Costs

If a citizen envisages going to court or wishes to enforce a court judgment information must be available on the costs of proceedings in the relevant Member State.

Litigation costs in civil and commercial matters are governed by national legislation and costs are not harmonised at EU level. Thus, costs vary from one Member State to another.

To obtain detailed information on costs of proceedings in the Member States, as well as on several case studies carried out on behalf of the European Commission, please select one of the flags listed on the right hand side.

If you do not have sufficient financial resources to meet the costs of a court case you can apply for legal aid.

Additional information can be obtained from the attached study (available in English and French only) undertaken to identify the sources of costs of civil judicial proceedings in each Member State by:

  • defining the proportion of each identified source of cost on the overall cost of civil judicial proceedings,
  • comparing the costs incurred by litigants in different Member States,
  • identifying variations in sources of costs and costs amounts,
  • identifying how transparency of the costs of judicial proceedings and the limitation of differences in sources of costs and costs amounts can foster greater access to justice,
  • making recommendations for possible actions at the EU level, possibly through the establishment of minimum standards, to facilitate access to justice by improving the transparency of costs of civil justice,
  • generally, identifying links, where appropriate and relevant, between costs of justice and access to justice for the citizens, and
  • identifying specific issues pertaining to cross-border disputes.

The study provides a snapshot of the situation in the European Union at a precise moment in time - December 2007.

Related Attachments

Study on the Transparency of Costs of Civil Judicial Proceedings in the EU PDF (2615 Kb) en – English version

Study on the Transparency of Costs of Civil Judicial Proceedings in the EU PDF (2665 Kb) fr – French version

Annex 1: Results of the public questionnaire PDF (1700 Kb) en

National report - Belgium PDF (829 Kb) en

National report - Bulgaria PDF (566 Kb) en

National report - Czech Republic PDF (703 Kb) en

National report - Denmark PDF (560 Kb) en

National report - Germany PDF (565 Kb) en

National report - Estonia PDF (872 Kb) en

National report - Ireland PDF (400 Kb) en

National report - Greece PDF (849 Kb) en

National report - Spain PDF (640 Kb) en

National report - France PDF (1312 Kb) en

National report - Italy PDF (772 Kb) en

National report - Cyprus PDF (555 Kb) en

National report - Latvia PDF (742 Kb) en

National report - Lithuania PDF (950 Kb) en

National report - Luxembourg PDF (551 Kb) en

National report - Hungary PDF (533 Kb) en

National report - Malta PDF (742 Kb) en

National report - Netherlands PDF (702 Kb) en

National report - Austria PDF (829 Kb) en

National report - Poland PDF (396 Kb) en

National report - Portugal PDF (781 Kb) en

National report - Romania PDF (544 Kb) en

National report - Slovenia PDF (723 Kb) en

National report - Slovakia PDF (872 Kb) en

National report - Finland PDF (504 Kb) en

National report - Sweden PDF (457 Kb) en

National report - United Kingdom PDF (448 Kb) en

Last update: 18/01/2019

This page is maintained by the European Commission. The information on this page does not necessarily reflect the official position of the European Commission. The Commission accepts no responsibility or liability whatsoever with regard to any information or data contained or referred to in this document. Please refer to the legal notice with regard to copyright rules for European pages.

Troškovi postupka - Danska

Na ovoj stranici pronaći ćete informacije o troškovima sudskih postupaka u Danskoj.

Regulatorni okvir kojim se uređuju naknade koje naplaćuje pravna struka

U principu ne postoji regulatorni okvir kojim se uređuju naknade koje naplaćuje pravna struka. Međutim, Visoki sud (landsret) utvrdio je okvirne stope koje javnost može uzeti u obzir. Bilo tko može podnijeti pritužbu na odvjetničku naknadu Disciplinskom odvjetničkom odboru Poveznica se otvara u novom prozoruAdvokatnævnet.

Fiksni sudski troškovi

Fiksni sudski troškovi u građanskim postupcima

Fiksni sudski troškovi za stranke u građanskim postupcima

Danskim zakonom propisuje se da tužitelj mora platiti sudsku pristojbu za podnošenje zahtjeva. Početni je iznos pristojbe 500 DKK. Ako je vrijednost predmeta spora viša od 50 000 DKK, pristojba iznosi 750 DKK te 1,2 % iznosa za koji vrijednost predmeta spora premašuje 50 000 DKK.

Ako vrijednost predmeta spora premašuje 50 000 DKK, naplaćuje se dodatna pristojba za sudsko ročište. Iznos te pristojbe jednak je iznosu pristojbe koja se plaća pri podnošenju zahtjeva. Stoga i za sudsko ročište tužitelj mora platiti 750 DKK i 1,2 % iznosa za koji vrijednost predmeta spora premašuje 50 000 DKK.

Za svaku od dviju vrsta sudskih pristojbi (pristojbe za podnošenje potraživanja i pristojbe za sudsko ročište) postavljena je gornja granica u visini od 75 000 DKK. U nekim slučajevima (primjerice slučajevima koji se odnose na izvršavanje javnih ovlasti) gornja granica iznosi samo 2 000 DKK.

Za neke vrste građanskih postupaka, uključujući one koji se tiču obiteljskog prava, nije potrebno platiti sudske pristojbe.

Faza građanskih postupaka u kojoj stranke moraju platiti fiksne troškove

Kao što je gore navedeno, tužitelj pri podnošenju zahtjeva mora platiti sudsku pristojbu.

Pristojbu za sudsko ročište potrebno je platiti prije zakazivanja ročišta, no najranije tri mjeseca prije ročišta.

Fiksni troškovi u kaznenim postupcima

Fiksni sudski troškovi za stranke u kaznenim postupcima

U kaznenim se predmetima obično ne plaćaju nikakve sudske pristojbe. No mali broj kaznenih postupaka pokreće se privatnom tužbom, a u tom se slučaju primjenjuju pravila o sudskim pristojbama u građanskim postupcima.

Fiksni troškovi u postupcima pred Ustavnim sudom

Fiksni troškovi za stranke u postupcima pred Ustavnim sudom

Postupci pred Ustavnim sudom mogu biti građanski ili kazneni postupci. U Danskoj ne postoje zasebna pravila o postupcima pred Ustavnim sudom.

Informacije o sudskim pristojbama koje moraju navesti pravni zastupnici

Prava i obveze stranaka

U članku 16.8 stavku 8. Kodeksa postupanja Odvjetničke komore Danske stoji sljedeće:

„Odvjetnik će uložiti sve napore kako bi pronašao rješenje slučaja uz najniži mogući trošak za stranku, uzimajući u obzir želje i upute stranke.”

Izvori troškova

Gdje mogu pronaći informacije o izvorima troškova u Danskoj?

Informacije o troškovima dostupne su na početnoj stranici Poveznica se otvara u novom prozoruDanske odvjetničke komore (Advokatsamfundets) te Poveznica se otvara u novom prozorudanskih sudova (Danmarks Domstole).

Na kojim su jezicima dostupne informacije o izvorima troškova u Danskoj?

Informacije o izvorima troškova dostupne su na danskom i engleskom jeziku.

Gdje mogu pronaći informacije o mirenju?

Informacije o mirenju (retsmægling) dostupne su na početnoj stranici danskih sudova Poveznica se otvara u novom prozoruDanmarks Domstole.

Gdje mogu pronaći dodatne informacije o troškovima?

Web-mjesta s informacijama o troškovima

Službeno web-mjesto danske sudske uprave Poveznica se otvara u novom prozoruDomstolsstyrelsens sadržava općenite informacije o danskom pravosudnom sustavu te podatke za kontakt.

Gdje mogu pronaći informacije o prosječnom trajanju različitih postupaka?

Informacije o prosječnom trajanju različitih vrsta postupaka dostupne su na početnoj stranici danskih sudova Poveznica se otvara u novom prozoruDanmarks Domstole.

Porez na dodanu vrijednost

Gdje mogu pronaći te informacije?

U objavljene cijene obično je uključen PDV.

Pravna pomoć

Primjenjivi prag dohotka u građanskom pravosuđu

Prag dohotka za pravnu pomoć mijenja se jednom godišnje. U 2019. primjenjivali su se sljedeći pragovi:

  • samci: 329 000 DKK
  • osobe u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici: 418 000 DKK
  • iznos koji se dodaje za svako dijete: 57 000 DKK.

Sve osobe neovisno o primanjima imaju pravo na osnovni usmeni besplatni pravni savjet institucija za pravnu pomoć (advokatvagten/retshjælpen).

Primjenjivi prag dohotka za tuženike u kaznenim postupcima

Tuženikovo pravo na pravno zastupanje ne ovisi o dohotku već o prirodi slučaja. Tuženik načelno mora platiti trošak branitelja ako je proglašen krivim, neovisno o razini dohotka.

Primjenjivi prag dohotka za žrtve u kaznenim postupcima

Pravo žrtve na pravno zastupanje ne ovisi o dohotku već o prirodi slučaja. Glavni slučajevi u kojima žrtve imaju pravo na pravno zastupanje prema članku 741. točki a Zakona o pravosuđu obuhvaćaju slučajeve nasilja i seksualnih prijestupa. U takvim slučajevima trošak odvjetnika plaća država.

Drugi uvjeti za dodjelu pravne pomoći žrtvama

Pogledajte gore navedeni odgovor o pragu dohotka za žrtve u kaznenim postupcima.

Drugi uvjeti za dodjelu pravne pomoći tuženicima

Pogledajte gore navedeni odgovor o pragu dohotka za tuženike u kaznenim postupcima.

Postoje li sudski postupci za koje se ne plaćaju troškovi?

Kao što je gore navedeno (pogledajte odgovor o fiksnim troškovima za stranke u građanskim postupcima), u određenim se građanskim postupcima ne plaćaju nikakve sudske pristojbe. No tijekom postupka možda će se naplatiti drugi troškovi (primjerice, odvjetničke naknade).

Kada stranka koja izgubi postupak mora platiti troškove stranke koja je dobila postupak?

Poglavlje 30. Zakona o pravosuđu sadržava pravila o nadoknadi troškova u građanskim postupcima.

Stranka koja izgubi postupak načelno mora platiti sudske troškove stranke koja dobije postupak. No ako se primjenjuju posebne okolnosti, sud može odlučiti da stranka koja izgubi postupak ne mora platiti troškove stranke koja dobije postupak ili da mora platiti samo dio tih troškova.

Moguće je naplatiti samo one troškove koji su nužni za pravilnu obradu slučaja.

Honorari stručnjaka

Tužitelj je odgovoran za plaćanje honorara stručnjaka ako je tražio mišljenje stručnjaka o određenom pitanju.

Sud po završetku slučaja odlučuje treba li tuženik platiti troškove stručnjaka ili ne. To ovisi o ishodu slučaja.

Honorari prevoditelja i tumača

Vrijedi načelno pravilo da honorar tumača u građanskim postupcima plaćaju strane u postupku.
U kaznenim postupcima honorar tumača plaća Ministarstvo financija.

Relevantni dokumenti

Dansko izvješće o transparentnosti sudskih troškova (Dansk rapport om undersøgelsen af gennemsigtigheden af omkostninger)PDF(560 Kb)en

Posljednji put ažurirano: 27/08/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice estonski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Troškovi postupka - Estonija

Ova stranica pruža informacije o troškovima postupaka u Estoniji.

Regulatorni okvir o pristojbama za pravne profesije

Pravni savjetnici

Pristojbe pravnih savjetnika u Estoniji nisu regulirane.

Pravnici

Pristojbe pravnika u Estoniji nisu regulirane.

Odvjetnici

Pristojbe odvjetnika u Estoniji nisu regulirane.

Izvršitelji sudskih odluka

Pristojbe izvršitelja sudskih odluka regulirane su u Estoniji Poveznica se otvara u novom prozoruZakonom o izvršiteljima sudskih odluka. Pristojba izvršitelja sudskih usluga može obuhvaćati pristojbu za pokretanje postupka, glavnu pristojbu za postupak i dodatnu pristojbu za aktivnosti provedbe. Izvršitelj sudskih odluka ima i pravo naplatiti pristojbu za pružanje profesionalne usluge.

Branitelji

Pristojbe branitelja nisu regulirane u Estoniji, već se utvrđuju u ugovoru s klijentom. Branitelj ili osoba koja vodi odvjetnički ured daje klijentu ponudu s početnom cijenom i objašnjava kako je došao do ponuđenih brojki. Klijent nadoknađuje troškove branitelja ili osobe koja vodi odvjetnički ured nastale tijekom pružanja pravnih usluga.

Fiksni troškovi

Fiksni troškovi u parničnom postupku

Fiksni troškovi za parničare u parničnom postupku

Fiksni troškovi za parničare u parničnim postupcima su sljedeći:

  • državna pristojba,
  • osiguranje za kasaciju,
  • osiguranje za molbu za poništenje presude zbog izostanka,
  • osiguranje za ponovno pokretanje postupka ili za pomicanje roka,
  • troškovi izvršitelja sudskih odluka koji dostavljaju proceduralne dokumente,
  • troškovi objavljivanja sudskih poziva ili obavijesti u službenoj publikaciji Ametlikud Teadaanded (Službene objave) ili u novinama,
  • naknade za stručnjake, tumače i prevoditelje,
  • ostali troškovi suđenja i izvansudski troškovi.

Faza parničnog postupka u kojoj se moraju platiti fiksni troškovi

Stranka koja podnese zahtjev za pokretanje postupka ili izvršenje formalnih radnji dužna je unaprijed platiti sljedeće troškove:

  • državna naknada,
  • osiguranje za kasaciju,
  • osiguranje za molbu za poništenje presude zbog izostanka,
  • osiguranje za ponovno pokretanje postupka ili za pomicanje roka,
  • troškovi izvršitelja sudskih odluka koji prosljeđuju proceduralne dokumente,
  • troškovi objavljivanja sudskih poziva ili obavijesti u službenoj publikaciji Ametlikud Teadaanded (Službene objave) ili u novinama
  • troškovi revizije predmeta u mjeri u kojoj to odredi sud.

Ako sud ne odluči drugačije, naknade koje naplaćuju stručnjaci, tumači i prevoditelji plaća unaprijed stranka postupka koja je podnijela zahtjev iz kojeg proizlaze troškovi.

Fiksni troškovi u kaznenom postupku

Fiksni troškovi za parničare u kaznenom postupku

Fiksni troškovi za parničare u kaznenim postupcima navedeni su u Poveznica se otvara u novom prozoruZakoniku o kaznenom postupku, a podijeljeni su u troškove postupka, posebne troškove i dodatne troškove.

Troškovi postupka su sljedeći:

  • razumna naknada koja se plaća odabranom pravnom zastupniku ili predstavniku i drugi potrebni troškovi koje je izazvala stranka u postupku u vezi s kaznenim postupkom,
  • iznosi plaćeni žrtvama, svjedocima, stručnjacima i kvalificiranim osobama u skladu s odjeljkom 178. Zakonika o kaznenom postupku, osim troškova navedenih u odjeljku 176. stavku 1. točki 1. Zakonika,
  • troškovi državne forenzičke ustanove ili drugog vladinog tijela ili pravne osobe nastali u vezi s provedbom stručnih procjena ili utvrđivanja trovanja,
  • naknada određena za imenovanog pravnog zastupnika te njegovi ili njezini troškovi ako su opravdani i prihvatljivi,
  • troškovi izrade preslika materijala u kaznenom spisu za pravnog zastupnika u skladu s odjeljkom 224. stavkom 1. Zakonika o kaznenom postupku,
  • troškovi pohrane, slanja i uništavanja dokaza,
  • troškovi povezani s pohranom, prijenosom i uništavanjem oduzete imovine,
  • troškovi nastali kao posljedica osiguravanja građanske tužbe,
  • pristojbe za naknadu štete povezanu s osudom,
  • ostali troškovi tijela koje vodi kazneni postupak, nastali tijekom vođenja navedenog postupka, osim troškova koji se smatraju posebnim ili dodatnim troškovima u skladu sa Zakonikom o kaznenom postupku.

Ako stranka u postupku ima nekoliko pravnih zastupnika ili predstavnika, naknada koja se njima plaća bit će uključena u troškove postupka ako ne premašuje razumnu razinu naknade koja se obično plaća jednom pravnom zastupniku ili predstavniku.

Ako osumnjičenik ili optuženik brani sam sebe, potrebni troškovi obrane uključuju se u troškove postupka. Prekomjerni troškovi koji ne bi nastali da je sudjelovao pravni zastupnik ne uključuju se u troškove postupka.

Troškovi osoba koje nisu stranke u postupku, nastali tijekom provedbe stručnih analiza, nadoknadit će se u skladu s uvjetima i pravilima navedenima u Zakonu o forenzičkom ispitivanju.

Posebni troškovi su troškovi koji se odnose na odgodu suđenja zbog nedolaska jedne stranke u postupku te troškovi obvezne prisutnosti.

Dodatni troškovi su sljedeći:

  • naknada koja se isplaćuje osobi koja nije stranka u postupku za informacije koje se odnose na činjenice o predmetu dokaza,
  • troškovi zadržavanja osumnjičenika ili optuženika u pritvoru,
  • iznosi isplaćeni tumačima ili prevoditeljima u skladu s odjeljkom 178. Zakonika o kaznenom postupku,
  • iznosi plaćeni u kaznenom postupku u skladu sa Zakonom o naknadi za štetu koju je država neopravdanim oduzimanjem slobode nanijela nekoj osobi,
  • troškovi države i tijela lokalne vlasti nastali u vezi s kaznenim postupkom, koji nisu navedeni u odjeljku 175. stavku 1. točkama 1. ili 10. Zakonika o kaznenom postupku,
  • iznosi plaćeni predstavnicima svjedoka u skladu s odjeljkom 67.1 Zakonika o kaznenom postupku.

Faza parničnog postupka u kojoj se moraju platiti fiksni troškovi za parničare

  • U slučaju oslobođenja, troškove postupka nadoknađuje država. U slučaju osude troškove postupka nadoknađuje osuđeni počinitelj kaznenog djela. U slučaju djelomičnog oslobođenja troškove nadoknađuje država u onoj mjeri u kojoj je optuženik oslobođen. Obveza nadoknade troškova postupka nastaje stupanjem na snagu konačne odluke.
  • Ako se tužba odbaci, troškove postupka koji se odnose na osiguravanje tužbe nadoknađuje oštećena stranka. Ako je tužba u potpunosti zadovoljena, troškove postupka koji se odnose na osiguravanje tužbe nadoknađuje osuđeni počinitelj kaznenog djela ili tuženik. Ako je tužba djelomično zadovoljena, sud dijeli troškove postupka koji se odnose na osiguravanje tužbe između oštećene stranke i osuđenog počinitelja kaznenog djela ili tuženika, uzimajući u obzir sve okolnosti. U slučaju odbijanja revizije tužbe troškove postupka koji se odnose na osiguravanje tužbe nadoknađuje država.

Fiksni troškovi u ustavnom postupku

Fiksni troškovi za parničare u ustavnom postupku

U Estoniji pojedincima nije dopušteno podnositi zahtjeve za ocjenu ustavnosti. Troškovi ocjenjivanja pokrivaju se iz državnog proračuna. Troškovi uključivanja stručnjaka u sudske postupke pokrivaju se iz državnog proračuna pod istim uvjetima kao i za plaćanje naknada stručnjacima u parničnim postupcima.

Faza ustavnog postupka u kojoj se moraju platiti fiksni troškovi za parničare

Parničari ne snose fiksne troškove u ustavnom postupku.

Pripremne informacije koje trebaju pružati pravni zastupnici

Prava i obveze stranaka

Od branitelja se zahtijeva da obavijeste svoje klijente o cjelokupnom rasponu aktivnosti pružanja pravnih usluga i svih uključenih troškova. Branitelj ili osoba koja vodi odvjetnički ured podastire klijentu ponudu s početnom cijenom i objašnjava kako je došao do tog iznosa.

Troškovi sudjelovanja u postupku

Troškovi koje snosi pobjednička stranka

Pobjednička stranka snosi troškove naknade pravnog zastupnika ili savjetnika za one troškove koje sud smatra razumnima i koje ne treba snositi stranka koja je izgubila.

Troškovi koje snosi stranka koja je izgubila

U skladu s presudom o utvrđivanju troškova postupka, stranka koja je izgubila mora nadoknaditi troškove postupka koje je snosila pobjednička stranka, a koji mogu uključivati:

  • državnu pristojbu,
  • osiguranje,
  • troškove koji se odnose na svjedoke, stručnjake, tumače i prevoditelje, te troškove stručne analize koju je provela osoba koja nije stranka u postupku, koji se nadoknađuju u skladu sa Zakonom o forenzičkom ispitivanju,
  • troškove nabave dokumentarnih i materijalnih dokaza,
  • troškove inspekcije, uključujući potrebne putne troškove nastale za sud,
  • troškove isporuke, prosljeđivanja i izdavanja proceduralnih dokumenata,
  • troškove utvrđivanja vrijednosti parničnih predmeta,
  • troškove koji se odnose na zastupnike i savjetnike stranaka u postupku,
  • troškove putovanja, pošte, komunikacije, smještaja i druge slične troškove nastale za stranke u postupku u vezi s postupkom,
  • plaće ili drugi stalan prihod koji nisu primile stranke u postupku,
  • troškove predraspravnog postupka koji nalaže zakon, osim ako je tužba podignuta više od šest mjeseci nakon završetka predraspravnog postupka,
  • pristojbu za izvršitelja sudskih odluka za osiguravanje tužbe i troškove izvršenja odluke o osiguravanju tužbe,
  • pristojbu za izvršitelja sudskih odluka za isporuku proceduralnih dokumenata,
  • troškove obrade zahtjeva za pomoć u postupku pokrivanjem troškova postupka,
  • troškove ubrzanog postupka naloga za plaćanje,
  • troškove sudjelovanja u postupku mirenja ako je sud od stranaka zatražio da u njemu sudjeluju u skladu s odjeljkom 4. stavkom 4. Zakonika o parničnom postupku ili, ako je postupak obvezan, u predraspravnom postupku mirenja u skladu s odjeljkom 1. stavkom 4. Zakona o mirenju.

