establishment of minimum standards, to facilitate access to justice by improving the transparency of costs of civil justice,
• generally, identifying links, where appropriate and relevant, between costs of justice and access to justice for the citizens, and
• identifying specific issues pertaining to cross-border disputes.

The study provides a snapshot of the situation in the European Union at a precise moment in time - December 2007.

Related Attachments

Study on the Transparency of Costs of Civil Judicial Proceedings in the EU  (2615 Kb)  – English version

Study on the Transparency of Costs of Civil Judicial Proceedings in the EU  (2665 Kb)  – French version

Annex 1: Results of the public questionnaire  (1700 Kb) 

National report - Belgium  (829 Kb) 

National report - Bulgaria  (566 Kb) 

National report - Czech Republic  (703 Kb) 

National report - Denmark  (560 Kb) 

National report - Germany  (565 Kb) 

National report - Estonia  (872 Kb) 

National report - Ireland  (400 Kb) 

National report - Greece  (849 Kb) 

National report - Spain  (640 Kb) 

National report - France  (1312 Kb) 

National report - Italy  (772 Kb) 

National report - Cyprus  (555 Kb) 

National report - Latvia  (742 Kb) 

National report - Lithuania  (950 Kb) 

National report - Luxembourg  (551 Kb) 

National report - Hungary  (533 Kb) 

National report - Malta  (742 Kb) 

National report - Netherlands  (702 Kb) 

National report - Austria  (829 Kb) 

National report - Poland  (396 Kb) 

National report - Portugal  (781 Kb) 

National report - Romania  (544 Kb) 

National report - Slovenia  (723 Kb) 

National report - Slovakia  (872 Kb) 

National report - Finland  (504 Kb) 

National report - Sweden  (457 Kb) 

Obiteljsko pravo – razvod

Obiteljsko pravo – roditeljska skrb i uzdržavanje djeteta

Trgovačko pravo – ugovori

Trgovačko pravo – odgovornost

Regulatorni okvir kojim se uređuju naknade pravnim stručnjacima

Odvjetnici

U Češkoj postoji samo jedna vrsta odvjetnika (advokáti). Ne postoje posebne pravne struke srodne odvjetnicima kao što su „barrister” i „solicitor” u Ujedinjenoj Kraljevini.

Odluka Ministarstva pravosuđa br. 177/1996 od 4. lipnja 1996. odnosi se na naknade i cijene pravnih usluga koje pružaju odvjetnici (odvjetnička tarifa). Prijevod na engleskom dostupan je na internetskim stranicama Češke odvjetničke komore.

Uključene stranke mogu se privatno dogovoriti oko naknade odvjetniku.

Pravno zastupanje nije obvezno u većini građanskih predmeta (uključujući obiteljske i trgovačke predmete).

Fiksni troškovi

Fiksni troškovi u građanskim sudskim postupcima

Fiksni troškovi za stranke u građanskim sudskim postupcima

Pristojbe koje se plaćaju u građanskim sudskim postupcima uređene su Zakonom br. 549/1991 o sudskim pristojbama (nije dostupan prijevod na engleskom). Pristojbe se razlikuju ovisno o vrsti postupka. U nekim se slučajevima plaćaju fiksne pristojbe; u drugima se iznos pristojbe određuje na temelju postotka.

Pristojbe se u svim slučajevima moraju platiti u češkoj valuti (CZK) i mogu se platiti bankovnim prijenosom na račun države (suda). Pristojbe u iznosu do 5000 CZK mogu se platiti posebnim državnim biljezima (státní kolek), koji se mogu kupiti u poštanskim uredima i na određenim drugim mjestima.

Sud je obvezan obavijestiti osobu koja podnosi tužbu o točnom iznosu sudske pristojbe.

Faza građanskog sudskog postupka u kojoj su stranke obvezne platiti fiksne troškove

Sudska pristojba dospijeva kad platitelj postane obvezan platiti je (npr. kad podnese tužbu). Ako platitelj ne plati dospjelu pristojbu za postupak, sud će zatražiti da je plati u roku koji za to propiše. Ako rok istekne, a platitelj ne plati pristojbu, sud će odbaciti postupak.

Fiksni troškovi u kaznenim postupcima

Fiksni troškovi za stranke u kaznenim postupcima

Kazneni se postupci uvijek pokreću po službenoj dužnosti (na osnovi tužiteljeve službene dužnosti), a tuženik plaća samo troškove pravnog zastupanja (ako mu nije dodijeljena besplatna obrana ili obrana po sniženoj cijeni). Međutim, ako je tuženik proglašen krivim pravomoćnom presudom, državi mora nadoknaditi troškove kaznenog postupka u zakonski određenom iznosu.

Faza kaznenog postupka u kojoj su stranke obvezne platiti fiksne troškove

U kaznenim postupcima ne plaćaju se sudske pristojbe.

Fiksni troškovi u postupcima pred Ustavnim sudom

Fiksni troškovi za stranke u postupcima pred Ustavnim sudom

Za pritužbe podnesene Ustavnom sudu Češke Republike (Ústavní soud České republiky) nisu određene fiksne sudske pristojbe, ali stranke mora zastupati odvjetnik.

Faza postupka pred Ustavnim sudom u kojoj su stranke obvezne platiti fiksne troškove

Ne naplaćuju se fiksne sudske pristojbe.

Prethodne informacije koje su pravni zastupnici dužni navesti

Prava i obveze stranaka

Pravni zastupnici stranaka nisu dužni navesti nikakve prethodne informacije.

Prava i obveze stranaka mogu se urediti sporazumom između odvjetnika i njegova klijenta.

Pravna osnova za troškove

Gdje mogu pronaći informacije o pravnoj osnovi za troškove koji se naplaćuju u Češkoj?

Preporučuje se savjetovati se s odvjetnikom za svaki pojedinačni predmet. Sud je dužan obavijestiti stranke o iznosu sudskih pristojbi nakon što postupak počne.

Na kojem jeziku mogu pronaći informacije o pravnoj osnovi troškova koji se naplaćuju u Češkoj?

Češki je jedini službeni jezik u Češkoj. Stoga ne postoji pravna obveza objave informacija na drugim jezicima. Prema tome, kvaliteta informacija ovisi o volji i znanju osobe koja ih navodi.

Gdje mogu pronaći informacije o mirenju?

Informacije o mirenju dostupne su na internetskim stranicama Udruge izmiritelja Češke Republike (Asociace mediátorů České republiky) (AMČR).

Informacije o registriranim izmiriteljima dostupne su na internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa i/ili izravno pretraživanjem baze podataka Popis izmiritelja (Seznam mediátorů).

Gdje mogu pronaći dodatne informacije o troškovima?

Dostupne internetske stranice s informacijama o troškovima postupka

Nisu dostupne službene internetske stranice s informacijama o troškovima postupka.

Gdje mogu pronaći informacije o prosječnom trajanju različitih postupaka?

Na internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa dostupni su statistički podaci o aktivnostima sudova i tužiteljstava.

Gdje mogu pronaći informacije o prosječnim zbirnim troškovima pojedinih postupaka?

Troškovi koji se moraju platiti ovise o okolnostima svakog pojedinog predmeta. Nisu dostupni prosječni zbirni troškovi sudskih postupaka.

PDV

Na koji se način navode te informacije?

Na sudske se pristojbe ne primjenjuje PDV i njihov je iznos konačan. PDV nije uključen u odvjetničku tarifu. Neki su odvjetnički uredi obveznici PDV-a i naplaćuju ga (po stopi od 21 %). PDV i način na koji se ubire porez uređeni su Zakonom br. 235/2004 o porezu na dodanu vrijednost.

Koje se stope primjenjuju?

Standardna stopa iznosi 21 %, a smanjena stopa 15 %.

Pravna pomoć

Gornje granice primanja primjenjive u području građanskih postupaka

Ne primjenjuju se posebne gornje granice prihoda. Kvalifikacijski kriteriji za pružanje besplatne pravne pomoći ne uključuju samo osobne prihode, nego i cjelokupnu financijsku situaciju kućanstva. Sud će stranci dodijeliti odvjetnika ako je to potrebno kako bi se zaštitili njezini interesi (odnosno osobito u vrlo složenim ili zamršenim postupcima) ili ako stranke mora zastupati odvjetnik u određenoj vrsti postupka i ako je to istodobno opravdano zbog okolnosti u kojima se stranka nalazi. Sud tad oslobađa stranku od obveze plaćanja naknade odvjetniku i sudskih pristojbi.

Besplatnu pravnu pomoć pružaju i Češka odvjetnička komora (Česká advokátní komora) i specijalizirane nevladine organizacije (ovisno o predmetu postupka).

Gornje granice primanja primjenjive na optuženike u kaznenim postupcima

Ne primjenjuju se posebne gornje granice prihoda. Sud će optuženiku dodijeliti odvjetnika u svim predmetima u kojima je pravno zastupanje obvezno ako optuženik nema vlastitog odvjetnika.

Ako optuženik dostavi dokaze o tome da si ne može priuštiti troškove obrane, sud će odlučiti da ta osoba ima pravo na besplatnu pravnu obranu ili obranu po sniženoj cijeni.

Gornje granice primanja primjenjive na žrtve (oštećene stranke) u kaznenim postupcima

Oštećene stranke mlađe od 18 godina imaju pravo na to da ih odvjetnik besplatno zastupa u kaznenim postupcima, osim ako se postupak odnosi na kazneno djelo zanemarivanja dužnosti uzdržavanja (zanedbání povinné výživy).

Pravno na to da ih odvjetnik besplatno zastupa imaju i oštećene stranke koje su obuhvaćene jednom od sljedećih kategorija:

1. posebno ranjive žrtve u skladu sa Zakonom br. 45/2013 o žrtvama kaznenih djela i izmjeni određenih zakona (Zakon o žrtvama kaznenog djela)
2. osobe koje su pretrpjele tešku tjelesnu ozljedu kao posljedicu namjerno počinjenog kaznenog djela
3. nadživjele osobe ako je žrtva preminula kao posljedica kaznenog djela

osobe koje dokažu da si ne mogu priuštiti troškove pravnog zastupanja. Te osobe imaju pravo same odabrati odvjetnika; ako to ne učine, odvjetnika će im dodijeliti odgovarajuće tijelo za izvršavanje zakonodavstva.

Ako je oštećena stranka ujedno i posebno ranjiva žrtva, dodatno dobiva i ograničenu pravnu pomoć u okviru Zakona o žrtvama kaznenog djela. Taj oblik pravne pomoći pružaju odvjetnici koji se dobrovoljno ponude u određenom opsegu pružiti besplatnu pravnu pomoć takvim žrtvama i koji su registrirani u posebnom registru koji vodi Ministarstvo pravosuđa.

Drugi uvjeti povezani s pružanjem pravne pomoći žrtvama

Nevladine neprofitne organizacije koje zadovoljavaju postavljene uvjete i imaju akreditaciju Ministarstva pravosuđa te Služba za probaciju i mirenje (Probační a mediační služba) mogu dati pravne informacije žrtvama kaznenih djela (posebice informacije o njihovim pravima u okviru Zakona o žrtvama kaznenih djela i o pravima oštećenih stranaka u kaznenim postupcima). Međutim, te pravne informacije nisu izravna pravna pomoć.

Drugi uvjeti povezani s pružanjem pravne pomoći optuženicima

Vrijede iste informacije koje su prethodno navedene o gornjim granicama prihoda u pogledu pravne pomoći za optuženike u kaznenim postupcima.

Sudski postupci oslobođeni pristojbi

Na pritužbe podnesene Ustavnom sudu ne primjenjuju se sudske pristojbe. Isto tako, sudske pristojbe ne naplaćuju se u nekim vrstama postupaka (navedeno u odjeljku 11. Zakona br. 549/1991 o sudskim pristojbama), na primjer kad je tužitelj maloljetno dijete i u nekim drugim predmetima (npr. kad su država ili državno tijelo stranka u postupku, kad se predmet odnosi na zahtjev za azil koji je podnio stranac i kad je stranka u postupku „osoba u nepovoljnijem položaju”).

Kada je stranka koja je izgubila spor dužna podmiriti troškove stranke koja je dobila spor?

To ovisi o odluci suca u svakom pojedinom predmetu (kako je navedeno u konačnoj odluci suca); sud može narediti stranci koja je izgubila spor da plati sve troškove ili dio njih. Međutim, to se ne odnosi na postupke za razvod. Odluka o troškovima često može obuhvaćati i troškove pravnog zastupanja.

Naknade i troškovi vještaka

Sud plaća naknadu vještacima koje imenuje. Stranke u sporu moraju snositi troškove naknade za vještaka samo ako same zatraže njegove usluge. U nekim posebnim slučajevima sud može narediti stranci koja izgubi spor da plati naknadu za vještaka.

Naknade prevoditelja i tumača

Sud je dužan platiti naknade koje naplaćuju prevoditelji i tumači; ako je stranka stranac koji ne razumije češki, može se obraćati sudu na svojem materinskom jeziku.

Povezani prilozi

Izvješće Češke o studiji transparentnosti troškova (703 Kb)

Troškovi u Češkoj

Okvirni troškovi suda, žalbi i alternativnog rješavanja sporova (ARS)

Okvirni troškovi odvjetnika, ovlaštenog sudskog izvršitelja i vještaka

Troškovi naknada svjedocima, depoziti, jamčevine i druge odgovarajuće pristojbe

Troškovi pravne pomoći i naknada troškova

Troškovi pismenog i usmenog prevođenja

Troškovi u Češkoj

Okvirni troškovi suda, žalbi i alternativnog rješavanja sporova

Okvirni troškovi odvjetnika, ovlaštenog sudskog izvršitelja i vještaka

Troškovi naknada svjedocima, depoziti, jamčevine i druge odgovarajuće pristojbe

Troškovi pravne pomoći i naknada troškova

Troškovi pismenog i usmenog prevođenja

Troškovi u Češkoj

Okvirni troškovi suda, žalbi i alternativnog rješavanja sporova

Okvirni troškovi odvjetnika, ovlaštenog sudskog izvršitelja i vještaka

Troškovi naknada svjedocima, depoziti, jamčevine i druge odgovarajuće pristojbe

Troškovi pravne pomoći i naknada troškova

Troškovi pismenog i usmenog prevođenja

Troškovi u Češkoj

Okvirni troškovi suda, žalbi i alternativnog rješavanja sporova

Okvirni troškovi odvjetnika, ovlaštenog sudskog izvršitelja i vještaka

Troškovi naknada svjedocima, depoziti, jamčevine i druge odgovarajuće pristojbe

Troškovi pravne pomoći i naknada troškova

Troškovi pismenog i usmenog prevođenja

Izvorna jezična inačica ove stranice nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Troškovi - Danska

Na ovoj stranici pronaći ćete informacije o troškovima sudskih postupaka u Danskoj.

Regulatorni okvir kojim se uređuju naknade koje naplaćuje pravna struka

U principu ne postoji regulatorni okvir kojim se uređuju naknade koje naplaćuje pravna struka. Međutim, Visoki sud (landsret) utvrdio je okvirne stope koje javnost može uzeti u obzir. Bilo tko može podnijeti pritužbu na odvjetničku naknadu Disciplinskom odvjetničkom odboru Advokatnævnet.

Fiksni sudski troškovi

Fiksni sudski troškovi u građanskim postupcima

Fiksni sudski troškovi za stranke u građanskim postupcima

Danskim zakonom propisuje se da tužitelj mora platiti sudsku pristojbu za podnošenje zahtjeva. Početni je iznos pristojbe 500 DKK. Ako je vrijednost predmeta spora viša od 50 000 DKK, pristojba iznosi 750 DKK te 1,2 % iznosa za koji vrijednost predmeta spora premašuje 50 000 DKK.

Ako vrijednost predmeta spora premašuje 50 000 DKK, naplaćuje se dodatna pristojba za sudsko ročište. Iznos te pristojbe jednak je iznosu pristojbe koja se plaća pri podnošenju zahtjeva. Stoga i za sudsko ročište tužitelj mora platiti 750 DKK i 1,2 % iznosa za koji vrijednost predmeta spora premašuje 50 000 DKK.

Za svaku od dviju vrsta sudskih pristojbi (pristojbe za podnošenje potraživanja i pristojbe za sudsko ročište) postavljena je gornja granica u visini od 75 000 DKK. U nekim slučajevima (primjerice slučajevima koji se odnose na izvršavanje javnih ovlasti) gornja granica iznosi samo 2 000 DKK.

Za neke vrste građanskih postupaka, uključujući one koji se tiču obiteljskog prava, nije potrebno platiti sudske pristojbe.

Faza građanskih postupaka u kojoj stranke moraju platiti fiksne troškove

Kao što je gore navedeno, tužitelj pri podnošenju zahtjeva mora platiti sudsku pristojbu.

Pristojbu za sudsko ročište potrebno je platiti prije zakazivanja ročišta, no najranije tri mjeseca prije ročišta.

Fiksni troškovi u kaznenim postupcima

Fiksni sudski troškovi za stranke u kaznenim postupcima

U kaznenim se predmetima obično ne plaćaju nikakve sudske pristojbe. No mali broj kaznenih postupaka pokreće se privatnom tužbom, a u tom se slučaju primjenjuju pravila o sudskim pristojbama u građanskim postupcima.

Fiksni troškovi u postupcima pred Ustavnim sudom

Fiksni troškovi za stranke u postupcima pred Ustavnim sudom

Postupci pred Ustavnim sudom mogu biti građanski ili kazneni postupci. U Danskoj ne postoje zasebna pravila o postupcima pred Ustavnim sudom.

Informacije o sudskim pristojbama koje moraju navesti pravni zastupnici

Prava i obveze stranaka

U članku 16.8 stavku 8. Kodeksa postupanja Odvjetničke komore Danske stoji sljedeće:

„Odvjetnik će uložiti sve napore kako bi pronašao rješenje slučaja uz najniži mogući trošak za stranku, uzimajući u obzir želje i upute stranke.”

Izvori troškova

Gdje mogu pronaći informacije o izvorima troškova u Danskoj?

Informacije o troškovima dostupne su na početnoj stranici Danske odvjetničke komore (Advokatsamfundets) te danskih sudova (Danmarks Domstole).

Na kojim su jezicima dostupne informacije o izvorima troškova u Danskoj?

Informacije o izvorima troškova dostupne su na danskom i engleskom jeziku.

Gdje mogu pronaći informacije o mirenju?

Informacije o mirenju (retsmægling) dostupne su na početnoj stranici danskih sudova Danmarks Domstole.

Gdje mogu pronaći dodatne informacije o troškovima?

Web-mjesta s informacijama o troškovima

Službeno web-mjesto danske sudske uprave Domstolsstyrelsens sadržava općenite informacije o danskom pravosudnom sustavu te podatke za kontakt.

Gdje mogu pronaći informacije o prosječnom trajanju različitih postupaka?

Informacije o prosječnom trajanju različitih vrsta postupaka dostupne su na početnoj stranici danskih sudova Danmarks Domstole.

Porez na dodanu vrijednost

Gdje mogu pronaći te informacije?

U objavljene cijene obično je uključen PDV.

Pravna pomoć

Primjenjivi prag dohotka u građanskom pravosuđu

Prag dohotka za pravnu pomoć mijenja se jednom godišnje. U 2019. primjenjivali su se sljedeći pragovi:

• samci: 329 000 DKK
• osobe u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici: 418 000 DKK
• iznos koji se dodaje za svako dijete: 57 000 DKK.

Sve osobe neovisno o primanjima imaju pravo na osnovni usmeni besplatni pravni savjet institucija za pravnu pomoć (advokatvagten/retshjælpen).

Primjenjivi prag dohotka za tuženike u kaznenim postupcima

Tuženikovo pravo na pravno zastupanje ne ovisi o dohotku već o prirodi slučaja. Tuženik načelno mora platiti trošak branitelja ako je proglašen krivim, neovisno o razini dohotka.

Primjenjivi prag dohotka za žrtve u kaznenim postupcima

Pravo žrtve na pravno zastupanje ne ovisi o dohotku već o prirodi slučaja. Glavni slučajevi u kojima žrtve imaju pravo na pravno zastupanje prema članku 741. točki a Zakona o pravosuđu obuhvaćaju slučajeve nasilja i seksualnih prijestupa. U takvim slučajevima trošak odvjetnika plaća država.

Drugi uvjeti za dodjelu pravne pomoći žrtvama

Pogledajte gore navedeni odgovor o pragu dohotka za žrtve u kaznenim postupcima.

Drugi uvjeti za dodjelu pravne pomoći tuženicima

Pogledajte gore navedeni odgovor o pragu dohotka za tuženike u kaznenim postupcima.

Postoje li sudski postupci za koje se ne plaćaju troškovi?

Kao što je gore navedeno (pogledajte odgovor o fiksnim troškovima za stranke u građanskim postupcima), u određenim se građanskim postupcima ne plaćaju nikakve sudske pristojbe. No tijekom postupka možda će se naplatiti drugi troškovi (primjerice, odvjetničke naknade).

Kada stranka koja izgubi postupak mora platiti troškove stranke koja je dobila postupak?

Poglavlje 30. Zakona o pravosuđu sadržava pravila o nadoknadi troškova u građanskim postupcima.

Stranka koja izgubi postupak načelno mora platiti sudske troškove stranke koja dobije postupak. No ako se primjenjuju posebne okolnosti, sud može odlučiti da stranka koja izgubi postupak ne mora platiti troškove stranke koja dobije postupak ili da mora platiti samo dio tih troškova.

Moguće je naplatiti samo one troškove koji su nužni za pravilnu obradu slučaja.

Honorari stručnjaka

Tužitelj je odgovoran za plaćanje honorara stručnjaka ako je tražio mišljenje stručnjaka o određenom pitanju.

Sud po završetku slučaja odlučuje treba li tuženik platiti troškove stručnjaka ili ne. To ovisi o ishodu slučaja.

Honorari prevoditelja i tumača

Vrijedi načelno pravilo da honorar tumača u građanskim postupcima plaćaju strane u postupku.
U kaznenim postupcima honorar tumača plaća Ministarstvo financija.

Relevantni dokumenti

Dansko izvješće o transparentnosti sudskih troškova (Dansk rapport om undersøgelsen af gennemsigtigheden af omkostninger)(560 Kb)

Izvorna jezična inačica ove stranice nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Troškovi - Njemačka

Na ovoj se stranici nalaze informacije o pravnim troškovima u Njemačkoj.

Obiteljsko pravo – razvod

Obiteljsko pravo – skrbništvo nad djecom

Obiteljsko pravo – uzdržavanje

Trgovačko pravo – ugovori

Trgovačko pravo – odgovornost

Regulatorni okvir kojim se uređuju naknade za pravne stručnjake

Odvjetnici

U Njemačkoj postoji jedinstveno zanimanje „odvjetnika” (Rechtsanwalt), bez razlike među vrstama odvjetnika i pravnih savjetnika.

Naknade odvjetnika u Njemačkoj se naplaćuju ili u skladu sa Zakonom o naknadama odvjetnika (Rechtsanwaltsvergütungsgesetz, RVG) ili prema ugovorima o naknadama. Ugovori o naknadama u načelu su uvijek mogući kao alternativa propisanim davanjima. Međutim, moraju se poštovati odredbe iz članka 49.b Saveznog odvjetničkog kodeksa (Bundesrechtsanwaltsordnung, BRAO) i članaka od 3.a do 4.b Zakona o naknadama odvjetnika. Konkretno, ako odvjetnik zastupa klijenta na sudu, dogovorene naknade ne smiju biti manje od onih propisanih zakonom. Naknada viša od one propisane zakonom može se ugovoriti u bilo kojem trenutku.

Planom naknada priloženim RVG-u (Prilog 1. RVG-u) propisane su ili fiksne naknade ili rasponi naknada primjenjivi na pojedinačne radnje. Visina naknade obično se određuje prema vrijednosti tužbenog zahtjeva. Rasponima naknada koji se temelje na vrijednosti tužbenog zahtjeva određene su najveće i najmanje dopuštene stope naknada koje je moguće isplatiti. Trenutačne visine naknada koje se temelje na vrijednosti tužbenog zahtjeva utvrđene su u tablici s naknadama (Prilog 2. RVG-u). U svakom slučaju potrebno je odrediti odgovarajuću naknadu iz propisanog raspona ex aequo et bono, uzimajući u obzir sve okolnosti, a posebno opseg i težinu uključenog posla, važnost predmeta te dohodak i financijsku situaciju klijenta. Ako je odvjetnik izložen određenom riziku od odgovornosti, i to se može uzeti u obzir pri procjeni njegove naknade. Rasponi naknada s propisanim najvećim i najmanjim dopuštenim iznosima primjenjuju se u brojnim posebnim područjima, a posebno u kaznenim predmetima i pitanjima socijalnog prava.