Ako se u skladu sa sudskom odlukom o podjeli troškova postupka od stranke u postupku zahtijeva da snosi troškove koje je izazvala druga stranka a koji se odnose na pravnog zastupnika ili savjetnika, troškovi koje odredi sud moraju biti opravdani i ne smiju premašiti potrebnu razinu. Troškovi nastali zbog angažiranja nekoliko zastupnika nadoknađuju se samo ako proizlaze iz složenosti predmeta ili potrebe za promjenom zastupnika.

Izvori troškova

Gdje mogu pronaći informacije o izvorima troškova u Estoniji?

Izvori troškova su sljedeći:

  • Zakonik o parničnom postupku,
  • Zakon o izvršiteljima sudskih odluka,
  • Zakon o državnim pristojbama,
  • pravni instrumenti doneseni na temelju Zakonika o parničnom postupku.

Na kojim jezicima mogu dobiti informacije o izvorima troškova u Estoniji?

Informacije o izvorima troškova dostupne su na estonskom jeziku.

Prijevodi na engleski jezik estonskih pravnih instrumenata koji navode podatke o troškovima i njihovim izvorima dostupni su na web-mjestu Poveznica se otvara u novom prozoruRiigi Teataja (nacionalnog službenog lista).

Gdje mogu pronaći informacije o posredovanju?

Ministarstvo pravosuđa odgovara za provedbu Poveznica se otvara u novom prozoruDirektive 2008/52/EZ o nekim aspektima mirenja u građanskim i trgovačkim stvarima. Opća pitanja koja se odnose na posredovanje moguće je poslati na adresu elektroničke pošte Ministarstva pravosuđa: Poveznica se otvara u novom prozoruinfo@just.ee.

Postupci mirenja u građanskim stvarima regulirani su Zakonom o mirenju, koji utvrđuje prava i obveze posrednika te također pruža smjernice za provedbu i izvršenje sporazuma sklopljenih uz pomoć posrednika. Prema tom zakonu, sljedeće osobe imaju pravo voditi postupke mirenja:

  • fizička osoba kojoj su stranke u postupku povjerile zadatak vođenja postupka,
  • odvjetnici,
  • javni bilježnici,
  • u slučaju navedenom u Zakonu, tijelo državne ili lokalne vlasti nadležno za mirenje.

Postupci mirenja u upravnim predmetima regulirani su Zakonikom o upravnosudskom postupku, a u kaznenim i prekršajnim predmetima Zakonikom o kaznenom postupku.

Što se tiče mogućnosti traženja posredovanja u obiteljskom pravu, Ministarstvo za socijalna pitanja potiče razvoj djelatnosti obiteljskih posrednika. Web-mjesto Poveznica se otvara u novom prozoruEstonske udruge posrednika sadržava informacije na estonskom i engleskom jeziku. Slično, Poveznica se otvara u novom prozoruEstonski savez za dobrobit djece — neprofitna udruga koja podržava dječja prava — nudi savjete roditeljima koji se žele rastaviti ili razvesti i potiče ih na korištenje usluga miritelja kako bi zaštitili interese svoje djece. Savez također organizira obuku u području obiteljskog posredovanja.

Gdje mogu pronaći dodatne informacije o troškovima?

Web-mjesto o troškovima

Troškovi koji se odnose na sudske postupke i povezani iznosi ovise o trajanju i naravi sudskog predmeta. Primarni izvori informacija o troškovima koji se odnose na sudski postupak jesu zakonici koji reguliraju sudski postupak i Zakon o državnim pristojbama. Ministarstvo pravosuđa izdaje i upravlja službenom publikacijom Poveznica se otvara u novom prozoruRiigi Teataja (nacionalni službeni list), koja omogućuje pristup sljedećem:

  • zakonima i pravilnicima,
  • ukazima Predsjednika Republike,
  • odlukama Vrhovnog suda i međunarodnim sporazumima,
  • pravilnicima tijela lokalne vlasti.

Službeni list Riigi Teataja sadržava službene pročišćene inačice zakona, pravilnika i naloga koje donosi Vlada, pravilnika koje donose ministri, predsjednik Eesti Pank (Središnje banke Estonije), Državno izborno povjerenstvo, odluka Parlamenta, pravilnika općinskih i gradskih vijeća te općinskih i gradskih vlasti. Zakonodavstvo i drugi dokumenti objavljeni u listu Riigi Teataja dostupni su od 1990. godine.

Analiza prakse utvrđivanja pravnih troškova u građanskim postupcima objavljena je na Poveznica se otvara u novom prozoruweb-mjestu Vrhovnog suda.

Gdje mogu pronaći informacije o prosječnom trajanju različitih postupaka?

Poveznica se otvara u novom prozoruWeb-mjesto sudova pruža statističke podatke o postupcima na sudovima prvog i drugog stupnja od 1996. godine

Gdje mogu pronaći informacije o ukupnom prosječnom trošku pojedine vrste postupka?

• državna pristojba koju je potrebno platiti za pojedinu vrstu postupka utvrđena je u Poveznica se otvara u novom prozoruZakonu o državnim pristojbama.

• Pristojbe za izvršitelje sudskih odluka utvrđene su u Poveznica se otvara u novom prozoruZakonu o izvršiteljima sudskih odluka.

• Nisu dostupni statistički podaci o ukupnom prosječnom trošku pojedinih vrsta postupaka.

Porez na dodanu vrijednost

Kako se dolazi do te informacije?

Pristojbe za izvršitelje sudskih odluka također podliježu PDV-u, po stopi od 20 %.

Kako bi ostvario povrat PDV-a dodanog troškovima postupka, prijavitelj je dužan potvrditi da on ili ona nisu registrirani za PDV ili da nisu u mogućnosti vratiti PDV iz nekog drugog razloga.

Koje se stope primjenjuju?

Od 1. srpnja 2009. stopa PDV-a u Estoniji iznosi 20 %.

Pravna pomoć

Primjenjivi dohodovni cenzus u području građanskog prava

Pravna pomoć dostupna je ako su troškovi pravnih usluga više nego dvostruko veći od prosječnog mjesečnog dohotka podnositelja zahtjeva, izračunatog na temelju prosječnog mjesečnog dohotka za četiri mjeseca prije nego što je zahtjev podnesen.

Porezi i naknade za obvezno osiguranje, troškovi potrebni za ispunjenje obveza pravnog uzdržavanja i razumni troškovi koji se odnose na smještaj i prijevoz oduzimaju se od dobivenog rezultata.

Ostali uvjeti povezani s odobravanjem pravne pomoći za oštećene stranke

Država može odobriti pomoć u postupku u skladu sa Zakonikom o parničnom postupku. Vrste pravne pomoći koju jamči država te uvjeti i pravila za dobivanje takve pravne pomoći regulirani su Poveznica se otvara u novom prozoruZakonom o pravnoj pomoći države.

Pravnu pomoć može dobiti fizička osoba s prebivalištem u Estoniji ili koja je državljanin Estonije ili druge države članice Europske unije u vrijeme podnošenja zahtjeva. Prebivalište osobe utvrđuje se na temelju članka 59. Uredbe Vijeća (EZ) br. 44/2001 o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima. Druge fizičke osobe mogu dobiti pravnu pomoć samo ako to pravo proizlazi iz međunarodnog sporazuma.

Državna pravna pomoć ne dodjeljuje se ako:

  • je podnositelj prijave sposoban braniti se sam,
  • podnositelj prijave nema pravo koje želi zaštititi s pomoću pravne pomoći za koju se prijavljuje,
  • podnositelj prijave može snositi troškove pravnih usluga koristeći svoju imovinu koju je moguće prodati bez većih poteškoća,
  • se ne očekuje da će troškovi pravnih usluga biti više nego dvostruko veći od prosječnog mjesečnog dohotka podnositelja zahtjeva, izračunatog na temelju prosječnog mjesečnog dohotka za četiri mjeseca prije nego što je zahtjev podnesen, od kojeg se odbijaju porezi i naknade za obvezno osiguranje, troškovi potrebni za ispunjenje obveza zakonskog uzdržavanja i razumni troškovi koji se odnose na smještaj i prijevoz,
  • je jasno iz okolnosti da postoji mala šansa da je podnositelj prijave sposoban obraniti svoja prava,
  • je zahtjev podnesen kako bi se podnio zahtjev za naknadu nematerijalne štete, a ne postoji uvjerljiv javni interes u tom predmetu,
  • se spor odnosi na gospodarske aktivnosti podnositelja zahtjeva i ne utječe na njegova prava koja se ne odnose na te gospodarske aktivnosti,
  • je zahtjev podnesen da bi se zaštitili zaštitni znak, patent, model korisnosti, industrijski dizajn, topografija integriranog sklopa ili neki drugi oblik intelektualnog vlasništva, uz iznimku prava koja proizlaze iz Zakona o autorskom pravu,
  • podnositelj zahtjeva ima jasne zajedničke interese s osobom koja nema pravo na pravnu pomoć; u tom slučaju postoji rizik da bi se dobivanje pravna pomoć mogla prenijeti na osobu koja ne ispunjava uvjete za dobivanje pravne pomoći,
  • se zahtjev podnosi da bi se obranilo pravo preneseno na podnositelja zahtjeva i postoji razlog za vjerovanje da je pravo preneseno na podnositelja zahtjeva kako bi se dobila državna pravna pomoć,
  • je pružanje pravnih usluga zajamčeno ugovorom o osiguranju pravnih troškova koji je sklopio podnositelj zahtjeva ili na temelju obveznog osiguranja,
  • je potencijalna korist od predmeta za podnositelja zahtjeva nerazumno mala u usporedbi s očekivanim troškom koji država treba snositi da bi pružila pravnu pomoć.

Više informacija o državnoj pravnoj pomoći možete pronaći na Poveznica se otvara u novom prozoruweb-mjestu Estonske odvjetničke komore.

Ostali uvjeti koji se odnose na odobravanje pravne pomoći osumnjičenicima i tuženicima

Uvjeti primjenjivi na odobravanje pravne pomoći za osumnjičenike ili tuženike jednaki su onima za oštećene stranke.

Besplatni sudski postupci

Zakon o državnim pristojbama utvrđuje okolnosti u kojima su moguća izuzeća od državnih pristojba. U sudskom predmetu, sljedeće radnje izuzete su od plaćanja državne pristojbe:

  • revizija žalbe ili pritužbe kako bi se tražila naknada ili plaća, utvrdila ništavnost prestanka ugovora o radu, kako bi se osoba ponovno zaposlila ili kako bi se izmijenio tekst osnove za otpuštanje iz službe,
  • revizija žalbe kojom se traži uzdržavanje i, u zahtjevu za uzdržavanje djece, zahtjev za postupak ubrzanog naloga za plaćanje,
  • revizija zahtjeva za naknadu štete zbog nezakonite osude, nezakonitog kaznenog progona, nezakonitog preventivnog pritvora i drugog neopravdanog lišavanja slobode, te također, revizija zahtjeva za naknadu imovinske štete uzrokovane nezakonitim izricanjem kazne za prekršaj,
  • prvo izdavanje sudskih dokumenata koji se odnose na kazneni predmet,
  • provedba postupka kako bi se osobu smjestilo u zatvorenu instituciju,
  • revizija zahtjeva za povrat imovine oduzete ili napuštene u vezi s nezakonitom djelatnosti tijela progona i za naknadu štete,
  • revizija predmeta kako bi se dokazala duljina radnog staža za mirovinu,
  • revizija prigovora u upravnom predmetu,
  • revizija zahtjeva za izuzimanje od plaćanja javnobilježničkih pristojbi i podnošenje prigovora na sudsku odluku u takvom slučaju,
  • revizija zahtjeva za pomoć u postupku i podnošenje prigovora na sudsku odluku u takvom slučaju,
  • revizija žalbe ili pritužbe koji se odnose na štetu uzrokovanu tjelesnom ozljedom ili drugim poremećajem ili smrću glavnog radnika koji zarađuje plaću,
  • izrada preslike do pet stranica proceduralnih dokumenata u upravnom predmetu.

Sljedeće su radnje izuzete od plaćanja državnih pristojbi:

  • podnošenje prigovora na sudsku odluku koji podnosi maloljetnik u predmetu u kojemu mu je prema zakonu dodijeljeno neovisno pravo na žalbu,
  • predmet koji je pokrenuo podnositelj zahtjeva za mirovinu ili potporu u vezi s netočnom isplatom ili neisplatom mirovine ili potpore,
  • podnošenje pritužbe fizičke osobe na odluku izbornog povjerenstva,
  • podnošenje zahtjeva skrbničke ustanove za gubitak roditeljskog prava ili imenovanje skrbnika za maloljetnika ili svakog drugog zahtjeva koji se podnosi u interesu djeteta za koje je ustanova odgovorna,
  • podnošenje zahtjeva poreznih tijela za pokretanje stečajnog postupka ili drugog zahtjeva koji se odnosi na stečajni postupak, i u predmetima pokrenutima za utvrđivanje iznosa poreza,
  • podnošenje žalbe provincijske vlasti u skladu s pravilima koja proizlaze iz Zakona o zemljišnoj reformi, za obavljanje dužnosti hipotekarnog vjerovnika u predmetu koji se odnosi na hipoteku otvorenu u korist države,
  • podnošenje zahtjeva izvršitelja sudskih odluka sudu koji se odnosi na provedbu ovrhe na temelju Zakonika o ovrsi i podnošenje prigovora na sudsku odluku koja se odnosi na ovrhu u skladu s odjeljkom 599. Zakonika o parničnom postupku.

Kada je stranka koja je izgubila dužna pobjedničkoj stranki podmiriti troškove?

Sud koji odlučuje o predmetu u sudskoj odluci ili rješenju kojime postupak završava navodi kako će se troškovi postupka podijeliti među strankama. Sud je dužan navesti koji troškovi postupka ili, ako je potrebno, koji udio troškova postupka treba snositi svaka stranka. Ako viši sud izmijeni presudu ili donese novu presudu a da predmet ne pošalje na novo ročište, sud je dužan prema potrebi na odgovarajući način promijeniti podjelu troškova postupka.

Stranka u sudskom postupku ima pravo zahtijevati od prvostupanjskog suda koji je odlučio o predmetu da utvrdi troškove postupka u novčanom obliku na temelju proporcionalne podjele troškova navedenih u sudskoj presudi. Stranka to može učiniti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu sudske odluke o podjeli troškova. Popis troškova postupka, koji također pruža detaljne informacije o sastavu troškova, mora se priložiti uz zahtjev. Sud može odrediti rok do kojega je stranka u postupku dužna pružiti dodatne informacije koje se odnose na troškove postupka koje je potrebno nadoknaditi, ili može zatražiti od stranke da dostavi dokumente koji predstavljaju dokaz za navedene troškove. Sud odmah prosljeđuje suprotnoj strani zahtjev za utvrđivanje troškova postupka zajedno s popisom troškova postupka i pratećim dokumentima.

Suprotna stana može uložiti prigovor u roku koji je utvrdio sud nakon uručivanja zahtjeva. Rok za odgovor ne smije biti kraći od sedam dana. Odobrenje pravne pomoći ne isključuje ili ograničava obvezu primatelja pravne pomoći da u skladu sa sudskom odlukom podmiri troškove nastale za suprotnu stranu. Stranka protiv koje je odluka donesena dužna je u potpunosti podmiriti svoje troškove postupka, čak i ako je izuzeta od obveze plaćanja troškova postupka ili joj je odobrena pravna pomoć za podmirenje navedenih troškova.

Ako se tužba riješi, sud naređuje tuženiku da plati udio troškova postupka od kojih je tužitelj izuzet ili koje tužitelj može platiti u ratama. Taj iznos mora biti uplaćen u javne fondove te je proporcionalan s dijelom tužbe koja je riješena.

Naknade stručnjaka

Osim ako sud drugačije odluči, troškove nužne za postupak dužna je platiti, u onoj mjeri u kojoj to naloži sud, stranka koja je podnijela tužbu u vezi s kojom su troškovi nastali. Ako obje stranke podnesu tužbu ili ako sud pozove stručnjaka, troškovi se dijele jednako između stranak a.

Naknade se plaćaju stručnjacima na temelju obavljanja njihovih dužnosti. Satnice se plaćaju unutar ograničenja minimalnih i maksimalnih satnica navedenih u pravilnicima Vlade. Naknada stručnjaka za stručnu analizu je 10–40 puta veća od minimalne satnice. Pri utvrđivanju satnice koju je potrebno platiti, sud uzima u obzir sljedeće:

  • kvalifikacije stručnjaka,
  • razinu složenosti posla,
  • sve neizbježne troškove nastale korištenjem potrebnih sredstava,
  • sve posebne okolnosti u kojima je stručnjak obavio traženi posao.

Troškovi koji se odnose na pripremu i sastavljanje mišljenja stručnjaka, uključujući troškove za pomoćno osoblje te za materijale i sredstva korištena za istragu, i svi potrebni troškovi nastali kao rezultat sudskog postupka, prije svega za hranu i smještaj, također se nadoknađuju.

Naknada koja se plaća stručnjaku i troškovi stručnjaka koje je potrebno nadoknaditi utvrđuju se odlukom onog suda koji je stručnjaka angažirao.

Stručnjacima se plaća naknada samo na zahtjev. Ako je stručnjak ispunio svoju obvezu, sud plaća naknadu koja mu pripada, neovisno o tome jesu li stranke u postupku platile troškove unaprijed ili im je naložena nadoknada troškova.

Naknade i troškovi stručnjaka koji se odnose na provedbu stručne procjene koju provodi javna forenzička ustanova dio su troškova postupka, a nadoknađuje ih stranka koja izgubi pobjedničkoj stranki na jednak način kao i troškove postupka.

Naknade prevoditelja i tumača

Izvansudskim tumačima koji sudjeluju u sudskom postupku plaća se satnica za tumačenje koja je od 2 do 40 puta veća od minimalne satnice u državi. Prevoditelji dobivaju naknadu po stranici prijevoda, a ona je do 20 puta veća od minimalne satnice.

Naknada koja se plaća tumačima ili prevoditeljima i troškovi koje je potrebno nadoknaditi utvrđuju se odlukom onog suda koji je tumača ili prevoditelja angažirao.

Pri utvrđivanju satnice koju je potrebno platiti, sud uzima u obzir kvalifikacije tumača ili prevoditelja, složenost posla, sve neizbježne nastale troškove i posebne uvjete u kojima su tumačenje ili prijevod bili potrebni.

Tumačima i prevoditeljima naknada se plaća samo na zahtjev. Sud plaća naknadu tumaču ili prevoditelju koja mu pripada, neovisno o tome jesu li stranke u postupku platile troškove unaprijed ili im je naložena nadoknada troškova.

Naknade tumača i prevoditelja dio su troškova postupka, a nadoknađuje ih stranka koja izgubi pobjedničkoj stranki na jednak način kao i troškove postupka.

Posljednji put ažurirano: 08/08/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

Troškovi postupka - Grčka

Na ovoj stranici pružaju se informacije o troškovima pravosuđa u Grčkoj.

Zakonodavni okvir kojime se određuju naknade pravne struke

Odvjetnici

Naknade odvjetnika zakonski su određene člancima od 91. do 180. Zakonodavne uredbe 3026/1954, s važećim izmjenama Zakona 3919/2011. U skladu s tim, odvjetnici sada mogu dogovarati naknade s klijentima pisanim putem, bez zakonski određenog minimalnog ili maksimalnog honorara.

U nedostatku pisanog sporazuma, zakonski ustanovljen sustav naknada (za dolazak na sud i na temelju iznosa u pitanju) određuje iznos sudskih troškova, odvjetničku naknadu za pružanje pravne pomoći itd.

Pravnici

Nije napravljena razlika između odvjetnika i članova ove struke.

Javni ovršitelji

Naknade javnih ovršitelja posebno su utvrđene. Međutim, mogu se povećati ugovorom, ovisno o složenosti zadatka. Prema članku 50. Zakona 2318/1995, naknade javnih ovršitelja određene su u Zajedničkoj odluci ministra financija i ministra pravosuđa. Trenutačno je na snazi Odluka br. 2/54638/2008 (B 1716 s važećim izmjenama B 1916).

Javni bilježnici

Naknade javnih bilježnika posebno su određene člankom 40. Zakona 2830/2000.

Fiksni troškovi

Fiksni troškovi u građanskim postupcima

Fiksni troškovi za stranke u građanskim postupcima

U obiteljskim sporovima, odvjetničke naknade utvrđene su kako je prethodno opisano.

U sporovima u kojima se može odrediti monetarna vrijednost (npr. trgovački sporovi), odvjetničke naknade utvrđene su kako je prethodno opisano.

Za sastavljanje privatnih ili javnih dokumenata, odvjetničke naknade utvrđene su kako je prethodno opisano.

Faza građanskog postupka u kojoj fiksni troškovi moraju biti plaćeni

Odvjetnici se dogovaraju sa svojim klijentima o vremenu plaćanja honorara. Obično se honorar plaća u ratama tijekom trajanja postupka.

Fiksni troškovi u kaznenim postupcima

Fiksni troškovi za stranke u kaznenim postupcima

Naknade za pravne stručnjake određene su kako je prethodno opisano.

Faza kaznenog postupka u kojoj fiksni troškovi moraju biti plaćeni

Naknade za pravne stručnjake određene su kako je prethodno opisano.

Fiksni troškovi u postupcima pred Ustavnim sudom

Fiksni troškovi za stranke u postupcima pred Ustavnim sudom

Naknade pravnih stručnjaka određene su kako je prethodno opisano, kao i za upravne sporove.

Faza postupka pred Ustavnim sudom u kojoj fiksni troškovi stranaka moraju biti plaćeni

Naknade pravnih stručnjaka određene su na isti način kao za građanske postupke.