Sudski izvršitelji

Sudski izvršitelji (Gerichtsvollzieher) naplaćuju samo naknade utvrđene Zakonom o troškovima sudskih izvršitelja (Gerichtsvollzieherkostengesetz, GvKostG). Za svaku radnju koju obavlja sudski izvršitelj propisana je fiksna naknada.

Fiksni troškovi

Fiksni troškovi u građanskim postupcima

Fiksni troškovi za parnične stranke u građanskim postupcima

Sud obično prima sudsku pristojbu koja se izračunava prema vrijednosti tužbenog zahtjeva. U građanskim predmetima to je određeno Zakonom o sudskim troškovima (Gerichtskostengesetz, GKG) i Zakonom o sudskim troškovima (obiteljski predmeti) (Gesetz über Gerichtskosten in Familiensachen, FamGKG). Stope naknada utvrđene su u popisu troškova (Prilog 1. odgovarajućem zakonu). Naknade su utvrđene prema vrijednosti tužbenog zahtjeva u tablici s naknadama (Prilog 2. odgovarajućem zakonu). Za opće građanske postupke i postupke koji se odnose na obiteljske sporove, a posebno za predmete povezane s uzdržavanjem, stopa naknade iznosi 3,0. Za bračne sporove stopa naknade iznosi 2,0, a za predmete povezane s djecom, uključujući roditeljsku skrb i pravo na kontakt, stopa naknade iznosi 0,5. Vrijednost postupaka određuje se kako slijedi:

• U bračnim sporovima vrijednost postupka određuje se prema slobodnoj odluci suda na temelju posebnih okolnosti pojedinačnog predmeta, a posebno opsega i važnosti predmeta te relativnog dohotka i imetka supružnika. Dohodak se računa na temelju trostrukog neto dohotka obaju supružnika. Sud obično utvrđuje da je vrijednost postupka jednaka trostrukom neto dohotku.
• Za predmete koji se odnose na obiteljske sporove vrijednost obično ovisi o vrijednosti tužbenog zahtjeva. Za pitanja uzdržavanja vrijednost se temelji na budućim traženim plaćanjima uzdržavanja, najviše u godišnjem iznosu. Neplaćene obveze nastale do podnošenja zahtjeva uključuju se u izračun.
• Za predmete povezane s djecom, uključujući roditeljsku skrb i pravo na kontakt, stopa naknade iznosi 3000 EUR.

Ako se ne postigne dogovor, naknade za zastupanje po odvjetniku izračunavaju se prema vrijednosti tužbenog zahtjeva. Vrijednost tužbenog zahtjeva obično odgovara vrijednosti postupka koja se utvrđuje radi određivanja sudskih pristojbi. U RVG-u je točno utvrđeno koje se pristojbe mogu izračunati po kojoj stopi za koju vrstu postupka. U Prilogu 2. RVG-u utvrđene su naknade prema vrijednosti tužbenog zahtjeva. Za prvostupanjske postupke u građanskim predmetima odvjetnici obično primaju sudsku pristojbu 1,3 puta veću od relevantne stope i naknadu za savjetovanje 1,2 puta veću od relevantne stope. Za sporazum o nagodbi u prvostupanjskom postupku odvjetnici primaju i naknadu za nagodbu po stopi od 1,0.

Faza građanskog postupka u kojoj se moraju platiti fiksni troškovi

Za opće građanske predmete, predmete povezane s uzdržavanjem i bračne sporove sudske pristojbe plaćaju se čim se podnese tužba ili zahtjev. Za obiteljske sporove plaćaju se na kraju postupka. Ako nije dogovoreno drukčije, odvjetnici dobivaju naknadu za pružene usluge po predavanju svojeg podneska. Međutim, imaju zakonsko pravo na predujam.

Fiksni troškovi u kaznenim postupcima

Fiksni troškovi u kaznenim postupcima

U kaznenim predmetima sudski troškovi ne naplaćuju se do izricanja konačne presude. Visina naknade određuje se u odnosu na izrečenu kaznu i kreće se od 140 do 1000 EUR u prvostupanjskim postupcima. Odvjetnici s kojima nije ugovorena naknada imaju pravo, i kao branitelji i kao zastupnici drugih zainteresiranih stranaka, naplatiti naknadu unutar utvrđenog okvira.

Faza kaznenog postupka u kojoj se moraju platiti fiksni troškovi

Sudske pristojbe naplaćuju se nakon izricanja pravomoćne presude. Ako nije dogovoreno drukčije, odvjetnici dobivaju naknadu za pružene usluge na kraju svoje punomoći. Međutim, imaju zakonsko pravo na predujam.

Fiksni troškovi u postupcima pred Ustavnim sudom

Fiksni troškovi za stranke u postupcima pred Ustavnim sudom

Za postupke pred Saveznim ustavnim sudom (Bundesverfassungsgericht) nema sudskih pristojbi, osim kod zlonamjernih tužbi (članak 34. Zakona o Saveznom ustavnom sudu (Bundesverfassungsgerichtsgesetz)). Odvjetnik se mora angažirati samo za rasprave pred Saveznim ustavnim sudom (članak 22. Zakona o Saveznom ustavnom sudu).

Faza postupka pred Ustavnim sudom u kojoj se moraju platiti fiksni troškovi

Osim ako je dogovoreno drukčije, naknade odvjetnika plaćaju se po predavanju njihova podneska. Međutim, imaju zakonsko pravo na predujam.

Prethodne informacije koje su pravni zastupnici dužni navesti

Prava i obveze stranaka

Odvjetnici su klijentima dužni dati cjelovite informacije i savjete te im trebaju predložiti najsigurnija i najmanje opasna sredstva za ostvarenje željenog cilja. Moraju i ukazati na bilo koje rizike povezane s predmetom kako bi klijenti mogli donijeti potpuno utemeljenu odluku. Opseg informacija koje treba dati ovisi o odvjetnikovoj percepciji toga što klijent treba znati. Odvjetnici moraju u cijelosti i iskreno odgovarati na pitanja svojih klijenata. Prije nego što se slučaj uputi sudu, odvjetnici trebaju razjasniti izglede i rizike uključene u provođenje postupka. To uključuje rizike povezane s troškovima te izglede za uspjeh.

Odvjetnici imaju posebne obveze davanja informacija u određenim slučajevima:

• Ako se njihove naknade temelje na vrijednosti tužbenog zahtjeva, odvjetnici su dužni skrenuti pozornost na tu činjenicu prije odobrenja da djeluju (članak 49.b stavak 5. Saveznog odvjetničkog kodeksa).
• Ako se sklopi ugovor o njihovoj naknadi, odvjetnici moraju istaknuti da će se, ako se troškovi nadoknađuju, nadoknaditi samo zakonske naknade (članak 3.a stavak 1. treća rečenica Zakona o naknadama odvjetnika).
• Ako se odvjetnici dogovore s klijentom da će im se isplatiti troškovi zastupanja prema postotku postignute odštete, moraju klijentu ukazati na činjenicu da taj dogovor ne utječe na bilo koje druge troškove koje će klijent možda morati platiti (članak 4.a stavak 3. druga rečenica Zakona o naknadama odvjetnika).
• Prije sklapanja ugovora o zastupanju stranke u postupku pred radnim sudom odvjetnici moraju klijentu ukazati na činjenicu da nije moguće izvršiti povrat njihovih troškova (članak 12.a stavak 1. druga rečenica Zakona o radnim sudovima (Arbeitsgerichtsgesetz)).

Kako se utvrđuju troškovi – pravna osnova

Gdje mogu pronaći informacije o zakonodavstvu o troškovima u Njemačkoj?

Tekstovi zakona koji se odnose na troškove mogu se nabaviti u knjižarama ili su besplatno dostupni na internetu u najnovijim verzijama.

Na kojim jezicima mogu dobiti informacije o zakonodavstvu o troškovima u Njemačkoj?

Informacije su dostupne na njemačkom jeziku.

Gdje mogu pronaći dodatne informacije o troškovima?

Informacije o troškovima dostupne na internetu

Najnovije verzije zakona dostupne su na internetskim stranicama Saveznog ministarstva pravosuđa i zaštite potrošača (Bundesministerium der Justiz und für Verbraucherschutz). Različite zakone o troškovima možete preuzeti unosom odgovarajuće kratice (GKG, FamGKG, GvKostG i RVG).

Gdje mogu pronaći informacije o prosječnom trajanju različitih postupaka?

Savezni ured za statistiku (Statistisches Bundesamt) izdaje godišnju seriju statističkih publikacija o radu pravosuđa. Primjerice, u podseriji 2.1 serije 10. nalaze se podaci o trajanju građanskih postupaka u cijeloj Njemačkoj, raščlanjeni prema pojedinačnim pokrajinama (Land) i okruzima viših regionalnih sudova (Oberlandesgericht). Daju se odvojeni podaci za lokalne (Amtsgerichte) i regionalne (Landgerichte) sudove s jedne strane te više regionalne sudove s druge. Podaci su odvojeni i za prvostupanjske i drugostupanjske postupke. U seriji nema statističkih podataka o trajanju postupaka u različitim vrstama predmeta.

Gdje mogu pronaći informacije o prosječnom ukupnom trošku određene vrste postupka?

Postoje knjige s pojedinostima o prosječnom riziku povezanom s troškovima za građanske postupke.

Porez na dodanu vrijednost

Gdje mogu pronaći informacije o porezu na dodanu vrijednost? Koje su stope?

Sudovi i sudski izvršitelji ne podliježu PDV-u. Odvjetnici moraju naplaćivati PDV od 19 %. On se naplaćuje kao odvojeni trošak i nije uključen u njihove naknade.

Pravna pomoć

Primjenjivi dohodovni prag u građanskom pravosuđu

Pravna pomoć dostupna je na zahtjev svakome tko, zbog osobne ili financijske situacije, ne može pokriti troškove postupka ili ih može pokriti samo djelomično ili u obrocima. Predviđeno podnošenje tužbe ili obrana moraju imati razumne izglede za uspjeh i ne smiju se činiti neozbiljni. Međutim, stranke u postupku moraju se služiti vlastitim sredstvima u mjeri u kojoj je to razumno. Ovisno o njezinu dohotku, stranci se može dodijeliti bespovratna pravna pomoć ili pravna pomoć koja se vraća u obrocima. Savezno ministarstvo pravosuđa i zaštite potrošača izradilo je letak pod naslovom Beratungshilfe und Prozesskostenhilfe („Pravni savjeti i pravna pomoć”) u kojem se s pomoću primjera odgovara na najčešće postavljana pitanja.

Primjenjiva granica dohotka za tuženike u kaznenom postupku

Granice dohotka nisu primjenjive na osumnjičenike ili tuženike u kaznenom postupku. Pravna pomoć dodjeljuje se u skladu s drugim kriterijima.

Primjenjiva granica dohotka za žrtve u kaznenom postupku

Pravna pomoć dodjeljuje se prema granicama dohotka. One su fleksibilne i određuju se prema predviđenim troškovima predmeta i socijalnoj situaciji tužitelja (obveze uzdržavanja, troškovi stanovanja). Pravna pomoć može se dodijeliti i uz obvezu vraćanja pomoći u obrocima.

Drugi uvjeti za dodjelu pravne pomoći žrtvama u kaznenom postupku

Žrtve određenih teških kaznenih djela mogu zatražiti besplatnog pravnog savjetnika neovisno o svojoj financijskoj situaciji.

Drugi uvjeti za dodjelu pravne pomoći tuženicima

Pravna pomoć za osumnjičenike/tuženike (dodjela branitelja po službenoj dužnosti) ne podliježe granicama dohotka, nego određenim pravnim uvjetima. Oni se prije svega odnose na težinu kaznenog djela, na prijetnju određenim pravnim posljedicama (kao što su zabrana obavljanja nekog zanimanja ili smještaj u psihijatrijsku ili neurološku bolnicu), na to je li tuženiku određen pritvor ili je uključen u postupak preventivne zaštite, na to jesu li prethodni branitelji suspendirani, na složenost činjeničnog ili pravnog stanja te na to je li tuženik sposoban braniti se sam.

Sudski postupci za koje se ne plaćaju troškovi

Na temelju članka 183. Zakona o socijalnim sudovima (Sozialgerichtsgesetz, SGG) postupci pred socijalnim sudovima (Sozialgerichte) ne uključuju troškove za osobe koje imaju pravo na socijalnu naknadu (tj. osigurane osobe, osobe koje primaju socijalnu naknadu, uključujući one koje primaju davanje za nadživjele osobe, te osobe s invaliditetom i njihovi nasljednici, pod uvjetom da sudjeluju u sudskim postupcima u svojstvu tužitelja ili tuženika). Tužitelji i tuženici koji ne pripadaju kategorijama iz članka 183. SGG-a moraju platiti naknadu u skladu s člankom 184. SGG-a (150 EUR za postupke pred socijalnim sudovima, 225 EUR za postupke pred regionalnim socijalnim sudovima (Landessozialgerichte), 300 EUR za postupke pred Saveznim socijalnim sudom (Bundessozialgericht)).U članku 197.a SGG-a predviđeno je odstupanje od tih posebnih pravila kojim su troškovi koji se obično plaćaju na temelju Zakona o sudskim troškovima primjenjivi i u postupcima pred socijalnim sudovima ako ni tužitelj ni tuženik u predmetu nisu osobe navedene u članku 183. SGG-a.

U kaznenim postupcima primjenjuju se sljedeće odredbe: ako je tuženik oslobođen, ili sudski postupak nije pokrenut, ili je postupak protiv tuženika završen, troškovi (javni izdaci) i nužni troškovi tuženika u načelu se plaćaju iz javnog proračuna.

U kojem slučaju stranka koja izgubi spor mora platiti troškove stranke koja dobije spor?

Stranka koja izgubi spor mora platiti troškove druge stranke u mjeri u kojoj su oni bili nužni za pravilno vođenje parnice. Konkretno, mora platiti zakonske naknade i troškove odvjetnika stranke koja dobije spor i putne troškove stranke koja dobije spor, uključujući bilo kakav gubitak zarade nastao zbog prisutnosti te stranke na sudu.

Naknade vještaka

Vještaci koje angažira sud primaju naknadu na temelju tarife po satu. Naknada je zakonski utvrđena u Zakonu o nagradi za rad i naknadi troškova u sudskom postupku (Justizvergütungs- und -entschädigungsgesetz, JVEG) te je plaćaju stranke u postupku.

Troškovi vještaka kojeg je stranka privatno angažirala radi pripreme za parnicu nisu dio parničnih troškova čija je naknada utvrđena u presudi. Stoga se ti troškovi moraju potraživati odvojeno. Ako je stranka angažirala vještaka za savjetovanje tijekom parnice, naknada troškova ovisi o nužnosti toga u dotičnom predmetu. Troškove vještaka kojeg je sud angažirao za davanje iskaza snosi stranka koja izgubi spor ili, ako su obje stranke bile samo djelomično uspješne, obje stranke moraju platiti svoj dio troškova na temelju relativne mjere u kojoj su dobile ili izgubile spor.

Naknade prevoditelja i tumača

Tumači i prevoditelji koje angažira sud primaju naknadu koja je isto tako utvrđena u JVEG-u, a plaćaju je stranke u postupku. Tumači su plaćeni po satu, a prevoditelji po retku.

U kaznenom postupku troškovi tumačenja i prevođenja za tuženike ili zainteresirane stranke plaćaju se iz javnog proračuna ako su nužni za obranu ili ostvarivanje postupovnih prava.

Druge poveznice

Savezno ministarstvo pravosuđa i zaštite potrošača

Tim za medijaciju Njemačkog udruženja odvjetnika

Savezno udruženje za obiteljsku medijaciju

Savezno udruženje za medijaciju

Savezno udruženje za medijaciju u području gospodarstva i radnih odnosa

Centar za medijaciju (CfM)

Ombudsman za privatno bankarstvo

Ombudsman za javno bankarstvo

Odbor za posredovanje Njemačke savezne banke (Bundesbank)

Ombudsman Njemačke grupacije zadružnih banaka

Ombudsmanica za privatne stambene zadruge

Ombudsman za regionalne stambene zadruge

Savjetodavni odbori i odbori za posredovanje Njemačkog medicinskog udruženja

Odbor za posredovanje u području mobilnosti

Odbor za posredovanje u području turizma

Odbor za posredovanje u području lokalnog prometa u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji

Ombudsman za privatno zdravstveno osiguranje i osiguranje za dugotrajnu skrb

Odbor za posredovanje Njemačkog saveznog udruženja pogrebnika

Odbor za posredovanje Savezne agencije za mreže

Ombudsman za nekretnine u Njemačkom udruženju za nekretnine

Odbori za posredovanje trgovinskih i industrijskih komora

Arbitražni odbor za naknade i naknadu troškova

Središnje udruženje njemačke industrije motornih vozila

Najnovije verzije zakona

Povezani dokumenti

Državno izvješće Njemačke o studiji o transparentnosti troškova (565 Kb)

Troškovi u Njemačkoj

Troškovi suda i žalbi

Troškovi odvjetnika

Troškovi naknade svjedocima i zaloga ili jamčevine

Troškovi pravne pomoći i druge naknade troškova

Troškovi pismenog i usmenog prevođenja

Troškovi u Njemačkoj

Troškovi prvostupanjskog ili žalbenog postupka ili postupka alternativnog rješavanja sporova

Naknade odvjetnika, sudskih izvršitelja i vještaka

Pokrivanje troškova svjedoka

Troškovi pravne pomoći i naknada ostalih troškova

Troškovi pismenog i usmenog prevođenja

Troškovi u Njemačkoj

Troškovi prvostupanjskog ili žalbenog postupka

Naknade odvjetnika, sudskih izvršitelja i vještaka

Pokrivanje troškova svjedoka

Troškovi pravne pomoći i naknada ostalih troškova

Troškovi pismenog i usmenog prevođenja

Troškovi u Njemačkoj

Troškovi prvostupanjskog ili žalbenog postupka

Naknade odvjetnika, sudskih izvršitelja i vještaka

Pokrivanje troškova svjedoka

Troškovi pravne pomoći i naknada ostalih troškova

Troškovi pismenog i usmenog prevođenja

Troškovi u Njemačkoj

Troškovi prvostupanjskog ili žalbenog postupka

Naknade odvjetnika, sudskih izvršitelja i vještaka

Pokrivanje troškova svjedoka

Troškovi pravne pomoći i naknada ostalih troškova

Troškovi pismenog i usmenog prevođenja

Regulatorni okvir kojim su uređene naknade pravne struke

Pravni savjetnici

Naknade pravnih savjetnika u Estoniji nisu regulirane.

Pravnici

Naknade pravnika u Estoniji nisu regulirane.

Odvjetnici

Naknade odvjetnika u Estoniji nisu regulirane.

Sudski izvršitelji

Naknade sudskih izvršitelja regulirane su u Estoniji Zakonom o sudskim izvršiteljima. Naknada sudskih izvršitelja može obuhvaćati naknadu za pokretanje postupka, glavnu naknadu za postupak i dodatnu naknadu za aktivnosti izvršenja. Sudski izvršitelj ima i pravo naplatiti naknadu za pružanje profesionalne usluge.

Javni bilježnici

Javnobilježničke naknade regulirane su u Estoniji Zakonom o javnobilježničkim naknadama. Javnobilježnička naknada za profesionalnu radnju obično se izračunava na temelju dvaju općih načela: za određene radnje postoje utvrđene naknade, dok se za druge radnje naknada izračunava ovisno o vrijednosti transakcije uključene u dotičnu javnobilježničku radnju. O naknadama za profesionalne usluge koje pruža javni bilježnik može se pregovarati.

Branitelji

Naknade branitelja nisu regulirane u Estoniji, nego se utvrđuju u ugovoru s klijentom. Branitelj ili osoba koja vodi odvjetnički ured daje klijentu predračun i obrazlaže ga. Klijent nadoknađuje troškove branitelja ili osobe koja vodi odvjetnički ured nastale tijekom pružanja pravnih usluga.

Fiksni troškovi

Fiksni troškovi stranaka u građanskom postupku

Fiksni troškovi stranaka u građanskom postupku određuju se na temelju članaka od 139. do 144. Zakonika o parničnom postupku i dijele se na sudske i izvansudske troškove. Sudski troškovi sastoje se od državnih pristojbi i troškova preispitivanja predmeta. U svakom stupnju sud vodi evidenciju o nastalim troškovima postupka, uključujući troškove preispitivanja predmeta.

Faza građanskog postupka u kojoj se moraju platiti fiksni troškovi

Stranka koja podnese zahtjev za pokretanje postupka ili izvršenje formalnih radnji dužna je unaprijed platiti sljedeće troškove:

• državnu pristojbu;
• troškove sudskih izvršitelja koji prosljeđuju pismena;
• troškove objavljivanja sudskih poziva ili obavijesti u službenoj publikaciji Ametlikud Teadaanded (Službene objave) ili u novinama;
• troškove preispitivanja predmeta u mjeri u kojoj to odredi sud.

Osim ako sud odluči drugačije, naknade koje naplaćuju stručnjaci, tumači i prevoditelji plaća unaprijed stranka u postupku koja je podnijela zahtjev iz kojeg proizlaze troškovi.

Konačne troškove postupka koje treba nadoknaditi i platiti sud utvrđuje u svojoj konačnoj odluci u glavnom predmetu ili u odluci nakon stupanja na snagu te konačne odluke.

Fiksni troškovi u kaznenom postupku

Fiksni troškovi stranaka u kaznenom postupku

Fiksni troškovi stranaka u kaznenom postupku navedeni su u člancima od 175. do 179. Zakonika o kaznenom postupku i dijele se na troškove postupka, posebne troškove i dodatne troškove.

Ako stranka u postupku ima nekoliko pravnih zastupnika ili predstavnika, naknada koja im se plaća bit će uključena u troškove postupka ako ne premašuje razumnu razinu naknade koja se obično plaća jednom pravnom zastupniku ili predstavniku.

Ako osumnjičenik ili optuženik brani sam sebe, potrebni troškovi obrane uključuju se u troškove postupka. Prekomjerni troškovi koji ne bi nastali da je sudjelovao pravni zastupnik ne uključuju se u troškove postupka.

Troškovi osoba koje nisu stranke u postupku, nastali tijekom vještačenja, nadoknadit će se u skladu s uvjetima i pravilima navedenima u Zakonu o forenzičnom ispitivanju.

Faza kaznenog postupka u kojoj se moraju platiti fiksni troškovi stranaka

U slučaju oslobađajuće presude, troškove postupka nadoknađuje država. U slučaju osuđujuće presude, troškove postupka nadoknađuje osuđeni počinitelj kaznenog djela. U slučaju djelomično oslobađajuće presude troškove nadoknađuje država u onoj mjeri u kojoj je optuženik oslobođen. Obveza nadoknade troškova postupka nastaje stupanjem na snagu konačne odluke.

Ako se građanska tužba odbaci, troškove postupka koji se odnose na osiguravanje građanske tužbe nadoknađuje oštećena stranka. Ako je tužbeni zahtjev u građanskom postupku u potpunosti prihvaćen, troškove postupka koji se odnose na osiguravanje građanske tužbe nadoknađuje osuđeni počinitelj kaznenog djela ili tuženik. Ako je tužbeni zahtjev u građanskom postupku djelomično prihvaćen, sud dijeli troškove postupka koji se odnose na osiguravanje građanske tužbe između oštećene stranke i osuđenog počinitelja kaznenog djela ili tuženika, uzimajući u obzir sve okolnosti. U slučaju odbijanja preispitivanja građanske tužbe troškove postupka koji se odnose na osiguravanje građanske tužbe nadoknađuje država.

Fiksni troškovi u postupcima pred Ustavnim sudom

U Estoniji pojedincima nije dopušteno podnositi zahtjeve za ocjenu ustavnosti. Troškovi ocjene pokrivaju se iz državnog proračuna. Troškovi uključivanja stručnjaka u sudski postupak pokrivaju se iz državnog proračuna pod istim uvjetima kao i za plaćanje naknada vještacima u parničnom postupku.

Faza ustavnog postupka u kojoj se moraju platiti fiksni troškovi stranaka

Stranke ne snose fiksne troškove u ustavnom postupku.

Prethodne informacije koje su pravni zastupnici obvezni pružiti

Prava i obveze stranaka

Od branitelja se zahtijeva da obavijeste svoje klijente o cjelokupnom rasponu aktivnosti pružanja pravnih usluga i svim uključenim troškovima. Branitelj ili osoba koja vodi odvjetnički ured daje klijentu predračun i obrazlaže ga.

Troškovi sudjelovanja u postupku

Troškovi koje snosi stranka koja je dobila spor

Stranka koja je dobila spor snosi troškove naknade pravnog zastupnika ili savjetnika za one troškove koje sud smatra razumnima i koje ne treba snositi stranka koja je izgubila spor.

Troškovi koje snosi stranka koja je izgubila spor

U skladu sa sudskom odlukom o utvrđivanju troškova postupka, stranka koja je izgubila spor mora nadoknaditi troškove postupka koje je snosila stranka koja je dobila spor, a koji mogu uključivati:

• državnu pristojbu;
• troškove koji se odnose na svjedoke, vještake, tumače i prevoditelje, te troškove vještačenja koje je provela osoba koja nije stranka u postupku, koji se nadoknađuju u skladu sa Zakonom o forenzičnom ispitivanju;
• troškove pribavljanja dokumentarnih i materijalnih dokaza;
• troškove inspekcije, uključujući potrebne putne troškove suda;
• troškove dostave, prosljeđivanja i izdavanja pismena;
• troškove utvrđivanja vrijednosti građanskog predmeta;
• troškove koji se odnose na zastupnike i savjetnike stranaka u postupku;
• putne i poštanske troškove, troškove komunikacije i smještaja te druge slične troškove stranaka u postupku u vezi s postupkom;
• plaće ili drugi stalan prihod koji nisu primile stranke u postupku;
• troškove predraspravnog postupka koje nalaže zakon, osim ako je tužba podnesena više od šest mjeseci nakon završetka predraspravnog postupka;
• naknadu sudskog izvršitelja za osiguravanje tužbe i troškove izvršenja odluke o osiguravanju tužbe;
• naknadu sudskog izvršitelja za dostavu pismena;
• troškove obrade zahtjeva za pomoć u postupku pokrivanjem troškova postupka;
• troškove ubrzanog postupka za platni nalog;
• troškove sudjelovanja u postupku mirenja ako je sud od stranaka zatražio da u njemu sudjeluju u skladu s člankom 4. stavkom 4. Zakonika o parničnom postupku ili, ako je postupak obvezan, u predraspravnom postupku mirenja u skladu s člankom 1. stavkom 4. Zakona o mirenju.

Stranka u postupku koja je dužna platiti troškove postupka stranke u postupku koja ima pravo na naknadu troškova postupka snosit će samo nužne i opravdane troškove.

Pravna osnova za utvrđivanje troškova postupka

Gdje mogu pronaći informacije o pravnoj osnovi za utvrđivanje troškova postupka u Estoniji?

Pravnu osnovu za utvrđivanje troškova postupka čine sljedeći pravni akti:

• Zakonik o parničnom postupku;
• Zakon o sudskim izvršiteljima;
• Zakon o državnim pristojbama;
• pravni instrumenti doneseni na temelju Zakonika o parničnom postupku.

Na kojim jezicima mogu dobiti informacije o pravnoj osnovi za utvrđivanje troškova postupka u Estoniji?

Informacije o pravnoj osnovi za utvrđivanje troškova postupka dostupne su na estonskom jeziku.

Prijevodi na engleski jezik estonskih pravnih instrumenata koji navode podatke o troškovima i pravnim osnovama za te troškove dostupni su na internetskim stranicama službenog lista Riigi Teataja.

Gdje mogu pronaći informacije o mirenju?

Ministarstvo pravosuđa odgovorno je za provedbu Direktive 2008/52/EZ o nekim aspektima mirenja u građanskim i trgovačkim stvarima. Opća pitanja koja se odnose na mirenje moguće je poslati na e-adresu Ministarstva pravosuđa: info@just.ee.

Postupci mirenja u građanskim stvarima regulirani su Zakonom o mirenju, kojim se utvrđuju prava i obveze izmiritelja te pružaju smjernice za provedbu i izvršenje sporazuma sklopljenih uz pomoć izmiritelja. Prema tom zakonu, sljedeće osobe imaju pravo voditi postupke mirenja:

• fizička osoba kojoj su stranke u postupku povjerile zadatak vođenja postupka;
• odvjetnici;
• javni bilježnici;
• u slučaju navedenom u tom zakonu, tijelo državne ili lokalne vlasti nadležno za mirenje.

Internetske stranice Estonskog udruženja izmiritelja sadržavaju informacije na estonskom i engleskom jeziku.

Estonski savez za dobrobit djece, neprofitna udruga koja podupire prava djece, pruža savjete roditeljima i organizira tečajeve osposobljavanja o obiteljskom mirenju.

Gdje mogu pronaći dodatne informacije o troškovima?

Internetske stranice o troškovima

Troškovi koji se odnose na sudske postupke i povezani iznosi ovise o vrsti, trajanju i složenosti sudskog predmeta. Primarni izvori informacija o troškovima koji se odnose na sudski postupak jesu zakonici koji reguliraju sudski postupak i Zakon o državnim pristojbama. Ministarstvo pravosuđa izdaje i uređuje službenu publikaciju Riigi Teataja (Službeni list), koja omogućuje pristup sljedećem:

• zakonima i pravilnicima;
• dekretima predsjednika Republike;
• odlukama Vrhovnog suda i međunarodnim sporazumima;
• pravilnicima tijela lokalne vlasti.

Službeni list Riigi Teataja sadržava službene pročišćene inačice zakona, pravilnika i naloga koje donosi Vlada, pravilnika koje donose ministri, predsjednik Eesti Pank (Središnje banke Estonije), Državno izborno povjerenstvo, odluka Parlamenta, pravilnika općinskih i gradskih vijeća te općinskih i gradskih vlasti. Zakonodavstvo i drugi dokumenti objavljeni u listu Riigi Teataja dostupni su od 1990. godine.

Gdje mogu pronaći informacije o prosječnom trajanju raznih postupaka?

Internetske stranice sudova sadržavaju statističke podatke o postupcima koji su se vodili na prvostupanjskim i drugostupanjskim sudovima od 1996. godine.

Gdje mogu pronaći informacije o ukupnom prosječnom trošku pojedine vrste postupka?

• Državna pristojba koju je potrebno platiti za pojedinu vrstu postupka utvrđena je u Zakonu o državnim pristojbama.
• Naknade sudskih izvršitelja utvrđene su u Zakonu o sudskim izvršiteljima.
• Nisu dostupni statistički podaci o ukupnom prosječnom trošku pojedinih vrsta postupaka.

Porez na dodanu vrijednost

Gdje se mogu dobiti te informacije?

Naknade sudskih izvršitelja podliježu i PDV-u, po stopi od 20 %.

Kako bi ostvario povrat PDV-a dodanog troškovima postupka, prijavitelj je dužan potvrditi da nije registriran u sustavu PDV-a ili da nije u mogućnosti vratiti PDV iz nekog drugog razloga.

Koliko iznose primjenjive stope?

Od 1. srpnja 2009. stopa PDV-a u Estoniji iznosi 20 %.

Pravna pomoć

Primjenjivi prag dohotka u području građanskog pravosuđa

Pravna pomoć koju financira država jedan je od načina na koji se odobrava postupovna pomoć, a svaka odluka o dodjeli takve pravne pomoći u građanskom postupku podliježe pravilima utvrđenima u Zakoniku o parničnom postupku koja se odnose na odobravanje postupovne pomoći.

Postupovna pomoć ne odobrava se fizičkoj osobi u sljedećim slučajevima:

1. ako se ne očekuje da će troškovi postupka biti više nego dvostruko veći od prosječnog mjesečnog dohotka podnositelja zahtjeva za postupovnu pomoć, izračunanog na temelju prosječnog mjesečnog dohotka za 4 mjeseca prije podnošenja zahtjeva, bez poreza i obveznih plaćanja osiguranja, troškova za ispunjenje obveza uzdržavanja i razumnih troškova koji se odnose na stanovanje i prijevoz;
2. ako podnositelj zahtjeva za postupovnu pomoć može snositi troškove postupka iz svoje postojeće imovine koja bi se mogla prodati bez većih poteškoća i protiv koje se može podnijeti tužba u skladu sa zakonom.

Prilikom ocjene imovinskog stanja podnositelja zahtjeva uzimaju se u obzir imovina i dohodak tužitelja i članova obitelji koji žive s tužiteljem, broj osoba koje tužitelj zadržava, opravdani troškovi stanovanja i drugi važni čimbenici.

Ostali uvjeti povezani s odobravanjem pravne pomoći za oštećene stranke

Država može odobriti postupovnu pomoć u skladu sa Zakonikom o parničnom postupku. Vrste pravne pomoći koju jamči država te uvjeti i pravila za dobivanje takve pravne pomoći regulirani su Zakonom o pravnoj pomoći koju financira država.

Pravna pomoć koju financira država dodjeljuje se fizičkoj osobi koja, u trenutku podnošenja zahtjeva za pravnu pomoć, ima domicil u Republici Estoniji ili drugoj državi članici EU-a ili je državljanin Republike Estonije ili druge države članice EU-a. Neovisno o matičnoj zemlji i državljanstvu, fizička osoba koja je osumnjičena ili optužena, koja nije sporazumno odabrala branitelja i u čijem je kaznenom predmetu zakonom obvezno sudjelovanje branitelja ili koja podnosi zahtjev za sudjelovanje branitelja prima pravnu pomoć koju financira država, bez obzira na svoju financijsku situaciju. Postupak utvrđivanja domicila temelji se na članku 62. Uredbe (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima (SL L 351, 20.12.2012., str. 1.). Drugim se fizičkim osobama pravna pomoć dodjeljuje samo ako to proizlazi iz međunarodnih obveza Estonije.

Uvjeti za odbijanje zahtjeva za pravnu pomoć koju financira država utvrđeni su u članku 7. Zakona pravnoj pomoći koju financira država.

Više informacija o pravnoj pomoći koju financira država možete pronaći na internetskim stranicama Estonske odvjetničke komore.

Ostali uvjeti koji se odnose na odobravanje pravne pomoći osumnjičenicima i tuženicima

Uvjeti primjenjivi na odobravanje pravne pomoći osumnjičenicima i tuženicima jednaki su onima za oštećene stranke.

Besplatni sudski postupak

Osnove za oslobođenje od plaćanja državnih pristojbi i smanjenje državnih pristojbi utvrđene su u poglavlju 3. Zakona o državnim pristojbama.

Kada je stranka koja je izgubila spor dužna podmiriti troškove stranke koja je dobila spor?

Sud koji odlučuje o građanskom predmetu u sudskoj odluci ili rješenju o okončanju postupka navodi kako će se troškovi postupka podijeliti među strankama. Ako je potrebno, sud navodi koliki udio troškova postupka snosi svaka stranka. Ako viši sud izmijeni odluku ili donese novu odluku a da predmet ne pošalje na novo ročište, sud je dužan prema potrebi na odgovarajući način promijeniti podjelu troškova postupka.

Sud određuje iznos troškova postupka koji se dodjeljuje stranci u postupku koja ima pravo na naknadu troškova postupka od stranke u postupku koja je dužna platiti troškove postupka:

1. u sudskoj odluci ili rješenju o okončanju postupka; ili
2. nakon završetka sudskog postupka, donošenjem odluke o utvrđivanju troškova postupka.

Odobrenje postupovne pomoći, uključujući pravnu pomoć, ne isključuje niti ograničava obvezu primatelja postupovne pomoći da u skladu sa sudskom odlukom podmiri troškove protivne stranke. Stranka protiv koje je donesena odluka dužna je u potpunosti podmiriti svoje troškove postupka, čak i ako je izuzeta od obveze plaćanja troškova postupka ili joj je odobrena postupovna pomoć za podmirenje navedenih troškova.

Ako sud uvaži tužbu, naređuje tuženiku da na račun državne riznice uplati udio troškova postupka od kojih je tužitelj izuzet ili koje tužitelj može platiti u ratama. Taj iznos mora biti uplaćen na račun državne riznice te je proporcionalan dijelu tužbe koja je uvažena.

Ako je sudska odluka stupila na snagu ili je sud proglasio da je sudska odluka odmah izvršiva, vjerovnik može od sudskog izvršitelja zatražiti njezino izvršenje. Ako u sudskoj odluci nije utvrđen rok za dobrovoljno izvršenje izvršne isprave, određuje ga sudski izvršitelj. Rok ne smije biti kraći od 10 dana ni dulji od 30 dana. Ako se stranka koja traži izvršenje složi, sudski izvršitelj može odrediti rok dulji od 30 dana za dobrovoljno izvršenje izvršne isprave.

Naknade vještaka

Osim ako sud odluči drugačije, naknade vještaka dužna je unaprijed platiti, u onoj mjeri u kojoj to naloži sud, stranka koja je podnijela tužbu u vezi s kojom su troškovi nastali. Ako obje stranke podnesu tužbu ili ako sud pozove vještaka, svaka od stranaka snosi polovinu troškova.

Vještacima se plaća satnica unutar ograničenja minimalnih i maksimalnih satnica navedenih u pravilnicima Vlade. Naknada vještaka za vještačenje veća je od minimalne satnice 10 – 40 puta. Pri utvrđivanju satnice koju je potrebno platiti, sud uzima u obzir sljedeće:

• kvalifikacije vještaka;
• razinu složenosti posla;
• sve neizbježne troškove nastale korištenjem potrebnih sredstava;
• sve posebne okolnosti u kojima je vještak obavljao traženi posao.

Nadoknađuju se i troškovi koji se odnose na pripremu i sastavljanje mišljenja vještaka, uključujući troškove pomoćnog osoblja te materijala i sredstava korištenih za istragu, do ukupnog iznosa od 20 % naknade vještaka, kao i putni troškovi i svi potrebni troškovi nastali kao rezultat sudskog postupka, prije svega troškovi hrane i smještaja.

Naknada koja se plaća vještaku i troškovi vještaka koje je potrebno nadoknaditi utvrđuju se odlukom onog suda koji je vještaka angažirao.

Vještacima se plaća naknada samo na zahtjev. Ako je vještak ispunio svoju obvezu, sud plaća naknadu koja mu pripada, neovisno o tome jesu li stranke u postupku platile troškove unaprijed ili im je naložena nadoknada troškova.

Cijene ispitivanja provedenih u državnoj forenzičnoj instituciji i troškovi forenzične institucije utvrđeni su Zakonom o forenzičnom ispitivanju.

Naknade i troškovi vještaka koji se odnose na provedbu stručne procjene javne forenzične institucije dio su troškova postupka, a nadoknađuje ih stranka koja izgubi spor na jednak način kao i troškove postupka.

Naknade prevoditelja i tumača

Honorarnim tumačima koji sudjeluju u sudskom postupku plaća se satnica za tumačenje koja je 2 – 40 puta veća od minimalne satnice u državi. Prevoditelji dobivaju naknadu po stranici prijevoda, a ona je do 20 puta veća od minimalne satnice. Minimalnu satnicu utvrđuje Vlada Republike uredbom.

Naknada koja se plaća tumačima ili prevoditeljima i troškovi koje je potrebno nadoknaditi utvrđuju se odlukom onog suda koji je tumača ili prevoditelja angažirao.

Pri utvrđivanju satnice koju je potrebno platiti, sud uzima u obzir kvalifikacije tumača ili prevoditelja, složenost posla, sve neizbježne nastale troškove i posebne uvjete u kojima su tumačenje ili prijevod bili potrebni.

Nadoknađuju se i putni troškovi tumača nastali zbog sudskog postupka i svi ostali nužni troškovi, prije svega troškovi hrane i smještaja.

Tumačima i prevoditeljima naknada se plaća samo na zahtjev. Sud plaća naknadu tumaču ili prevoditelju koja mu pripada, neovisno o tome jesu li stranke u postupku platile troškove unaprijed ili im je naložena nadoknada troškova.

Naknade tumača i prevoditelja dio su troškova postupka, a nadoknađuje ih stranka koja izgubi spor stranci koja dobije spor na jednak način kao i troškove postupka.

Regulatorni okvir kojim se uređuju naknade za usluge pravnih stručnjaka

Pravni zastupnici

Osnove za plaćanje naknada pravnim zastupnicima mogu se kategorizirati na parnične postupke (tj. savjetovanje i zastupanje u parnicama pred sudom ili arbitrom) i izvanparnične postupke. Kad je riječ o parničnim postupcima, troškovi se mogu dalje kategorizirati kao troškovi pravnog zastupnika i stranke (tj. troškovi koje stranka plaća svojem pravnom zastupniku) i troškovi stranke (tj. troškovi koji se dosuđuju jednoj stranci u postupku na teret druge stranke u tom postupku).

Parnični postupci

Glavno primarno zakonodavstvo*

• Zakon o odvjetnicima i pravnim zastupnicima iz 1849.
• Zakon o odvjetnicima i pravnim zastupnicima iz 1870.
• članak 68. Zakona o pravnim zastupnicima (izmijenjen) iz 1994.
• članak 94. Zakona o sudovima iz 1924.
• članak 78. Zakona o sudovima iz 1936.
• točka 8. Priloga VIII. Zakonu o sudovima (dopunske odredbe) iz 1961.
• članak 17. Zakona o sudovima iz 1981.
• članak 14. Zakona o sudovima iz 1991.
• članak 68. Zakona o pravnim zastupnicima (izmijenjen) iz 1994.
• članci 27. i 46. Zakona o sudovima i sudskim službenicima iz 1995.

Glavno sekundarno zakonodavstvo*

• pravila iz točki 4. i 6. te točke 14. podtočke 3. Naloga 22. pravilo iz točke 1.A Naloga 27., Nalog 99. i Dodatak W Pravilniku o višim sudovima
• pravila iz točaka 14., 15. i 21. Naloga 15. i Nalog 66. Pravilnika o regionalnom sudu
• nalozi 51. i 52. te Prilog E Pravilnika o okružnom sudu

Sudska praksa

• odluke sudova kojima se tumači predmetno zakonodavstvo

Izvanparnični postupci

Glavno primarno zakonodavstvo*

Zakon o naknadama pravnih zastupnika iz 1881.

Glavno sekundarno zakonodavstvo*:

• Opći nalog o naknadama pravnih zastupnika iz 1884.
• Opći nalog o naknadama pravnih zastupnika iz 1960.
• Opći nalog o naknadama pravnih zastupnika iz 1964.
• Opći nalog o naknadama pravnih zastupnika iz 1970.
• Opći nalog o naknadama pravnih zastupnika iz 1972.
• Opći nalog o naknadama pravnih zastupnika iz 1978.
• Opći nalog o naknadama pravnih zastupnika iz 1982.
• Opći nalog o naknadama pravnih zastupnika iz 1984.
• Opći nalog o naknadama pravnih zastupnika iz 1986.
• pravila iz točaka 210. i 239. Pravilnika o zemljišnim knjigama iz 1972.

Sudska praksa

• odluke sudova kojima se tumači predmetno zakonodavstvo

* Upućivanja na zakonodavstvo odnose se na zakon, nalog ili pravilnike kako su izmijenjeni. Zakonodavstvo nakon 1922. može se pregledati u Knjizi irskog statuta na internetu i na internetskim stranicama parlamentarnih domova Oireachtasa.

Pravnici

Pojam „pravnici” obuhvaća dvije kategorije pravnika u irskom pravnom sustavu, tj. pravne zastupnike (solicitors) i odvjetnike (barristers).

Odvjetnici

Naknade odvjetnicima smatraju se troškovima pravnog zastupnika kojem se fakturiraju i kao takve smatraju se troškom pravnog zastupnika te su uređene zakonodavstvom o naknadama pravnim zastupnicima i odlukama sudova o iznosima koje treba platiti za odvjetničke naknade: vidjeti posebno članak 27. Zakona o sudovima i sudskim službenicima iz 1995. i Kelly v. Breen [1978] I.L.R.M. 63; Država (Gallagher Shatter & Co.) v. de Valera [1991] 2 I.R. 198; u Superquinn v. Bray U.D.C. (br. 2) [2001] 1 I.R. 459.

Sudski izvršitelji

Naknade službenika grofovijskog suda, sudskog dostavljača i sudskog izvršitelja za izvršenje sudskih naloga uređene su Nalogom o naknadama i troškovima službenika grofovijskog suda iz 2005. i uključuju odredbe o naknadama za podnošenje naloga za izvršenje i pljenidbu, putne troškove, premještanje i skladištenje/čuvanje zaplijenjene robe ili stoke.

Advokati (Advocates)

U irskom pravnom sustavu ne postoji odvojena kategorija pravnika koja se naziva „advokat” (advocate).

Fiksni troškovi

Fiksni troškovi u građanskim postupcima

Fiksni troškovi za parnične stranke u građanskim postupcima

Uz iznimku troškovnih stavaka utvrđenih u pravilu iz točke 1.A podtočke 3. i u pravilu iz točke 9. Naloga 27. (troškovi koje plaća stranka koja dostavlja podnesak nakon što je druga stranka podnijela zahtjev za donošenje presude zbog nepodnošenja tog podneska) i Dodatku W Pravilniku o višim sudovima i Prilogu E Pravilniku o okružnom sudu, troškovne stavke općenito su diskrecijske naravi.

Troškovi uključuju i isplate poput sudskih pristojbi, koje su utvrđene nalozima Vrhovnog i Visokog suda, regionalnog suda odnosno okružnog suda.

Dodatne informacije dostupne su na internetskoj stranici tarife sudskih pristojbi.

Faza građanskog postupka u kojoj fiksni troškovi moraju biti plaćeni

U predmetima u kojima se primjenjuje pravilo iz točke 1.A podtočke 3. i pravilo iz točke 9. Naloga 27. (troškovi koje plaća stranka koja dostavlja podnesak nakon što je druga stranka podnijela zahtjev za donošenje presude zbog nepodnošenja tog podneska), troškovi se naplaćuju nakon odbijanja zahtjeva za donošenje presude zbog neosnovanosti predmetnog zahtjeva.

Stavke troškova utvrđene u Dodatku W Pravilniku o višim sudovima nadoknađuje:

• pravni zastupnik od stranke na temelju dostavljenog troškovnika mjesec dana nakon primitka računa ako stranka u tom roku nije zatražila odmjeravanje (procjenu) računa (članak 2. Zakona o odvjetnicima i pravnim zastupnicima iz 1849.). Međutim, stranka u svakom slučaju može u roku od dvanaest mjeseci od primitka računa zatražiti i dobiti procjenu troškova. Nakon isteka dvanaest mjeseci ili nakon plaćanja iznosa računa sud može, ako se čini da to zahtijevaju posebne okolnosti slučaja, poslati račun na procjenu pod uvjetom da se zahtjev sudu podnese u roku od dvanaest kalendarskih mjeseci nakon plaćanja
• kad se jednoj stranci dosude troškovi na teret druge stranke, nadoknađuju se izdavanjem potvrde o odmjeravanju troškova ili u skladu s bilo kojim sporazumom o plaćanju postignutim između stranaka.

Stavke troškova utvrđene u Prilogu E Pravilnika okružnog suda plaća:

• kod presude zbog ogluhe stranka koja je propustila poduzeti radnju za sudjelovanje u postupku na temelju donesene presude zbog ogluhe
• kad je riječ o ostalim troškovima, stranka kojoj je sud naložio plaćanje troškova na temelju donesene odluke suda o takvim troškovima.

Fiksni troškovi u kaznenim postupcima

Fiksni troškovi za stranke u kaznenim postupcima

U kaznenim postupcima nema fiksnih troškova. U kaznenim postupcima ne naplaćuju se sudske pristojbe.

(Okružni sud u skraćenom kaznenom postupku može stranci, osim Ravnatelju javnog tužiteljstva ili policijskom službeniku koji vrši kazneni progon, naložiti plaćanje troškova. Regionalni sud i Središnji kazneni sud (sudovi koji su nadležni za suđenje na temelju podignute optužnice) imaju diskrecijsko pravo dosuditi troškove:

• u slučaju oslobađajuće presude (protiv te odluke može se podnijeti žalba Kaznenom žalbenom sudu)
• ako optužnica sadržava nepotrebni sadržaj ili je nepotrebno preopširna ili ima materijalne nedostatke
• ako se suđenje odgađa zbog izmjene optužnice ili
• ako se vodi odvojeno suđenje po točki optužnice).

Fiksni troškovi u postupcima pred Ustavnim sudom

Fiksni troškovi za stranke u postupcima pred Ustavnim sudom

Nadležnost u postupcima pred Ustavnim sudom ograničena je na Visoki sud i Vrhovni sud. Na takve postupke ne primjenjuje se posebni sustav troškova ili pristojbi. Fiksni troškovi koji su dopušteni u takvim postupcima predviđeni su u Dodatku W Pravilniku o višim sudovima. Plaćaju se sudske pristojbe koje su utvrđene Nalogom za plaćanje pristojbi Vrhovnog i Visokog suda.

Dodatne informacije dostupne su na stranici tarife sudskih pristojbi.

Faza postupka pred Ustavnim sudom u kojoj je potrebno platiti fiksne troškove

Sudske pristojbe općenito se plaćaju pri podnošenju predmetnog dokumenta.