Prethodne informacije koje pružaju pravni zastupnici

Prava i obaveze stranki

Načelo ponašanja odvjetnika propisuje posebne obveze povezane s ponašanjem odvjetnika prema klijentima. Svako kršenje tih obveza predstavlja disciplinski prekršaj. Naknade nisu izričito spomenute među tim obvezama.

Izvori troškova

Gdje se mogu pronaći informacije o izvorima troškova u Grčkoj?

Informacije o odvjetničkim naknadama mogu se pronaći u Zakonu o odvjetništvu ili se mogu dobiti iz odvjetničkih komora.

Informacije o naknadama za javne bilježnike mogu se dobiti od Odjela za javnobilježničku službu (Τμήμα Συμβολαιογράφων) pri Ministarstvu pravosuđa ili od javnobilježničkih udruga (Συμβολαιογραφικοί Σύλλογοι) (regulirane državnim zakonom).

Na kojim su jezicima dostupne informacije o izvorima troškova u Grčkoj?

Informacije o izvorima troškova dostupne su samo na grčkom jeziku.

Gdje se mogu pronaći informacije o posredništvu?

Vidi posebne informacije o posredništvu u Grčkoj.

Gdje se mogu pronaći dodatne informacije o troškovima u Grčkoj?

Dostupna web-mjesta koja sadržavaju informacije o troškovima

Ne postoji web-mjesto s takvim informacijama.

Gdje se mogu pronaći informacije o prosječnoj duljini trajanja postupka?

Ne postoji takva informacija za Grčku.

Gdje se mogu naći informacije o prosječnom ukupnom trošku za određeni postupak?

Ne postoje informacije o ukupnom trošku postupaka u Grčkoj.

Porez na dodanu vrijednost

Na koji je način ova informacija dostupna?

Odvjetnički honorari podložni su PDV-u. Relevantne informacije mogu se dobiti od Odsjeka za oporezivanje (Τμήμα Φορολογίας)Ministarstva financija i od odvjetničkih komora.

Koje se stope primjenjuju?

23 %.

Pravna pomoć

Primjenjivi dohodovni prag za pravnu pomoć u građanskim predmetima

U skladu s člankom 194. Zakona o građanskom postupku pravna pomoć odobrava se osobama koje dokažu nemogućnost plaćanja troškova sudskih postupaka bez ugrožavanja svoje egzistencije ili egzistencije svoje obitelji.

Pravna pomoć odobrava se i stranim državljanima, osobama bez državljanstva te osobama podložnima reciprocitetu.

U skladu sa Zakonom 3226/2004, pravna pomoć pruža se građanima s niskim prihodom u građanskim predmetima (ako njihov godišnji obiteljski prihod ne iznosi više od 2/3 minimalnog godišnjeg prihoda utvrđenog u općem kolektivnom nacionalnom ugovoru o radu).

Pravna pomoć uključuje troškove postupaka te naknade javnog ovršitelja, javnog bilježnika i odvjetnika (članak 199. Zakona o građanskom postupku).

Primjenjivi dohodovni prag za pravnu pomoć optuženicima u kaznenim predmetima

U skladu s člankom 340. Zakona o kaznenom postupku, optuženiku bez branitelja dodjeljuje se odvjetnik s relevantnog popisa lokalne odvjetničke komore.

U skladu sa Zakonom 3226/2004, pravna pomoć pruža se građanima s niskim prihodom u kaznenim predmetima, kako je prethodno navedeno.

Primjenjivi dohodovni prag za pravnu pomoć žrtvama u kaznenim predmetima

Direktiva Vijeća 2004/80/EZ od 29. travnja 2004. o naknadi štete žrtvama kaznenih djela transponirana je u grčko zakonodavstvo Zakonom 3811/2009.

Ostali uvjeti za odobravanje pravne pomoći žrtvama

Naknade za odvjetnike, javne bilježnike i javne ovršitelje koji pružaju pravnu pomoć utvrđene su Ministarskom odlukom (članak 14. Zakona 3226/2004).

Pravna pomoć u kaznenim predmetima uključuje dodjeljivanje odvjetnika.

Pravna pomoć u građanskim predmetima uključuje djelomično ili potpuno izuzeće od sudskih troškova.

Ostali uvjeti za dodjeljivanje pravne pomoći optuženicima

Ne postoje

Besplatni sudski postupci

Ne postoje

Kada stranka koja je izgubila spor mora platiti troškove pobjedničke stranke?

Jednom kada sud donese odluku, pravne troškove i izdatke koje je pretrpjela pobjednička stranka uglavnom treba platiti stranka koja je izgubila, ovisno o opsegu gubitka ili pobjede pojedine stranke. Sud se također mora pobrinuti da ovaj dio odluke bude izvršiv. Troškovi i izdaci računaju se prema prethodno navedenim pravilima, posebno uzimajući u obzir propise o naknadama za pravne stručnjake i moguće fiksne troškove stranki u građanskim postupcima. Izračunati iznos obično je manji od iznosa stvarnog troška.

Naknade za stručnjake

Stručnjaci sami određuju svoj honorar, koji se prema zahtjevu uključuje u pravne troškove koje dodjeljuje sud.

Naknade za prevoditelje i tumače

Prevoditelji i tumači sami određuju svoje honorare koji se prema zahtjevu uključuju u pravne troškove koje dodjeljuje sud.

Korisne poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruAtenska odvjetnička komora

Poveznica se otvara u novom prozoruOdvjetnička komora u Pireju

Poveznica se otvara u novom prozoruSolunska udruga javnih bilježnika

Poveznica se otvara u novom prozoruGrčka udruga javnih bilježnika

Poveznica se otvara u novom prozoruSolunska odvjetnička komora

Posljednji put ažurirano: 25/06/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

Troškovi postupka - Španjolska

Regulatorni okvir kojim se uređuju naknade pravnih stručnjaka

Odvjetnici

U Španjolskoj postoji samo jedna kategorija odvjetnika (abogado) koji, nakon što postanu članovi mjesnog strukovnog udruženja, mogu sudjelovati u svim vrstama postupaka i nastupati pred svim vrstama sudova.

Odvjetnici određuju svoje naknade prema smjernicama koje objavljuju njihova strukovna udruženja. Ta se pravila temelje na općim kriterijima za sastavljanje odvjetničkih računa poput složenosti predmeta, proporcionalnosti itd., a svi ih odvjetnici moraju slijediti pri izdavanju računa.

U tim se pravilima uvijek uzima u obzir razlika između sudova pred kojima se vodi postupak.

Fiksne naknade

Fiksne naknade u parničnim postupcima

Fiksne naknade za stranke u parničnim postupcima

Člankom 241. stavkom 1. podstavkom 1. Zakona o parničnom postupku (Ley de Enjuiciamiento Civil) posebno su obuhvaćene odvjetničke naknade za predmete u kojima je pomoć odvjetnika obvezna. Te se naknade uključuju kao stavke u izračunu troškova.

Zakonom o parničnom postupku predviđa se da odvjetnici određuju svoje naknade podložno pravilima kojima se uređuje njihova profesija.

Faza parničnog postupka u kojoj fiksne naknade moraju biti plaćene:

Stranka je uvijek dužna platiti naknade svojem odvjetniku. Stranka na početku postupka približno zna o kojem se iznosu radi, ali točan iznos odvjetničkog računa utvrđuje se nakon okončanja sudskog postupka. Odvjetnik može potraživati naknadu od stranke, uključujući i posebnim postupcima poput predujma (provisión de fondos, za vrijeme postupka) ili konačnim računom (jura de cuentas, nakon okončanja postupka).

U praksi stranka obično plati predujam i potom čeka odluku o troškovima. U slučajevima kad druga stranka mora platiti naknade, odvjetnik i pravni zastupnik predočuju svoje naknade sudu, a nakon što on odobri te naknade, plaća ih protustranka.

Od stupanja na snagu Zakona 10/2012 mora se platiti sudska pristojba.

Što je sudska pristojba?

Sudska pristojba nacionalni je porez koji u određenim slučajevima moraju platiti korisnici, fizičke ili pravne osobe, zbog pokretanja sudskog postupka i upotrebe javne usluge pravosuđa. Ministarstvo financija i javne uprave odgovorno je za upravljanje tim porezom. Uvjet plaćanja te pristojbe uveden je 1. travnja 2003., a trenutačno je uređen Zakonom 10/2012 od 20. studenoga 2012., kako je izmijenjen Kraljevskim ukazom 3/2013 od 22. veljače 2013. o određenim naknadama u području pravosuđa i Nacionalnog instituta za toksikologiju i forenziku.

Predmeti u kojima je plaćanje te pristojbe obvezno (naplativi događaj)

Na temelju članka 1. Zakona 10/2012, pristojba za izvršavanje sudske ovlasti u parničnim, upravnim (contencioso-administrativo) i radnim sporovima nacionalna je pristojba koja se jedinstveno naplaćuje na cijelom području Španjolske u okolnostima predviđenim tim Zakonom, ne dovodeći u pitanje pristojbe i druge poreze koje naplaćuju autonomne zajednice u izvršavanju svojih financijskih ovlasti. Te se pristojbe ne mogu ubirati na isti naplativi događaj.

Na temelju članka 2. naplativi događaj za pristojbu jest izvršavanje sudske ovlasti uslijed sljedećih postupaka:

  • podnošenja tužbe u bilo kojoj vrsti postupka za deklaratornu presudu te u postupcima za izvršenje izvršivih izvansudskih instrumenata u parničnim postupcima, podnošenja protuzahtjeva te početnog zahtjeva za postupak naplate novčanih potraživanja i postupak europskog platnog naloga,
  • podnošenja zahtjeva za likvidaciju i povezanih zahtjeva u stečajnom postupku,
  • pokretanja postupka u predmetima pred upravnim sudovima,
  • podnošenja izvanredne žalbe zbog povrede postupka u parničnom postupku,
  • podnošenja žalbi (apelación ili casación) u predmetima pred građanskim i upravnim sudovima,
  • podnošenja žalbi (suplicación ili casación) u radnim sporovima,
  • prigovora na ovrhu sudskih instrumenata.

Tko je obvezan platiti sudsku pristojbu?

U članku 3. navodi se da je svatko tko pokrene izvršavanje sudske ovlasti koje rezultira naplativim događajem obvezan platiti pristojbu.

Za potrebe prethodnog stavka smatra se da je pojedinačni naplativi događaj nastao kada dokument kojim se pokreće postupak koji predstavlja naplativi događaj obuhvaća nekoliko glavnih pravnih radnji koje ne proizlaze iz istog instrumenta. U tom slučaju iznos pristojbe izračunava se zbrajanjem iznosa svih objedinjenih pravnih radnji.

Pristojbu može platiti pravni zastupnik (procurador) ili odvjetnik (abogado) u ime i za račun poreznog obveznika, posebno ako potonji nema boravište u Španjolskoj. Nerezident ne mora pribaviti porezni identifikacijski broj radi samoprocjene. Ni pravni zastupnik ni odvjetnik ne snose poreznu obvezu za to plaćanje.

Iznimke:

  • Iznimke za kategorije pravnih radnji:
    • podnošenje tužbe i podnošenje kasnijih žalbi u vezi s predmetima koji se odnose na radnu sposobnost, srodstvo, brak i maloljetnike obuhvaćene glavom I. knjigom IV. Zakona o parničnom postupku. Međutim, postupci obuhvaćeni poglavljem IV. navedene glave i knjige Zakona o parničnom postupku koji nisu pokrenuti zajedničkom suglasnošću ili koje nije pokrenula jedna od stranaka uz suglasnost druge stranke, čak i kad su uključeni maloljetnici (osim ako se zatražene mjere odnose samo na maloljetnike), podliježu plaćanju pristojbe.
    • podnošenje tužbe i podnošenje kasnijih žalbi koje uključuju postupke posebno utvrđene za zaštitu temeljnih prava i javnih sloboda te podnošenje žalbi protiv postupanja izbornog povjerenstva,
    • dobrovoljno dužnikovo podnošenje zahtjeva za stečaj,
    • pokretanje upravnog postupka državnih službenika radi obrane svojih zakonskih prava,
    • podnošenje početnog zahtjeva naplate novčanih potraživanja te zahtjeva za presudu u vezi s potraživanjem predmetnog iznosa, ako taj iznos ne premašuje 2000 EUR. Ta se iznimka ne primjenjuje kada se zahtjev u tim postupcima temelji na dokumentu koji ima oblik izvansudskog izvršivog dokumenta na temelju članka 517. Zakona o parničnom postupku (Zakon 1/2000 od 7. siječnja 2000.),
    • pokretanje postupka pred upravnim sudom zbog propusta uprave da odgovori ili njezina nedjelovanja,
    • podnošenje tužbe za izvršenje odluka Potrošačkog arbitražnog odbora,
    • tužbe koje, podložno odobrenju Trgovačkog suda, podnese stečajni upravitelj u interesu stečajne imovine,
    • postupci za sudsku podjelu imovine, osim u slučajevima kada se izjavi prigovor ili postoji spor u vezi s uključivanjem ili isključivanjem imovine. Pristojbu plaća protustranka za raspravu te za iznos koji je predmet spora ili za iznos koji proizlazi iz raspodjele imovine. Ako obje stranke izjave prigovor, svakoj se naplaćuje njihov iznos.
  • Iznimke za kategorije osoba:
    • osobe koje imaju pravo na pravnu pomoć i mogu dokazati da ispunjavaju zakonske zahtjeve,
    • Ured državnog odvjetnika,
    • opća državna uprava te opća uprava autonomnih zajednica, lokalna tijela i sva javna tijela u njihovoj nadležnosti,
    • Španjolski parlament i zakonodavne skupštine autonomnih zajednica.

Naposljetku, u području radnog prava radnici, neovisno o tome jesu li zaposlenici ili samozaposlene osobe, imaju pravo na oslobođenje od 60 % iznosa pristojbe koja se naplaćuje za podnošenje žalbi. U upravnim predmetima javni službenici koji nastupaju u obrani svojih zakonskih prava imaju pravo na oslobođenje od 60 % iznosa pristojbe koja se naplaćuje za podnošenje žalbi.

Fiksne naknade u kaznenim postupcima

Fiksne naknade za stranke u kaznenim postupcima

Te su naknade uređene Zakonom o parničnom postupku.

Svaka osoba optužena za počinjenje kažnjivog djela, uhićena osoba ili osoba na koju se primjenjuje bilo kakva druga mjera predostrožnosti ili osoba kojoj se sudi može ostvariti pravo na obranu u postupku, neovisno o vrsti postupka, čim dozna za taj postupak i bude na odgovarajući način obaviještena o tom pravu.

Kako bi ostvarile to pravo, stranke mora zastupati pravni zastupnik (procurador) i braniti odvjetnik (abogado), kojega imenuje sud ako ga dotične stranke nisu same imenovale i to zatražile, a u svakom slučaju ako stranke nisu pravno sposobne to učiniti.

Osobe koje su stranke u postupku, a čije pravo na pravnu pomoć nije priznato, moraju platiti naknade pravnim zastupnicima koji ih zastupaju, naknade odvjetnicima koji ih brane, naknade vještacima koji svjedoče na njihov zahtjev te troškove svjedoka koji se pojave na sudu ako su vještaci i svjedoci zbog svjedočenja podnijeli zahtjev za naknadu troškova, a sud je takav zahtjev odobrio.

Nisu dužne platiti druge troškove postupka tijekom postupka ili nakon njegova okončanja, osim ako im to naloži sud.

Svaki pravni zastupnik kojega imenuju stranke u postupku i koji ih pristane zastupati dužan je platiti naknade odvjetnicima koje su stranke imenovale da ih brane.

Stranke koje imaju pravo na pravnu pomoć isto tako mogu prema vlastitom odabiru imenovati odvjetnika i pravnog zastupnika. Međutim, u tom slučaju stranke su im dužne platiti njihove naknade, kao i u slučaju stranaka koje nemaju pravo na pravnu pomoć, osim ako se slobodno imenovani pravni stručnjaci odreknu svojih naknada kako je predviđeno u članku 27. Zakona o pravnoj pomoći (Ley de Asistencia Jurídica Gratuita).

Faza kaznenog postupka u kojoj fiksne naknade moraju biti plaćene

Stranka je uvijek dužna platiti račune koji su izdani nakon okončanja postupka. Troškovi se ne plaćaju unaprijed kad su uključeni odvjetnici koje je imenovao sud jer se troškovi pokrivaju u okviru pravne pomoći.

Treba napomenuti da se vrlo često upotrebljavaju odvjetnici koje imenuje sud. Stoga, ako stranka ima pravo na pravnu pomoć, odvjetničke naknade ne plaća stranka, već država, osim ako se financijsko stanje stranke poboljša u razdoblju od tri godine (stranke obično ništa ne plaćaju).

Informacije koje je pravni zastupnik dužan pružiti

Prava i obveza stranaka

Kao zastupnik stranke, pravni zastupnik (procurador) obvezan je obavijestiti stranku o svim koracima u postupku.

I odvjetnik i pravni zastupnik obvezni su obavješćivati stranku toliko često koliko to stranka zatraži.

Troškovi

Gdje mogu pronaći informacije o troškovima u Španjolskoj?

Ne postoji posebno web-mjesto na kojem se mogu pronaći informacije o troškovima pravnih postupaka u Španjolskoj. Ipak, postoje web-mjesta, poput web-mjesta odvjetničkih udruženja, gdje se nalaze informacije o naknadama njihovih članova.

Na kojim su jezicima dostupne informacije o troškovima u Španjolskoj?

Informacije su obično dostupne na kastiljskom španjolskom. Isto je tako moguće pronaći informacije na službenim jezicima autonomnih zajednica.

Na nekim se web-mjestima određene informacije pružaju i na engleskom jeziku.

Gdje mogu pronaći informacije o mirenju?

Upućujemo na preglede informacija „Mirenje u državama članicama – Španjolska” i „Pronađite izmiritelja – Španjolska”.

Porez na dodanu vrijednost

Kako se pružaju te informacije?

Španjolska porezna agencija pruža te informacije na svojemPoveznica se otvara u novom prozoruweb-mjestu.

Koje su primjenjive stope?

Španjolska porezna agencija pruža te informacije na svojemPoveznica se otvara u novom prozoruweb-mjestu.

Pravna pomoć

Što je pravna pomoć?

Na temelju članka 119. španjolskog Ustava, pravna pomoć jest postupak kojim se osobama koje mogu dokazati da ne posjeduju dostatna financijska sredstva dodjeljuje niz pogodnosti koje se uglavnom sastoje od oslobađanja plaćanja naknada odvjetnicima i pravnim zastupnicima te troškova koji proizlaze iz svjedočenja vještaka, jamstava itd.

Općenito, pravo na pravnu pomoć uključuje sljedeće pogodnosti:

– besplatno savjetovanje i upute prije početka postupka;

– pristup odvjetniku za uhićenu osobu ili zatvorenika;

– besplatnu obranu i zastupanje po odvjetniku i pravnom zastupniku tijekom sudskog postupka;

– besplatnu objavu obavijesti i oglasa koje se mora objaviti u službenim glasilima tijekom postupka;

– oslobođenje od plaćanja pologa za podnošenje žalbi;

– besplatnu pomoć vještaka tijekom postupka;

– besplatnu nabavu preslika, svjedočenja, instrumenata i javnobilježničkih potvrda;

– 80 % smanjenja naknada za određene javnobilježničke radnje;

– 80 % smanjenja naknada za određene radnje izvršene u vezi sa zemljišno-knjižnim i trgovačkim registrom.

Samo za prekogranične sporove (nakon izmjene Zakona o pravnoj pomoći Zakonom 16/2005 od 18. srpnja 2005., čime je usklađen s Direktivom 2002/8/EZ) prethodno navedenim pravima dodane su sljedeće stavke:

  1. usluge tumačenja;
  2. prevođenje dokumenata;
  3. putni troškovi ako se zahtijeva osobna nazočnost osobe;
  4. odvjetnička obrana i zastupanje po pravnom zastupniku čak i kad to nije potrebno, ako sud to zahtijeva kako bi se zajamčila jednakost stranaka.

Tko može zatražiti pravnu pomoć?

Općenito, pravnu pomoć mogu zatražiti građani koji su uključeni ili će pokrenuti bilo kakvu vrstu pravnog postupka i koji ne posjeduju dostatna financijska sredstva za vođenje spora.

Smatra se da fizičke osobe ne posjeduju dostatna sredstva kada mogu dokazati da sve stavke njihovih godišnjih sredstava i prihoda, izračunane po domaćinstvu, ne premašuju dvostruku vrijednost javnog indeksa prihoda (IPREM) koji se primjenjuje u trenutku podnošenja zahtjeva.

Kako bi pravne osobe ispunile uvjete za pravnu pomoć, njihova oporeziva osnovica za porez na dobit mora biti niža od iznosa koji je jednak trostrukoj vrijednosti godišnjeg izračuna za IPREM.

U svakom slučaju, u obzir će se uzeti svi vanjski znakovi kojima se dokazuje stvarna financijska sposobnost podnositelja zahtjeva.

Postoje iznimke za fizičke osobe na temelju invaliditeta i/ili drugih obiteljskih okolnosti kojima se omogućuje povećanje prethodno navedenih ograničenja prihoda. (Na temelju dvadeset i osme dodatne odredbe Zakona o općem državnom proračunu (LPGE) za 2009., indeks IPREM za 2009. iznosio je 7381,33 EUR godišnje).

Konkretno, pravo na pravnu pomoć imaju sljedeći subjekti:

  1. španjolski građani, državljani drugih država članica Europske unije i svi stranci s boravištem u Španjolskoj, ako mogu dokazati da ne posjeduju dostatna financijska sredstva za pravni postupak;
  2. upravna tijela i zajedničke službe sustava socijalnog osiguranja;
  3. sljedeće pravne osobe, ako mogu dokazati da ne posjeduju dostatna financijska sredstva za pravni postupak:

neprofitne organizacije,

zaklade upisane u odgovarajućem upravnom registru.