Prethodne informacije koje su pravni zastupnici dužni navesti

Prava i obveze stranaka

U članku 68. Zakona o pravnim zastupnicima (izmijenjen) iz 1994. propisano je:

1. „68.– (1) Nakon primanja uputa za pružanje pravnih usluga stranci ili što je prije moguće nakon toga pravni zastupnik dostavlja stranci u pisanom obliku podatke o:
   1. stvarnim troškovima, ili
   2. ako navođenje podataka o stvarnim troškovima s obzirom na okolnosti nije moguće ili praktično, o procjeni troškova (što je moguće bliže stvarnim troškovima), ili
   3. ako navođenje podataka o stvarnim troškovima ili procjena takvih troškova s obzirom na okolnosti nije moguća ili praktična, o osnovi na temelju koje će pravni zastupnik ili njegovo društvo naplatiti naknadu za pružanje takvih pravnih usluga i, ako te pravne usluge uključuju parnični postupak, pojedinosti u pisanom obliku o okolnostima u kojima se od stranke može tražiti da plati troškove bilo kojoj drugoj stranci ili strankama te o okolnostima, ako postoje, u kojima stranka neće biti u potpunosti oslobođena odgovornosti za podmirivanje troškova koji će nastati za pravnog zastupnika te stranke za predmetne usluge za iznos, ako postoji, troškova koji je u parničnom postupku naplaćen od bilo koje druge stranke ili stranaka (ili bilo kojeg osiguravatelja te stranke ili stranaka).
2. Pravni zastupnik ne smije zastupati stranku u vezi s bilo kojim parničnim postupkom (koji nije u vezi s postupkom u kojem se potražuje samo naplata duga ili koji se odnosi na likvidirano potraživanje) tako da se svi troškovi koji se naplaćuju stranci ili neki njihov dio izračunavaju kao određeni postotak ili udio u bilo kojoj naknadi štete ili drugom novčanom iznosu koji mogu biti isplaćeni stranci ili joj dospjeti na naplatu, a bilo koji troškovi koji su u suprotnosti s ovim stavkom neizvršivi su u bilo kojem postupku pokrenutom protiv predmetne stranke radi naplate takvih troškova.
3. Pravni zastupnik ne smije umanjiti ili prisvojiti bilo koji iznos u vezi sa svim ili bilo kojim dijelom njegovih troškova od iznosa bilo kakve naknade štete ili drugog novčanog iznosa koji dospije na naplatu za stranku tog pravnog zastupnika, a koji proizlaze iz bilo kojeg parničnog postupka koji je pravni zastupnik vodio u ime te stranke.
4. Stavak 3. ovog članka ne primjenjuje se tako da pravnog zastupnika sprečava da u bilo kojem trenutku postigne sporazum sa strankom da će mu se u ime troškova isplatiti iznos iz bilo koje naknade štete ili drugog novčanog iznosa, koji mogu biti isplaćeni stranci ili joj dospjeti na naplatu, a koji proizlaze iz bilo kojeg parničnog postupka koji su pravni zastupnik ili njegovo društvo vodili u ime te stranke.
5. Sporazum iz stavka 4. ovog članka moći će se izvršiti protiv stranke pravnog zastupnika samo ako je sastavljen u pisanom obliku i uključuje procjenu (što je moguće bliže) iznosa za koji pravni zastupnik osnovano vjeruje da bi se mogao naplatiti od bilo koje druge stranke ili stranaka (ili bilo kojeg osiguravatelja te stranke ili stranaka) u pogledu troškova pravnog zastupnika ako njegova stranka primi bilo kakvu naknadu štete ili drugi novčani iznos koji proizlaze iz takvog parničnog postupka.
6. Bez obzira na bilo koju drugu pravnu odredbu u tom smislu pravni zastupnik dužan je, što je prije moguće nakon završetka parničnog postupka koji vodi u ime stranke, u troškovniku koji dostavlja stranci prikazati:
   1. sažetak pravnih usluga pruženih stranci u vezi s parničnim postupkom
   2. ukupan iznos naknade štete ili drugih novčanih sredstava proizašlih iz parničnog postupka koje je stranka naplatila
   3. pojedinosti o svim troškovima ili bilo kojem njihovu dijelu koje je pravni zastupnik u ime svoje stranke naplatio od bilo koje druge stranke ili stranaka (ili bilo kojeg osiguravatelja te stranke ili stranaka)
   4. odvojeno iznose u troškovniku koji se odnose na pristojbe, izdatke, isplate i troškove nastale ili koji proizlaze u vezi s pružanjem takvih pravnih usluga.
7. Ovim se člankom ni na koji način ne sprečava bilo koja osoba u ostvarivanju bilo kojeg postojećeg zakonskog prava da od pravnog zastupnika zahtijeva da podnese troškovnik na procjenu, neovisno o tome je li to na osnovi odnosa između stranaka ili na osnovi odnosa pravnog zastupnika i njegove stranke, niti se ograničavaju prava bilo koje osobe ili društva u skladu s člankom 9. ovog Zakona.
8. Ako je pravni zastupnik stranci izdao troškovnik u vezi s pružanjem pravnih usluga te stranka ospori iznos troškovnika (ili bilo koji njegov dio), pravni zastupnik dužan je:
   1. poduzeti sve odgovarajuće korake da se stvar riješi sporazumom sa strankom i
   2. obavijestiti stranku u pisanom obliku o:

i) pravu stranke da od pravnog zastupnika zahtijeva da podnese troškovnik ili bilo koji njegov dio procjenitelju troškova postupka Visokog suda radi procjene na osnovi odnosa odvjetnika i vlastite stranke i

ii) pravu stranke da podnese prigovor Društvu prema članku 9. ovog Zakona da joj je izdan troškovnik za koji tvrdi da je previsok.

1. U ovom članku „troškovi” uključuju pristojbe, izdatke, isplate i troškove.
2. Odredbe ovog članka primjenjuju se bez obzira na odredbe Zakona o odvjetnicima i pravnim zastupnicima (Irska) iz 1849. i Zakona o odvjetnicima i pravnim zastupnicima iz 1870.”

U točki 12.6. Kodeksa ponašanja Općeg vijeća Irske odvjetničke komore propisano je:

„12.6. Nakon primanja uputa za pružanje pravnih usluga ili što je prije moguće nakon toga odvjetnik na zahtjev upućujućeg pravnog zastupnika ili stranke u slučaju pristupa u okviru Programa izravnog profesionalnog pristupa dostavlja podatke u pisanom obliku te potvrđuje:

1. stvarne troškove, ili
2. ako navođenje podataka o stvarnim troškovima s obzirom na okolnosti nije moguće ili praktično, procjenu troškova (što je moguće bliže stvarnim troškovima), ili
3. ako navođenje podataka o stvarnim troškovima ili procjena takvih troškova s obzirom na okolnosti nisu mogući ili praktični, osnovu za naplatu troškova.

O obliku svakoga takvog podatka odlučuje svaki odvjetnik po slobodnoj ocjeni.”

Vrste troškova

Gdje mogu pronaći informacije o troškovima u Irskoj?

Informacije su dostupne na internetskim stranicama Ureda procjenitelja troškova postupka zajedno s literaturom za preuzimanje.

Na kojim su jezicima dostupne informacije o troškovima u Irskoj?

Informacije o troškovima u Irskoj dostupne su na engleskom jeziku.

Gdje mogu pronaći informacije o mirenju?

• U članku 7. stavku 1. Zakona o sudskoj rastavi i reformi obiteljskog prava iz 1989. propisano je da sud, kad se podnese zahtjev za donošenje odluke o sudskoj rastavi, razmatra mogućnost pomirenja predmetnih bračnih drugova i, u skladu s tim, može u bilo kojem trenutku odgoditi postupak kako bi se bračnim drugovima pružila mogućnost da, ako oboje to žele, razmotre međusobno pomirenje uz pomoć treće strane ili bez takve pomoći.
• Člankom 7. stavkom 3. predviđa se mogućnost da sud odgodi postupak kako bi se bračnim drugovima pružila mogućnost da, ako oboje to žele, postignu sporazum o uvjetima rastave, uz pomoć treće strane ili bez takve pomoći i u mjeri u kojoj je to moguće.
• Stavci 1. i 3. članka 8. Obiteljskog zakona (o razvodu) iz 1996. sadržavaju slične odredbe o postupku razvoda.
• U člancima 15. i 16. Zakona o građanskoj odgovornosti i sudovima iz 2004. predviđen je postupak mirenja u sporovima o tjelesnim ozljedama.
• Pravilo iz točke 6. podtočke 1. podpodtočke xiii. Naloga 63A i pravilo iz točke 6. podtočke 1. podpodtočke xiii. Naloga 63B omogućuju sucu s trgovačke liste i sucu u postupcima tržišnog natjecanja na Visokom sudu da, na zahtjev bilo koje stranke ili na vlastiti prijedlog, postupak ili odlučivanje o bilo kojem spornom pitanju odgodi na vrijeme od najviše dvadeset i osam dana ako smatra da strankama treba ostaviti vremena za razmatranje treba li takav postupak ili pitanje uputiti na postupak mirenja, posredovanja ili arbitraže i, ako stranke odluče tako, da produži rok kako bi stranka mogla postupiti u skladu s bilo kojom odredbom pravila suda ili bilo kojim sudskim nalogom.

Dodatne informacije o mirenju dostupne su na internetskim stranicama Agencije za obiteljsku potporu.

Gdje mogu pronaći informacije o prosječnom trajanju različitih postupaka?

Dodatne informacije možete pronaći u godišnjim izvješćima sudske službe.

Porez na dodanu vrijednost

Gdje se mogu dobiti te informacije? Koje su primjenjive stope?

Pogledajte internetske stranice Irske porezne i carinske službe.

Pravna pomoć

Primjenjivi dohodovni prag u građanskom pravosuđu

Raspoloživi dohodovni prag u građanskim predmetima iznosi 18 000 EUR nakon umanjenja za fiksne naknade za uzdržavane članove obitelji, smještaj, porez i plaćanje socijalnog osiguranja.

Dodatne informacije možete pronaći na internetskim stranicama Odjela za pravosuđe, jednakost i zakonodavnu reformu i na internetskim stranicama Odbora za pravnu pomoć.

Primjenjivi dohodovni prag za tuženike u kaznenim postupcima

Program kaznenopravne pomoći kojim upravlja Odjel za pravosuđe, jednakost i zakonodavnu reformu predviđa da se u određenim okolnostima može odobriti besplatna pravna pomoć za obranu osobe koja nema dovoljno sredstava u kaznenom postupku. Ne postoji postavljeni dohodovni prag. Optužena osoba ima pravo na to da je sud pred kojim se pojavljuje obavijesti o mogućem pravu na pravnu pomoć. Odobravanje pravne pomoći omogućuje podnositelju u pripremi i iznošenju obrane ili podnošenju žalbe pravo na usluge pravnog zastupnika i, u određenim okolnostima, do dva branitelja. Sudovi su preko pravosuđa odgovorni za dodjelu pravne pomoći. Zahtjev za pravnu pomoć može se podnijeti sudu:

1. osobno ili
2. preko pravnog zastupnika podnositelja zahtjeva ili
3. dopisom tajniku suda.

Podnositelj zahtjeva za pravnu pomoć mora, na način koji je prihvatljiv za sud, dokazati da njegova sredstva nisu dovoljna da bi sam mogao platiti pravnu pomoć. To je isključivo pitanje diskrecijskog prava svakog suda i nije uređeno nikakvim smjernicama financijske prihvatljivosti. Sud se isto tako mora uvjeriti da je zbog „ozbiljnosti optužnice” ili „iznimnih okolnosti” nužno u interesu pravde da podnositelj zahtjeva ima pravnu pomoć. Međutim, kad je riječ o optužnici za ubojstvo ili o žalbi protiv odluke Kaznenog žalbenog suda o kojoj odlučuje Vrhovni sud, besplatna pravna pomoć odobrava se samo ako osoba nema dovoljno sredstava.

Sud može zatražiti da podnositelj zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć ispuni izjavu o sredstvima. Ako podnositelj zahtjeva svjesno daje lažne izjave ili prikrije materijalne činjenice u svrhu dobivanja pravne pomoći, čini kazneno djelo. Za takvo kazneno djelo predviđena je novčana kazna ili kazna zatvora ili oboje.

Primjenjivi dohodovni prag za žrtve u kaznenim postupcima

Ne postoji raspoloživi dohodovni prag kad je riječ o podnositeljima prijave u određenim predmetima seksualnog nasilja koji se prijave za pravnu pomoć Odboru za pravnu pomoć u kaznenim predmetima u kojima obrana na sudu ističe ranije spolno ponašanje podnositelja prijave.

Drugi uvjeti za dodjelu pravne pomoći žrtvama

Pravna pomoć automatski se dodjeljuje podnositeljima prijave u određenim predmetima seksualnog nasilja. Bilo koja druga žrtva mora ispunjavati iste kriterije kao i opća populacija.

Drugi uvjeti za dodjelu pravne pomoći tuženicima

Nema drugih uvjeta ni posebnih pravila za maloljetnike.

Sudski postupci za koje se ne plaćaju troškovi

U nekim slučajevima postoji oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi, uključujući obiteljskopravne postupke i određene predmete koji se odnose na maloljetnike. Za sve pojedinosti o slučajevima u kojima se sudske pristojbe ne plaćaju vidjeti naloge za pristojbe i oslobođenja na internetskim stranicama sudske službe.

Kad stranka koja izgubi postupak mora platiti troškove stranke koja je dobila postupak?

Raspoređivanje troškova diskrecijsko je pravo sudova. Izvršavanje te ovlasti mora se provesti u skladu s određenim utvrđenim pravilima i načelima izvedenima iz sudske prakse sudova. Na primjer, osnovno je pravilo da troškovi ovise o ishodu postupka, tj. stranka koja izgubi spor plaća troškove stranke koja dobije spor. Međutim, to je podložno iznimkama koje ovise o okolnostima predmeta. Na primjer, stranci koja dobije spor neće se priznati svi troškovi ako je sud ocijenio da je predmetna stranka odgodila ili nepotrebno produžila postupak ili ako je, iako je dobila spor, izgubila u odnosu na određena odvojena pitanja u predmetu. U određenim slučajevima, kao što su predmeti koji uključuju ustavna pitanja i postavljanje pitanja od javnog interesa, stranci koja izgubi spor mogu se dosuditi neki ili svi njezini troškovi.

Naknade vještacima

Kad je riječ o pravnoj pomoći u građanskim predmetima, Odbor utvrđuje raspon naknada koje upotrebljava za različite kategorije vještaka. Osim toga, Odbor zadržava diskrecijsko pravo da upotrebljava posebnu naknadu ako posebni zahtjevi predmeta iziskuju sudjelovanje određenog ili specijaliziranog vještaka. U takvim se slučajevima naknada pregovara pojedinačno s vještakom te se uzimaju u obzir složenost posla, razina potrebne stručnosti i vrijednost predmeta spora za osobu koja je dobila pravnu pomoć.

U kaznenim predmetima u kojima je izdana potvrda o pravnoj pomoći Program kaznenopravne pomoći obuhvaća primjerene i razumne troškove pravnog zastupnika obrane, uključujući naknade za vještake.

Naknade prevoditeljima i tumačima

U građanskom postupku naknade prevoditeljima ili tumačima općenito se u prvostupanjskom postupku moraju odrediti između prevoditelja/tumača i stranke u postupku. Međutim, ako na temelju sudske odluke troškove te stranke mora platiti druga stranka, naknade plaćene prevoditelju/tumaču podliježu odmjeravanju (procjeni) procjenitelja troškova postupka (tj. procjenitelja pravnih troškova).

U svakom predmetu koji uključuje pravnu pomoć u građanskom postupku Odbor raspisuje javni natječaj i bira između organizacija koje se natječu.

U kaznenim predmetima u kojima je izdana potvrda o pravnoj pomoći Program kaznenopravne pomoći obuhvaća primjerene i razumne troškove pravnog zastupnika obrane, uključujući naknade za prevođenje ili tumačenje.

Povezani prilozi

Irsko izvješće o Studiji o transparentnosti troškova (400 Kb)

Regulatorni okvir kojim se uređuju naknade pravne struke

Odvjetnici

Naknade odvjetnika utvrđene su u članku 58. i dalje Zakona br. 4194/2013 „Odvjetnički pravilnik” (Službeni list, serija I., br. 208). U skladu s tim odredbama naknada odvjetnika određuje se putem pisanog sporazuma s njegovim glavnim obveznikom ili predstavnikom i obuhvaća dio postupka ili cijeli postupak ili određene dijelove postupka ili pravne zadatke bilo koje vrste, bili oni sudski ili izvansudski.

Ako ne postoji odgovarajući pisani sporazum kojim se određuje iznos naknade, ona se određuje na temelju vrijednosti predmeta spora (članak 63. stavak 1.), a ako se ne može procijeniti njegova novčana vrijednost, naknada se izračunava u skladu s Prilogom I. Odvjetničkom pravilniku (članak 63. stavak 2.), odnosno PRILOGOM Ι. / Tablicom naknada za odvjetnike u sudskom postupku.

Pravni savjetnici – pravni zastupnici

Ta se zanimanja ne razlikuju od odvjetnika.

Sudski izvršitelji

Naknade sudskih izvršitelja posebno su određene. Naknade sudskih izvršitelja utvrđene su u članku 50. Zakona br. 2318/1995 „Pravilnik sudskih izvršitelja” (Službeni list, serija I., br. 126), kako je izmijenjen člankom 2. Zakona br. 4336/2015 (Službeni list, serija I., br. 94). U skladu s tim odredbama naknade sudskih izvršitelja određuju se zajedničkom odlukom ministara financija i pravosuđa. Trenutačno je na snazi Odluka br. 21798 od 11. ožujka 2016. (Službeni list, serija II., br. 709/2016). Međutim, naknade se mogu povećati sporazumom, ovisno o složenosti zadatka.

Javni bilježnici

Naknade javnih bilježnika utvrđene su posebnim odredbama, konkretno člankom 40. Zakona br. 2830/2000, kako je izmijenjen i trenutačno na snazi.

Fiksni troškovi

Fiksni troškovi u kaznenim postupcima

Fiksni troškovi za stranke u kaznenim postupcima

Naknade odvjetnika u kaznenim postupcima utvrđene su u Odvjetničkom pravilniku (članak 58. i dalje).

Faza kaznenog postupka u kojoj je potrebno platiti fiksne troškove

Odvjetnici se s klijentima dogovaraju o tome kad će im se platiti naknade. Obično se naknade plaćaju u obrocima tijekom postupka.

Fiksni troškovi u postupcima pred Ustavnim sudom

Fiksni troškovi za stranke u postupcima pred Ustavnim sudom

Naknade pravnih stručnjaka regulirane su kako je prethodno opisano i za upravne sporove.

Faza ustavnog postupka u kojoj je potrebno platiti fiksne troškove stranaka

Odvjetnici se s klijentima dogovaraju o tome kad će im se platiti naknade. Obično se naknade plaćaju u obrocima tijekom postupka.

Informacije koje su pravni zastupnici dužni navesti

Prava i obveze stranaka

Kodeks ponašanja odvjetnika sadržava posebne obveze u pogledu toga kako odvjetnici moraju obavljati svoje dužnosti prema klijentima. Svako kršenje tih obveza povlači disciplinsku mjeru. Među tim obvezama nisu izričito navedene naknade.

Izvori informacija o troškovima

Gdje mogu pronaći informacije o utvrđivanju troškova u Grčkoj?

Informacije o naknadama odvjetnika nalaze se u Odvjetničkom pravilniku ili se mogu dobiti od odvjetničkih komora.

Informacije o naknadama javnih bilježnika mogu se dobiti od Odjela za pitanja o uredima javnih bilježnika i zemljišnoknjižnim uredima (Tmima Symvolaiografeion kai Ypothikofilakeion) Ministarstva pravosuđa ili od udruga javnih bilježnika (Symvolaiografiki Syllogoi) (pravne osobe javnog prava).

Na kojim jezicima mogu dobiti informacije o utvrđivanju troškova u Grčkoj?

Informacije o utvrđivanju troškova dostupne su samo na grčkom jeziku.

Gdje mogu dobiti informacije o posredovanju/mirenju?

Pogledajte informacije navedene na odgovarajućoj stranici Portala, posebice o mirenju u Grčkoj.

Gdje mogu pronaći dodatne informacije o troškovima?

Dostupne internetske stranice s informacijama o troškovima

Ne postoje internetske stranice na kojima su navedene te informacije.

Gdje mogu pronaći informacije o prosječnom trajanju raznih postupaka?

Ne postoje takve informacije za Grčku.

Gdje mogu pronaći informacije o prosječnom zbirnom trošku određenog postupka?

Ne postoje informacije o zbirnim troškovima postupaka u Grčkoj.

Porez na dodanu vrijednost

Kako su te informacije prikazane?

Usluge odvjetnika podložne su plaćanju PDV-a. Relevantne informacije mogu se dobiti od nadležnog Poreznog ureda (Τmima Forologias) Ministarstva financija i od odvjetničkih komora.

Koliko iznose primjenjive stope?

24 %.

Pravna pomoć

Primjenjiva gornja granica dohotka za pravnu pomoć u građanskim postupcima

Prema članku 194. i dalje Zakona o parničnom postupku pravna pomoć pruža se osobama koje dokažu da ne mogu platiti troškove sudskog postupka, a da pritom ne ugroze svoju egzistenciju ili egzistenciju svoje obitelji.

Prema uvjetima iz tih članaka pravna pomoć može se pružiti i strancima i osobama bez državljanstva.

U građanski predmetima pravna pomoć odobrava se građanima s niskim dohotkom u skladu s člankom 41. i dalje Zakona br. 4689/2020. (Građani s niskim dohotkom koji imaju pravo na pravnu pomoć u građanskim ili trgovačkim predmetima građani su čiji godišnji obiteljski dohodak ne premašuje dvije trećine minimalnog godišnjeg osobnog dohotka utvrđenog važećim zakonodavstvom.) Žrtve kaznenih djela iz članka 41. stavka 3. navedenog zakona također imaju pravo na pravnu pomoć za sve kaznene ili građanske zahtjeve koje podnesu.

Pravna pomoć uključuje troškove postupka te naknade javnih bilježnika, sudskih izvršitelja i odvjetnika (članak 199. Zakona o parničnom postupku, kako je izmijenjen Zakonom br. 4055/2012).

Primjenjiva gornja granica dohotka za pravnu pomoć za tuženike u kaznenim postupcima

Prema članku 340. Zakona o kaznenom postupku tuženiku koji nema pravnog zastupnika dodjeljuje se odvjetnik s odgovarajućeg popisa lokalne odvjetničke komore.

U kaznenim predmetima pravna pomoć odobrava se građanima s niskim dohotkom u skladu sa Zakonom br. 4689/2020.

Primjenjiva gornja granica dohotka za pravnu pomoć za žrtve u kaznenim postupcima

U skladu s odredbama Zakona br. 4689/2020 pravna pomoć može se pružiti građanima država članica s niskim dohotkom, kao i državljanima trećih zemalja i osobama bez državljanstva s niskim dohotkom pod uvjetom da je njihovo pravno ili uobičajeno boravište u EU-u.

Drugi uvjeti za dodjelu pravne pomoći žrtvama

Pravna pomoć pruža se građanima država članica s niskim dohotkom, kao i državljanima trećih zemalja i osobama bez državljanstva s niskim dohotkom pod uvjetom da je njihovo pravno ili uobičajeno boravište u EU-u. Nema dodatnih uvjeta.

Drugi uvjeti za dodjelu pravne pomoći tuženicima

Ne postoje.

Besplatni sudski postupci

Ne postoje.

Kad stranka koja je izgubila spor mora platiti troškove stranke koja je dobila spor?

Kad sud donese odluku, stranka koja je izgubila spor obično mora platiti pravne troškove i izdatke stranke koja je dobila spor, ovisno o tome u kojoj je mjeri pojedina stranka dobila ili izgubila spor. Osim toga, sud taj dio odluke mora učiniti izvršivim. Izdaci i troškovi izračunavaju se u skladu s prethodno navedenim pravilima, osobito uzimajući u obzir odredbe o naknadama pravnih stručnjaka i mogućim fiksnim troškovima za stranke u građanskim postupcima. Iznos koji se tako izračuna obično je niži od stvarnih troškova.

Naknade vještaka

Vještaci određuju svoje vlastite naknade, koje se na zahtjev mogu uključiti u pravne troškove koje dosuđuje sud.

Naknade prevoditelja i tumača

Prevoditelji i tumači određuju svoje naknade, koje se na zahtjev mogu uključiti u pravne troškove koje dosuđuje sud.