  1. u radnim sporovima: sve zaposlene osobe i korisnici sustava socijalnog osiguranja;
  2. u kaznenim postupcima: svi građani, uključujući strance, koji mogu dokazati da ne posjeduju dostatna financijska sredstva za pravni postupak, čak i ako nezakonito borave u Španjolskoj, imaju pravo na pravnu pomoć te besplatnu obranu i zastupanje;
  3. u postupcima pred upravnim sudom: svi strani građani koji mogu dokazati da ne posjeduju dostatna financijska sredstva za pravni postupak, čak i ako nezakonito borave u Španjolskoj, imaju pravo na pravnu pomoć u svim postupcima koji se odnose na zahtjeve za azil i Zakon o stranim državljanima (uključujući prethodni upravni postupak).

Dodatne informacije

Zahtjevi za podnošenje zahtjeva za pravnu pomoć

Fizičke osobe:

Sve stavke godišnjih sredstava i prihoda dotične osobe, izračunane po domaćinstvu, ne smiju premašivati dvostruku vrijednost javnog indeksa prihoda (IPREM) koji se primjenjuje u trenutku podnošenja zahtjeva.

Povjerenstvo za pravnu pomoć može iznimno odlučiti dodijeliti pravo na pravnu pomoć ako sredstva premašuju dvostruku vrijednost indeksa IPREM, ali ne premašuju četverostruku vrijednost tog indeksa, te, na temelju okolnosti u obitelji podnositelja zahtjeva, broja uzdržavane djece ili članova obitelji, zdravstvenog stanja, invaliditeta, financijskih obveza, troškova koji nastanu zbog pokretanja postupka ili drugih okolnosti, a u svakom slučaju ako je podnositelj zahtjeva odgovoran za veliku obitelj posebne kategorije.

Pravni postupak vodi se radi obrane prava i interesa stranke.

Pravne osobe:

Pravna osoba mora biti neprofitna organizacija ili zaklada upisana u odgovarajući upravni registar.

Oporeziva osnovica za porez na dobit mora biti niža od iznosa koji je jednak trostrukoj vrijednosti godišnjeg izračuna za IPREM.

Stupanjem na snagu Organskog zakona 1/2004 od 28. prosinca 2004. o sveobuhvatnim zaštitnim mjerama protiv nasilja na temelju spola (Ley Orgánica 1/2004 de Medidas de Protección Integral contra la Violencia de Género), ženama koje su žrtve nasilja na temelju spola odmah se dodjeljuje puna pravna pomoć, ne samo u svim pravnim postupcima već i u postupcima pred upravnim sudom (policijske istrage stoga su uključene) zbog nasilja na temelju spola, i to sve do donošenja presude, bez potrebe prethodnog podnošenja zahtjeva za pravnu pomoć. To znači da postojanje pravne pomoći nikada ne ometa pravo na obranu i učinkovitu sudsku zaštitu, koji se žrtvi nude bez obzira na to je li zahtjev za pravnu pomoć podnesen. Međutim, navedeno se temelji na shvaćanju da se takva pravna pomoć pruža samo ako dotična stranka može dokazati, a posteriori ili tijekom pravnog postupka, da okolnosti na temelju kojih ima pravo na pravnu pomoć stvarno postoje, u skladu s općim pravilima sadržanim u Zakonu o pravnoj pomoći i pratećim propisima, kako je u tu svrhu izmijenjen šestom završnom odredbom Organskog zakona 1/2004.

Kada stranka koja je izgubila spor mora platiti troškove postupka?

Člancima 394. do 398. Zakona o parničnom postupku obuhvaćeno je plaćanje troškova u parničnim postupcima.

U postupcima za deklaratornu presudu troškove u prvom stupnju plaća stranka čiji su tužbeni zahtjevi u cijelosti odbačeni, osim ako u dotičnom predmetu treba razjasniti ozbiljne stvarne ili pravne dvojbe.

Ako se tužbeni zahtjevi prihvate ili djelomično odbace, svaka stranka plaća svoje troškove i polovinu zajedničkih troškova, osim ako postoje razlozi da ih mora platiti jedna od stranaka zbog obijesnog parničenja.

Ako troškove mora platiti stranka koja je izgubila spor, ta je osoba obvezna platiti, za dio troškova odvjetnika i drugih pravnika koji ne podliježu naknadama ili tarifama, samo ukupan iznos od najviše jedne trećine predmetnoga iznosa za svaku stranku u postupku koje su primile takvu odluku. Samo u tu svrhu zahtjevi čija se vrijednost ne može odrediti vrednuju se na iznos od 18 000 EUR, osim ako sud odredi drukčije zbog složenosti predmeta.

Odredbe iz prethodnog stavka ne primjenjuju se ako sud smatra da je stranka u postupku kojoj je naloženo plaćanje troškova kriva za obijesno parničenje.

Ako stranka kojoj je naloženo plaćanje troškova ima pravo na pravnu pomoć, obvezna je platiti troškove obrane protustranke samo u slučajevima posebno određenim u Zakonu o pravnoj pomoći.

Troškovi se ni u kakvim okolnostima ne nameće Uredu državnog odvjetnika u postupcima u kojima je taj Ured stranka u postupku.

Naknade za vještake

Vještaci koji se upotrebljavaju u postupcima nazivaju se „peritos”. Registar pravnih vještaka može se naći na svakom Visokom sudu.

Člankom 241. stavkom 1. podstavkom 4. Zakona o parničnom postupku obuhvaćene su, kao posebna stavka koju treba uključiti u obračun troškova, „naknade vještacima i druga plaćanja koja je eventualno potrebno izvršiti osobama koje sudjeluju u postupku”. To se odnosi na troškove osoba koje, iako nisu stranka u postupku, imaju određene izdatke zbog pojavljivanja u postupku kako bi pružile neke usluge.

Člankom 243. Zakona o parničnom postupku propisano je da u svim postupcima i pravnim radnjama troškove izračunava službenik suda koji je odlučivao u predmetu ili o žalbi. U izračun se ne uključuju sve pristojbe za naloge i dokumenti u vezi s postupkom koji su nepotrebni, suvišni ili nezakoniti ili stavke u naknadama odvjetnicima koje nisu detaljno navedene ili koje se odnose na naknade koje nisu zarađene u pravnom postupku.

Sudski službenik smanjit će iznos naknada odvjetnicima i drugim pravnicima koji ne podliježu naknadama ili tarifama ako tražene naknade premašuju trećinu predmetnoga iznosa i ako nije utvrđeno da je stranka u postupku kojoj je naloženo plaćanje troškova kriva za obijesno parničenje.

Ne uzimaju se u obzir ni troškovi pravnih radnji ili drugih postupaka za koje je stranci koja je dobila spor naloženo da ih plati u odluci o troškovima u glavnom postupku.

Naknade za prevoditelje i sudske tumače

Ne postoji službena tarifa koja se primjenjuje na usluge sudskih tumača i prevoditelja. Sudski tumači mogu sami odrediti naknade koje naplaćuju za svoje usluge tumačenja, ali su obvezni o svojim tarifama obavijestiti ured za tumačenje i odgovarajuću vladinu poddelegaciju. Te se informacije moraju dostaviti u siječnju svake godine.

Srodne poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruŠpanjolska vladina agencija za poreze/PDV

Povezani privitci

Izvješće Španjolske o transparentnosti troškovaPDF(640 Kb)en

Posljednji put ažurirano: 12/03/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Troškovi postupka - Hrvatska

Troškovi odvjetnika

Troškovi kaznenog postupka

Troškovi prekršajnog postupka

Troškovi parničnog postupka

Troškovi ovršnih postupaka


Troškovi odvjetnika

Na temelju odredaba Zakona o odvjetništvu Hrvatska odvjetnička komora, uz suglasnost ministra pravosuđa, utvrđuje i donosi Poveznica se otvara u novom prozoruTarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tarifa određuje način vrednovanja, obračunavanja i plaćanja odvjetničkih usluga i izdataka koje su stranke dužne platiti odvjetniku ili odvjetničkom društvu za radnje obavljene po punomoći ili rješenju nadležnog tijela, temeljem Zakona o odvjetništvu.

Troškovi zastupanja su odvjetničke usluge, uvećane za porez na dodanu vrijednost i izdaci potrebni za izvršenje posla. Troškove zastupanja dužan je platiti naručitelj usluge (stranka).

Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika posebno uređuje pitanje naknade troškova za različite vrste postupka ( kazneni i prekršajni, parnični itd.).

Za svaku izvršenu radnju odvjetnik je dužan držati se Tarife i dužan je stranci izdati račun.

Za posebno stručno i specijalističko znanje, koje zahtijeva obrađeni predmet, osobitu težinu predmeta ili posebnu odgovornost za obavljeni rad, tarifne stavke mogu se povisiti za 100%.

Posebna stručnost i specijalističko znanje priznaje se osobito prilikom složenih sporova ili postupaka ili posebnih vrsta ugovora, kada se radi o potrebi poznavanja ili proučavanja stranog prava, ili pravne literature, proučavanja ili obrađivanja stručnih pitanja iz područja tehnike, kemije, tehnologije, prirodnih i fizičkih znanosti, medicine, društvenih znanosti, i upotrebe stranog jezika i sl.

Uzimajući u obzir sve okolnosti obavljenog posla i koristi koje ima stranka, pojedine tarifne stavke odvjetnik može i sniziti za 50%.

Kodeks odvjetničke etike obvezuje odvjetnika da stranku upozna s približnim iznosom troškova zastupanja i upozori je na mogućnost da troškovi koji će joj biti određeni na teret protivne stranke budu manji od njegova računa.

Troškovi kaznenog postupka

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13 i 145/13, 152/14, 70/17, u daljnjem tekstu ZKP/08), definira troškove kaznenog postupka te navodi da se troškovima imaju smatrati izdaci od započinjanja kaznenog postupka do njegova završetka, izdaci za dokazne radnje prije početka kaznenog postupka te izdaci za pružanje pravne pomoći. Troškovi, kaznenog postupka obuhvaćaju

  1. troškove za svjedoke, vještake, tumače i stručne osobe, troškove tehničkog snimanja, troškove prepisivanja zvučnih snimki i troškove očevida, troškove kopiranja ili snimanja spisa ili dijela spisa,
  2. podvozne troškove okrivljenika,
  3. izdatke za dovođenje okrivljenika ili uhićene osobe,4) podvozne i putne troškove službenih osoba,
  4. podvozne i putne troškove službenih osoba,
  5. troškove liječenja okrivljenika koji nema pravo na zdravstvenu zaštitu dok se nalazi u pritvoru ili istražnom zatvoru ili zdravstvenoj ustanovi na temelju odluke suda te troškove porođaja,
  6. paušalnu svotu,
  7. nagradu i nužne izdatke branitelja, nužne izdatke privatnog tužitelja i oštećenika kao tužitelja i njihovih zakonskih zastupnika te nagradu i nužne izdatke njihovih opunomoćenika,
  8. nužne izdatke oštećenika i njegova zakonskog zastupnika te nagradu i nužne izdatke njegova opunomoćenika.

Troškovi kaznenog postupka pobrojani pod točkama 1. do 5. isplaćuju se iz sredstava tijela koje vodi postupak, a naplaćuju se kasnije od osoba koje su ih dužne nadoknaditi, osim onih koji su nastali u tijelima koja se financiraju iz državnog proračuna te nužni izdaci postavljenog branitelja i postavljenog opunomoćenika oštećenika kao tužitelja u postupku zbog kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti.

Okrivljenik, oštećenik, oštećenik kao tužitelj, privatni tužitelj, branitelj, zakonski zastupnik, opunomoćenik, svjedok, vještak, tumač i stručna osoba bez obzira na ishod kaznenog postupka, podmiruju troškove svog dovođenja, odgode dokazne radnje ili rasprave i druge troškove postupka koje su prouzročili svojom krivnjom te razmjerni dio paušalne svote.

Kad sud okrivljenika proglasi krivim u presudi će mu naložiti da podmiri troškove kaznenog postupka, osim ako ne postoje uvjeti za oslobođenje od plaćanja troškova u cijelosti ili djelomično. Ako je sud više okrivljenika proglasio krivim odredit će koliki će dio troškova svaki od njih podmiriti, a ako to nije moguće odlučit će da svi podmire troškove solidarno.

Sud može u odluci kojom rješava o troškovima okrivljenika osloboditi obveze da naknadi u cijelosti ili djelomično troškove kaznenog postupka kao što su: troškovi za svjedoke, vještake, tumače i stručne osobe, troškove tehničkog snimanja, troškove prepisivanja zvučnih snimki i troškove očevida, troškove kopiranja ili snimanja spisa ili dijela spisa, podvozne troškove okrivljenika, izdatke za dovođenje okrivljenika ili uhićene osobe, podvozne i putne troškove službenih osoba, troškove liječenja okrivljenika koji nema pravo na zdravstvenu zaštitu dok se nalazi u pritvoru ili istražnom zatvoru ili zdravstvenoj ustanovi na temelju odluke suda te troškove porođaja, paušalnu svotu te nagradu i nužne izdatke postavljenog branitelja. Ako se te okolnosti utvrde nakon donošenja odluke o troškovima, predsjednik vijeća može posebnim rješenjem osloboditi okrivljenika dužnosti naknade troškova kaznenog postupka. Sud može od okrivljenika zatražiti dostavljanje potvrde o imovinskom stanju i prihodima od porezne uprave.

Međutim, ako se deset godina od pravomoćnosti odluke o troškovima kaznenog postupka sazna da je imovinsko stanje osuđenika takvo da je u mogućnosti u cijelosti ili djelomično naknaditi troškove kaznenog postupka, uključujući i troškove postavljenog branitelja, predsjednik vijeća, na prijedlog državnog odvjetnika, a nakon očitovanja osuđenika o prijedlogu, posebnim će rješenjem obvezati osuđenika na naknadu tih troškova u cijelosti ili djelomično.

ZKP/08 ne obvezuje u svakom slučaju okrivljenika na naknadu troškova postupka. U slučaju da se kazneni postupak obustavi, ili ako se donese presuda kojom se okrivljenik oslobađa optužbe ili se optužba odbija, troškovi kaznenog postupka te nužni izdaci okrivljenika i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

Privatni tužitelj i oštećenik kao tužitelj obvezni su naknaditi troškove kaznenog postupka, nužne izdatke okrivljenika te nužne izdatke i nagradu njegova branitelja ako je postupak završen presudom kojom se okrivljenik oslobađa optužbe, ili presudom kojom se optužba odbija, ili rješenjem o obustavi postupka, osim ako je postupak obustavljen, odnosno ako je donesena presuda kojom se optužba odbija zbog smrti okrivljenika ili zato što je nastupila zastara kaznenog progona zbog odugovlačenja postupka koje se ne može pripisati u krivnju oštećenika kao tužitelja ili privatnog tužitelja. Ako je postupak obustavljen zbog odustajanja od tužbe ili kaznenog progona, okrivljenik i privatni tužitelj ili oštećenik kao tužitelj mogu se nagoditi o svojim međusobnim troškovima. Ako ima više privatnih tužitelja ili oštećenika kao tužitelja, troškove će solidarno podnositi svi.

Propisi koji uređuju troškove postupka – zakonska osnova

U odnosu na kazneni postupak informacije o troškovima postupka mogu se naći u Glavi X., člancima 145. do 152. Poveznica se otvara u novom prozoruZKP/08, Poveznica se otvara u novom prozoruZakonu o odvjetništvu, u Poveznica se otvara u novom prozoruTarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, te u Poveznica se otvara u novom prozoruZakonu o sudskim pristojbama (ako se kazneni postupak vodi po privatnoj tužbi, platit ćete 250,00 HRK sudske pristojbe za tužbu).

On line informacije o troškovima postupka

Svi navedeni zakoni mogu se naći u službenom listu Republike Hrvatske, Poveznica se otvara u novom prozoruNarodnim novinama ili na stranicama Poveznica se otvara u novom prozoruHrvatske odvjetničke komore.

Porez na dodanu vrijednost

Odvjetnici su obveznici poreza na dodanu vrijednost, sukladno čemu i njihove usluge podliježu poreznoj obvezi. Na svaki račun koji odvjetnik izda obračunava se porezna stopa od 25% na ime poreza na dodanu vrijednost. Bitno je napomenuti da tablice koje propisuje Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ne uključuju PDV nego se on obračunava po izdavanju računa.

Troškovi u prekršajnom postupku

Troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju:

  • troškove tužitelja nastali utvrđivanjem prekršaja upotrebom tehničkih sredstava ili provođenjem potrebnih analiza i vještačenja,
  • sve troškove suda koje je unaprijed iz svojih proračunskih sredstava isplatio tijekom vođenja postupka (troškovi svjedoka, vještaka, tumača, drugih stručnih osoba, očevida, dovođenja okrivljenika i drugih osoba, putni troškovi i naknade službenih osoba i dr.),
  • paušalni iznos troškova prekršajnog postupka:

a) tijela postupka kada vode postupak,

b) općinskog suda kada odlučuje o prigovoru na obavezni prekršajni nalog

c) Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika.

  • troškove liječenja okrivljenika koji nema pravo na zdravstvenu zaštitu dok se nalazi u zadržavanju ili zdravstvenoj ustanovi na temelju odluke suda,
  • putne troškove okrivljenika,
  • nužne izdatke oštećenika i oštećenika tužitelja te njihovih zakonskih zastupnika i njihovih opunomoćenika,
  • nužne izdatke i nagradu branitelja okrivljenika.

Paušalna se svota određuje u okvirima određenim posebnim propisom s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika.

Troškove postupka koje unaprijed isplati iz svojih proračunskih sredstava, sud naplaćuje kasnije od okrivljenika ili drugih osoba koje su dužne naknaditi ih prema odredbama ovoga Zakona.
Sud vodi poseban popis troškova. Osoba koja traži da joj se naknadi kakav trošak, sudu podnosi troškovnik s potrebnim podacima i dokazima o nastalom trošku.

Troškovi za prevođenja na jezike manjina u Republici Hrvatskoj koji nastanu primjenom odredaba Ustava i zakona o pravu pripadnika manjina u Republici Hrvatskoj na uporabu svog jezika neće se naplaćivati od osoba koje su prema ovom Zakonu dužne nadoknaditi troškove postupka.
Ministar nadležan za poslove pravosuđa potanje pravilnikom propisuje naknadu troškova u prekršajnom postupku.

Obveznik plaćanja troškova i odlučivanje o troškovima postupka regulirano je čl. 139. i 140. – izvod iz Poveznica se otvara u novom prozoruPrekršajnog zakona („Narodne novine 107/07, 39/13 i 157/13).

Troškovi parničnog postupka

Parnične troškove čine izdaci učinjeni u tijeku ili u povodu postupka. Pojedini troškovi, kao što su sudske pristojbe, vezani su uz funkcioniranje tijela koje provodi postupak, dok su drugi troškovi, kao što su troškovi vještačenja ili prevođenja, vezani uz trošak koji se plaća vještaku ili sudskom tumaču. Također u troškove postupka ulaze i naknade putnih troškova i troškova za prehranu i prenoćište te naknada izmakle zarade svjedoku, dok se najveći dio troškova odnosi na troškove zastupanja stranaka u postupku po punomoćniku odvjetniku.

Većina je odredbi o parničnim troškovima u građanskim postupcima sadržana u Poveznica se otvara u novom prozoruZakonu o parničnom postupku, uključujući troškove postupka za osiguranje dokaza (članak 168. ZPP-a), troškove postavljanja zahtjeva za mirno rješenje spora u odštetnim parnicama ili troškove koje je imala stranka koja radi zaštite svojih subjektivnih prava namjerava pokrenuti parnični postupak, no prije te radnje mora podnijeti zahtjev za mirno rješenje spora (članak 186.a ZPP-a).

Te troškove u pravilu podmiruje stranka koja je podnijela prijedlog, a može ih naknadno ostvarivati kao dio parničnih troškova, prema uspjehu u parnici.

Parnični troškovi učinjeni u tijeku postupka odnose se na one troškove koji su potrebni radi dokazivanja određenih činjenica (troškovi izvođenja dokaza, troškovi dolaska svjedoka) i troškovi zastupanja.

Svim ovim troškovima zajedničko je da njihova naknada od strane protivne strane u sporu ovisi o uspjehu u postupku. Svaka strana načelno prethodno sama podmiruje troškove koje je uzrokovala svojim radnjama (članak 152. ZPP-a), dok će po završetku postupka ona strana spora koja u cijelosti uspije u sporu, imati pravo na naknadu troškova postupka u cijelosti (članak 154. ZPP-a). Ali i ovdje treba voditi računa o tome da su ti troškovi bili potrebni radi vođenja parnice, jer ta strana ima pravo na naknadu samo tih troškova (članak 155. ZPP-a).

Kada se radi o djelomičnom uspjehu u postupku tada sud može, s obzirom na postignuti uspjeh, odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove ili da jedna stranka nadoknadi drugoj i umješaču razmjeran dio troškova.

Sud može odlučiti da jedna stranka nadoknadi sve troškove koje su protivna stranka i njezin umješač imali ako protivna stranka nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi.

Dva osnovna načela koja prate odluku o troškovima parničnog postupka su načelo uspjeha (causae) i načelo krivnje (culpe).

Stranka koja je troškove prouzročila svojom krivnjom ili slučajem koji joj se dogodio, nema pravo na naknadu troškova od protivne strane, bez obzira na uspjeh u postupku (članak 156. ZPP-a).

Pravo na troškove u slučaju povlačenja tužbe, suparničarstva, te završetka spora sklapanjem sudske nagodbe regulirani su čl. 158. stavak 1. ZPP-a, čl. 159. člankom 161. ZPP-a, te člankom 324 ZPP-a).

Trošak parničnog postupka, kao i sudska pristojba, određuje se sukladno vrijednosti predmeta spora koja je vrijedila u trenutku poduzimanja pojedine parnične radnje, a ne prema vrijednosti predmeta spora koja je eventualno vrijedila prilikom zaključenja glavne rasprave. Osim toga, troškovi parničnog postupka odmjeravaju se razmjerno uspjehu u odnosu na vrijednost predmeta spora koja je vrijedila u trenutku zaključenja glavne rasprave.

Obveza plaćanja sudske pristojbe regulirana je Poveznica se otvara u novom prozoruZakonom o sudskim pristojbama.

Pravo na oslobođenje od plaćanja troškova postupka i pravo na stručnu pravnu pomoć stranka ostvaruje na način i uz uvjete propisane posebnim propisom kojim se uređuje besplatna pravna pomoć (članak 172. ZPP-a).

O naknadi troškova odlučuje sud na određen zahtjev stranke, bez raspravljanja. Stranka je dužna u zahtjevu određeno navesti troškove za koje traži naknadu. Zahtjev za naknadu troškova stranka je dužna staviti najkasnije do završetka raspravljanja koje prethodi odlučivanju o troškovima, a ako je riječ o donošenju odluke bez prethodnog raspravljanja, stranka je dužna zahtjev za naknadu troškova staviti u prijedlogu o kojem sud treba da odluči. O zahtjevu za naknadu troškova sud će odlučiti u presudi ili rješenju kojim se završava postupak pred tim sudom. (članak 164. ZPP-a).

Odluka o troškovima sadržana u presudi može se pobijati samo žalbom na rješenje ako se istovremeno ne pobija i odluka o glavnoj stvari (članak 167. ZPP-a).

Troškovi ovršnog postupka

Troškovi ovršnog postupka su izdaci stranaka, suda i drugih sudionika u ovršnom postupku, učinjeni u ovršnom postupku ili u vezi s njim.

Poveznica se otvara u novom prozoruOvršni zakon sadrži relativno mali broj odredbi koje uređuju pitanje troškova postupka. Tako samo jedan članak govori isključivo o naknadi troškova ovršnog postupka (članak 14. OZ-a) i to o prethodnom snošenju troškova postupka, posljedicama nepostupanja stranaka u vezi s prethodnim plaćanjem troškova postupka, te odgovarajuću primjenu tih odredbi u postupcima osiguranja.

Odredbe koje bi omogućavale odluku suda o naknadi troškova ne nalaze se u OZ-u, već se na temelju članka 21. stavak 1. OZ-a na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku (ZPP-a).

Prema Poveznica se otvara u novom prozoruZakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima od 1. siječnja 2011. godine Financijska agencija (Fina, Agencija) provodi ovrhe na novčanim sredstvima poslovnih subjekata i građana, po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama, prema osobnom identifikacijskom broju ovršenika, bez njegove suglasnosti.

Sukladno čl. 8. Poveznica se otvara u novom prozoruPravilnika o vrstama i visini naknada za obavljanje poslova propisanih Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, Uprava Fine cjenikom određuje iznos naknada iz Pravilnika, a Ministar financija daje suglasnost na cjenik. Izvod iz Cjenika koji se odnosi na poslove Fine sukladno Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima možete se preuzeti na njihovim internet stranicama.

Troškove postupka u vezi s određivanjem i provedbom ovrhe i osiguranja prethodno snosi ovrhovoditelj odnosno predlagatelj osiguranja. Ovrhovoditelj odnosno predlagatelj osiguranja dužan je troškove postupka predujmiti u roku koji odredi sud.

Tako će kod ovrhe na pokretninama sud zaključkom pozvati ovrhovoditelja da u određenom roku predujmi troškove koji su potrebni za poduzimanje određenih ovršnih radnji (izlazak sudskog ovršitelja radi zapljene i procjene pokretnina, radi oduzimanja, otpremanja, povjeravanja na čuvanje sudu ili ovrhovoditelju ili trećoj osobi). Na navedeni zaključak ovrhovoditelj nema pravo žalbe i dužan je po njemu postupiti. Troškovi se predujmljuju na račun depozita suda.

Ako ovrhovoditelj ili predlagatelj osiguranja ne postupi po zaključku suda i ne predujmi troškove u roku koji je odredio sud, a bez tih troškova se ovrha ili osiguranje ne mogu provesti, sud će obustaviti ovrhu. Ako u roku koji je odredio sud ne budu predujmljeni troškovi o kojima ovisi poduzimanje neke radnje o kojoj ne ovisi provedba ovrhe, ta se radnja neće provesti (članak 14. stavak 2. OZ-a).

Kod provedbe ovrhe na nekretninama, jedna od ovršnih radnji je i određivanje vrijednosti nekretnine, koja se određuje zaključkom po slobodnoj ocjeni nakon održanog ročišta na kojemu će strankama biti omogućeno da se o tome izjasne i prilože odgovarajuće dokaze (članak 92. stavak 1. OZ-a). Međutim, svaka stranka može predložiti i utvrđivanje vrijednosti nekretnina vještačenjem po odgovarajućem sudskom vještaku. U tom slučaju obvezna je i predujmiti troškove vještačenja.

Osim općih odredbi o naknadi troškova ovršnog postupka, OZ sadrži odredbe o troškovima postupka u dijelu u kojem se uređuje ovrha na nekretninama i to određujući redoslijed namirenja prilikom podjele kupovnine.

Iz iznosa dobivenog prodajom namiruju se prvenstveno troškovi ovršnog postupka koji se tiču sudskih pristojbi i plaćenih predujmova za provedbu ovršnih radnji te porezi i druge pristojbe dospjele za posljednju godinu koje terete prodanu nekretninu. Istim troškovima dan je prioritet pred svim drugim potraživanjima, kako stranaka tako i ostalih sudionika u postupku (članak 113. stavak 1.točka 1. OZ-a).

Što se tiče pravnog položaja založnog vjerovnika kod ovrhe na nekretninama, sudska praksa zauzela je stav da osim stranaka i založni vjerovnik ima pravo na naknadu troškova postupka.

Za provođenje ovrhe nad nekretninama potrebno je angažiranje sudskog ovršitelja koji ima pravo na naknadu troškova. Tu se primjenjuju važeće odredbe ZPP-a o naknadi troškova (članak 155. ZPP-a propisuje koji se troškovi nadoknađuju, a članak 154. određuje način naknade troškova postupka).

Kako OZ ne sadrži odredbe o odlučivanju i visini troškova postupka, tijela koja odlučuju o troškovima primjenjuju opće odredbe ZPP-a koji propisuje da će, pri odlučivanju koji će se troškovi stranci nadoknaditi, sud uzeti u obzir samo troškove koji su bili potrebni radi vođenja postupka. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti, osobito vodeći računa o pravilima ZPP-a koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu (članak 155. ZPP-a).

Osim troškova zastupanja ovrhovoditelja po odvjetniku, kod ovrhe na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju pripada i pravo na naknadu troškova javnobilježničke nagrade.

Pravilnik o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku propisuje da za radnje javnog bilježnika u vezi zaprimanja prijedloga za ovrhu, izdavanja troškove predujmljuje ovrhovoditelj. Ako ovrhovoditelj ne postupi po zaključku suda i ne uplati potrebne predujmove, ovršni postupak se obustavlja (članak 14. stavak 2. OZ-a).

Okolnost da se pokretnine ne mogu prodati na dražbama te da je potraživanje ovrhovoditelja ostalo nenamireno, ne znači da ovrhovoditelj nije imao nužne troškove u samom postupku provođenja ovrhe.

Troškove postupka koji je sud pokrenuo po službenoj dužnosti prethodno predujmljuje sud iz svojih sredstava. OZ predviđa mogućnost pokretanja ovršnog postupka po služenoj dužnosti ako je to izrijekom određeno zakonom.

Javni bilježnici provode ovrhu na temelju vjerodostojnih isprava te imaju određene troškove kao što su javnobilježnička nagrada odnosno materijalni troškovi koji se mogu odnositi na troškove dostave ili poštanske usluge ili materijalne troškove papira i sl. te troškove sastava ovršnog prijedloga ako ga sastavlja odvjetnik. Iste troškove prethodno predujmljuje ovrhovoditelj.

Ovrhu na temelju ovršne isprave provode sudovi. U tom slučaju kao troškovi koje predujmljuje ovrhovoditelj javljaju se troškovi sudskih pristojbi, ali i troškovi sastava ovršnih prijedloga ako za to koriste odvjetnike.

Ovršenik odnosno protivnik osiguranja, dužni su ovrhovoditelju odnosno predlagatelju osiguranja naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu ili osiguranje (članak 14. stavak 4. OZ-a). Navedena zakonska odredba osnova je za donošenje odluke o troškovima postupka.

Za odlučivanje o troškovima koji su bili potrebni ovrhovoditelju rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ili prosljeđivanja prijedloga nadležnom sudu radi donošenja odluke i dostavljanja rješenja strankama ovisno o visini postavljenog zahtjeva, pripada javnobilježnička nagrada u jedinstvenom iznosu koji ovisi o visini tražbine, a na koju ima pravo zaračunati i PDV.

Slučajevi u kojima ovrhovoditelj nema pravo na naknadu troškova postupka regulirani su člankom 39. stavak 1. 2. i 3. OZ-a, te člankom 72. stavak 1. OZ-a).

Ovrhovoditelj ima pravo na naknadu troškova, neovisno o ishodu postupka, koje je protivna strana uzrokovala svojom krivnjom ili slučajem koji se njoj dogodio (članak 156. ZPP-a, koji se primjenjuje na temelju članka 21. stavak 1. OZ-a). Ova odredba u skladu je s odredbama ZPP-a koje uređuju pitanje naknade troškova postupka po principu krivnje.

Međutim i ovršenik (odnosno protivnik osiguranja) ima pravo na naknadu troškova postupka koje mu je ovrhovoditelj neosnovano prouzročio (članak 14. stavak 5. OZ-a).

Zahtjev za naknadu troškova podnosi se najkasnije u roku od 30 dana od dana završetka postupka (članak 14. stavak 6. OZ-a). O zahtjevu za naknadu troškova postupka donosi se odluka (bilo kao sastavni dio rješenja o ovrsi) bilo posebno rješenje koje ako postane pravomoćno, predstavlja ovršnu ispravu na temelju koje se može tražiti ovrha u nekom drugom ovršnom postupku.

Propisi koji uređuju troškove građanskog i ovršnog postupka:

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14)

Poveznica se otvara u novom prozoruOvršni zakon (Narodne novine, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17)

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine, broj 91/10 i 112/12)

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o sudskim pristojbama (Narodne novine, broj 118/18)

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o besplatnoj pravnoj pomoći (Narodne novine, broj 143/13)

Poveznica se otvara u novom prozoruTarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15)

Poveznica se otvara u novom prozoruPravilnik o privremenoj javnobilježničkoj tarifi (Narodne novine, broj 38/94, 82/94, 52/95, 115/212)

Poveznica se otvara u novom prozoruPravilnik o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku (Narodne novine, broj 8/11 i 114/12)

Poveznica se otvara u novom prozoruPravilnik o visini nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda u ostavinskom postupku (Narodne novine, broj 135/03)

Poveznica se otvara u novom prozoruPravilnik o tarifi za naknadu troškova i nagradu za obavljanje javne komisione djelatnosti (Narodne novine, broj 115/12)

Poveznica se otvara u novom prozoruPravilnik o vrstama i visini naknada za obavljanje poslova provedbe prodaje nekretnina i pokretnina u ovršnom postupku (Narodne novine, broj 156/14)

Poveznica se otvara u novom prozoruPravilnik o vrstama i visini naknada za obavljanje poslova propisanih Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine, broj 105/10, 124/11, 52/12 i 6/13)

Poveznica se otvara u novom prozoruPravilnik o naknadama za obavljanje službenih radnji izvan zgrade suda (Narodne novine, broj 38/14)

Svi navedeni zakoni i propisi mogu se naći u službenom listu Republike Hrvatske Narodnim novinama ili na stranicama strukovnih komora i FINA-e.

Posljednji put ažurirano: 03/06/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Troškovi postupka - Latvija

Na ovoj stranici pronaći ćete informacije o troškovima sudskih postupaka u Latviji.

Regulatorni okvir kojim su uređene naknade pravnih stručnjaka

1. Sudski izvršitelji

Naknade za usluge ovlaštenih sudskih izvršitelja (zvērināti tiesu izpildītāji) utvrđene su prema Poveznica se otvara u novom prozorupropisanim tarifama. Nije dopušteno ugovoriti naknadu koja se razlikuje od propisane tarife.

2. Odvjetnici

Osim ako pravnu pomoć pruža država, u Latviji nema fiksne naknade za usluge koje pružaju ovlašteni odvjetnici (zvērināti advokāti). Odvjetnik ugovara naknadu sa strankom.

U skladu s člankom 57. Poveznica se otvara u novom prozoruZakona o odvjetništvu (Advokatūras likums) ovlašteni odvjetnici sklapaju pisani sporazum sa strankom u kojem se navodi da će odvjetnik zastupati stranku u predmetu te se utvrđuje odgovarajuća naknada.

U slučaju spora i ako nema pisanog sporazuma, odvjetnička naknada može se naplatiti u dvostrukom iznosu u odnosu na iznos naveden u zakonodavstvu o plaćanju državne pravne pomoći te se mogu odrediti i drugi troškovi u skladu s ograničenjima iz navedenog zakonodavstva.

U članku 12. Poveznica se otvara u novom prozoruZakona o odvjetništvu navedeno je da u propisanim slučajevima država plaća odvjetničke naknade i druge povezane troškove. U zakonodavstvu kojim se uređuje državna pravna pomoć (Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o državnoj pravnoj pomoći (Valsts nodrošinātās juridiskās palidzības likums) i Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o kaznenom postupku) (Kriminālprocesa likums)) utvrđene su okolnosti u građanskim, upravnim i kaznenim postupcima u kojima pravnu pomoć plaća država.

Država plaća troškove i izdatke pružatelja pravne pomoći u skladu s Poveznica se otvara u novom prozoruUredbom Kabineta ministara br. 1493 od 22. prosinca 2009. o pravilima u pogledu područja primjene državne pravne pomoći, iznosa, povezanih troškova i postupka njihova plaćanja. U uredbi su navedene fiksne naknade (određeni iznos ili satnica) koje država plaća pružateljima pravne pomoći u skladu s utvrđenim postupkom. Vidjeti i odgovore na pitanja u nastavku.

Fiksni troškovi

Fiksni troškovi u građanskim postupcima

Fiksni troškovi stranaka u građanskim postupcima

Fiksni troškovi stranaka uključuju državne naknade, registarske naknade i troškove povezane s razmatranjem predmeta.

Faza građanskog postupka u kojoj je potrebno platiti fiksne troškove

Uz zahtjev sudu potrebno je priložiti potvrde o plaćanju državnih naknada i ostalih sudskih troškova u skladu s postupcima propisanima zakonom.

Naknada za rad suda (državna naknada) i registarska naknada uplaćuju se u Državnu riznicu sa sljedećim podacima:

  • Primatelj: Državna riznica (Valsts kase)
  • Porezni broj primatelja: 90000050138
  • Broj računa primatelja: LV55TREL1060190911200
  • Banka primatelja: Državna riznica (Valsts kase)
  • Identifikacijska oznaka banke: TRELLV22
  • Poruka: ovdje bi trebalo navesti podatke o predmetu.

Naknade za obradu predmeta moraju se platiti prije razmatranja predmeta.

Naknade za svjedoke i vještake (za vršenje pregleda i ispitivanje svjedoka na mjestu događaja) i troškove za dostavu sudskih poziva i objavu obavijesti u novinama te jamstvo za zahtjeve mora platiti stranka koja podnosi zahtjev prije razmatranja predmeta.

Stranka koja podnosi zahtjev mora platiti sljedeće troškove prije razmatranja predmeta:

  • naknade za svjedoke i vještake,
  • troškove povezane s ispitivanjem svjedoka i pregledima na mjestu događaja,
  • troškove izdavanja i dostave sudskih poziva,
  • troškove povezane s pronalaženjem tuženika,
  • troškove objave obavijesti u novinama,
  • troškove jamstva za zahtjev.

Iznose povezane s donošenjem odluke na okružnom ili općinskom sudu (rajona (pilsētas) tiesa) ili na regionalnom sudu (apgabaltiesa) moraju se uplatiti na račun sudske uprave:

  • Primatelj: Sudska uprava (Tiesu administrācija)
  • Broj računa primatelja: LV51TREL2190458019000
  • Porezni broj primatelja: 90001672316
  • Banka primatelja: Državna riznica (Valsts kase)
  • Identifikacijska oznaka banke: TRELLV22
  • Ostale pojedinosti o plaćanju koje treba navesti: 21499 (oznaka svrhe uplate) i druge podatke o predmetu, kao što su broj predmeta, ime tuženika te podatak o tome je li tuženik fizička ili pravna osoba.

Fiksni troškovi u kaznenim postupcima

Fiksni troškovi za stranke u kaznenim postupcima

Tuženici u kaznenim postupcima ne plaćaju troškove. U Poveznica se otvara u novom prozoruZakonu o kaznenom postupku (Kriminālprocesa likums) nisu predviđene naknade u kaznenim postupcima. U stavku 8. prijelaznih odredbi tog zakona navedeno je da se privatne tužbe pokrenute u okviru kaznenog postupka prije nego što je zakon stupio na snagu sada tretiraju kao zahtjevi za naknadu štete. Ako privatni tužitelj nije žrtva ili ako tuženik nije optuženik, privatna se tužba provodi u skladu sa Poveznica se otvara u novom prozoruZakonom o građanskom postupku (Civilprocesa likums). Mjesec dana nakon stupanja zakona na snagu, službenik nadležan za postupak (procesa virzītājs) obavješćuje o tome stranke.

Faza kaznenog postupka u kojoj je potrebno platiti fiksne troškove

Vidjeti prethodno navedeni odgovor na pitanje o fiksnim troškovima za stranke u kaznenim postupcima.

Fiksni troškovi u postupcima pred Ustavnim sudom

Fiksni troškovi za stranke u postupcima pred Ustavnim sudom

Ni u jednoj fazi postupka pred Ustavnim sudom ne plaćaju se sudske naknade.

Faza postupka pred Ustavnim sudom u kojoj je potrebno platiti fiksne troškove

Ni u jednoj fazi postupka pred Ustavnim sudom ne plaćaju se sudske naknade.

Prethodne informacije koje su pravni zastupnici obvezni pružiti

Prava i obveze stranaka

U skladu sa stavkom 2.2. Poveznica se otvara u novom prozorulatvijskoga Kodeksa odvjetničke etike (Latvijas Zvērinātu advokātu Ētikas kodekss) odvjetnici su dužni davati mišljenja o predmetu na profesionalan i jasan način te pružati odgovarajuću pravnu pomoć. Nadalje, u stavku 3.1. kodeksa navedeno je da odvjetnici ne smiju raditi na predmetima za koje nisu osposobljeni ili u vezi s kojima nisu sposobni primjereno obavljati svoje dužnosti. Prema tome, prije prihvaćanja rada na predmetu odvjetnik je dužan upoznati se s okolnostima predmeta i dati svoje mišljenje. U Poveznica se otvara u novom prozoruZakonu o odvjetništvu propisane su i dužnosti ovlaštenih odvjetnika: na primjer, pri obrani i zastupanju prava i legitimnih interesa osobe koja je zatražila pravnu pomoć dužni su se koristiti svim sredstvima i metodama propisanima zakonom.

Troškovi postupka

Gdje mogu pronaći informacije o troškovima postupka u Latviji?

Informacije o troškovima postupka možete pronaći u zakonima i uredbama Kabineta ministara na internetu i u informativnim lecima na sudovima.

Na kojim je jezicima moguće dobiti informacije o troškovima postupka u Latviji?

Informacije o troškovima postupka koji se plaćaju pri podnošenju zahtjeva (bez specifičnih iznosa) dostupne su na svim jezicima EU-a na web-mjestu Poveznica se otvara u novom prozoruEuropske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima (vidjeti odjeljak „Pokretanje postupka pred sudom”).

Gdje mogu pronaći informacije o mirenju?

Informacije o mirenju možete pronaći na web-mjestu Poveznica se otvara u novom prozoruMediācija.lv.

Gdje mogu pronaći dodatne informacije o troškovima?

Web-mjesto s informacijama o troškovima

Informacije o troškovima dostupne su na Poveznica se otvara u novom prozoruportalu latvijskih sudova.

Postoji i službeno web-mjesto Poveznica se otvara u novom prozoruMinistarstva pravosuđa na kojem su dostupne informacije o sudovima, sudskim postupcima, presudama upravnih i drugih sudova i ostale razne informacije.

Gdje mogu pronaći informacije o prosječnom trajanju raznih postupaka?

Informacije o trajanju postupaka dostupne su u statističkim izvješćima o radu sudova na web-mjestu Poveznica se otvara u novom prozoruSudskog informacijskog sustava (Tiesu informācijas sistēma).

Gdje mogu pronaći informacije o prosječnom ukupnom trošku određenog postupka?

Nisu dostupni podaci o prosječnom ukupnom trošku pojedinih postupaka.

Porez na dodanu vrijednost

Gdje se mogu dobiti te informacije?

Državne i sudske naknade izuzete su od PDV-a.

Koliko iznose primjenjive stope?

Državne i sudske naknade izuzete su od PDV-a.

Pravna pomoć

Primjenjivi prag dohotka u području građanskog pravosuđa

U skladu sa Poveznica se otvara u novom prozoruZakonom o državnoj pravnoj pomoći (Valsts nodrošinātās juridiskās palidzības likums) država dodjeljuje pravnu pomoć osobama:

  • kojima je priznat status siromašnih osoba ili osoba s niskim primanjima u skladu s mjerodavnim postupcima propisanima zakonom,
  • koje su se iznenada našle u situacijama i materijalnim okolnostima zbog kojih su spriječene zaštiti svoja prava (na primjer, kao posljedica događaja više sile ili drugih nepredvidivih okolnosti),
  • koje su potpuno ovisne o državnim ili lokalnim tijelima.