Druge poveznice

Plenarna sjednica grčkih odvjetničkih komora

Atenska odvjetnička komora

Pirejska odvjetnička komora

Solunska odvjetnička komora

Koordinacijski odbor grčkih komora javnih bilježnika

Solunska komora javnih bilježnika

Koordinacijski odbor grčkih komora javnih bilježnika

Grčki savez sudskih izvršitelja

Povezani dokumenti

Izvješće Grčke o studiji o transparentnosti troškova (849 Kb)

Obiteljsko pravo – razvod

Obiteljsko pravo – skrb nad djecom

Obiteljsko pravo – naknada za uzdržavanje

Trgovačko pravo – ugovori

Trgovačko pravo – odgovornost

Regulatorni okvir kojim se uređuju naknade pravnih stručnjaka

Odvjetnici

U Španjolskoj postoji samo jedna kategorija odvjetnika (abogado) koji, nakon što postanu članovi okružne odvjetničke komore (Colegio de Abogados), mogu sudjelovati u svim vrstama postupaka i nastupati pred svim vrstama sudova.

Odvjetnici određuju svoje naknade prema smjernicama koje objavljuje njihova odvjetnička komora. Te se smjernice temelje na općim kriterijima za sastavljanje odvjetničkih računa poput složenosti predmeta, proporcionalnosti itd., a svi ih odvjetnici moraju slijediti pri izdavanju računa.

U tim se smjernicama uvijek uzima u obzir razlika između sudova pred kojima se vodi postupak.

Fiksni troškovi

Fiksni troškovi u građanskim postupcima

Fiksni troškovi za stranke u građanskim postupcima

Člankom 241. stavkom 1. podstavkom 1. Zakona o parničnom postupku (Ley de Enjuiciamiento Civil) posebno su obuhvaćene naknade koje odvjetnici i pravni zastupnici (procuradores) naplaćuju za predmete u kojima je njihova pomoć obvezna. Te se naknade uključuju kao stavke u izračun troškova.

Zakonom o parničnom postupku propisuje se da odvjetnici određuju svoje naknade podložno pravilima kojima se uređuje njihova profesija.

Faza građanskog postupka u kojoj se moraju platiti fiksni troškovi

Stranke uvijek moraju platiti naknade svojim odvjetnicima i predujmove naknada svojim pravnim zastupnicima. Stranke na početku postupka približno znaju o kojem se iznosu radi, ali točan iznos računa utvrđuje se nakon okončanja sudskog postupka. Odvjetnici i pravni zastupnici mogu od stranaka potraživati naknadu, uključujući posebnim postupcima poput predujma naknade (provisión de fondos, za vrijeme postupka) ili konačnim računom (jura de cuentas, nakon okončanja postupka).

U praksi stranke obično plate predujam naknade i potom čekaju odluku o troškovima. U slučajevima kada druga stranka mora platiti naknade, odvjetnici i pravni zastupnici predočuju svoje naknade sudu, a nakon što on odobri te naknade, plaća ih protustranka.

Od stupanja na snagu Zakona 10/2012 mora se platiti sudska pristojba.

Što je sudska pristojba?

Sudska pristojba nacionalni je porez koji u određenim slučajevima moraju platiti pravni subjekti zbog pokretanja sudskog postupka i upotrebe javne usluge pravosuđa. Ministarstvo financija i javne uprave odgovorno je za upravljanje tim porezom. Obveza plaćanja te pristojbe uvedena je 1. travnja 2003. Trenutačno je uređena Zakonom 10/2012 od 20. studenoga 2012. o određenim naknadama u području pravosuđa i Nacionalnog instituta za toksikologiju i forenziku. Zakon 10/2012 izmijenjen je dvaput, prvo Kraljevskom uredbom sa zakonskom snagom 3/2013 od 22. veljače 2013., a kasnije Kraljevskom uredbom sa zakonskom snagom 1/2015 od 27. veljače 2015. Glavna promjena uvedena drugom izmjenom bilo je ukidanje sudskih pristojbi za fizičke osobe u svim vrstama postupaka pred svim sudovima i tijelima – fizičke osobe bile su dužne plaćati sudske pristojbe od stupanja na snagu Zakona 10/2012.

Predmeti u kojima je plaćanje te pristojbe obvezno (naplativi događaj)

Na temelju članka 1. Zakona 10/2012, pristojba za izvršavanje sudske ovlasti u parničnim, upravnim (contencioso-administrativo) i radnim sporovima nacionalna je pristojba koja se jedinstveno naplaćuje na cijelom području Španjolske u okolnostima propisanima tim zakonom, ne dovodeći u pitanje pristojbe i druge poreze koje naplaćuju autonomne zajednice u izvršavanju svojih financijskih ovlasti. Te se pristojbe ne mogu ubirati na isti naplativi događaj.

Na temelju članka 2. naplativi događaj za pristojbu jest izvršavanje sudske ovlasti uslijed sljedećih postupaka:

• podnošenja tužbe u bilo kojoj vrsti postupka za deklaratornu presudu te u postupcima za izvršenje izvršivih izvansudskih instrumenata u parničnim postupcima, podnošenja protuzahtjeva te početnog zahtjeva za postupak naplate novčanih potraživanja i postupak europskog platnog naloga;
• podnošenja zahtjeva za likvidaciju i povezanih zahtjeva u stečajnom postupku;
• pokretanja postupka u predmetima pred upravnim sudovima;
• podnošenja izvanredne žalbe zbog povrede postupka u parničnom postupku;
• podnošenja žalbi (apelación ili casación) u predmetima pred građanskim i upravnim sudovima;
• podnošenja žalbi (suplicación ili casación) u radnim sporovima;
• prigovora na izvršenje sudskih instrumenata.

Tko je obvezan platiti sudsku pristojbu?

U članku 3. navodi se da je svatko tko pokrene izvršavanje sudske ovlasti koje rezultira naplativim događajem obvezan platiti pristojbu.

Za potrebe prethodnog stavka smatra se da je pojedinačni naplativi događaj nastao kada dokument kojim se pokreće postupak koji predstavlja naplativi događaj obuhvaća nekoliko glavnih pravnih radnji koje ne proizlaze iz istog instrumenta. U tom slučaju iznos pristojbe izračunava se zbrajanjem iznosa svih objedinjenih pravnih radnji.

Pristojbu može platiti pravni zastupnik (procurador) ili odvjetnik (abogado) u ime i za račun poreznog obveznika, posebno ako potonji nema boravište u Španjolskoj. Nerezident ne mora pribaviti porezni identifikacijski broj radi samoprocjene. Ni pravni zastupnik ni odvjetnik ne snose poreznu obvezu za to plaćanje.

Iznimke:

• Iznimke za kategorije pravnih radnji:
  • podnošenje tužbe i podnošenje kasnijih žalbi koje uključuju postupke posebno utvrđene za zaštitu temeljnih prava i javnih sloboda te podnošenje žalbi protiv postupanja izbornog povjerenstva;
  • dobrovoljno dužnikovo podnošenje zahtjeva za stečaj;
  • podnošenje početnog zahtjeva za postupak za platni nalog i zahtjeva za presudu u vezi s potraživanjem predmetnog iznosa, ako taj iznos ne premašuje 2000 EUR. Ta se iznimka ne primjenjuje kada se zahtjev u tim postupcima temelji na dokumentu koji ima oblik izvansudskog naloga za izvršenje na temelju članka 517. Zakona o parničnom postupku (Zakon 1/2000 od 7. siječnja 2000.);
  • pokretanje postupka pred upravnim sudom zbog propusta uprave da odgovori ili njezina nedjelovanja;
  • podnošenje tužbe za izvršenje odluka Potrošačkog arbitražnog odbora (Juntas Arbitrales de Consumo);
  • tužbe koje, podložno odobrenju Trgovačkog suda (Juez de lo Mercantil), podnosi stečajni upravitelj u interesu stečajne imovine;
  • postupci za sudsku podjelu imovine, osim u slučajevima kada se izjavi prigovor ili postoji spor u vezi s uključivanjem ili isključivanjem imovine. Pristojbu plaća protustranka za raspravu te za iznos koji je predmet spora ili za iznos koji proizlazi iz raspodjele imovine; ako obje stranke izjave prigovor, svakoj se naplaćuje njihov iznos.
• Iznimke za kategorije osoba:
  • fizičke osobe;
  • pravni subjekti koji imaju pravo na pravnu pomoć i mogu dokazati da ispunjavaju zakonske zahtjeve;
  • Ured javnog tužitelja (Ministerio Fiscal);
  • opća državna uprava te opća uprava autonomnih zajednica, lokalna tijela i sva javna tijela u njihovoj nadležnosti;
  • Španjolski parlament i zakonodavne skupštine autonomnih zajednica.

Fiksni troškovi u kaznenim postupcima

Fiksni troškovi za stranke u kaznenim postupcima

To je pitanje uređeno Zakonom o parničnom postupku.

Svaka osoba optužena za počinjenje kažnjivog djela, uhićena osoba ili osoba na koju se primjenjuje bilo kakva druga mjera predostrožnosti ili osoba kojoj se sudi može ostvariti pravo na obranu u postupku, neovisno o vrsti postupka, čim dozna za taj postupak i bude na odgovarajući način obaviještena o tom pravu.

Kako bi ostvarile to pravo, stranke mora zastupati pravni zastupnik (procurador) i braniti odvjetnik (abogado), kojeg imenuje sud ako ga dotične stranke nisu same imenovale i to zatražile, a u svakom slučaju ako stranke nisu pravno sposobne to učiniti.

Osobe koje su stranke u postupku, a čije pravo na pravnu pomoć nije priznato, moraju platiti naknade pravnim zastupnicima koji ih zastupaju, naknade odvjetnicima koji ih brane, naknade vještacima koji svjedoče na njihov zahtjev te troškove svjedoka koji se pojave na sudu ako su vještaci i svjedoci zbog svjedočenja podnijeli zahtjev za naknadu troškova, a sud je takav zahtjev odobrio.

Nisu dužne platiti druge troškove postupka tijekom postupka ili nakon njegova okončanja, osim ako im to naloži sud.

Svaki pravni zastupnik kojeg imenuju stranke u postupku i koji ih pristane zastupati dužan je platiti naknade odvjetnicima koje su stranke imenovale da ih brane.

Stranke koje imaju pravo na pravnu pomoć isto tako mogu prema vlastitom odabiru imenovati odvjetnika i pravnog zastupnika. Međutim, u tom slučaju stranke su dužne platiti njihove naknade, kao i u slučaju stranaka koje nemaju pravo na pravnu pomoć, osim ako se slobodno imenovani pravni stručnjaci odreknu svojih naknada kako je predviđeno u članku 27. Zakona o pravnoj pomoći (Ley de Asistencia Jurídica Gratuita).

Faza kaznenog postupka u kojoj se moraju platiti fiksni troškovi

Stranke su uvijek dužne platiti račune koji su izdani nakon okončanja postupka. Troškovi se ne plaćaju unaprijed kad su uključeni odvjetnici koje je imenovao sud jer se troškovi pokrivaju u okviru pravne pomoći.

Treba napomenuti da se vrlo često upotrebljavaju odvjetnici koje imenuje sud. Stoga, ako stranke imaju pravo na pravnu pomoć, odvjetničke naknade ne plaćaju one, nego država, osim ako se njihovo financijsko stanje poboljša u razdoblju od tri godine (stranke obično ništa ne plaćaju).

Prethodne informacije koje su pravni zastupnici obvezni pružiti

Prava i obveze stranaka

Kao zastupnik stranke, pravni zastupnik (procurador) obvezan je obavijestiti stranku o svim koracima u postupku.

Odvjetnik i pravni zastupnik obvezni su obavješćivati stranku toliko često koliko to stranka zatraži.

Troškovi

Gdje mogu pronaći informacije o troškovima u Španjolskoj?

Ne postoje posebne internetske stranice na kojima se mogu pronaći informacije o troškovima pravnih postupaka u Španjolskoj. Ipak, postoje internetske stranice, poput internetskih stranica odvjetničkih komora, na kojima se nalaze informacije o naknadama njihovim članovima.

Na kojim su jezicima dostupne informacije o troškovima u Španjolskoj?

Informacije su obično dostupne na španjolskom. Isto je tako moguće pronaći informacije na službenim jezicima autonomnih zajednica.

Na nekim se internetskim stranicama određene informacije pružaju i na engleskom jeziku.

Gdje mogu pronaći informacije o mirenju?

Registar izmiritelja i ustanova za mirenje (Registro de Mediadores e Instituciones de Mediación) baza je podataka koja je besplatno dostupna javnosti na internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa. U registru se objavljuju podaci o profesionalnim izmiriteljima i ustanovama za mirenje kako bi se javnosti olakšao pristup tom obliku rješavanja sporova.

Njegovim pretraživačima možete pristupiti putem sljedećih poveznica:

https://remediabuscador.mjusticia.gob.es/remediabuscador/RegistroMediador

https://remediabuscador.mjusticia.gob.es/remediabuscador/RegistroInstitucion

Mirenje

Bez obzira kako ga nazvali, mirenje je oblik rješavanja sporova u kojem dvije ili više stranaka dobrovoljno pokušavaju postići dogovor, uz pomoć izmiritelja.

Izmiritelj

Izmiritelji mogu biti fizičke osobe ako u potpunosti ostvaruju svoja građanska prava, pod uvjetom da to nije isključeno zakonodavstvom kojemu mogu podlijegati pri obavljanju svoje profesije.

Pravni subjekti koji pružaju usluge mirenja, bez obzira na to jesu li profesionalna društva ili bilo koja druga vrsta pravnog subjekta propisana zakonom, moraju za izmiritelja odrediti fizičku osobu koja ispunjava sve zakonom utvrđene kriterije.

Kako postati izmiritelj?

Izmiritelj mora imati službenu sveučilišnu diplomu ili završeno napredno strukovno osposobljavanje, kao i posebno osposobljavanje stečeno na temelju jednog ili više posebnih tečajeva završenih u odgovarajućoj akreditiranoj ustanovi, koji će vrijediti za provođenje postupaka mirenja bilo gdje u zemlji.

Izmiritelji moraju ugovoriti osiguranje ili jednakovrijedno jamstvo koje pokriva građanskopravnu odgovornost proizašlu iz njihove intervencije u sukobe koji se nastoje riješiti mirenjem.

Stečajni izmiritelj

Stečajni izmiritelj (mediador concursal) fizička je osoba koja ispunjava uvjete za izmiritelja i one koji su utvrđeni u članku 27. stavku 1. Stečajnog zakona 22/2003 (Ley Concursal) od 9. srpnja 2003. za stečajne upravitelje. Stečajne izmiritelje mogu imenovati javni bilježnici ili voditelji registara trgovačkih društava u sporazumima o izvansudskom plaćanju iz glave X. Stečajnog zakona. Pravni subjekti mogu isto tako biti stečajni izmiritelji pod uvjetom da u stečajnom postupku sudjeluju putem fizičke osobe koja ispunjava prethodno navedene uvjete.

Ustanova za mirenje

Ustanove za mirenje španjolski su ili strani javni ili privatni subjekti i društva javnog prava čija je svrha promicanje mirenja. Te ustanove olakšavaju pristup mirenju i upravljanje njime, što uključuje imenovanje izmiritelja, koje se mora provesti transparentno. Ako njihova svrha uključuje i arbitražu, moraju donijeti mjere kojima se osigurava odvojenost tih dviju aktivnosti.

Ustanove za mirenje ne mogu izravno pružati uslugu mirenja, niti njihovo sudjelovanje u mirenju može biti veće od onoga što je predviđeno zakonom.

Porez na dodanu vrijednost

Gdje se mogu dobiti te informacije?

Španjolska porezna uprava (Agencia Tributaria) pruža te informacije na svojim internetskim stranicama.

Koje su primjenjive stope?

Španjolska porezna uprava pruža te informacije na svojim internetskim stranicama.

Pravna pomoć

Što je pravna pomoć?

Na temelju članka 119. španjolskog Ustava, pravna pomoć jest postupak kojim se osobama koje mogu dokazati da ne posjeduju dostatna financijska sredstva dodjeljuje niz pogodnosti koje se uglavnom sastoje od oslobađanja plaćanja naknada odvjetnicima i pravnim zastupnicima te troškova koji proizlaze iz svjedočenja vještaka, jamstava itd.

Općenito, pravo na pravnu pomoć uključuje sljedeće pogodnosti:

besplatno savjetovanje i upute prije početka postupka;

pristup uhićene osobe ili zatvorenika odvjetniku;

besplatnu obranu i zastupanje po odvjetniku i pravnom zastupniku tijekom sudskog postupka;

besplatnu objavu obavijesti i oglasa koje se mora objaviti u službenim glasilima tijekom postupka;

oslobođenje od plaćanja pologa za podnošenje žalbi;

besplatnu pomoć vještaka tijekom postupka;

besplatnu nabavu preslika, svjedočenja, instrumenata i javnobilježničkih potvrda;

80 % smanjenja naknada za određene javnobilježničke radnje;

80 % smanjenja naknada za određene radnje izvršene u vezi sa zemljišno-knjižnim i trgovačkim registrom.

Samo za prekogranične sporove (nakon izmjene Zakona o pravnoj pomoći Zakonom 16/2005 od 18. srpnja 2005., čime je usklađen s Direktivom 2003/8/EZ) prethodno navedenim pravima dodane su sljedeće stavke:

1. usluge usmenog prevođenja;
2. prevođenje dokumenata;
3. putni troškovi ako se zahtijeva osobna nazočnost osobe;
4. odvjetnička obrana i zastupanje po pravnom zastupniku čak i kad to nije potrebno ako sud to zahtijeva kako bi se zajamčila jednakost stranaka.

Tko može zatražiti pravnu pomoć?

Općenito, pravnu pomoć mogu zatražiti građani koji su uključeni ili će pokrenuti bilo kakvu vrstu pravnog postupka i koji ne posjeduju dostatna financijska sredstva za vođenje spora.

Smatra se da fizičke osobe ne posjeduju dostatna sredstva kada mogu dokazati da sve stavke njihovih godišnjih sredstava i prihoda, izračunane po domaćinstvu, ne premašuju dvostruku vrijednost javnog indeksa prihoda (Indicador Público de Renta de Efectos Múltiples, IPREM) koji se primjenjuje u trenutku podnošenja zahtjeva.

Kako bi pravni subjekti ispunili uvjete za pravnu pomoć, njihova oporeziva osnovica za porez na dobit mora biti niža od iznosa koji je jednak trostrukoj vrijednosti godišnjeg izračuna za IPREM.

U svakom slučaju, u obzir će se uzeti svi vanjski znakovi kojima se dokazuje stvarna financijska sposobnost podnositelja zahtjeva.

Postoje iznimke za fizičke osobe na temelju invaliditeta i/ili drugih obiteljskih okolnosti kojima se omogućuje povećanje prethodno navedenih ograničenja prihoda. (Na temelju dvadeset i osme dodatne odredbe Zakona o općem državnom proračunu (Ley de Presupuestos Generales del Estado) za 2009., indeks IPREM za 2009. iznosio je 7381,33 EUR godišnje).

Konkretno, pravo na pravnu pomoć imaju sljedeći subjekti:

1. španjolski građani, državljani drugih država članica Europske unije i svi stranci s boravištem u Španjolskoj ako mogu dokazati da ne posjeduju dostatna financijska sredstva za vođenje spora;
2. upravna tijela i zajedničke službe sustava socijalnog osiguranja;
3. sljedeći pravni subjekti ako mogu dokazati da ne posjeduju dostatna financijska sredstva za vođenje spora:

neprofitne organizacije;

zaklade upisane u odgovarajućem upravnom registru;

1. u radnim sporovima: sve zaposlene osobe i korisnici sustava socijalnog osiguranja;
2. u kaznenim postupcima: svi građani, uključujući strance, koji mogu dokazati da ne posjeduju dostatna financijska sredstva za vođenje spora, čak i ako nezakonito borave u Španjolskoj, imaju pravo na pravnu pomoć te besplatnu obranu i zastupanje;
3. u postupcima pred upravnim sudom: svi strani državljani koji mogu dokazati da ne posjeduju dostatna financijska sredstva za vođenje spora, čak i ako nezakonito borave u Španjolskoj, imaju pravo na pravnu pomoć u svim postupcima koji se odnose na zahtjeve za azil i Zakon o stranim državljanima (Ley de la Extranjería) (uključujući prethodni upravni postupak).

Dodatne informacije

Uvjeti za dobivanje pravne pomoći

Fizičke osobe

Sve stavke godišnjih sredstava i prihoda dotične fizičke osobe, izračunane po domaćinstvu, ne smiju premašivati dvostruku vrijednost javnog indeksa prihoda (IPREM) koji se primjenjuje u trenutku podnošenja zahtjeva.

Povjerenstvo za pravnu pomoć (Comisión de Asistencia Jurídica Gratuita) može iznimno odlučiti dodijeliti pravo na pravnu pomoć ako sredstva premašuju dvostruku vrijednost indeksa IPREM, ali ne premašuju četverostruku vrijednost tog indeksa, te, uzimajući u obzir okolnosti u obitelji podnositelja zahtjeva, broj uzdržavane djece ili članova obitelji, zdravstveno stanje, invaliditet, financijske obveze, troškove koji nastanu zbog pokretanja postupka ili druge okolnosti, a u svakom slučaju ako je podnositelj zahtjeva odgovoran za veliku obitelj posebne kategorije.

Stranka u sporu mora braniti svoja prava i interese.

Pravni subjekti

Pravni subjekt mora biti neprofitna organizacija ili zaklada upisana u odgovarajući upravni registar.

Oporeziva osnovica za porez na dobit mora biti niža od iznosa koji je jednak trostrukoj vrijednosti godišnjeg izračuna za IPREM.

Stupanjem na snagu Organskog zakona 1/2004 od 28. prosinca 2004. o sveobuhvatnim zaštitnim mjerama protiv rodno uvjetovanog nasilja (Ley Orgánica 1/2004 de Medidas de Protección Integral contra la Violencia de Género), ženama koje su žrtve rodno uvjetovanog nasilja odmah se dodjeljuje puna pravna pomoć, ne samo u svim sudskim postupcima nego i u upravnim postupcima (policijske istrage stoga su uključene) pokrenutima zbog rodno uvjetovanog nasilja, i to sve do donošenja presude, bez potrebe prethodnog podnošenja zahtjeva za pravnu pomoć. To znači da postojanje pravne pomoći nikada ne ometa pravo na obranu i učinkovitu sudsku zaštitu, koji se žrtvi nude bez obzira na to je li zahtjev za pravnu pomoć podnesen. Međutim, navedeno se temelji na shvaćanju da se takva pravna pomoć pruža samo ako dotična stranka može dokazati, naknadno ili tijekom pravnog postupka, da okolnosti na temelju kojih ima pravo na pravnu pomoć stvarno postoje, u skladu s općim pravilima sadržanima u Zakonu o pravnoj pomoći i pratećim propisima, kako je u tu svrhu izmijenjen šestom završnom odredbom Organskog zakona 1/2004.

Kada stranka koja je izgubila spor mora platiti troškove postupka?

Člancima od 394. do 398. Zakona o parničnom postupku obuhvaćeno je plaćanje troškova u parničnim postupcima.

U postupcima za deklaratornu presudu troškove u prvom stupnju plaća stranka čiji su tužbeni zahtjevi u cijelosti odbačeni, osim ako u dotičnom predmetu treba razjasniti ozbiljne stvarne ili pravne dvojbe.

Ako se tužbeni zahtjevi prihvate ili djelomično odbace, svaka stranka plaća svoje troškove i polovinu zajedničkih troškova, osim ako postoje razlozi da ih mora platiti jedna od stranaka zbog obijesnog parničenja.

Ako troškove mora platiti stranka koja je izgubila spor, ta je stranka dužna platiti, za dio troškova odvjetnika i drugih pravnika koji ne podliježu naknadama ili tarifama, samo ukupan iznos od najviše jedne trećine predmetnog iznosa za svaku stranku u postupku u čiju je korist odlučeno. Samo u tu svrhu zahtjevi čija se vrijednost ne može odrediti vrednuju se na iznos od 18 000 EUR, osim ako sud odredi drukčije zbog složenosti predmeta.

Odredbe iz prethodnog stavka ne primjenjuju se ako sud smatra da je stranka u postupku kojoj je naloženo plaćanje troškova kriva za obijesno parničenje.

Ako stranka kojoj je naloženo plaćanje troškova ima pravo na pravnu pomoć, obvezna je platiti troškove obrane protustranke samo u slučajevima posebno određenima u Zakonu o pravnoj pomoći.

Troškove ni u kojem slučaju ne snosi Ured javnog tužitelja u postupcima u kojima je stranka u postupku.

Naknade vještacima

Vještaci čije se usluge upotrebljavaju u sudskim postupcima nazivaju se peritos. Registar pravnih vještaka (Registro de Peritos Judiciales) dostupan je na svakom Visokom sudu (Tribunal Superior de Justicia).