Ako zbog svoje posebne situacije, materijalnih okolnosti ili visine dohotka ne mogu sami osigurati pravnu zaštitu, državna se pravna pomoć dodjeljuje i osobama koje:

  • imaju pravo na pravnu pomoć Republike Latvije na temelju međunarodnih obveza Latvije,
  • imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u državi članici Europske unije, u slučaju prekograničnih sporova.

Državna pravna pomoć dodjeljuje se i u upravnim postupcima (žalbama na odluke o azilu, odluke o nalozima o repatrijaciji i odluke o preispitivanju naloga o protjerivanju).

Zahtjeve za pravnu pomoć razmatra Poveznica se otvara u novom prozoruUred za pravnu pomoć (Juridiskās palīdzības administrācija), koji odlučuje dodijeliti ili odbiti pravnu pomoć te o tome obavješćuje podnositelja zahtjeva.

Primjenjivi prag dohotka u području kaznenog pravosuđa za tuženike

U skladu s člancima od 17. do 19. Poveznica se otvara u novom prozoruZakona o državnoj pravnoj pomoći osobe koje imaju pravo na obranu u kaznenom postupku mogu zatražiti pravnu pomoć u bilo kojem trenutku prije nego što konačna sudska presuda postane pravomoćna. U kaznenom postupku državnom se pravnom pomoći osigurava savjetovanje, pomoć pri pripremi postupovnih dokumenata te zastupanje u prethodnom postupku i tijekom suđenja. U određenim okolnostima predviđenima u Poveznica se otvara u novom prozoruZakonu o kaznenom postupku država imenuje odvjetnika koji zastupa tuženika.

U skladu s člankom 20. Poveznica se otvara u novom prozoruZakona o kaznenom postupku svaka osoba osumnjičena ili optužena za počinjenje kaznenog djela ima pravo braniti se, odnosno pravo znati za koje je kazneno djelo osumnjičena ili optužena te pravo odabrati način obrane. Te osobe mogu ostvariti to pravo postupajući u vlastito ime ili imenovanjem zastupnika po vlastitom izboru. Zastupnik može biti ovlašteni odvjetnik. Zakonom su propisani slučajevi u kojima je zastupanje po ovlaštenom odvjetniku obvezno. Ako optuženik nema dovoljno sredstava za angažiranje ovlaštenog odvjetnika i ako ne postigne sporazum s odvjetnikom koji ga je spreman zastupati, država intervenira i nalaže plaćanje troškova obrane iz državnih sredstava te određuje koliki dio tog iznosa, ako je to slučaj, plaća optuženik.

U skladu s člankom 80. Poveznica se otvara u novom prozoruZakona o kaznenom postupku optuženik može sklopiti sporazum s odvjetnikom ili to može učiniti netko drugi u njegovo ime. Službenik nadležan za postupak (procesa virzītājs) ne može sklopiti takav sporazum niti angažirati određenog odvjetnika, ali mora optuženiku osigurati potrebne informacije te mu dati priliku da kontaktira s odvjetnikom. Ako optuženik nije sklopio sporazum, a zastupanje je po odvjetniku obvezno, ili u drugim slučajevima u kojima optuženik želi zastupnika, službenik nadležan za postupak traži od višeg ovlaštenog odvjetnika da odredi branitelja. U roku od tri radna dana od primitka zahtjeva od službenika nadležnog za postupak viši odvjetnik mora službeniku priopćiti ime imenovanog odvjetnika.

U članku 81. Poveznica se otvara u novom prozoruZakona o kaznenom postupku kojim se uređuju posebni postupovni koraci, navedeno je da ako sporazum o obrani nije sklopljen ili ako imenovani odvjetnik ne može sudjelovati u raznim fazama postupka, službenik nadležan za postupak mora imenovati odvjetnika za obranu u svakoj fazi postupka (svim istragama u kojima je optuženik uključen) iz popisa odvjetnika koji je pripremio viši odvjetnik za područje nadležnosti suda.

Nadalje, u skladu s člankom 84. stavkom 2. Poveznica se otvara u novom prozoruZakona o kaznenom postupku ako osoba nije sklopila sporazum u vezi sa svojom obranom, iznos i postupak plaćanja naknada i troškova za usluge odvjetnika koji pruža državnu pravnu pomoć određuje Kabinet ministara (vidjeti Poveznica se otvara u novom prozoruUredbu Kabineta ministara br. 1493 od 22. prosinca 2009. o pravilima u pogledu područja primjene državne pravne pomoći, iznosa, povezanih troškova i postupka njihova plaćanja).

Primjenjivi prag dohotka u području kaznenog pravosuđa za žrtve

U kaznenim postupcima žrtve mogu dobiti državnu pravnu pomoć, odnosno zastupnika imenovanog u skladu s postupkom utvrđenim u Poveznica se otvara u novom prozoruZakonu o kaznenom postupku i u slučajevima iz tog zakona.

Osim toga, u članku 104. stavku 5. Poveznica se otvara u novom prozoruZakona o kaznenom postupku navedeno je da službenik nadležan za postupak može odlučiti imenovati odvjetnika za zastupanje maloljetnika u sljedećim slučajevima:

  • ako je zaštita prava i interesa maloljetnika otežana ili se iz drugog razloga ne može osigurati,
  • ako je član obitelji maloljetnika (majka, otac ili skrbnik, baka ili djed, odrasli brat ili sestra) s kojim maloljetnik živi ili koji o maloljetniku skrbi ili predstavnik institucije za zaštitu prava djece ili predstavnik nevladine udruge koja osigurava zaštitu prava djece podnio obrazloženi zahtjev.

U iznimnim okolnostima ako u kaznenom postupku nije moguće drukčije osigurati zaštitu prava i interesa žrtve koja ima status siromašne osobe ili osobe s niskim primanjima, službenik nadležan za postupak može odlučiti imenovati odvjetnika za zastupanje te osobe. Stope odvjetničkih naknada i postupak plaćanja u tim slučajevima utvrđuje Kabinet ministara (vidjeti Poveznica se otvara u novom prozoruUredbu Kabineta ministara br. 1493 od 22. prosinca 2009. o pravilima u pogledu područja primjene državne pravne pomoći, iznosa, povezanih troškova i postupka njihova plaćanja).

Država zatim dodjeljuje pravnu pomoć osobi kojoj je priznat status žrtve (pomoć pri pripremi postupovnih dokumenata te zastupanje u prethodnom postupku i tijekom suđenja).

Drugi uvjeti povezani s dodjelom pravne pomoći žrtvama

Vidjeti prethodno navedene informacije o primjenjivom pragu dohotka u području kaznenog pravosuđa za žrtve.

Drugi uvjeti povezani s dodjelom pravne pomoći tuženicima

Vidjeti prethodno navedene informacije o primjenjivom pragu dohotka u području kaznenog pravosuđa za tuženike.

Besplatni sudski postupak

Sljedeće su osobe izuzete od plaćanja sudskih troškova državi:

  • tužitelji u zahtjevima zaposlenika za isplatu naknade za rad i drugim zahtjevima koji su rezultat zakonitih radnih odnosa ili su s njima povezani,
  • tužitelji u zahtjevima povezanima s ugovorima o obavljanju posla ako tužitelj služi zatvorsku kaznu,
  • tužitelji u zahtjevima povezanima s tjelesnim ozljedama koje imaju za posljedicu sakaćenje, narušavanje zdravlja ili smrt,
  • tužitelji u zahtjevima za naplatu tražbina za uzdržavanje djeteta ili roditelja i zahtjevima za utvrđivanje očinstva ako je zahtjev podnesen istovremeno sa zahtjevom za naplatu uzdržavanja djeteta,
  • podnositelji zahtjeva povezanih s priznavanjem ili priznavanjem i izvršenjem strane odluke o naplati tražbina za uzdržavanje djeteta ili roditelja,
  • tužitelji u zahtjevima za naknadu materijalnog gubitka i moralne štete koji su rezultat kaznenog djela,
  • tužitelji, državne ili lokalne vlasti te osobe koje imaju zakonsko pravo zastupati prava i zakonski zaštićene interese drugih osoba na sudu,
  • podnositelji zahtjeva povezanih s odlukom o utvrđivanju pravne nesposobnosti ili o imenovanju skrbnika,
  • podnositelji zahtjeva povezanih s imenovanjem skrbnika za osobu zbog njezina neumjerenog ili rastrošnog stila života ili zloupotrebe alkohola ili droga,
  • tuženici u predmetima povezanima sa smanjenjem iznosa uzdržavanja koje je sud dodijelio djetetu ili roditelju i smanjenjem naknada koje je sud dodijelio na temelju zahtjeva povezanog s tjelesnim ozljedama koje imaju za posljedicu sakaćenje, narušavanje zdravlja ili smrt,
  • podnositelji zahtjeva u slučaju nezakonitog odvođenja ili zadržavanja djeteta u inozemstvu,
  • stečajni upravitelji u zahtjevima pokrenutima u korist fizičkih ili pravnih osoba proglašenih insolventnima i stečajni upravitelji koji podnose zahtjeve za priznanje insolventnosti pravnih osoba u okolnostima navedenima u stavku 3. Poveznica se otvara u novom prozoručlanka 51. Stečajnog zakona (Maksātnespējas likums),
  • tražitelji izvršenja u postupcima izvršenja povezanima s povratom plaćanja u korist državnih prihoda,
  • tražitelji izvršenja u postupcima izvršenja u kojima se naplata vrši na temelju jedinstvenog dokumenta kojim se dopušta naplata potraživanja u državi članici u kojoj je zahtjev podnesen,
  • porezne uprave u vezi sa zahtjevima za proglašenje insolventnosti pravne osobe,
  • Ured za državljanstvo i migracije (Pilsonības un migrācijas lietu pārvalde) u slučajevima oduzimanja latvijskog državljanstva,
  • Državni zavod za socijalno osiguranje (Valsts sociālās apdrošināšanas aģentūra) u slučajevima povezanima s povratom financijskih sredstava u korist državnog proračuna za usluge socijalnog osiguranja, preplatom državnih socijalnih davanja i usluga socijalnog osiguranja ili plaćanjem državnih socijalnih davanja povezanih s prometnim nesrećama.

Stranke mogu biti izuzete od plaćanja sudskih troškova državi i u drugim slučajevima predviđenima zakonom. Sudac ili sud mogu, nakon što razmotre financijsku situaciju fizičke osobe, osloboditi tu osobu, djelomično ili u potpunosti, od plaćanja sudskih troškova, odgoditi plaćanje propisanih sudskih troškova ili odrediti plaćanje u ratama.

Kada stranka koja je izgubila spor mora platiti troškove stranke koja je dobila spor?

Stranka u čiju je korist presuda donesena može od druge stranke zatražiti naknadu svih nastalih sudskih troškova. Ako je ostvaren djelomični uspjeh, troškovi koji se mogu nadoknaditi razmjerni su iznosu zahtjeva koji je sud prihvatio. Tuženiku će se nadoknaditi iznos razmjeran dijelu zahtjeva odbijenom u postupku. Ako je donesena presuda zbog izostanka, državne naknade za zahtjev za ponovno otvaranje sudskog postupka te ponovno odlučivanje o predmetu neće se nadoknaditi.

Ako je tužiteljev zahtjev u potpunosti ili djelomično prihvaćen, tuženiku će se odrediti da nadoknadi, u granicama predviđenima zakonom, troškove koji su tužitelju nastali u postupku, kao što su odvjetničke naknade, troškovi sudjelovanja na ročištima ili troškovi prikupljanja dokaza. Ako je zahtjev odbijen, sud će tužitelju odrediti da nadoknadi troškove koji su tuženiku nastali u obrani.

Naknade sudskih vještaka

Troškove vještaka obvezna je platiti, prije donošenja odluke, stranka koja je zatražila usluge vještaka. Stranka koja je oslobođena od plaćanja sudskih troškova ne mora platiti troškove vještaka. U tom slučaju naknade za usluge vještaka (osim vještaka iz područja sudske medicine) plaća sudska uprava.

Naknade za pismene i usmene prevoditelje

Ako stranke u postupku ne vladaju jezikom postupka (osim predstavnika pravnih osoba), sud im mora omogućiti upoznavanje sa spisom predmeta te sudjelovanje u postupku uz pomoć usmenog prevoditelja.

Povezani dokumenti

Latvijsko izvješće o studiji o transparentnosti troškovaPDF(742 Kb)en
Posljednji put ažurirano: 07/06/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Troškovi postupka - Litva

Na ovoj stranici pronaći ćete informacije o troškovima sudskih postupaka u Litvi.

Propisi o plaćanju usluga osoba zaposlenih u pravnim zanimanjima

1.Pravni savjetnici (lit. solisitoriai)

U Litvi takvo zanimanje ne postoji.

2. Odvjetnici

Odvjetničke naknade u Litvi nisu zakonski uređene. Razlikuju se prema razini složenosti predmeta i uključenim sredstvima. Međutim, naknade ne mogu biti više od najvećeg iznosa koji su na temelju preporuka utvrdili ministar pravosuđa i predsjednik Vijeća Litavske odvjetničke komore (lit. Lietuvos advokatų tarybos pirmininkas).

3. Pravni zastupnici (lit. baristeriai)

U Litvi takvo zanimanje ne postoji.

4. Sudski ovršitelji

Usluge sudskih ovršitelja potrebne su samo ako dužnik ne postupa u skladu s presudom i kada treba predočiti pravno ovršive isprave. Naknade, njihovo plaćanje i oslobađanje od troškova ovrhe uređeni su Uputama za izvršenje presuda. Sve troškove ovrhe mora platiti vjerovnik. Naknade sudskog ovršitelja naplaćuju se od dužnika tijekom ili nakon izvršenja presude.

Iznos naknada ovisi o vrsti potrebne ovrhe i broju provedenih ovrha. Neki su troškovi ovrhe fiksni: neki iznose 60 LTL po satu, a neki se određuju na temelju postotka vrijednosti imovine koja je predmet ovrhe.

Fiksni troškovi

Fiksni troškovi u parničnim postupcima

Fiksni troškovi za stranke u parničnom postupku

Troškovi spora u parničnom postupku uključuju sudske pristojbe i druge troškove: pravno zastupanje, uručenje sudskih dokumenata, naknade vještacima, troškove svjedoka, izvršenje itd. Sudske su pristojbe, prema potrebi, definirane u Zakonu o parničnom postupku i fiksne su. Troškovi spora definirani su u poglavlju VIII. Zakona o parničnom postupku (lit. Civilinio proceso kodeksas).

Faza u kojoj fiksni troškovi stranaka u parničnom postupku moraju biti plaćeni

Sudske pristojbe obično se plaćaju prije podnošenja zahtjeva sudu.

Fiksni troškovi u kaznenim postupcima

Fiksni troškovi za stranke u kaznenim postupcima

Za stranke u kaznenim postupcima nema fiksnih troškova.

Fiksni troškovi u ustavnim postupcima

Fiksni troškovi stranaka u ustavnim postupcima

Ustavni su postupci besplatni, ali nisu dostupni široj javnosti.

Informacije koje je pravni zastupnik dužan prethodno dostaviti

Takva izravna zakonska obveza ne postoji.

Troškovi koje snosi stranka koja dobije spor

Troškovi u parničnim postupcima definirani su u poglavlju VIII. Zakona o parničnom postupku.

Vrste troškova

Gdje mogu pronaći informacije o vrstama troškova u Litvi?

Više je informacija dostupno u priloženom Litavsko nacionalno izvješće o Studiji o transparentnosti troškova parničnih postupaka u Europskoj uniji sadržava i informacije o troškovima postupaka u Litvi.PDF(950 Kb)en

Na kojim jezicima mogu dobiti informacije o vrstama troškova u Litvi?

Informacije su dostupne na engleskom jeziku.

Gdje mogu pronaći informacije o mirenju?

Više je informacija dostupno na web-mjestu: Poveznica se otvara u novom prozoruPostupak sudskog mirenja.

Pravna pomoć

Uvjeti za dodjelu pravne pomoći

Prema litavskom zakonodavstvu, postoje dvije vrste državne pravne pomoći:

  1. „primarna pravna pomoć” (lit. pirminė teisinė pagalba) obuhvaća pružanje pravne pomoći u skladu s postupkom utvrđenim Zakonom kojim se uređuje državna pravna pomoć, pravno savjetovanje i sastavljanje dokumenata koji se podnose državnim i općinskim institucijama, uz iznimku postupovnih dokumenata. Pravna pomoć obuhvaća i savjetovanje za izvansudsko rješavanje sporova, radnje za mirno rješavanje sporova i sastavljanje sporazuma o nagodbi.
  2. „sekundarna pravna pomoć” (lat. antrinė teisinė pagalba) obuhvaća sastavljanje dokumenata, obranu i pravno zastupanje pred sudom. To uključuje postupke izvršenja i zastupanje tijekom prethodne izvansudske faze spora, ako je takav postupak utvrđen zakonom ili sudskom odlukom. Takva pravna pomoć obuhvaća i troškove spora nastale u parničnim postupcima, troškove nastale u upravnim postupcima te troškove povezane s raspravom o građanskoj tužbi koja proizlazi iz kaznenog predmeta.

Svi građani Republike Litve, građani drugih država članica Europske unije, druge fizičke osobe koje zakonito borave u Litvi ili državama članicama te druge osobe navedene u međunarodnim ugovorima kojih je Litva potpisnica imaju pravo na primarnu pravnu pomoć bez obzira na dohodak.

Svi građani Republike Litve, građani drugih država članica Europske unije, druge fizičke osobe koje zakonito borave u Litvi i državama članicama mogu podnijeti zahtjev za sekundarnu pravnu pomoć. Sekundarnu pravnu pomoć može primiti osoba čija imovina i godišnji dohodak ne premašuju imovinske i dohodovne razrede koji je utvrdila vlada u zakonu kojim se uređuje državna pravna pomoć.

Stoga se pri procjenjivanju siromaštva (najviši iznos ispod kojeg se podnositelj zahtjeva smatra siromašnim) primjenjuje zajednički sustav granične vrijednosti.

Pravo na pravnu pomoć

Vlada je utvrdila dva imovinska i dohodovna razreda koji se primjenjuju. Imovina i dohodak podnositelja zahtjeva ne smiju premašivati prvi ili drugi razred utvrđen zakonom. Osim toga, godišnji neto dohodak (tijekom posljednjih dvanaest mjeseci) podnositelja zahtjeva ne smije premašivati prvi ili drugi dohodovni razred utvrđen u litavskom zakonu.

Siromaštvo nije jedini kriterij koji se upotrebljava za određivanje ima li osoba pravo primiti sekundarnu pravnu pomoć.

Pravo na pravnu pomoć prvog razreda ima osoba čiji godišnji dohodak ne premašuje 8 000 LTL (2 318,8 EUR) plus 3 000 LTL (869,6 EUR) za svaku uzdržavanu osobu. Pravo na pravnu pomoć drugog razreda ima osoba čiji godišnji dohodak ne premašuje 12 000 LTL (3 478,2 EUR) plus 4 400 LTL (1 275,3 EUR) za svaku uzdržavanu osobu. Obveze podnositelja zahtjeva prema njegovim ili njezinim uzdržavanim osobama ne uzimaju se u obzir za potrebe ocjenjivanja siromaštva.

Opseg sekundarne pravne pomoći, uzimajući u obzir imovinu i dohodak osobe, jamči i pokriva država kako slijedi:

  1. 100 posto – ako je na temelju njezine imovine i dohotka utvrđeno da osoba pripada u prvi razred
  2. 50 posto – ako je na temelju njezine imovine i dohotka utvrđeno da osoba pripada u drugi razred.

Država mora jamčiti i pokriti 100 posto troškova sekundarne pravne pomoći osobama navedenima u članku 12. tog Zakona (vidi u nastavku). Ti se troškovi isplaćuju se bez obzira na imovinu i dohodak osobe. Iznimka su pojedinci (iz članka 12. podstavka 6. Zakona) koji mogu slobodno raspolagati imovinom i dohotkom. Takvi pojedinci pripadaju drugom razredu. U tom slučaju država će jamčiti i pokriti 50 posto troškova sekundarne pravne pomoći.

Neke skupine osoba imaju pravo na sekundarnu pravnu pomoć bez obzirna na imovinske i dohodovne razrede koje je utvrdila vlada (na temelju članka 12. Zakona o državnoj pravnoj pomoći):

  1. osobe u kaznenom postupku (u skladu s člankom 51. Zakona o kaznenom postupku) i u drugim slučajevima propisanima zakonom kada je obvezna fizička prisutnost odvjetnika obrane;
  2. oštećene stranke u predmetima koji uključuju naknadu za štetu nastalu kaznenim djelima, uključujući predmete u kojima se raspravlja o zahtjevima za naknadu štete u kaznenom postupku;
  3. osobe koje primaju socijalnu pomoć za obitelji s niskim dohotkom (samci) u skladu s litavskim pravom;
  4. osobe pod institucionalnom skrbi;
  5. osobe koje su dosegle dob za odlazak u mirovinu te one za koje je utvrđena razina znatnih posebnih potreba. To uključuje skrbnike (sudske skrbnike) ako je državna pravna pomoć potrebna za zastupanje i obranu prava i interesa štićenika (udomljenog djeteta);
  6. osobe koje su predočile dokaze da ne mogu raspolagati svojom imovinom i financijskim sredstvima zbog objektivnih razloga te da, zbog tih razloga, imovina i godišnji dohodak kojima mogu slobodno raspolagati ne premašuju imovinski i dohodovni razred koji je litavska vlada utvrdila za primanje pravne pomoći u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravna pomoć;
  7. osobe koje boluju od teških psihičkih poremećaja, ako se o pitanjima koja se odnose na njihovu prisilnu hospitalizaciju i liječenje odlučuje na temelju litavskog Zakona o zaštiti mentalnog zdravlja, te sudski skrbnici (osobe koje se skrbe) prethodno navedenih osoba ako je državna pravna pomoć potrebna za zastupanje prava i interesa štićenika (osobe koja je predmet skrbi);
  8. dužnici u ovršnim postupcima, ako se ovrha provodi na posljednjem mjestu boravišta;
  9. roditelji ili drugi pravni zastupnici maloljetne djece, ako se odlučuje o njihovu prisilnom iseljenju;
  10. maloljetna djeca, ako samostalno podnesu zahtjev sudu, u slučajevima propisanima zakonom, za obranu njihovih prava ili zakonski zaštićenih interesa, uz iznimku one maloljetne djece koja su sklopila brak u skladu s postupcima utvrđenima zakonom ili kojima je sud priznao pravnu sposobnost;
  11. osobe za koje se traži priznavanje nesposobnosti u pitanjima koja uključuju odluku o sposobnosti fizičke osobe;
  12. osobe uključene u predmete koji se odnose na prijavu rođenja;
  13. druge osobe u predmetima propisanima u ugovorima koje je potpisala Republika Litva.