Člankom 241. stavkom 1. podstavkom 4. Zakona o parničnom postupku obuhvaćene su, kao posebna stavka koju treba uključiti u obračun troškova, „naknade vještacima i druga plaćanja koja je eventualno potrebno izvršiti osobama koje sudjeluju u postupku”. To se odnosi na troškove osoba koje, iako nisu stranka u postupku, imaju određene izdatke zbog pojavljivanja u postupku kako bi pružile neke usluge.

Člankom 243. Zakona o parničnom postupku propisano je da u svim postupcima i pravnim radnjama troškove izračunava službenik suda koji je odlučivao u predmetu ili o žalbi. U izračun se ne uključuju sve pristojbe za naloge i dokumenti u vezi s postupkom koji su nepotrebni, suvišni ili nezakoniti ili stavke u naknadama odvjetnicima koje nisu detaljno navedene ili koje se odnose na naknade koje nisu zarađene u pravnom postupku.

Sudski službenik smanjit će iznos naknada odvjetnicima i drugim pravnicima koji ne podliježu naknadama ili tarifama ako tražene naknade premašuju trećinu predmetnog iznosa i ako nije utvrđeno da je stranka u postupku kojoj je naloženo plaćanje troškova kriva za obijesno parničenje.

Ne uzimaju se u obzir ni troškovi pravnih radnji ili drugih postupaka za koje je stranci koja je dobila spor naloženo da ih plati u odluci o troškovima u glavnom postupku.

Naknade usmenim i pismenim prevoditeljima

Ne postoji službena tarifa koja se primjenjuje na usluge usmenih i pismenih prevoditelja. Usmeni prevoditelji mogu sami odrediti naknade koje naplaćuju za svoje usluge, ali su obvezni o svojim tarifama obavijestiti ured za usmeno prevođenje i odgovarajuću vladinu poddelegaciju. Te se informacije moraju dostaviti u siječnju svake godine.

Relevantne poveznice

Španjolska nacionalna porezna uprava / PDV

Povezani dokumenti

Španjolsko izvješće o Studiji o transparentnosti troškova (640 Kb)

Izvorna jezična inačica ove stranice nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: već su prevedeni.

Studija slučaja 1. – obiteljsko pravo – rastava

U ovoj studiji slučaja iz područja obiteljskog pravu – razvoda, od država članica tražilo se da stranke koje podnose zahtjev za razvod obavijeste o parničnim troškovima u sljedećim situacijama:

Slučaj A – nacionalna situacija: par sklopi brak. Poslije se rastave i dogovore da se razvedu.

Slučaj B – transnacionalna situacija: dvoje državljana iste države članice (države članice A) sklope brak. Brak se sklapa u državi članici A. Nakon vjenčanja par se seli te počinje živjeti i raditi u nekoj drugoj državi članici (državi članici B), gdje prijavljuje boravište. Nedugo zatim par se rastaje. Supruga se vraća u državu članicu A, a suprug ostaje u državi članici B. Dogovore se da će se razvesti. Po povratku u državu članicu A supruga odmah podnosi zahtjev za razvod na sudu u državi članici B.

Troškovi u Španjolskoj

Sudski troškovi te troškovi žalbe i alternativnog rješavanja spora

Troškovi odvjetnika, administratora i vještaka

Troškovi svjedoka, pologa ili jamstva te drugi troškovi.

Troškovi pravne pomoći i drugih povrata

Troškovi tumačenja i prijevoda

Izvorna jezična inačica ove stranice nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: već su prevedeni.

Studija slučaja 2. – obiteljsko pravo – skrbništvo nad djecom

U ovoj studiji slučaja iz područja obiteljskog prava – skrbništva nad djecom – od država lanica tražilo se da stranku koja pokreće postupak obavijeste o parničnim troškovima u sljedećim situacijama:

Slučaj A – nacionalna situacija: dvije osobe žive u nevjenčanoj ajednici nekoliko godina. Kad se odluče rastati, imaju trogodišnje dijete. Sudskom odlukom majci se dodjeljuje skrbništvo nad djetetom, a ocu pravo pristupa. Majka pokreće sudski postupak za ograničenje očeva prava pristupa.

Slučaj B – transnacionalna situacija, ako ste odvjetnik u državi članici A: dvije osobe u državi članici (državi članici B) nekoliko godina žive u nevjenčanoj zajednici. Imaju dijete, ali se odmah po njegovu rođenju rastaju. Sudskom odlukom u državi članici B majci se dodjeljuje skrbništvo nad djetetom, a ocu pravo pristupa. Majka i dijete sele se u neku drugu državu članicu (državu članicu A), što im je odobreno sudskom odlukom, a otac ostaje u državi članici B. Poslije nekoliko godina majka u državi članici A pokreće sudski postupak za promjenu očeva prava pristupa.

Troškovi u Španjolskoj

Sudski troškovi te troškovi žalbe i alternativnog rješavanja spora

Troškovi odvjetnika, sudskih ovršitelja i vještaka

Troškovi naknada svjedocima, pologa ili jamstva te druge relevantne naknade

Troškovi pravne pomoći i drugih povrata

Troškovi tumačenja i prijevoda

Izvorna jezična inačica ove stranice nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: već su prevedeni.

Studija slučaja 3. – obiteljsko pravo – alimentacija

U ovoj studiji slučaja iz područja obiteljskog prava – alimentaciji – od država članica tražilo se da stranku koja pokreće postupak obavijeste o parničnim troškovima u sljedećim situacijama:

Slučaj A – nacionalna situacija: dvije osobe žive u nevjenčanoj zajednici nekoliko godina. Kada se odluče rastati, imaju trogodišnje dijete. Sudskom odlukom skrbništvo nad djetetom dodjeljuje se majci. Jedini neriješeni spor odnosi se na iznos alimentacije koji otac duguje majci za uzdržavanje i obrazovanje djeteta. Majka pokreće sudski postupak protiv oca.

Slučaj B – transnacionalna situacija, ako ste odvjetnik u državi članici A: dvije osobe žive u izvanbračnoj zajednici u državi članici B. Imaju trogodišnje dijete. Rastaju se. Sudskom odlukom u državi članici B skrbništvo nad djetetom dodjeljuje se majci. Uz očevu suglasnost majka i dijete sele se u državu članicu A, gdje prijavljuju boravište.

Ostaje jedan neriješen spor. On se odnosi na iznos alimentacije koji otac duguje majci za uzdržavanje i obrazovanje djeteta. Majka pokreće sudski postupak protiv oca u državi članici A.

Troškovi u Španjolskoj

Sudski troškovi te troškovi žalbe i alternativnog rješavanja spora

Troškovi odvjetnika, sudskih ovršitelja i vještaka

Troškovi naknada svjedocima, pologa ili jamstva te druge relevantne naknade

Troškovi pravne pomoći i drugih povrata

Troškovi prijevoda i tumačenja

Izvorna jezična inačica ove stranice nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: već su prevedeni.

Studija slučaja 4. – trgovačko pravo – ugovor

U ovoj studiji slučaja iz područja trgovačkog prava – ugovora – od država članica tražilo se da prodavatelja obavijeste o parničnim troškovima u sljedećim situacijama:

Slučaj A – nacionalna situacija: neko je poduzeće isporučilo robu vrijednu 20 000 EUR. Roba prodavatelju nije plaćena jer kupac smatra da ona nije u skladu s onime što je ugovoreno.

Prodavatelj odlučuje pokrenuti sudski postupak kako bi ishodio plaćanje cijelog iznosa.

Slučaj B – transnacionalna situacija: neko poduzeće sa sjedištem u državi članici B isporučuje robu vrijednu 20 000 EUR kupcu u državi članici A. Za ugovor je mjerodavno pravo države članice B i on je napisan na jeziku države članice B. Roba prodavatelju nije plaćena jer kupac koji se nalazi u državi članici A smatra da ona nije u skladu s onime što je ugovoreno. Prodavatelj odlučuje pokrenuti sudski postupak u državi članici A kako bi ishodio plaćanje cijelog iznosa navedenog u ugovoru s kupcem.

Troškovi u Španjolskoj

Sudski troškovi te troškovi žalbe i alternativnog rješavanja spora

Troškovi odvjetnika, sudskih ovršitelja i vještaka

Troškovi naknada svjedocima, pologa ili jamstva te drugi relevantni troškovi

Troškovi pravne pomoći i drugih povrata

Troškovi tumačenja i prijevoda

Izvorna jezična inačica ove stranice nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: već su prevedeni.

Studija slučaja 5. – trgovačko pravo – odgovornost

U ovoj studiji slučaja iz područja trgovačkog prava – odgovornosti – od država članica tražilo se da kupca obavijeste o parničnim troškovima u sljedećim situacijama:

Slučaj A – nacionalna situacija: proizvođač opreme za grijanje isporuči grijač instalateru. Instalater proda i ugradi grijač kupcu u kuću. U kući nedugo zatim izbije požar. Sve su uključene stranke (proizvođač, instalater i krajnji kupac opreme za grijanje) osigurane. Uzrok požara predmet je spora. Nitko ne želi platiti odštetu kupcu.

Kupac odluči tužiti proizvođača opreme za grijanje, instalatera i osiguravajuća društva radi potpune naknade štete.

Slučaj B – transnacionalna situacija: proizvođač opreme za grijanje u državi članici B isporuči grijač instalateru u državi članici C. Instalater proda (i ugradi) grijač kupcu u kuću u državi članici A. U kući nedugo zatim izbije požar. Sve su uključene stranke (proizvođač, instalater i krajnji kupac opreme za grijanje) osigurane u osiguravajućim društvima u svojim državama članicama. Uzrok požara predmet je spora. Nitko ne želi platiti odštetu kupcu.

Kupac odluči u državi članici A tužiti proizvođača opreme za grijanje, instalatera i osiguravajuće društvo u državi članici A radi potpune naknade štete.

Troškovi u Španjolskoj

Sudski troškovi te troškovi žalbe i alternativnog rješavanja spora

Troškovi odvjetnika, sudskih ovršitelja i vještaka

Troškovi naknada svjedocima, pologa ili jamstva te drugi relevantni troškovi

Troškovi pravne pomoći i drugih povrata

Troškovi prijevoda i tumačenja

Troškovi odvjetnika

Na temelju odredaba Zakona o odvjetništvu Hrvatska odvjetnička komora, uz suglasnost ministra pravosuđa, utvrđuje i donosi Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tarifa određuje način vrednovanja, obračunavanja i plaćanja odvjetničkih usluga i izdataka koje su stranke dužne platiti odvjetniku ili odvjetničkom društvu za radnje obavljene po punomoći ili rješenju nadležnog tijela, temeljem Zakona o odvjetništvu.

Troškovi zastupanja su odvjetničke usluge, uvećane za porez na dodanu vrijednost i izdaci potrebni za izvršenje posla. Troškove zastupanja dužan je platiti naručitelj usluge (stranka).

Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika posebno uređuje pitanje naknade troškova za različite vrste postupka ( kazneni i prekršajni, parnični itd.).

Za svaku izvršenu radnju odvjetnik je dužan držati se Tarife i dužan je stranci izdati račun.

Za posebno stručno i specijalističko znanje, koje zahtijeva obrađeni predmet, osobitu težinu predmeta ili posebnu odgovornost za obavljeni rad, tarifne stavke mogu se povisiti za 100%.

Posebna stručnost i specijalističko znanje priznaje se osobito prilikom složenih sporova ili postupaka ili posebnih vrsta ugovora, kada se radi o potrebi poznavanja ili proučavanja stranog prava, ili pravne literature, proučavanja ili obrađivanja stručnih pitanja iz područja tehnike, kemije, tehnologije, prirodnih i fizičkih znanosti, medicine, društvenih znanosti, i upotrebe stranog jezika i sl.

Uzimajući u obzir sve okolnosti obavljenog posla i koristi koje ima stranka, pojedine tarifne stavke odvjetnik može i sniziti za 50%.

Kodeks odvjetničke etike obvezuje odvjetnika da stranku upozna s približnim iznosom troškova zastupanja i upozori je na mogućnost da troškovi koji će joj biti određeni na teret protivne stranke budu manji od njegova računa.

Troškovi kaznenog postupka

Zakon o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13 i 145/13, 152/14, 70/17, u daljnjem tekstu ZKP/08), definira troškove kaznenog postupka te navodi da se troškovima imaju smatrati izdaci od započinjanja kaznenog postupka do njegova završetka, izdaci za dokazne radnje prije početka kaznenog postupka te izdaci za pružanje pravne pomoći. Troškovi, kaznenog postupka obuhvaćaju

1. troškove za svjedoke, vještake, tumače i stručne osobe, troškove tehničkog snimanja, troškove prepisivanja zvučnih snimki i troškove očevida, troškove kopiranja ili snimanja spisa ili dijela spisa,
2. podvozne troškove okrivljenika,
3. izdatke za dovođenje okrivljenika ili uhićene osobe,
4. podvozne i putne troškove službenih osoba,
5. troškove liječenja okrivljenika koji nema pravo na zdravstvenu zaštitu dok se nalazi u pritvoru ili istražnom zatvoru ili zdravstvenoj ustanovi na temelju odluke suda te troškove porođaja,
6. paušalnu svotu,
7. nagradu i nužne izdatke branitelja, nužne izdatke privatnog tužitelja i oštećenika kao tužitelja i njihovih zakonskih zastupnika te nagradu i nužne izdatke njihovih opunomoćenika,
8. nužne izdatke oštećenika i njegova zakonskog zastupnika te nagradu i nužne izdatke njegova opunomoćenika.

Troškovi iz stavka 2. točaka 1. do 5. ovoga članka, osim onih koji su nastali u tijelima koja se financiraju iz državnog proračuna te nužni izdaci postavljenog branitelja i postavljenog opunomoćenika oštećenika kao tužitelja u postupku zbog kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti, isplaćuju se iz sredstava tijela koje vodi kazneni postupak, a naplaćuju kasnije od osoba koje su ih dužne naknaditi.

Troškovi kaznenog postupka pobrojani pod točkama 1. do 5. isplaćuju se iz sredstava tijela koje vodi postupak, a naplaćuju se kasnije od osoba koje su ih dužne nadoknaditi, osim onih koji su nastali u tijelima koja se financiraju iz državnog proračuna te nužni izdaci postavljenog branitelja i postavljenog opunomoćenika oštećenika kao tužitelja u postupku zbog kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti.

Okrivljenik, oštećenik, oštećenik kao tužitelj, privatni tužitelj, branitelj, zakonski zastupnik, opunomoćenik, svjedok, vještak, tumač i stručna osoba bez obzira na ishod kaznenog postupka, podmiruju troškove svog dovođenja, odgode dokazne radnje ili rasprave i druge troškove postupka koje su prouzročili svojom krivnjom te razmjerni dio paušalne svote.

Kad sud okrivljenika proglasi krivim u presudi će mu naložiti da podmiri troškove kaznenog postupka, osim ako ne postoje uvjeti za oslobođenje od plaćanja troškova u cijelosti ili djelomično. Ako je sud više okrivljenika proglasio krivim odredit će koliki će dio troškova svaki od njih podmiriti, a ako to nije moguće odlučit će da svi podmire troškove solidarno.

Sud može u odluci kojom rješava o troškovima okrivljenika osloboditi obveze da naknadi u cijelosti ili djelomično: troškove za svjedoke, vještake, tumače i stručne osobe, troškove tehničkog snimanja, troškove prepisivanja zvučnih snimki i troškove očevida, troškove kopiranja ili snimanja spisa ili dijela spisa, podvozne troškove okrivljenika, izdatke za dovođenje okrivljenika ili uhićene osobe, podvozne i putne troškove službenih osoba, troškove liječenja okrivljenika koji nema pravo na zdravstvenu zaštitu dok se nalazi u pritvoru ili istražnom zatvoru ili zdravstvenoj ustanovi na temelju odluke suda te troškove porođaja, paušalnu svotu te nagradu i nužne izdatke postavljenog branitelja. Ako se te okolnosti utvrde nakon donošenja odluke o troškovima, predsjednik vijeća može posebnim rješenjem osloboditi okrivljenika dužnosti naknade troškova kaznenog postupka. Sud može od okrivljenika zatražiti dostavljanje potvrde o imovinskom stanju i prihodima od porezne uprave.

Međutim, ako se deset godina od pravomoćnosti odluke o troškovima kaznenog postupka sazna da je imovinsko stanje osuđenika takvo da je u mogućnosti u cijelosti ili djelomično naknaditi troškove kaznenog postupka, uključujući i troškove postavljenog branitelja, predsjednik vijeća, na prijedlog državnog odvjetnika, a nakon očitovanja osuđenika o prijedlogu, posebnim će rješenjem obvezati osuđenika na naknadu tih troškova u cijelosti ili djelomično.

ZKP/08 ne obvezuje u svakom slučaju okrivljenika na naknadu troškova postupka. U slučaju da se kazneni postupak obustavi, ili ako se donese presuda kojom se okrivljenik oslobađa optužbe ili se optužba odbija, troškovi kaznenog postupka te nužni izdaci okrivljenika i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

Privatni tužitelj i oštećenik kao tužitelj obvezni su naknaditi troškove kaznenog postupka, nužne izdatke okrivljenika te nužne izdatke i nagradu njegova branitelja ako je postupak završen presudom kojom se okrivljenik oslobađa optužbe, ili presudom kojom se optužba odbija, ili rješenjem o obustavi postupka, osim ako je postupak obustavljen, odnosno ako je donesena presuda kojom se optužba odbija zbog smrti okrivljenika ili zato što je nastupila zastara kaznenog progona zbog odugovlačenja postupka koje se ne može pripisati u krivnju oštećenika kao tužitelja ili privatnog tužitelja. Ako je postupak obustavljen zbog odustajanja od tužbe ili kaznenog progona, okrivljenik i privatni tužitelj ili oštećenik kao tužitelj mogu se nagoditi o svojim međusobnim troškovima. Ako ima više privatnih tužitelja ili oštećenika kao tužitelja, troškove će solidarno podnositi svi.

Propisi koji uređuju troškove postupka – zakonska osnova

U odnosu na kazneni postupak informacije o troškovima postupka mogu se naći u Glavi X., člancima 145. do 152. ZKP/08, Zakonu o odvjetništvu, u Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, te u Zakonu o sudskim pristojbama (ako se kazneni postupak vodi po privatnoj tužbi, platit ćete 250,00 HRK sudske pristojbe za tužbu).

On line informacije o troškovima postupka

Svi navedeni zakoni mogu se naći u službenom listu Republike Hrvatske, Narodnim novinama ili na stranicama Hrvatske odvjetničke komore.

Porez na dodanu vrijednost

Odvjetnici su obveznici poreza na dodanu vrijednost, sukladno čemu i njihove usluge podliježu poreznoj obvezi. Na svaki račun koji odvjetnik izda obračunava se porezna stopa od 25% na ime poreza na dodanu vrijednost. Bitno je napomenuti da tablice koje propisuje Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ne uključuju PDV nego se on obračunava po izdavanju računa.

Troškovi u prekršajnom postupku

Troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju:

• troškove ovlaštenog tužitelja koji je tijelo državne uprave nastali utvrđivanjem prekršaja upotrebom tehničkih sredstava ili provođenjem potrebnih analiza i vještačenja,
• sve troškove suda koje je unaprijed iz svojih proračunskih sredstava isplatio tijekom vođenja postupka (troškovi svjedoka, vještaka, tumača, drugih stručnih osoba, očevida, dovođenja okrivljenika i drugih osoba, putni troškovi i naknade službenih osoba i dr.),
• paušalni iznos troškova prekršajnog postupka:
  1. tijela postupka kada vode postupak,
  2. općinskog suda kada odlučuje o prigovoru na obavezni prekršajni nalog
  3. Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika.

• troškove liječenja okrivljenika koji nema pravo na zdravstvenu zaštitu dok se nalazi u zadržavanju ili zdravstvenoj ustanovi na temelju odluke suda,
• putne troškove okrivljenika,
• nužne izdatke oštećenika i oštećenika tužitelja te njihovih zakonskih zastupnika i njihovih opunomoćenika,
• nužne izdatke i nagradu branitelja okrivljenika.

Paušalna se svota određuje u okvirima određenim posebnim propisom s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika.

Troškove postupka koje unaprijed isplati iz svojih proračunskih sredstava, sud naplaćuje kasnije od okrivljenika ili drugih osoba koje su dužne naknaditi ih prema odredbama ovoga Zakona.
Sud vodi poseban popis učinjenih troškova, koji se odnose na troškove ovlaštenog tužitelja koji je tijelo državne uprave nastali utvrđivanjem prekršaja upotrebom tehničkih sredstava ili provođenjem potrebnih analiza i vještačenja, sve troškove suda koje je unaprijed iz svojih proračunskih sredstava isplatio tijekom vođenja postupka (troškovi svjedoka, vještaka, tumača, drugih stručnih osoba, očevida, dovođenja okrivljenika i drugih osoba, putni troškovi i naknade službenih osoba i dr.) i troškove liječenja okrivljenika koji nema pravo na zdravstvenu zaštitu dok se nalazi u zadržavanju ili zdravstvenoj ustanovi na temelju odluke suda.

Osoba koja traži da joj se naknadi kakav trošak, sudu podnosi troškovnik s potrebnim podacima i dokazima o nastalom trošku.

Troškovi za prevođenja na jezike manjina u Republici Hrvatskoj koji nastanu primjenom odredaba Ustava i zakona o pravu pripadnika manjina u Republici Hrvatskoj na uporabu svog jezika neće se naplaćivati od osoba koje su prema ovom Zakonu dužne nadoknaditi troškove postupka.
Ministar nadležan za poslove pravosuđa potanje pravilnikom propisuje naknadu troškova u prekršajnom postupku.

Obveznik plaćanja troškova i odlučivanje o troškovima postupka regulirano je čl. 139. i 140. – izvod iz Prekršajnog zakona („Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18).

Troškovi parničnog postupka

Parnične troškove čine izdaci učinjeni u tijeku ili u povodu postupka. Pojedini troškovi, kao što su sudske pristojbe, vezani su uz funkcioniranje tijela koje provodi postupak, dok su drugi troškovi, kao što su troškovi vještačenja ili prevođenja, vezani uz trošak koji se plaća vještaku ili sudskom tumaču. Također u troškove postupka ulaze i naknade putnih troškova i troškova za prehranu i prenoćište te naknada izmakle zarade svjedoku, dok se najveći dio troškova odnosi na troškove zastupanja stranaka u postupku po punomoćniku odvjetniku.

Većina je odredbi o parničnim troškovima u građanskim postupcima sadržana u Zakonu o parničnom postupku, uključujući troškove postupka za osiguranje dokaza (članak 168. ZPP-a), troškove postavljanja zahtjeva za mirno rješenje spora u odštetnim parnicama ili troškove koje je imala stranka koja radi zaštite svojih subjektivnih prava namjerava pokrenuti parnični postupak, no prije te radnje mora podnijeti zahtjev za mirno rješenje spora (članak 186.a ZPP-a).

Te troškove u pravilu podmiruje stranka koja je podnijela prijedlog, a može ih naknadno ostvarivati kao dio parničnih troškova, prema uspjehu u parnici.

Parnični troškovi učinjeni u tijeku postupka odnose se na one troškove koji su potrebni radi dokazivanja određenih činjenica (troškovi izvođenja dokaza, troškovi dolaska svjedoka) i troškovi zastupanja.

Svim ovim troškovima zajedničko je da njihova naknada od strane protivne strane u sporu ovisi o uspjehu u postupku. Svaka strana načelno prethodno sama podmiruje troškove koje je uzrokovala svojim radnjama (članak 152. ZPP-a), dok će po završetku postupka ona strana spora koja u cijelosti uspije u sporu, imati pravo na naknadu troškova postupka u cijelosti (članak 154. ZPP-a). Ali i ovdje treba voditi računa o tome da su ti troškovi bili potrebni radi vođenja parnice, jer ta strana ima pravo na naknadu samo tih troškova (članak 155. ZPP-a).

Kada se radi o djelomičnom uspjehu u postupku tada sud može, s obzirom na postignuti uspjeh, odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove ili da jedna stranka nadoknadi drugoj i umješaču razmjeran dio troškova.

Sud može odlučiti da jedna stranka nadoknadi sve troškove koje su protivna stranka i njezin umješač imali ako protivna stranka nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi.

Dva osnovna načela koja prate odluku o troškovima parničnog postupka su načelo uspjeha (causae) i načelo krivnje (culpe).

Stranka koja je troškove prouzročila svojom krivnjom ili slučajem koji joj se dogodio, nema pravo na naknadu troškova od protivne strane, bez obzira na uspjeh u postupku (članak 156. ZPP-a).