Naknade za vještake

Sud mora vještacima platiti izmaklu zaradu (iz rada ili iz njihova redovnog zanimanja) za svaki dan koji trebaju provesti na sudu. Plaćeni su za pružanje stručnog mišljenja, a naknađuju im se svi izdaci povezani s pojavljivanjem na sudu, putovanjem i smještajem, zajedno s dnevnicama. Stranka koja podnese zahtjev za pozivanje vještaka mora platiti jamstvo za iznos koji unaprijed utvrdi sud. Ako obje stranke podnesu zahtjeve za pozivanje vještaka, plaćaju jamstvo u jednakim dijelovima. Jamstvo se uplaćuje na poseban račun suda.

Ako u slučajevima koji su određeni litavskim Građanskim zakonikom (lit. Lietuvos Respublikos civilinis kodeksas) ili drugim zakonima sud na vlastitu inicijativu pozove svjedoke (lit. liudytojai) i vještake (lit. ekspertai), izdaci se plaćaju iz državnog proračuna. To može uključivati ispitivanje ili obavljanje inspekcijskog nadzora na mjestu događaja.

Pri utvrđivanju veličine jamstva u obzir se mora uzeti iznos budućih izdataka. Sud vještacima isplaćuje te iznose nakon što su obavili svoje dužnosti. Sud isto tako mora platiti strukovnim institucijama za provođenje ispitnog postupka u skladu s računom predočenim nakon dovršetka ispitnog postupka. Ti će se iznosi isplatiti s posebnog računa suda, otvorenog u banci na području suda. Iznosi plaćeni vještacima i strukovnim institucijama moraju se, kada nije položeno nikakvo jamstvo, teretiti na poseban račun suda, a plaćaju ih stranka koja je prema presudi izgubila spor ili stranke razmjerno uspjehu svojih tužbenih zahtjeva. Ministarstvo pravosuđa utvrđuje najviše iznose tih izdataka.

Naknade za pismene i usmene prevoditelje

Sud mora prevoditeljima platiti izmaklu zaradu (iz rada ili iz njihova redovnog zanimanja) za svaki dan koji trebaju provesti na sudu. Prevoditeljima se mora platiti njihove prevoditeljske usluge te naknaditi svi izdaci koji nastanu zbog pojavljivanja na sudu, putovanja, smještaja i dnevnice. Stranka koja podnese dokumente sudu i želi njihov prijevod na strani jezik mora unaprijed platiti jamstvo u iznosu koji utvrdi sud.

Sud mora prevoditeljima platiti iz sredstava državnog proračuna koja su odobrena u tu svrhu, osim iznosa koji se plaćaju prevoditeljima za prijevod dokumenata koje su podnijele stranke na strani jezik. Trošak usluga usmenog/pismenog prevođenja tijekom sudskog ročišta pokriva se iz državnog proračuna. Ministarstvo pravosuđa utvrđuje najviši iznos tih izdataka.

Povezani privici

Litavsko nacionalno izvješće o Studiji o transparentnosti troškova parničnih postupaka u Europskoj uniji sadržava i informacije o troškovima postupaka u Litvi.PDF(950 Kb)en

Posljednji put ažurirano: 07/06/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

Troškovi postupka - Luksemburg

Na ovoj ćete stranici naći informacije o sudskim troškovima u Velikom Vojvodstvu Luksemburg.

Odredbe o nagradama i naknadi troškova povezanima s obavljenim radom pravnih stručnjaka

Sudski izvršitelji (Huissiers de justice)

Nagrade sudskih izvršitelja uređene su uredbom Velikog Vojvodstva Luksemburg. Riječ je o Uredbi Velikog Vojvodstva od 24. siječnja 1991. o utvrđivanju tarife sudskih izvršitelja. Informacije o tome možete pronaći na stranicama Poveznica se otvara u novom prozoruKomore sudskih izvršitelja Velikog Vojvodstva Luksemburg (Chambre des huissiers de justice du Grand-Duché du Luxembourg).

Odvjetnici

Na temelju članka 38. izmijenjenog Zakona od 10. kolovoza 1991. o odvjetništvu, odvjetnik određuje visinu svoje nagrade i obračunava troškove obavljenog rada. Pri određivanju svoje nagrade odvjetnik uzima u obzir različite elemente predmeta poput važnosti slučaja, stupnja zahtjevnosti, ostvarenog rezultata i imovnog stanja stranke. U slučaju da visina nagrade premaši razuman iznos, Vijeće Odvjetničke komore može je, nakon razmatranja različitih elemenata spomenutog predmeta, smanjiti. Informacije o tome možete pronaći na stranicama Poveznica se otvara u novom prozoruOdvjetničke komore Luksemburga.

Fiksni sudski troškovi

Fiksni troškovi u parničnim postupcima

Pri pokretanju parničkog postupka na sudu (odnosno podnošenja tužbe sudu) plaćaju se samo troškovi sudskih izvršitelja i troškovi odvjetnika. U načelu, nema troškova u parničnom postupku. Po donošenju presude mogu nastati posljedični troškovi radi izvršenja sudske odluke i potraživanja stranke koja je uspjela u sporu.

Sudski troškovi u kaznenim postupcima

Fiksni troškovi koje plaćaju sve stranke u kaznenom postupku

Troškovi slanja sudske odluke donesene u kaznenom postupku naplaćuju se 25 centa po stranici. Nema drugih troškova, osim preslika kaznenog spisa koje se u načelu naplaćuju u visini cijene preslike po stranici i to odvjetniku koji je zatražio presliku.

Kad jedna stranka u postupku mora podmiriti fiksne troškove

Prema članku 59. Zakonika o provođenju istrage u kaznenom postupku (CIC) „Građanska stranka (partie civile) koja pokreće građansku parnicu (action publique) (odnosno podnosi tužbu), ako nije korisnik pravne pomoći, mora u sudsku blagajnu predujmiti iznos koji se smatra potrebnim za pokriće troškova postupka.

Sudac istrage rješenjem odlučuje o tužbi. Ovisno o imovnom stanju građanske stranke, sudac određuje iznos koji stranka treba predujmiti i rok u kojem to treba učiniti; u suprotnom, tužba ne mora biti dopuštena. Sud može građansku stranku slabijeg imovnog stanja osloboditi uplate predujma.”

Takav je postupak svojstven tužbama s građanskom strankom podnesenima sucu istrage. Tužbe i prijave državnim odvjetništvima, s incidentalnom uspostavom građanskih stranaka pred sucem nadležnim za odlučivanje o biti stvari (kad se tužba podnosi za vrijeme postupka, na saslušanju) oslobođene su sudskih troškova.

Sudski troškovi u ustavnosudskim postupcima

U ustavnosudskim postupcima nema posebnih fiksnih troškova.

Koje se informacije mogu očekivati od zakonskog zastupnika (odvjetnika)?

Informacije o pravima i obvezama stranaka

Prema načelima „izmijenjenog Poslovnika od 16. ožujka 2005. Odvjetničke komore Luksemburga”, zakonski zastupnici (odvjetnici) dužni su unaprijed pružiti informacije strankama koje namjeravaju pokrenuti postupak. Tim im se informacijama mora omogućiti da razumiju svoja prava i obveze, da ocijene mogućnost uspjeha i troškove koje bi mogle snositi, uključujući i troškove koji bi nastali u slučaju neuspjeha u sporu.

Izvori informacija o sudskim troškovima

Gdje se mogu pronaći informacije o sudskim troškovima u Luksemburgu?

  • Ponajprije u navedenim zakonodavnim i internetskim izvorima
  • u Službi za korisnike i pravne informacije pri Državnom odvjetništvu
  • tijekom posebnih besplatnih savjetovanja o pravima žena organiziranima pri Državnom odvjetništvu.

Na kojim se jezicima mogu pronaći informacije o sudskim troškovima u Luksemburgu?

  • Na francuskom za zakonodavne izvore
  • na engleskom, njemačkom, francuskom i luksemburškom za druge informacije, a osobito za informacije koje usmenim putem pružaju službe za korisnike i prethodno navedena tijela.

Gdje se mogu pronaći informacije o mirenju?

Informacije o mirenju dostupne su na stranicama Poveznica se otvara u novom prozoruLuksemburškog udruženja za mirenje i ovlaštene izmiritelje (ALMA asbl), na stranicama Poveznica se otvara u novom prozoruCentra za mirenje Luksemburške odvjetničke komore (CMBL) i na stranicama Poveznica se otvara u novom prozoruMinistarstva pravosuđa .

Pravna pomoć

Znate li do koje visine svojih prihoda ostvarujete pravo na pravnu pomoć u građanskim stvarima ili u kaznenom postupku ako ste optuženi?

U kojim se slučajevima i pod kojim uvjetima može podnijeti zahtjev za pravnu pomoć?

Fizičke osobe koje ne raspolažu dostatnim sredstvima ostvaruju pravo na pravnu pomoć za obranu svojih interesa u Velikom Vojvodstvu Luksemburg, uz uvjet da je riječ o luksemburškim državljanima ili stranim državljanima s dozvolom boravka u zemlji ili o državljanima države članice Europske unije ili stranim državljanima koji imaju isti status kao državljani Luksemburga u pogledu pravne pomoći na temelju međunarodnog ugovora.

Pravo na pravnu pomoć u svim građanskim i trgovačkim stvarima u prekograničnim sporovima iz Direktive Vijeća 2003/8/EZ od 27. siječnja 2003. o unapređenju pristupa pravosuđu u prekograničnim sporovima utvrđivanjem minimalnih zajedničkih pravila o pravnoj pomoći u takvim sporovima, ostvaruju strani državljani s prebivalištem ili boravištem u drugoj državi članici Europske unije, osim Danske.

Pravna pomoć može, u građanskim ili trgovačkim stvarima, biti odobrena osobi iz prvog stavka koja ima prebivalište ili uobičajeno boravište u Luksemburgu, u svrhu dobivanja pravnih savjeta od odvjetnika u Luksemburgu, uključujući pripremu pripadajuće dokumentacije uz zahtjev za pravnu pomoć koji će biti podnesen u drugoj državi članici Europske unije, pod uvjetom da je zahtjev za pravnu pomoć tamo i zaprimljen, u skladu s odredbama navedene Direktive Vijeća 2003/8/EZ od 27. siječnja 2003.

Pravna pomoć može biti odobrena bilo kojem stranom državljaninu čija sredstva nisu dostatna za postupke iz područja prava na azil, ulazak, boravak, nastan i udaljavanje stranaca. U slučaju da je tim stranim državljanima drugim zakonskim odredbama priznato pravo da im predsjednik Odvjetničke komore dodijeli odvjetnika, oni ostvaruju pravo na pravnu pomoć u iznosu odvjetničke naknade samo uz predočenje dokaza o nedostatnim sredstvima.

Nedostatna sredstva fizičkih osoba koje traže pravnu pomoć procjenjuje se u odnosu na cijeli bruto dohodak i imovinu podnositelja zahtjeva te osoba koje s njim žive u kućanstvu, prema odredbama članka 19. stavaka 1. i 20. izmijenjenog Zakona od 29. travnja 1999. o pravu na zajamčeni minimalni dohodak te do iznosa utvrđenih u članku 5. stavcima 1., 2., 3., 4. i 6. navedenog izmijenjenog Zakona od 29. travnja 1999. Međutim, sredstva osoba koje žive u zajedničkom kućanstvu s podnositeljem zahtjeva ne uzimaju se u obzir kad se radi o postupku kojem su bračni drugovi ili osobe koje uobičajeno žive u istom kućanstvu suprotstavljene ili ako među njima, s obzirom na predmet spora, postoji različitost interesa koji zahtijeva različitu procjenu sredstava.

Ako je podnositelj zahtjeva maloljetna osoba koja sudjeluje u sudskom postupku, pravna pomoć mu se odobrava neovisno o imovinskom stanju njegovih roditelja ili osoba koje žive u zajedničkom kućanstvu s maloljetnom osobom, ne dovodeći time u pitanje pravo Države da zahtijeva povrat troškova koje je pretrpjela na ime pravne pomoći maloljetniku od njegova oca ili majke kad raspolažu dostatnim sredstvima.

Pravna pomoć može se odobriti i osobama koje njome ne bi bile obuhvaćene u slučaju utvrđivanja imovnog stanja ako je to opravdano ozbiljnim razlozima, s obzirom na socijalno, obiteljsko ili imovno stanje podnositelja zahtjeva.

Na koji se način primjenjuje pravna pomoć?

Načini primjene pravne pomoći utvrđeni su uredbom Velikog Vojvodstva.

Pravna pomoć odobrava se u izvansudskim i sudskim sporovima, u izvanparničnim ili parničnim postupcima, tužiteljima i tuženicima.

Primjenjuje se u svim postupcima pokrenutima pred sudskim ili javnopravnim tijelima.

Može se zatražiti za vrijeme postupka za koji je zatražena, s retroaktivnim učinkom u slučaju njezina odobrenja do dana pokretanja postupka ili bilo kojeg drugog datuma koji odredi predsjednik Odvjetničke komore.

Može se odobriti i u postupcima određivanja privremenih mjera, za potrebe izvršenja sudskih odluka ili koje druge ovršne isprave.

Međutim, ne može se odobriti vlasniku, posjedniku ili vozaču motornog vozila u postupcima povezanima s takvim vozilom, trgovcu, gospodarstveniku, obrtniku ili osobi koja obavlja neko slobodno zanimanje u postupku povezanom s njegovom poslovnom ili profesionalnom djelatnošću, osim u strogo određenom i opravdanom slučaju, ni općenito u postupku koji se vodi uslijed spekulativnog karaktera poslovanja u predmetu podnositelja zahtjeva za pravnu pomoć.

Nadalje, u prekograničnim sporovima obuhvaćenima navedenom Direktivom Vijeća 2003/8/EZ od 27. siječnja 2003., predsjednik Odvjetničke komore može odobriti pravnu pomoć u slučajevima iz prethodnog stavka.

U kaznenim postupcima pravnom pomoći nisu obuhvaćeni troškovi ni novčane kazne dosuđene osuđenicima.

U građanskim stvarima pravnom pomoći nisu obuhvaćeni ni sudski troškovi ni odštete uslijed pokretanja zloporabnih ili zlonamjernih postupaka.

Pravna pomoć ne odobrava se osobi čija je tužba očigledno nedopuštena, neutemeljena, zlouporabna ili nerazmjerna u odnosu na troškove koje bi osoba imala.

Pravna pomoć ne odobrava se ako podnositelj zahtjeva ima pravo od treće osobe, po bilo kojoj osnovi, dobiti povrat troškova obuhvaćenih pravnom pomoći.

Korisnik pravne pomoći ima pravo na pomoć odvjetnika i svih javnih službenika čije sudjelovanje zahtijeva predmet, postupak ili njegova provedba.

Odluka o dodjeli pravne pomoći

Predsjednik Odvjetničke komore ili član Odbora Odvjetničke komore kojeg je on u tu svrhu opunomoćio, a iz okruga prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva odlučuje o dodjeli pravne pomoći. U nedostatku prebivališta, nadležan je predsjednik Vijeća Komore Luksemburgu ili član Odbora kojeg je on opunomoćio u tu svrhu.

Osobe koje ne raspolažu dostatnim sredstvima, predsjedniku se obraćaju na saslušanju ili u pisanom obliku.

Ako osoba koju uhiti policija izjavi da ima pravo na pravnu pomoć i podnese zahtjev za pravnu pomoć, taj zahtjev predsjedniku prenosi odvjetnik koji mu pruža pomoć.

Ako sudac istrage odredi branitelja okrivljeniku koji izjavi da ima pravo na pravnu pomoć i koji podnese zahtjev za pravnu pomoć, predsjedniku taj zahtjev prenosi sudac istrage.

Predsjednik provjerava nedostatnost sredstava i ako ona bude potvrđena, podnositelju zahtjeva odobrava pravnu pomoć te postavlja odvjetnika kojeg je podnositelj sam izabrao; ako ga nije izabrao ili kad predsjednik njegov izbor ocijeni neprikladnim, postavlja odvjetnika kojeg on odredi. Odvjetnik je, osim u slučaju spriječenosti ili sukoba interesa, dužan preuzeti obvezu koja mu je povjerena.

U svim hitnim slučajevima predsjednik može, za akte koje odredi, odobriti privremenu pravnu pomoć bez poduzimanja drugih radnji.

Zahtjev maloljetne osobe za pravnu pomoć

Ako predsjednik Odvjetničke komore odobri zahtjev za pravnu pomoć maloljetnoj osobi čiji roditelji raspolažu sredstvima zbog kojih se maloljetnik ne bi mogao svrstati u kategoriju osoba bez dostatnih sredstava, roditeljima se dostavlja odluka o odobrenju pomoći maloljetnoj osobi uz napomenu da Država ima pravo od roditelja, koji su solidarno obvezni, tražiti povrat iznosa koje je Država isplatila na ime pravne pomoći maloljetnoj osobi.

U roku od deset dana od dostave predsjednikove odluke, svaki od prethodno navedenih roditelja može podnijeti žalbu Disciplinskom i upravnom vijeću koje odlučuje u zadnjem stupnju. Disciplinsko i upravno vijeće odlučuje u roku od četrdeset dana od podnošenja pravnog lijeka.

Predsjednik dostavlja Ministarstvu pravosuđa prijepis pravomoćne odluke o odobrenju pravne pomoći maloljetnoj osobi.

Naplatu iznosa od roditelja koji raspolažu dostatnim sredstvima, a koje je Država isplatila na ime pravne pomoći, vodi nadležna Porezna uprava (L'administration de l'enregistrement et des domaines) na zahtjev Ministarstva pravosuđa.

Uvjeti za ukidanje pravne pomoći

Predsjednik Odvjetničke komore ukida pravnu pomoć dodijeljenu podnositelju zahtjeva čak i nakon postupka ili poduzimanja radnji za koje mu je bila odobrena, ako je ta pomoć dobivena na temelju netočnih izjava ili isprava. Predsjednik može ukinuti pravnu pomoć ako korisniku stignu za vrijeme postupka ili poduzimanja radnji ili kao njihova posljedica sredstva koja, da su postojala na dan podnošenja zahtjeva za pravnu pomoć, ne bi bila odobrena. Korisnik pomoći ili dodijeljeni mu odvjetnik dužni su obavijestiti predsjednika o svakoj takvoj promjeni.

Po ukidanju pomoći korisnik je dužan odmah podmiriti sve troškove, naknade troškova, nagrade, odštete, izdatke, novčane pologe i predujmove koje je već iskoristio.

Predsjednikova odluka o ukidanju pomoći dostavlja se bez odlaganja Ministarstvu pravosuđa. Nadležna Porezna uprava zadužena je za naplatu novčanih iznosa koje je korisniku isplatila Država.

Pravni lijek protiv ukidanja pravne pomoći

Podnositelj zahtjeva može protiv predsjednikovih odluka o neodobravanju ili ukidanju pravne pomoći izjaviti žalbu Disciplinskom i upravnom vijeću. Žalba se podnosi predsjedniku Disciplinskog i upravnog vijeća u obliku preporučenog pisama u roku od deset dana od dostave predsjednikove odluke. Disciplinsko i upravno vijeće ili jedan od njegovih članova ovlaštenih u tu svrhu razmatra objašnjenje podnositelja zahtjeva.

Protiv odluke Disciplinskog i upravnog vijeća može se izjaviti žalba Prizivnom disciplinskom i upravnom vijeću. Rok za izjavljivanje žalbe iznosi petnaest dana.

Javne bilježnike i sudske izvršitelje nadležni sud imenuje po službenoj dužnosti za pružanje pomoći osobama koje su dobile pravnu pomoć. U nedostatku nadležnog suda, javne bilježnike po službenoj dužnosti određuje predsjednik Javnobilježničke komore, a sudske izvršitelje predsjednik Komore sudskih izvršitelja.

Uredbom Velikog Vojvodstva utvrđena su pravila dodjeljivanja pravne pomoći, troškovi koji su obuhvaćeni pravnom pomoći, uvjeti i načini na koje Država obavlja povrat i naplatu isplaćenih novčanih iznosa na ime pravne pomoći te načini na koje odvjetnik koji pruža pravnu pomoć osobama slabog imovnog stanja naplaćuje svoje troškove od Države, ne dovodeći pritom u pitanje njegovo eventualno pravo na nagradu za rad u slučaju da te osobe, zahvaljujući uspjehu u postupku ili iz drugih razloga, povećaju svoju imovinu.

Sva tijela državne uprave dužna su pružiti pomoć i u pripremi dokumenata potrebnih za podnošenje zahtjeva za pravnu pomoć i u njihovoj provjeri, pri čemu se ne mogu pozvati na obvezu čuvanja poslovne ili upravne tajne.

Znate li do koje visine svojih prihoda ostvarujete pravo na pravnu pomoć kao žrtva kaznenog djela?