Pravo na troškove u slučaju povlačenja tužbe, suparničarstva, te završetka spora sklapanjem sudske nagodbe regulirani su čl. 158. stavak 1. ZPP-a, čl. 159. člankom 161. ZPP-a, te člankom 324 ZPP-a).

Trošak parničnog postupka, kao i sudska pristojba, određuje se sukladno vrijednosti predmeta spora koja je vrijedila u trenutku poduzimanja pojedine parnične radnje, a ne prema vrijednosti predmeta spora koja je eventualno vrijedila prilikom zaključenja glavne rasprave. Osim toga, troškovi parničnog postupka odmjeravaju se razmjerno uspjehu u odnosu na vrijednost predmeta spora koja je vrijedila u trenutku zaključenja glavne rasprave.

Obveza plaćanja sudske pristojbe regulirana je Zakonom o sudskim pristojbama.

Pravo na oslobođenje od plaćanja troškova postupka i pravo na stručnu pravnu pomoć stranka ostvaruje na način i uz uvjete propisane posebnim propisom kojim se uređuje besplatna pravna pomoć (članak 172. ZPP-a).

O naknadi troškova odlučuje sud na određen zahtjev stranke, bez raspravljanja. Stranka je dužna u zahtjevu određeno navesti troškove za koje traži naknadu. Zahtjev za naknadu troškova stranka je dužna staviti najkasnije do završetka raspravljanja koje prethodi odlučivanju o troškovima, a ako je riječ o donošenju odluke bez prethodnog raspravljanja, stranka je dužna zahtjev za naknadu troškova staviti u prijedlogu o kojem sud treba da odluči. O zahtjevu za naknadu troškova sud će odlučiti u presudi ili rješenju kojim se završava postupak pred tim sudom. (članak 164. ZPP-a).

Odluka o troškovima sadržana u presudi može se pobijati samo žalbom na rješenje ako se istovremeno ne pobija i odluka o glavnoj stvari (članak 167. ZPP-a).

Troškovi ovršnog postupka

Troškovi ovršnog postupka su izdaci stranaka, suda i drugih sudionika u ovršnom postupku, učinjeni u ovršnom postupku ili u vezi s njim.

Ovršni zakon sadrži relativno mali broj odredbi koje uređuju pitanje troškova postupka. Tako samo jedan članak govori isključivo o naknadi troškova ovršnog postupka (članak 14. OZ-a) i to o prethodnom snošenju troškova postupka, posljedicama nepostupanja stranaka u vezi s prethodnim plaćanjem troškova postupka, te odgovarajuću primjenu tih odredbi u postupcima osiguranja.

Odredbe koje bi omogućavale odluku suda o naknadi troškova ne nalaze se u OZ-u, već se na temelju članka 21. stavak 1. OZ-a na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku (ZPP-a).

Prema Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima od 1. siječnja 2011. godine Financijska agencija (Fina, Agencija) provodi ovrhe na novčanim sredstvima poslovnih subjekata i građana, po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama, prema osobnom identifikacijskom broju ovršenika, bez njegove suglasnosti.

Sukladno čl. 8. Pravilnika o vrstama i visini naknada za obavljanje poslova propisanih Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, Uprava Fine cjenikom određuje iznos naknada iz Pravilnika, a Ministar financija daje suglasnost na cjenik. Izvod iz Cjenika koji se odnosi na poslove Fine sukladno Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima možete se preuzeti na njihovim internet stranicama.

Troškove postupka u vezi s određivanjem i provedbom ovrhe i osiguranja prethodno snosi ovrhovoditelj odnosno predlagatelj osiguranja. Ovrhovoditelj odnosno predlagatelj osiguranja dužan je troškove postupka predujmiti u roku koji odredi sud.

Tako će kod ovrhe na pokretninama sud zaključkom pozvati ovrhovoditelja da u određenom roku predujmi troškove koji su potrebni za poduzimanje određenih ovršnih radnji (izlazak sudskog ovršitelja radi zapljene i procjene pokretnina, radi oduzimanja, otpremanja, povjeravanja na čuvanje sudu ili ovrhovoditelju ili trećoj osobi). Na navedeni zaključak ovrhovoditelj nema pravo žalbe i dužan je po njemu postupiti. Troškovi se predujmljuju na račun depozita suda.

Ako ovrhovoditelj ili predlagatelj osiguranja ne postupi po zaključku suda i ne predujmi troškove u roku koji je odredio sud, a bez tih troškova se ovrha ili osiguranje ne mogu provesti, sud će obustaviti ovrhu. Ako u roku koji je odredio sud ne budu predujmljeni troškovi o kojima ovisi poduzimanje neke radnje o kojoj ne ovisi provedba ovrhe, ta se radnja neće provesti (članak 14. stavak 2. OZ-a).

Kod provedbe ovrhe na nekretninama, jedna od ovršnih radnji je i određivanje vrijednosti nekretnine, koja se određuje zaključkom po slobodnoj ocjeni nakon održanog ročišta na kojemu će strankama biti omogućeno da se o tome izjasne i prilože odgovarajuće dokaze (članak 92. stavak 1. OZ-a). Međutim, svaka stranka može predložiti i utvrđivanje vrijednosti nekretnina vještačenjem po odgovarajućem sudskom vještaku. U tom slučaju obvezna je i predujmiti troškove vještačenja.

Osim općih odredbi o naknadi troškova ovršnog postupka, OZ sadrži odredbe o troškovima postupka u dijelu u kojem se uređuje ovrha na nekretninama i to određujući redoslijed namirenja prilikom podjele kupovnine.

Iz iznosa dobivenog prodajom namiruju se prvenstveno troškovi ovršnog postupka koji se tiču sudskih pristojbi i plaćenih predujmova za provedbu ovršnih radnji te porezi i druge pristojbe dospjele za posljednju godinu koje terete prodanu nekretninu. Istim troškovima dan je prioritet pred svim drugim potraživanjima, kako stranaka tako i ostalih sudionika u postupku (članak 113. stavak 1.točka 1. OZ-a).

Što se tiče pravnog položaja založnog vjerovnika kod ovrhe na nekretninama, sudska praksa zauzela je stav da osim stranaka i založni vjerovnik ima pravo na naknadu troškova postupka.

Za provođenje ovrhe nad nekretninama potrebno je angažiranje sudskog ovršitelja koji ima pravo na naknadu troškova. Tu se primjenjuju važeće odredbe ZPP-a o naknadi troškova (članak 155. ZPP-a propisuje koji se troškovi nadoknađuju, a članak 154. određuje način naknade troškova postupka).

Kako OZ ne sadrži odredbe o odlučivanju i visini troškova postupka, tijela koja odlučuju o troškovima primjenjuju opće odredbe ZPP-a koji propisuje da će, pri odlučivanju koji će se troškovi stranci nadoknaditi, sud uzeti u obzir samo troškove koji su bili potrebni radi vođenja postupka. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti, osobito vodeći računa o pravilima ZPP-a koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu (članak 155. ZPP-a).

Osim troškova zastupanja ovrhovoditelja po odvjetniku, kod ovrhe na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju pripada i pravo na naknadu troškova javnobilježničke nagrade.

Pravilnik o naknadi i nagradi javnih bilježnika u ovršnom postupku propisuje da za radnje javnog bilježnika u vezi zaprimanja prijedloga za ovrhu, izdavanja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave troškove predujmljuje ovrhovoditelj. Ako ovrhovoditelj ne uplati potrebne predujmove, ovršni postupak se obustavlja (članak 14. stavak 2. OZ-a).

Okolnost da se pokretnine ne mogu prodati na dražbama te da je potraživanje ovrhovoditelja ostalo nenamireno, ne znači da ovrhovoditelj nije imao nužne troškove u samom postupku provođenja ovrhe.

Troškove postupka koji je sud pokrenuo po službenoj dužnosti prethodno predujmljuje sud iz svojih sredstava. OZ predviđa mogućnost pokretanja ovršnog postupka po služenoj dužnosti ako je to izrijekom određeno zakonom.

Javni bilježnici provode ovrhu na temelju vjerodostojnih isprava te imaju određene troškove kao što su javnobilježnička naknada odnosno materijalni troškovi koji se mogu odnositi na troškove dostave ili poštanske usluge ili materijalne troškove papira i sl. te troškove sastava ovršnog prijedloga ako ga sastavlja odvjetnik. Iste troškove prethodno predujmljuje ovrhovoditelj.

Ovrhu na temelju ovršne isprave provode sudovi. U tom slučaju kao troškovi koje predujmljuje ovrhovoditelj javljaju se troškovi sudskih pristojbi, ali i troškovi sastava ovršnih prijedloga ako za to koriste odvjetnike.

Ovršenik odnosno protivnik osiguranja, dužni su ovrhovoditelju odnosno predlagatelju osiguranja naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu ili osiguranje (članak 14. stavak 4. OZ-a). Navedena zakonska odredba osnova je za donošenje odluke o troškovima postupka.

Za odlučivanje o troškovima koji su bili potrebni ovrhovoditelju rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ili prosljeđivanja prijedloga nadležnom sudu radi donošenja odluke i dostavljanja rješenja strankama ovisno o visini postavljenog zahtjeva, pripada javnobilježnička naknada u iznosu koji ovisi o visini tražbine, a na koju ima pravo zaračunati i PDV.

Slučajevi u kojima ovrhovoditelj nema pravo na naknadu troškova postupka regulirani su člankom 39. stavak 1. 2. i 3. OZ-a, te člankom 72. stavak 1. OZ-a).

Ovrhovoditelj ima pravo na naknadu troškova, neovisno o ishodu postupka, koje je protivna strana uzrokovala svojom krivnjom ili slučajem koji se njoj dogodio (članak 156. ZPP-a, koji se primjenjuje na temelju članka 21. stavak 1. OZ-a). Ova odredba u skladu je s odredbama ZPP-a koje uređuju pitanje naknade troškova postupka po principu krivnje.

Međutim i ovršenik (odnosno protivnik osiguranja) ima pravo na naknadu troškova postupka koje mu je ovrhovoditelj neosnovano prouzročio (članak 14. stavak 5. OZ-a).

Zahtjev za naknadu troškova podnosi se najkasnije u roku od 30 dana od dana završetka postupka (članak 14. stavak 6. OZ-a). O zahtjevu za naknadu troškova postupka donosi se odluka (bilo kao sastavni dio rješenja o ovrsi) bilo posebno rješenje koje ako postane pravomoćno, predstavlja ovršnu ispravu na temelju koje se može tražiti ovrha u nekom drugom ovršnom postupku.

Propisi koji uređuju troškove građanskog i ovršnog postupka:

Zakon o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, i 89/14 i 70/19)

Ovršni zakon (Narodne novine, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, i 73/17 i 131/20)

Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine, broj 68/18, 2/20, 46/20 i 47/20)

Zakon o sudskim pristojbama (Narodne novine, broj 118/18)

Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći (Narodne novine, broj 143/13)

Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15)

Pravilnik o privremenoj javnobilježničkoj tarifi (Narodne novine, broj 38/94, 82/94, 52/95, 115/12, 120/15 i 64/19)

Pravilnik o naknadi i nagradi javnih bilježnika u ovršnom postupku ( Narodne novine, broj 9/21)

Pravilnik o visini nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda u ostavinskom postupku (Narodne novine, broj 135/03)

Pravilnik o tarifi za naknadu troškova i nagradu za obavljanje javne komisione djelatnosti (Narodne novine, broj 115/12)

Pravilnik o vrstama i visini naknada za obavljanje poslova provedbe prodaje nekretnina i pokretnina u ovršnom postupku (Narodne novine, broj 156/14)

Pravilnik o vrstama i visini naknada za obavljanje poslova propisanih Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine, broj 71/18)

Pravilnik o naknadama za obavljanje službenih radnji izvan zgrade suda (Narodne novine, broj 38/14)

Svi navedeni zakoni i propisi mogu se naći u službenom listu Republike Hrvatske Narodnim novinama ili na stranicama strukovnih komora i FINA-e.

Regulatorni okvir za odvjetničke naknade

Odvjetnici

U Italiji postoji samo jedna kategorija odvjetnika koji nakon upisa u odvjetničku komoru imaju pravo sudjelovati u svim vrstama postupaka i pred svim vrstama sudova, osim pred višim sudovima (Kasacijski sud i Državno vijeće), za koje je potrebna dodatna posebna kvalifikacija.

Odredbe o troškovima sudskog postupka utvrđene su u pročišćenom tekstu Zakona o zakonodavnim i regulatornim odredbama za sudske troškove iz Dekreta br. 115 predsjednika Republike od 30. svibnja 2002., koji je nedavno izmijenjen Zakonodavnim dekretom br. 83 od 27. lipnja 2015. te je uz izmjene pretvoren u Zakon br. 132 od 6. kolovoza 2015., Zakonodavni dekret br. 156 od 24. rujna 2015. i Zakon br. 208 od 28. prosinca 2015. te u novom zakonu o odvjetništvu (Zakon br. 247/2012 ili L.P.F.), kako je izmijenjen Ministarskim dekretom 55/2014 (koji zamjenjuje Ministarski dekret 140/2012) pod nazivom: „Određivanje parametara za isplatu odvjetničkih naknada u smislu članka 13. stavka 6. Zakona br. 247 od 31. prosinca 2012.”, koji je na snazi od 3. travnja 2014.

Zakonom o odvjetništvu br. 147/12, u skladu s prethodnim primarnim standardom (članak 9. Zakonodavnog dekreta br. 1 od 24. siječnja 2012. koji je uz izmjene pretvoren u Zakon br. 27 od 24. ožujka 2012.), kojim se predviđa ukidanje stopa naknada za regulirane profesije, i upućivanjem na parametre utvrđene dekretom resornog ministarstva za određivanje naknade koju sud plaća pravnim stručnjacima priznaje se upućivanje na parametre koje svake dvije godine utvrđuje Ministarstvo pravosuđa „na preporuku CNF-a” (Državnoodvjetničko vijeće).

Člankom 13. Zakona br. 247/2012 uređuje se ponajprije dodjela zadataka i naknada:

• Odvjetnici mogu preuzeti profesionalne zadatke i za vlastitu korist.
• Zadatak se može obaviti besplatno.
• Naknada koja se plaća pravnom stručnjaku obično se dogovara u pisanom obliku pri dodijeli profesionalnog zadatka. Naknade su predmet dogovora te je pritom dopušten paušalni ugovor na vremenskoj osnovi, obično u vezi s jednim ili više predmeta, na temelju obavljenog zadatka i vremena pružanja usluga te se mogu dogovoriti za pojedinačne faze ili usluge ili cjelokupnu aktivnost, kao postotak vrijednosti predmeta ili iznosa koji primatelj usluge može dobiti, a ne samo s gledišta imovine.
• Zabranjeni su sporazumi kojima se cijeli iznos ili dio naknade odvjetniku plaća dijelom imovine na koju se predmeta usluga ili spor odnosi.
• Odvjetnici su dužni, u skladu s načelom transparentnosti, obavijestiti klijenta o razini složenosti zadatka te ga informirati o svim mogućim naknadama od trenutka dodjele ugovora do njegova završetka. Odvjetnici su ujedno dužni, na zahtjev, pisanim putem obavijestiti osobu koja dodjeljuje zadatak o predviđenoj visini troškova pružanja usluge te pritom navesti naknade, pristojbe, uključujući paušalne iznose i odvjetničke naknade od kojih se ti troškovi sastoje.
• Parametri koji se utvrđuju dekretom Ministarstva pravosuđa, svake dvije godine na zahtjev Državnoodvjetničkog vijeća (CNF), primjenjuju se, nakon dodjele zadatka ili naknadno, ako naknada nije utvrđena u pisanom obliku ili se stranke o tome nisu dogovorile, tijekom postupka likvidacije koji provodi sud i u slučajevima kad se profesionalna usluga obavlja u interesu trećih osoba ili za službene usluge predviđene zakonom.
• U slučajevima u kojima je spor koji je predmet sudskog ili arbitražnog postupka definiran bilo kojom vrstom sporazuma, stranke su solidarno dužne platiti naknade i nadoknaditi troškove svim odvjetnicima koji su obavljali svoju profesionalnu djelatnost u posljednje tri godine i koji su još uvijek vjerovnici, osim ako se izričito ne odustane od solidarne obveze.
• Ako odvjetnik i klijent ne uspiju postići dogovor, svaki od njih može se obratiti lokalnoj odvjetničkoj komori da mu pomogne pronaći rješenje.
• Ako se ne može postići dogovor, vijeće može, na zahtjev člana, dati mišljenje o valjanosti odvjetnikovih potraživanja za obavljeni posao.
• Osim naknade za profesionalnu uslugu, odvjetnicima stranka, ako je tako navedeno u ugovoru, mora platiti i iznos za povrat paušalnih troškova te nadoknaditi stvarno nastale troškove i sve troškove i naknade koji su unaprijed plaćeni u interesu stranke ili se ti troškovi naplaćuju u postupku likvidacije.

Stoga će se od 3. travnja 2014. sva plaćanja izvršavati u skladu s odredbama prethodno navedenog Ministarskog dekreta 55/2014. U novim parametrima koji su ovdje navedeni kao referenca se ne uzimaju pojedinačne aktivnosti koje obavlja odvjetnik (telefonski pozivi, pregled dokumenata, saslušanja, razgovori itd.), već faze postupka (i za građanske i kaznene postupke). Prosječna vrijednost nagodbe unaprijed je određena za svaku fazu, koju sudac može povećati ili smanjiti kao postotak ovisno o posebnim okolnostima (priroda, složenost i ozbiljnost predmeta, vrijednost posla, hitnost usluge, primjena privremene zabrane itd.) i o nadležnom sudu.

Na primjer, u tablicama u nastavku prikazane su naknade za postupke koji se vode pred mirovnim sucem i Općim sudom(127 Kb).

„Dodatni troškovi” dodaju se ugovorenoj ili izračunanoj naknadi.

Dodatni troškovi podrazumijevaju:

• izdatke (tj. provjerene neposredne troškove)
• naknade za opće troškove (15 % u skladu s člankom 2. Ministarskog dekreta 55/2014)
• putne troškove (članak 27. Ministarskog dekreta 55/2014: troškovi smještaja + 10 % i naknada za kilometražu od 1/5 troška goriva za svaki prijeđeni kilometar)
• doprinos za socijalno osiguranje od 4 % (C.N.P.A – mirovinski doprinosi za odvjetnike) i
• PDV od 22 % (povećan od 1. listopada 2013. u skladu sa Zakonom 98/2011).

Neplanirani izdaci u iznosu od 10 % troškova smještaja odvjetnika koji je morao putovati ili troškova putovanja na posao ako je koristio vlastiti automobil.

Fiksni troškovi

Fiksni troškovi u građanskim postupcima

Fiksni troškovi za stranke u građanskom postupku

Osim pokrivanja troškova vlastitog odvjetnika, svaka stranka u građanskom postupku snosi troškove radnji koje obavlja i podmiruje troškove potrebnih postupovnih radnji ako je zakonom predviđeno da ih ona treba platiti ili tako odluči sudac (članak 8. pročišćenog teksta Zakona o sudskim troškovima).

Koji su sudski troškovi?

Naknade u građanskim postupcima su sljedeće:

Standardna pristojba za podnošenje tužbe: prema članku 9. i sljedećim člancima Predsjedničkog dekreta 115/2002: ukratko, taj iznos varira ovisno o vrijednosti potraživanja (43 EUR za postupke u vrijednosti do 1100 EUR te za postupke koji se odnose na obvezne sporove u području socijalne sigurnosti i pomoći te druge posebne postupke; 98 EUR za postupke čija je vrijednost između 1100 EUR i 5200 EUR te za izvanparnične sudske postupke i druge posebne postupke; 237 EUR za postupke čija je vrijednost između 5200 EUR i 26 000 EUR i za parnične postupke čija se vrijednosti ne može odrediti u okviru isključive nadležnosti mirovnog suca; 518 EUR za postupke čija je vrijednost između 26 000 EUR i 52 000 EUR i za građanske postupke čija se vrijednost ne može odrediti; 759 EUR za postupke čija je vrijednost između 52 000 EUR i 260 000 EUR; 1214 EUR za postupke čija je vrijednost između 260 000 EUR i 520 000 EUR te 1686 EUR za postupke čija je vrijednost veća od 520 000 EUR).

Standardna pristojba za podnošenje tužbe uvećava se za 50 % za žalbeni postupak i udvostručuje za postupke koji se pokreću pred Kasacijskim sudom.

Ako je žalba, čak i protužalba, odbijena u cijelosti, proglašena nedopuštenom ili ne može biti uzeta u obzir, žalitelj je dužan platiti, po nalogu suca, dodatni iznos jednak iznosu koji se plaća za istu žalbu, bez obzira na to radi li se o žalbi ili protužalbi.

Kad je riječ o ovršnim postupcima koji se odnose na nekretnine, plaća se pristojba u iznosu od 278 EUR. Za druge ovršne postupke plaća se 50 % manji iznos. Za ovršne postupke koji se odnose na nekretnine čija je vrijednost manja od 2500 EUR plaća se pristojba od 43 EUR. Pristojba za postupke povodom prigovora na provedbene akte iznosi 168 EUR.

Za postupke pred Kasacijskim sudom, osim standardne pristojbe, mora se platiti i iznos jednak fiksnoj pristojbi za registraciju sudskih odluka.

Drugi su iznosi pak predviđeni za određene postupke posebne prirode.

Obavijesti na zahtjev ureda: članak 30. Predsjedničkog dekreta br. 115 iz 2002.:

ČLANAK 30. (Sveobuhvatni predujmovi fizičkih osoba poreznim tijelima u građanskim postupcima): 1. Stranka koja se prva pojavi i podnosi tužbu kojom se pokreće postupak ili koja u okviru ovršnog postupka radi povrata imovine zahtijeva dodjelu ili prodaju zaplijenjene robe, plaća naknade, putne naknade i poštanske troškove za obavijest poslanu na zahtjev zastupnika ureda, kao paušalnu naknadu, u iznosu od 27 EUR, osim u postupcima predviđenima u jedinom članku Zakona br. 319 od 2. travnja 1958. i naknadnim izmjenama, kao i u onima u kojima se primjenjuje ovaj članak.

Naknade za obavješćivanje: članak 32. i sljedeći članci Predsjedničkog dekreta 115/2002:

ČLANAK 32. (Obavijesti na zahtjev stranaka) 1. Stranke moraju sudskim službenicima platiti troškove i putne troškove ili troškove slanja traženih dokumenata, a u postupcima koji se odnose na obvezne sporove povezane sa zapošljavanjem, socijalnom sigurnošću i pomoći te naknade plaćaju porezna tijela.

ČLANAK 33. (Putovanje za obavješćivanja i izvršavanje radnji na zahtjev stranke
kojoj je država odobrila pravnu pomoć) 1. Ako se obavješćivanje i izvršne radnje na zahtjev stranke kojoj je država odobrila pravnu pomoć provode istodobno s drugim postupcima za plaćanje, putni troškovi i naknade sudskih službenika ili poštanski troškovi se apsorbiraju.

2. Ako se adrese nalaze u različitim općinama ili su udaljene više od 500 metara, naknade i putni troškovi ili poštanski troškovi evidentiraju se kao zaduženje.
3. Ako sudski službenici ne obavljaju navedene postupke istodobno s postupcima za plaćanje, putne troškove ili troškove poštarine plaćaju porezna tijela, a naknade se evidentiraju kao zaduženja.

4. Ako sudski službenici imaju više putnih troškova za obavljanje radnji u različitim općinama ili na udaljenosti većoj od 500 metara, porezna tijela plaćaju samo veće troškove, a ostali se evidentiraju kao zaduženja zajedno s naknadama.

ČLANAK 34. (Iznos pristojbi) 1. Jednokratna naknada plaća se u sljedećem iznosu:

1. za dokumente s najviše dva primatelja: 2,58 EUR
2. za dokumente s tri do šest primatelja: 7,75 EUR
3. za dokumente s više od šest primatelja: 12,39 EUR.

ČLANAK 35. (Iznos putnih troškova)

Putni troškovi utvrđeni su kako slijedi:

a) do 6 kilometara: 1,65 EUR

b) do 12 kilometara: 3,00 EUR

c) do 18 kilometara: 4,14 EUR

d) više od 18 kilometara, uvećano za 0,88 EUR za svakih sljedećih 6 kilometara ili ako je lokacija udaljena više od tri kilometra od sljedeće rute do udaljenosti iz točke (c).

ČLANAK 36. (Dodatna naknada za hitnost)

Troškovi i putni troškovi povećavaju se za 50 % za hitne radnje, osim za podnošenje izvješća o ovrsi u uredu suda izvršenja. Kad istodobno treba obaviti više radnji, dodatna naknada za hitnost plaća se samo jednom u visini dogovorenoj za radnju koju treba prvo provesti ili je za nju određena najviša naknada. Radnje koje treba provesti istog ili sljedećeg dana smatraju se hitnima. Zahtjev, u kojem se navodi datum, može se podnijeti samo za dokumente s rokom na isti datum koji je izričito predviđen zakonom ili po želji stranaka.

Troškovi fotokopiranja i certificiranja: do donošenja Uredbe iz članka 40. stavka 1. Predsjedničkog dekreta br. 115 iz 2002., naknade za troškove fotokopiranja utvrđene su u člancima 266. i sljedećima navedenog pročišćenog teksta Zakona o sudskim troškovima i u tablicama na koje se upućuje u tim člancima.

Treba napomenuti da se člankom 4. stavkom 5. Zakonodavnog dekreta br. 193 od 29. prosinca 2009., koji je uz izmjene pretvoren u Zakon br. 24 od 22. veljače 2010., utvrđuje da se iznosi za izdavanje preslika, uključujući ovjerene preslike, predviđeni tablicama 6. i 7. koje su priložene Predsjedničkom dekretu br. 115 iz 2002. i koji su navedeni u člancima 267. i 268. spomenutog pročišćenog teksta zakona moraju povećati za 50 %.

Iznos troškova fotokopiranja prilagođava se svake tri godine u odnosu na promjenu indeksa potrošačkih cijena koju utvrđuje talijanski Nacionalni zavod za statistiku (ISTAT), kako je utvrđeno člankom 274. Predsjedničkog dekreta br. 115 iz 2002.

Troškovi fotokopiranja i certificiranja: trenutačno su uređeni dekretom Ministarstva pravosuđa (na snazi od 30. lipnja 2015.).

Fiksni troškovi u kaznenom postupku

Fiksni troškovi stranaka u kaznenom postupku

Odredbe o troškovima sudskog postupka utvrđene su u pročišćenom tekstu Zakona o zakonodavnim i regulatornim odredbama za sudske troškove iz Predsjedničkog dekreta br. 115 od 30. svibnja 2002., koji je nedavno izmijenjen Zakonodavnim dekretom br. 83 od 27. lipnja 2015. te je uz izmjene pretvoren u Zakon br. 132 od 6. kolovoza 2015., Zakonodavni dekret br. 156 od 24. rujna 2015. i Zakon br. 208 od 28. prosinca 2015. te u novom zakonu o odvjetništvu (Zakon br. 247/2012 ili L.P.F.), kako je izmijenjen Ministarskim dekretom 55/2014 (kojim je zamijenjen Ministarski dekret 140/2012) pod nazivom: „Određivanje parametara za isplatu odvjetničkih naknada u smislu članka 13. stavka 6. Zakona br. 247 od 31. prosinca 2012.”, koji je na snazi od 3. travnja 2014.

Člankom 12. tog ministarskog dekreta predviđeno je da se visina naknade razlikuje ovisno o značajkama, hitnosti i vrijednosti obavljene aktivnosti, važnosti, naravi i složenosti postupka, ozbiljnosti i broju optužnica, broju i složenosti pravnih i činjeničnih pitanja koja se rješavaju, sporovima povezanima sa sudskom praksom, pravosudnom tijelu pred kojim se vodi postupak, vrijednosti imovine, broju dokumenata koje treba ispitati, posvećenosti koju zadatak zahtijeva, među ostalim u smislu učestalosti putovanja iz glavnog mjesta rada odvjetnika, kao i postignutom ishodu, uzimajući u obzir i građanskopravne posljedice i financijsku situaciju stranke. Ujedno se mora uzeti u obzir broj ročišta i vrijeme potrebno za dovršetak predmetnih aktivnosti. Sud će uzeti u obzir prosječne vrijednosti navedene u pripremljenim tablicama, koje se primjenom općih parametara obično mogu povećati do 80 % ili smanjiti do 50 %. Ako odvjetnik pruža pravnu pomoć za više osoba koje imaju isti položaj u postupku, jedinstvena naknada obično se može povećati za 20 % za svaku dodatnu osobu do najviše 10 osoba i za 5 % za svaku sljedeću osobu iznad 10 osoba, do najviše 20 osoba. Ako, ne dovodeći u pitanje istovjetan pravni položaj, profesionalna usluga ne uključuje ispitivanje posebnih i različitih činjeničnih ili pravnih pitanja u odnosu na različite tuženike i sporove, iznos koji bi se inače trebao platiti za pružanje pomoći jednoj osobi obično se umanjuje za 30 %.

Naknada se plaća u fazama.

Kad je riječ o različitim fazama sudskog postupka, u nastavku su navedeni primjeri sljedećega:

a) za fazu ispitivanja, uključujući istražne aktivnosti: pregled i proučavanje dokumenata, inspekcije lokacija, početno pretraživanje dokumenata, konzultacije s klijentom, kolegama ili savjetnicima, pisana ili usmena izvješća ili mišljenja, što uključuje aktivnosti koje se provode prije uvodne faze;

b) za uvodnu fazu raspravnog dijela postupka: uvodne radnje kao što su prikupljanje dokaza, pravne pritužbe, predstavke, zahtjevi, izjave, prigovori, zahtjevi, žalbe, podnesci, sudjelovanje odgovorne stranke i poziv odgovorne stranke;

c) za fazu prethodnog postupka i fazu sudskog postupka: zahtjevi, poruke, prisutnost ili usluge povezane s radnjama i postupovnim ili pravnim istražnim aktivnostima, uključujući pripremne aktivnosti, koje se pružaju i na javnim raspravama ili u vijećima, a koje su ključne za pribavljanje dokaza, prikupljanje dokaza, uključujući popise, citate i povezane usluge, ispitivanje savjetnika, svjedoka, osumnjičenika ili optuženika za predmetno kazneno djelo;

d) za fazu donošenja odluka: usmena ili pisana očitovanja, odgovori, sudjelovanje u završnim argumentima drugih stranaka u postupku u vijećima ili na javnoj raspravi.

Fiksni troškovi stranaka u kaznenom postupku(105 Kb)

Faza postupka u kojoj su nužni fiksni troškovi

Troškove kaznenog postupka snosi država, osim onih koji se odnose na radnje koje su zatražile privatne stranke i troškova za objavu presude.

Bez obzira na to je li predmetna osoba zadržana ili zatvorena ili joj nije bila ograničena sloboda kretanja, troškovi postupka i uzdržavanja na zahtjev se vraćaju osobama koje su u lošim gospodarskim uvjetima i koje su se dobro ponašale u ustanovi.

Ako je građanska tužba podnesena u okviru kaznenog postupka primjenjuje se članak 12. Predsjedničkog dekreta br. 115 iz 2002. na temelju kojeg nije potrebno platiti standardnu pristojbu za podnošenje sudske tužbe ako se zahtjev odnosi samo na izricanje opće kazne odgovornoj stranci. U suprotnom, ako je podnesen zahtjev, među ostalim i na privremenoj osnovi, za plaćanje iznosa na ime naknade štete, pristojba se plaća, ako se zahtjev odobri, na temelju vrijednosti plaćenog iznosa i u skladu s ljestvicama vrijednosti iz članka 13.

Jednokratna naknada plaća se za dostavu dokumenata. Jednokratna naknada plaća se u sljedećem iznosu:

1. za dokumente s najviše dva primatelja: 2,58 EUR
2. za dokumente s tri do šest primatelja: 7,75 EUR
3. za dokumente s više od šest primatelja: 12,39 EUR.

Svjedoci koji nisu rezidenti imaju pravo na povrat svojih putnih troškova, na temelju povratnog putovanja, u iznosu koji je jednak karti drugog razreda za željezničke usluge ili cijeni leta ekonomskom klasom, ako to odobre pravosudna tijela.

Za razliku od vlasnika ili nositelja prava, držatelj robe koja se u kaznenom postupku zapljenjuje zbog predostrožnosti plaća naknadu za čuvanje i zadržavanje.

Naknade i putni troškovi koji se isplaćuju svjedocima i osobama u pratnji, naknade i putni troškovi za putovanja koji se odnose na izvršenje radnji izvan mjesta na kojem se odvija postupak te iznosi za troškove pomoćnika suca isplaćuju se na zahtjev predmetnih osoba koji se podnosi nadležnom tijelu.

Sudski troškovi ne uključuju:

a) pokapanje pritvorenika,

b) premještaj pritvorenika,

c) prijevoz, zadržavanje i pokop osoba koje su poginule na javnim cestama ili na javnom mjestu,

d) prijevoz postupovnih akata i predmeta koji su potrebni u postupku.

Informacije koje moraju dostaviti pravni zastupnici

Prava i obveze stranaka

Obveza odvjetnika da svojem klijentu pruži informacije o obrani predstavlja izvršavanje opće obveze dužne pažnje iz članka 1218. talijanskog Građanskog zakonika.

U Zakonu o odvjetništvu br. 147/12 navode se dužnosti i upućivanja na profesionalno ponašanje (članak 3.), obveza čuvanja poslovne tajne (članak 4.), troškovi osiguranja (članak 12.), načini dodjele zadatka (članak 13.) i načini obavljanja zadatka (članak 14.), razlozi za nespojivost (članak 18.) i s njima povezane iznimke (članak 19.).

Troškovi

Gdje mogu pronaći informacije o troškovima u Italiji?

Uz zakonodavne tekstove koji se objavljuju na internetskim stranicama Službenog lista Talijanske Republike, posebne informacije dostupne su na internetskim stranicama pravosudnih ureda ili sudskih vijeća.

Na kojem su jeziku te informacije o troškovima u Italiji dostupne?

Informacije se obično objavljuju na talijanskom jeziku. Neke internetske stranice sadržavaju i informacije na engleskom jeziku.

Gdje mogu pronaći informacije o mirenju?

U Italiji je mirenje uređeno Zakonodavnim dekretom br. 28 od 4. ožujka 2010., koji je ažuriran Zakonodavnim dekretom br. 138 od 13. kolovoza 2011., a zatim Zakonodavnim dekretom br. 69 od 21. lipnja 2013. (Zakon o pretvorbi br. 98 od 9. kolovoza 2013.). Informacije o predmetnim temama dostupne su javnosti na internetskim stranicama talijanskog Ministarstva pravosuđa (http://www.giustizia.it/, Home (početna stranica), » Itinerari a tema (teme) » Riforma della giustizia (pravosudna reforma)) te internetskim stranicama pravosudnih ureda. Postoje i druge specijalizirane internetske stranice, ali su dostupne samo uz određenu naknadu.

Porez na dodanu vrijednost

Za sudske dokumente u građanskim stvarima u kojima se odluka o preliminarnim izvršnim sudskim nalozima utvrđuje i djelomično, dokumente o odredbama koje arbitražna vijeća proglašavaju izvršivima i o presudama kojima se utvrđuje učinak stranih presuda u zemlji plaća se pristojba za registraciju (članak 37. Predsjedničkog dekreta br. 131 od 26. travnja 1986.).

Pravna pomoć

Što je to?

Pravna pomoć u kaznenom postupku odobrava se za obranu građanina slabijeg imovnog stanja, osumnjičenika, okrivljenika, osuđene stranke, oštećene stranke, oštećene stranke koja namjerava podnijeti imovinskopravni zahtjev, okrivljenika u građanskom postupku ili stranke koja snosi građansku odgovornost za plaćanje novčane kazne.
Pravna pomoć osigurava se i u građanskim, upravnim, računovodstvenim i poreznim postupcima te u stvarima izvanparnične nadležnosti radi obrane građana slabijeg imovnog stanja kad njihovi razlozi nisu očito neutemeljeni.

Pravna pomoć može se odobriti za svaku razinu i fazu postupka te za sve proizašle ili uzgredne postupke, bez obzira na način na koji su povezani.

Tko može podnijeti zahtjev za pravnu pomoć?

Pravna pomoć može se odobriti osobama čiji oporezivi dohodak za potrebe utvrđivanja poreza na osobni dohodak prema posljednjoj prijavi iznosi do 11 528,41 EUR (iznos utvrđen Ministarskim dekretom od 7. svibnja 2015., objavljenim u Službenom listu br. 186 od 12. kolovoza 2015. koji se ažurira svake dvije godine u smislu članka 77. Predsjedničkog dekreta br. 115/2002). Ako zainteresirana strana živi s partnerom ili drugim članovima obitelji, dohodak čini zbroj dohodaka koji je u istom razdoblju ostvario svaki član obitelji, uključujući podnositelja zahtjeva.

Pri utvrđivanju granice dohotka uzima se u obzir i dohodak koji je zakonom izuzet od obveze plaćanja poreza na dohodak pojedinaca (porez na osobni dohodak – IRPEF) ili onaj na koji se primjenjuje odbitak na izvoru poreza ili zamjenski porez.

Osobni dohodak uzima se u obzir kad je riječ o postupku koji se odnosi na prava osobnosti ili u postupcima u kojima su interesi tužitelja u sukobu s interesima drugih članova uže obitelji koji žive s tom osobom.

Za pojedince koji su već pravomoćno osuđeni za teška kaznena djela određena zakonom smatra se da prihod prelazi propisane granice. Pravna pomoć osobama koje su žrtve seksualnog nasilja, uključujući slučajeve u kojima su ta kaznena djela počinjena nad maloljetnicima, može se odobriti i uz odstupanje od općih granica prihoda.

Dodatne informacije

Zahtjevi za podnošenje zahtjeva za državnu pravnu pomoć

Zainteresirana stranka može zatražiti odobravanje pravne pomoći bez obzira na fazu ili razinu postupka. Zahtjev se sastavlja na običnom papiru i da bi se smatrao dopuštenim mora sadržavati:

1. zahtjev za dodjelu pravne pomoći, u kojem se navodi postupak na koji se odnosi ako je već u tijeku
2. opće informacije o zainteresiranoj strani i članovima njezina obiteljskog kućanstva, zajedno s odgovarajućim poreznim brojevima
3. izjavu jednakovrijednu potvrdi zainteresirane strane kojom se potvrđuje da ispunjava uvjete koji se odnose na visinu dohotka utvrđene za prihvaćanje, u kojoj se nalazi konkretni izračun ukupnog dohotka koji se procjenjuje u tu svrhu
4. obvezu obavješćivanja, do okončanja postupka, o znatnim promjena u visini dohotka koja je provjerena prethodne godine, u roku od trideset dana od isteka razdoblja od jedne godine od datuma podnošenja zahtjeva ili od bilo koje prethodne obavijesti o promjeni.

Kad je riječ o dohotku ostvarenom u inozemstvu, državljani država koje nisu članice EU-a moraju uz zahtjev dostaviti potvrdu nadležnih konzularnih tijela kojom se potvrđuje istinitost informacija iz zahtjeva.

Ako prethodni sud ili vijeće Odvjetničke komore koje je nadležno unaprijed to zatraži, zainteresirane osobe dužne su dostaviti potrebnu dokumentaciju kojom se potvrđuje istinitost informacija sadržanih u tom zahtjevu jer će inače njihov zahtjev smatrati nedopuštenim.

Osoba kojoj je odobrena pravna pomoć može imenovati odvjetnika kojeg je odabrala s popisa odvjetnika za pravnu pomoć upisanog u odvjetničku komoru u okrugu žalbenog suda u kojem se nalazi sudac nadležan za odlučivanje o osnovanosti ili sudac koji vodi postupak u tijeku.

Naknadu i troškove odvjetnika plaća pravosudno tijelo putem platnog naloga, prema profesionalnoj tarifi, te oni ni u kojem slučaju ne smiju biti viši od prosječnih vrijednosti naknada predviđenih zakonom, uzimajući u obzir prirodu posla u odnosu na učinak donesenih mjera u usporedbi s postupovnim položajem osobe koju taj odvjetnik zastupa.

Plaćanje se izvršava na kraju svake faze ili razine postupka te u trenutku završetka zadatka koji je dodijelilo pravosudno tijelo koje provodi kazneni progon. Kad je riječ o Kasacijskom sudu, plaćanje izvršava sud koji je uputio zahtjev ili sud koji je donio pravomoćnu presudu. U svakom slučaju, nadležni sud može organizirati i plaćanje naknada za ranije faze ili razine postupka ako je rješenje kojim se odobrava pravna pomoć doneseno nakon što su te faze ili postupci okončani.

Sud izdaje platni nalog istodobno s donošenjem presude kojom se okončava faza navedena u povezanom zahtjevu.

Odvjetniku, zamjeniku suca i tehničkom savjetniku nije dopušteno tražiti i primati naknade ili povrat troškova od klijenta u bilo koju svrhu osim onih predviđenih tim dijelom pročišćenog akta. Svaki se sporazum u suprotnome smatra nevažećim.
Svako kršenje ove odredbe čini teški profesionalni disciplinski prekršaj.

Treba istaknuti da je pravna pomoć u kaznenom postupku uređena člankom 90. i sljedećim člancima Predsjedničkog dekreta br. 115 iz 2002., dok je pravna pomoć u građanskim, upravnim, računovodstvenim i poreznim postupcima uređena člankom 119. i sljedećim člancima prethodno spomenutog pročišćenog akta.

Kad stranka koja izgubi spor snosi troškove postupka?

Kad je riječ o građanskim stvarima, u člancima od 91. do 98. Zakona o parničnom postupku uređuje se snošenje troškova.

Presudom kojom se okončava postupak koji je pred njim pokrenut, sud stranci koja je izgubila spor nalaže da nadoknadi troškove u korist druge stranke i da taj iznos plati zajedno s troškovima obrane.

Ako sud prihvati zahtjev koji nije viši od nijedne druge nagodbe koju je predložio sud tijekom postupka, stranka koja je bez opravdanog razloga odbila prijedlog snosi troškove nastale u postupku nakon podnošenja prijedloga, osim ako su ispunjeni razlozi za naknadu štete (nijedna stranka nije dobila spor, predmet je dosad nepoznat u sudskoj praksi ili je došlo do promjena sudske prakse povezane s bitnim pitanjima).

Pri donošenju presude iz prethodnog članka sud može odbiti povrat troškova koje je imala stranka koja je dobila spor ako se oni smatraju prekomjernima ili suvišnima te može, neovisno o tome je li stranka dobila spor, naložiti toj stranci da nadoknadi troškove, uključujući jednokratne troškove, koje je prouzročila drugoj stranci zbog povrede obveze lojalnosti i poštenja.

Ako nijedna stranka nije dobila spor ili ako se pitanje rješava prvi put ili je došlo do izmjena sudske prakse u odnosu na bitna pitanja, sud može, djelomično ili u cijelosti, nadoknaditi troškove stranaka.

Ako su se stranke nagodile, smatra se da su troškovi nadoknađeni, osim ako su same stranke u zapisniku o nagodbi postigle drukčiji dogovor.

Ako se pokaže da je stranka koja je izgubila spor postupala u sudskom postupku u zloj vjeri ili s krajnjom nepažnjom, sud će, na zahtjev druge stranke, naložiti stranci koja izgubi spor da, osim troškova, nadoknadi štetu koju će izračunati u presudi, među ostalim po službenoj dužnosti. Sud koji utvrdi da je neopravdano uvedena mjera predostrožnosti, poslano pismeno kojim se pokreće postupak, sklopljen ugovor o sudskoj hipoteci ili pokrenut ili proveden ovršni postupak na zahtjev oštećene stranke nalaže tužitelju ili vjerovniku, koji je djelovao bez dužne pažnje, da nadoknadi štetu.

U svakom slučaju, pri donošenju odluke o troškovima sud može, među ostalim i na vlastitu inicijativu, naložiti stranci koja izgubi spor da drugoj stranci plati iznos koji se utvrđuje ex aequo et bono.

Troškovi stručnjaka, usmenih i pismenih prevoditelja

Sudskim pomoćnicima isplaćuje se naknada, naknada za putne troškove i dnevnice, putni troškovi i povrat troškova nastalih pri obavljanju posla. Naknade su fiksne, varijabilne i vremenski utemeljene.

Visina fiksnih i varijabilnih naknada, kao i naknada na vremenskoj osnovi, određuje se tablicama koje su odobrene dekretom Ministarstva pravosuđa, u dogovoru s Ministarstvom gospodarskih i financijskih poslova (Ministarski dekret od 30. svibnja 2002.).

Za usluge koje nisu predviđene u tablicama, naknade su razmjerne utrošenom vremenu i određuju se na temelju naknada za izlazak na teren. Razdoblje prisutnosti stručnjaka je dva sata. Naknada za prvo razdoblje prisutnosti stručnjaka iznosi 14,68 EUR, a zatim 8,15 EUR za svako sljedeće razdoblje.

Naknada za razdoblje prisutnosti stručnjaka može se udvostručiti ako je za završetak poslova utvrđen rok od najviše pet dana te do 50 % u slučajevima kad je određen rok od najviše 15 dana.

Izvorna jezična inačica ove stranice nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Troškovi - Latvija

Na ovoj stranici pronaći ćete informacije o troškovima sudskih postupaka u Latviji.

Regulatorni okvir kojim su uređene naknade pravnih stručnjaka

1. Sudski izvršitelji

Naknade za usluge ovlaštenih sudskih izvršitelja (zvērināti tiesu izpildītāji) utvrđene su prema propisanim tarifama. Nije dopušteno ugovoriti naknadu koja se razlikuje od propisane tarife.

2. Odvjetnici

Osim ako pravnu pomoć pruža država, u Latviji nema fiksne naknade za usluge koje pružaju ovlašteni odvjetnici (zvērināti advokāti). Odvjetnik ugovara naknadu sa strankom.

U skladu s člankom 57. Zakona o odvjetništvu (Advokatūras likums) ovlašteni odvjetnici sklapaju pisani sporazum sa strankom u kojem se navodi da će odvjetnik zastupati stranku u predmetu te se utvrđuje odgovarajuća naknada.

U slučaju spora i ako nema pisanog sporazuma, odvjetnička naknada može se naplatiti u dvostrukom iznosu u odnosu na iznos naveden u zakonodavstvu o plaćanju državne pravne pomoći te se mogu odrediti i drugi troškovi u skladu s ograničenjima iz navedenog zakonodavstva.

U članku 12. Zakona o odvjetništvu navedeno je da u propisanim slučajevima država plaća odvjetničke naknade i druge povezane troškove. U zakonodavstvu kojim se uređuje državna pravna pomoć (Zakon o državnoj pravnoj pomoći (Valsts nodrošinātās juridiskās palidzības likums) i Zakon o kaznenom postupku) (Kriminālprocesa likums)) utvrđene su okolnosti u građanskim, upravnim i kaznenim postupcima u kojima pravnu pomoć plaća država.

Država plaća troškove i izdatke pružatelja pravne pomoći u skladu s Uredbom Kabineta ministara br. 1493 od 22. prosinca 2009. o pravilima u pogledu područja primjene državne pravne pomoći, iznosa, povezanih troškova i postupka njihova plaćanja. U uredbi su navedene fiksne naknade (određeni iznos ili satnica) koje država plaća pružateljima pravne pomoći u skladu s utvrđenim postupkom. Vidjeti i odgovore na pitanja u nastavku.

Fiksni troškovi

Fiksni troškovi u građanskim postupcima

Fiksni troškovi stranaka u građanskim postupcima

Fiksni troškovi stranaka uključuju državne naknade, registarske naknade i troškove povezane s razmatranjem predmeta.

Faza građanskog postupka u kojoj je potrebno platiti fiksne troškove

Uz zahtjev sudu potrebno je priložiti potvrde o plaćanju državnih naknada i ostalih sudskih troškova u skladu s postupcima propisanima zakonom.

Naknada za rad suda (državna naknada) i registarska naknada uplaćuju se u Državnu riznicu sa sljedećim podacima:

• Primatelj: Državna riznica (Valsts kase)
• Porezni broj primatelja: 90000050138
• Broj računa primatelja: LV55TREL1060190911200
• Banka primatelja: Državna riznica (Valsts kase)
• Identifikacijska oznaka banke: TRELLV22
• Poruka: ovdje bi trebalo navesti podatke o predmetu.

Naknade za obradu predmeta moraju se platiti prije razmatranja predmeta.

Naknade za svjedoke i vještake (za vršenje pregleda i ispitivanje svjedoka na mjestu događaja) i troškove za dostavu sudskih poziva i objavu obavijesti u novinama te jamstvo za zahtjeve mora platiti stranka koja podnosi zahtjev prije razmatranja predmeta.

Stranka koja podnosi zahtjev mora platiti sljedeće troškove prije razmatranja predmeta:

• naknade za svjedoke i vještake,
• troškove povezane s ispitivanjem svjedoka i pregledima na mjestu događaja,
• troškove izdavanja i dostave sudskih poziva,
• troškove povezane s pronalaženjem tuženika,
• troškove objave obavijesti u novinama,
• troškove jamstva za zahtjev.