Imovno stanje fizičkih osoba koje traže pravnu pomoć ocjenjuje se u odnosu na cijeli bruto dohodak i imovinu podnositelja zahtjeva kao i osoba koje s njim žive u kućanstvu, prema odredbama članka 19. stavka 1. i članka 20. izmijenjenog Zakona od 29. travnja 1999. o pravu na zajamčeni minimalni dohodak i do iznosa utvrđenih u članku 5. stavcima 1., 2., 3., 4. i 6. navedenog izmijenjenog Zakona od 29. travnja 1999. Međutim, sredstva osoba koje žive u zajedničkom kućanstvu s podnositeljem zahtjeva ne uzimaju se u obzir kad je riječ o postupku u kojem su bračni drugovi ili osobe koje uobičajeno žive u istom kućanstvu suprotstavljene ili ako među njima, s obzirom na predmet spora, postoji različitost interesa koja zahtijeva različitu procjenu sredstava.

Postoje li drugi uvjeti za dobivanje pravne pomoći za žrtve?

Ne, ne postoje drugi uvjeti za dobivanje pravne pomoći za žrtve.

Postoje li drugi uvjeti za dobivanje pravne pomoći za optužene?

Ne, ne postoje drugi uvjeti za dobivanje pravne pomoći za optuženike.

Jesu li neki postupci oslobođeni troškova?

Ne, nema drugih postupaka koji su oslobođeni troškova.

Mora li stranka koja nije uspjela u sporu platiti sudske troškove stranke koja je u njemu uspjela?

U građanskim stvarima

Stranci koja ne uspije u sporu dosuđuju se troškovi, osim ako sud troškove, djelomično ili u cijelosti, dosudi drugoj stranci posebnom i obrazloženom odlukom.

Kad se čini nepravično da se samo jednoj stranci u sporu dosude troškovi koje je pretrpjela a koji nisu obuhvaćeni troškovima, sudac može drugoj stranci dosuditi da joj plati iznos koji on odredi.

Ti su propisi utvrđeni novim Zakonikom o parničnom postupku i Uredbom Velikog Vojvodstva od 21. ožujka 1974. o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

U kaznenim postupcima

Osuđujućom presudom protiv optuženika i protiv osoba odgovornih za kazneno djelo na temelju njihove građanske odgovornosti ili protiv građanske stranke (la partie civile), dosuđuje im se čak i naknađivanje troškova državnom odvjetniku kao stranci u postupku. Nadalje, ako građanska stranka ne uspije u sporu, obvezna je sama nadoknaditi troškove postupka ako ga je ona pokrenula. Kad građanska stranka sudjeluje u postupku koje je pokrenulo državno odvjetništvo, ona je obvezna nadoknaditi samo troškove koji su nastali njezinim sudjelovanjem.

Kad se čini nepravičnim da se samo jednoj stranci u sporu dosude troškovi koje je pretrpjela a koji nisu obuhvaćeni troškovima, sudac može drugoj stranci dosuditi plaćanje iznosa koji on odredi.

Ta su pravila utvrđena Zakonom o provođenju kaznene istrage i Uredbom Velikog Vojvodstva od 21. ožujka 1974. o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

Naknade troškova i nagrade za rad vještaka

Svaka stranka plaća troškove svojih vještaka.

Troškovi prevoditelja i sudskih tumača

Svaka stranka plaća troškove svojih prevoditelja i sudskih tumača.

Povezani dokumenti

Izvješće Luksemburga o istraživanju transparentnosti troškovaPDF(551 Kb)en

Posljednji put ažurirano: 19/02/2014

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Troškovi postupka - Mađarska

Na ovoj su vam stranici dostupne informacije o pravosudnim troškovima u Mađarskoj.

Regulatorni okvir kojim se uređuju naknade pravne struke

Sudski izvršitelji

Iznos naknade sudskog izvršitelja ovisi o namjeni izdanog naloga za provedbu (végrehajtható okirat), odnosno o tome želi li se naplatiti dug ili provesti određena aktivnost. Ako provedba podrazumijeva naplatu duga (pénzkövetelés behajtása), naknada sudskog izvršitelja proporcionalna je iznosu duga koji je potrebno naplatiti. Ako provedba podrazumijeva naplatu većeg iznosa, sudskom izvršitelju isplaćuje se veća naknada. Ako se provodi određena aktivnost (meghatározott cselekmény végrehajtása), iznos naknade ovisi o utrošenom vremenu.

Odvjetnici (ügyvéd)

Mađarskom riječju ügyvéd označavaju se odvjetnici, pravni zastupnici, pravni savjetnici i pravnici. Odvjetničku naknadu načelno sporazumno utvrđuju stranka i odvjetnik. Ako ne postignu dogovor, o naknadi odlučuje sud na temelju zakonski propisane osnove (pet posto vrijednosti potraživanja i najmanje 10 000 HUF). Stranke mogu od suca zatražiti da propiše zakonom utvrđenu naknadu ako ne žele da sporazum postane javan.

Fiksni troškovi

Fiksni troškovi u građanskim postupcima

Fiksni troškovi za stranke u građanskim postupcima

U prvostupanjskim predmetima pristojba (illeték) za sudski postupak iznosi šest posto vrijednosti potraživanja (između najmanje 10 000 HUF i najviše 900 000 HUF). Ako nije moguće utvrditi vrijednost potraživanja, zakonom je propisano da se plaća 6 % od fiktivnog iznosa.

Sudski troškovi/takse uvijek su propisani zakonom te u sljedećim slučajevima:

  • postupci razvoda braka (házassági bontóper): 12 000 HUF
  • postupci na radnim sudovima (munkaügyi per): 7000 HUF
  • upravni postupci, osim u slučajevima natjecanja, javne nabave, poreza i elektroničke komunikacije (közigazgatási határozat bírósági felülvizsgálata iránti eljárás): 20 000 HUF
  • upravni izvansudski postupci (közigazgatási nemperes eljárás): 7500 HUF
  • troškovi opće nabave (általános meghatalmazás): 18 000 HUF
  • stečajni postupci: likvidacija 50 000 HUF; bankrot 30 000 HUF
  • u slučajevima koji obuhvaćaju poslovna udruživanja bez statusa pravne osobe (jogi személyiséggel nem rendelkező gazdálkodó szervezet): likvidacija 25 000 HUF, bankrot 20 000 HUF
  • arbitraža: 1 posto (minimalno 5000 HUF i maksimalno 250 000 HUF);  ako nije moguće izračunati vrijednost potraživanja, pristojba iznosi 10 000 HUF
  • nalog za plaćanje (fizetési meghagyás): 3 posto (minimalno 5000 HUF i maksimalno 250 000 HUF)
  • žalba: 6 posto (minimalno 10 000 HUF i maksimalno 900 000 HUF)
  • ponovno otvaranje postupka (perújítás): potrebno je ponovno platiti pristojbe
  • zahtjev za reviziju (felülvizsgálati kérelem): 6 posto u slučaju odluka (minimalno 10 000 HUF i maksimalno 2 500 000 HUF); u slučaju naloga (végzés) – polovica troškova plativih za odluke (minimalno 7000 HUF i maksimalno 1 250 000 HUF)

Faza građanskog postupka u kojoj je nužno platiti fiksne troškove

Obveza plaćanja sudskih taksi u građanskim postupcima nastaje podnošenjem zahtjeva za pokretanje sudskog spora. Pri podnošenju zahtjeva stoga je potrebno platiti sudske takse. Ako stranka ne plati sudske takse ili plati manji iznos od onog propisanog zakonom, sud mora od stranke zatražiti da pri podnošenju zahtjeva plati preostali iznos. Sud također mora stranku obavijestiti da će zahtjev biti odbijen ako sudske takse nisu u cijelosti plaćene.

Plaćanje odvjetničke naknade temelji se na sporazumu između stranke i odvjetnika. Sudskom izvršitelju potrebno je platiti naknadu prije početka postupka provedbe.

Fiksni troškovi u kaznenim postupcima

Fiksni troškovi za stranke u kaznenim postupcima

Ako se postupci vode isključivo po privatnoj tužbi (magánvádas eljárás):

  • pristojba za postupak osporavanja (feljelentés) iznosi 5000 HUF
  • pristojba za podnošenje žalbe iznosi 6000 HUF
  • pristojba za podnošenje zahtjeva za reviziju ili ponovno otvaranje slučaja iznosi 7000 HUF

Ako iz kaznenog postupka proizlazi tužba u okviru građanskog pravosuđa (polgári jogi igény), potrebno je platiti samo pristojbe za podnošenje zahtjeva i žalbu.

Faza kaznenog postupka u kojoj je potrebno platiti fiksne troškove

Fiksne troškove potrebno je platiti na početku postupka – kupuje se žig i njime se označava dokument kojim se postupak pokreće.

Fiksni troškovi u postupcima pred Ustavnim sudom

U skladu s člankom 28. Zakona XXXII iz 1989.(az 1989. évi XXXII. törvény 28. cikke), postupci pred Ustavnim sudom (Alkotmánybíróság) su besplatni.

No podnositelj zahtjeva koji pri podnošenju zahtjeva ne postupa u dobroj vjeri možda će morati platiti troškove.

Prethodne informacije koje su pravni zastupnici dužni navesti

Prava i obveze stranaka

Pri obavljanju svoje profesije – u okvirima i na način koji propisuje zakon – odvjetnici klijentima pomažu da ostvare svoja prava i ispune svoje obaveze. Pravni savjetnici (jogtanácsos) pomažu i organizacijama koje zastupaju da ostvare svoja prava.

Ta obveza obuhvaća dužnost pružanja potrebnih informacija o pravima i obvezama, šansama za uspjeh i predvidljivim troškovima postupka.

Izvori troškova

Gdje mogu pronaći informacije o izvorima troškova u Mađarskoj?

Informacije o izvorima troškova dostupne su na početnoj stranici Europske pravosudne mreže (EJN)(Európai Igazságügyi Hálózat):

Početna stranica Poveznica se otvara u novom prozoruBudimpeštanske odvjetničke komore (Budapesti Ügyvédi Kamara) sadržava i informacije o odvjetničkim naknadama.

Na kojim je jezicima moguće dobiti informacije o izvorima troškova u Mađarskoj?

Informacije o izvorima troškova dostupne su na početnoj stranici Europske pravosudne mreže. Ovdje možete pronaći relevantne informacije na svakom službenom jeziku Europske unije.

Početna stranica Budimpeštanske odvjetničke komore sadržava informacije o troškovima samo na mađarskom jeziku.

Gdje mogu pronaći informacije o mirenju?

Informacije o mirenju možete pronaći na sljedećim web-mjestima:

Gdje mogu pronaći dodatne informacije o troškovima?

Dostupno web-mjesto o troškovima postupka

Dodatne informacije koje se odnose na troškove možete pronaći na web-mjestu Poveznica se otvara u novom prozoruBudimpeštanske odvjetničke komore

Gdje mogu pronaći informacije o prosječnom trajanju različitih postupaka?

Informacije o duljini postupaka možete pronaći na web-mjestu Poveznica se otvara u novom prozoruSudova Republike Mađarske (Magyar Köztársaság Bíróságai).

Ostale relevantne veze:

Informacije o statističkim tablicama dostupne su samo na mađarskom.

Porez na dodanu vrijednost (hozzáadottérték-adó)

Kako su te informacije prikazane?

Gore navedeni troškovi odvjetnika navedeni su u neto iznosu te se na njih dodaje porez na dodanu vrijednost (HÉA).

Koliko iznose primjenjive stope?

U Mađarskoj je stopa PDV-a do 1. srpnja 2009. iznosila 20 %, a potom je povećana na 25 %.

Pravna pomoć (költségmentesség)

Primjenjivi prag dohotka u području građanskog pravosuđa

Primjenjuju se dva minimalna iznosa:

  1. neto iznos minimalne umirovljeničke mirovine (sada iznosi 28 500 forinti) – osobe koje primaju manje od tog iznosa dobivaju besplatnu pravnu pomoć;
  2. postotak prosječnog nacionalnog dohotka (43 % – sada iznosi 72 000 forinti) – osobe koje primaju više od tog iznosa ne dobivaju besplatnu pravnu pomoć.

Usluge pravne pomoći moguće je platiti unaprijed.

Primjenjivi prag dohotka u području kaznenog pravosuđa za tuženike

U kaznenim postupcima osumnjičenik ili optuženik može primiti usluge besplatnog pravnog zastupanja ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

  • Osoba se oslobađa plaćanja naknada na temelju osobnih uvjeta – za osobe koje žive same, prag dohotka je dvostruka vrijednost neto minimalne mirovine (sada iznosi 28 500 forinti); za osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu, prag je neto minimalna mirovina po osobi.
  • Ako je pravno zastupanje obvezno, a optuženik nema branitelja. U tom slučaju, ako je tijekom postupka osuđen, tuženik mora vratiti naknadu za uslugu državi.

Primjenjivi prag dohotka u području kaznenog pravosuđa za žrtve

Prag dohotka iznosi 86 % prosječnog nacionalnog dohotka (približno 130 000 forinti). Pravna pomoć za žrtve obuhvaća pravno zastupanje.

Drugi uvjeti povezani s dodjelom pravne pomoći žrtvama

Pored utvrđenih pragova dohotka, žrtva mora ispunjavati i druga dva uvjeta:

  • mora uložiti pritužbu;
  • mora pribaviti potvrdu tijela nadležnog za pomoć žrtvama;  potvrda mora sadržavati dokaz ispunjavanja određenih uvjeta (da se žrtva obratila odgovarajućem nadležnom tijelu unutar zakonski propisanog vremenskog roka).

Drugi uvjeti povezani s dodjelom pravne pomoći tuženicima

Nema dodatnih uvjeta povezanih s dodjelom pravne pomoći tuženicima.

Besplatni sudski postupak

U sljedećim građanskim postupcima ne plaća se naknada:

  • postupci u kojima sud po službenoj dužnosti odbija ili mora odbiti podnesak bez izdavanja sudskog poziva;
  • postupci ostvarivanja pravnog lijeka pokrenuti protiv odluka u slučajevima u kojima se odobrava izuzimanje od plaćanja naknada i u kojima postoji pravo na plaćanje troškova unaprijed (kada država plaća troškove umjesto stranke);
  • postupci razvoda u kojima je podnesena protutužba koja se odnosi na brak;
  • postupci povezani s proglašenjem smrti i utvrđivanjem da je nastupila smrt, ako je do nestanka ili smrti došlo u slučaju rata ili prirodne katastrofe;
  • postupci registracije fondacija, javnih fondacija, nevladinih organizacija, javnih korporacija, Europske grupacije za teritorijalnu suradnju; postupci registracije organizacija s programom radničkog dioničarstva i odobrenja sudjelovanja u Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju;
  • postupci raspuštanja zatvorenih poduzeća, uključujući podneske uložene u pojednostavnjenim postupcima raspuštanja u kojima je navedeno ime primatelja;
  • podnesci za ispravak i/ili dopunu odluka;
  • postupci povezani s popisom birača;
  • postupci povezani s prijavljenim promjenama nakon uvrštavanja u registar pravnih savjetnika;
  • žalbe na odluke kojima je propisan transfer;
  • sudske revizije upravnih odluka donesenih u predmetima za naknadu štete;
  • postupci poreznih nagodbi koje vode lokalna tijela vlasti;
  • postupci koje su pokrenuli neovisni sudski izvršitelji u vezi s postupcima pravne provedbe i postupci pokrenuti radi provođenja sudskih odluka (sudska nagodba) donesenih u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 44/2001 o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima, Uredbom (EZ) br. 805/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o uvođenju europskog naloga za izvršenje za nesporne tražbine i Uredbom Vijeća (EZ) br. 2201/2003 od 27. studenoga 2003. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću, kojom se stavlja izvan snage Uredba (EZ) br. 1347/2000;
  • postupci pokrenuti na temelju povoljne odluke Ustavnog suda;
  • tužbe koje se odnose na zaštitu osobnih podataka i pristup podacima od javnog interesa;
  • sudska revizija upravne odluke o dodjeli pravne pomoći;
  • izvansudski postupci revizije odluka o prethodnoj sudskoj mjeri ili privremenoj sudskoj zabrani ili preventivnoj sudskoj mjeri dodijeljenoj slijedom specifičnih drugih zakona u vezi s obiteljskim nasiljem;
    • sudska revizija upravne odluke donesene u pitanju pomoći žrtvama zločina.

Naknada se ne plaća za sljedeće elemente kaznenih postupaka:

  • u postupcima koji su pokrenuti isključivo privatnim putem – žalba, podnesak za ponovno otvaranje predmeta i zahtjev za reviziju koje su podnijeli tuženik i branitelj;
  • u postupcima koji su pokrenuti isključivo privatnim putem – ako sud odbaci predmet prije početka osobnog ročišta ili ako je predmet odbačen zbog pomilovanja;
  • zahtjev za pomilovanje ili sudsko izuzimanje ako ga podnese tuženik ili branitelj;
  • postupak za odobravanje osobnog izuzeća od optužbi;
  • jednokratno slanje kopija dokumenata tuženiku, branitelju ili pravnom zastupniku maloljetnika koji je optužen za zločin;
  • kopija optužnice poslana tužitelju.

Osim oslobađanja od plaćanja troškova na temelju predmeta, može se odobriti i oslobađanje od plaćanja na temelju statusa pravne osobe.

Ono se, među ostalim, dodjeljuje nevladinim organizacijama, javnim poduzećima, crkvama, crkvenim udrugama, religijskim institucijama, fondacijama, javnim fondacijama, neprofitnim poslovnim udrugama koje imaju status (prioritetnih) organizacija za javnu dobrobit, Sjevernoatlantskom savezu, Europskoj uniji, njezinim institucijama i tijelima, agencijama i zasebnim fondovima.

Kada stranka koja je izgubila spor mora platiti troškove stranke koja je dobila spor?

Sud u konačnoj odluci propisuje da stranka koja je izgubila spor mora platiti troškove stranke koja je dobila spor u roku od trideset dana. Stranka koja je izgubila spor izravno plaća troškove stranki koja je dobila spor, a ako to ne učini, pokreću se postupci provedbe odluke.

Naknade vještaka

Naknade vještaka načelno plaća stranka koja je izgubila spor, a ako je (u posebnim slučajevima) država dužna platiti troškove, ona snosi i trošak vještaka. Ako država unaprijed plaća troškove, to obuhvaća i naknade vještaka.

Naknade za prevoditelje i tumače

Naknade za prevoditelje i tumače načelno plaća stranka koja je izgubila spor, a ako je (u posebnim slučajevima) država dužna platiti troškove, ona snosi i trošak vještaka. Ako država unaprijed plaća troškove, to obuhvaća i naknade vještaka.

Ostale poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruPočetna stranica Budimpeštanske odvjetničke komore (A Budapesti Ügyvédi Kamara honlapja)

Ostali privici

Mađarsko izvješće o studiji o transparentnosti troškovaPDF(533 Kb)en (Magyarország jelentése a költségek átláthatóságáról szóló tanulmányról)

Posljednji put ažurirano: 11/06/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Troškovi postupka - Malta

Ova stranica donosi vam informacije o troškovima sudskih postupaka na Malti.

Regulatorni okvir kojim su regulirane naknade pravnih stručnjaka

Te naknade, koje naplaćuje pravosudno osoblje, regulirane su Tarifom E Zakona o organizaciji i parničnom postupku(COCP), poglavlje 12. Zakona Malte.

Odvjetnici

Naknade koje naplaćuju odvjetnici regulirane su Tarifom E Priloga A Zakonu  o organizaciji i civilnom postupku (poglavlje 12. Zakona Malte). Branitelji se drže i Kodeksa etike i ponašanja za branitelje prilikom uspostavljanja njihove naknade: to radi ili sam branitelj ili u dogovoru sa strankom. U tom se Kodeksu   smatra da je naknada razumna ako su ispunjeni posebnim elementi, kao što su vrijeme potrebno, novina i težina povezanih pitanja; preuzeta odgovornost, vremenska ograničenja, priroda i trajanje profesionalnih odnosa; iskustvo, ugled i sposobnost branitelja, troškovi koji se mogu naplatiti od druge stranke.

Fiksni troškovi

Fiksni troškovi u parničnim postupcima

Fiksni troškovi za stranke u parničnim postupcima

Fiksni troškovi stranaka razlikuju se ovisno o prirodi predmeta i o tome imaju li novčanu vrijednost.

Faze građanskih postupaka u kojima se moraju naplatiti fiksni troškovi

Pristojba za podnošenje i upisna pristojba moraju se platiti kada se pokrenu sudski postupci.

Na kraju sudskog postupka izdaje se iznos troškova, koji uključuje porez. Ako su obračunate upisne pristojbe više od plaćenih u trenutku kada je slučaj podnesen, mora se izračunati razlika te je treba zatražiti od stranke koja je pokrenula postupak.

Fiksni troškovi u kaznenim postupcima

Fiksni troškovi za stranke u kaznenim postupcima

Nema troškova u kaznenim postupcima.

Faze kaznenih postupaka u kojima se moraju naplatiti fiksni troškovi

Troškovi privatnih tužitelja ne dosuđuju se u kaznenim postupcima. Međutim, po zaključenju slučaja, sud može odrediti da optuženi plati sve troškove vještaka optužbe.

Fiksni troškovi u postupcima pred Ustavnim sudom

Fiksni troškovi za stranke u postupcima pred Ustavnim sudom

Pristojbe su u slučajevima pred Ustavnim sudom sljedeće:

Podnošenje zahtjeva

58,53 EUR

Upisna pristojba

58,23 EUR

Dostava akata (po obavijesti)

6,99 EUR

Pristojbe pravnih stručnjaka koje se naplaćuju po zaključenju predmeta mogu biti u rasponu od 46,49 EUR do 698,81 EUR. Drugi su profesionalni troškovi koji mogu nastati u slučaju 46,59 EUR za svaki manji podneseni zahtjev; 9,32 EUR za svaki sudski nalog; 23,29 EUR za izjavu, 4,66 EUR za preslike akata i 186,35 EUR za pisane podneske.

Faze postupaka pred Ustavnim sudom u kojima se moraju naplatiti fiksni troškovi

Troškovi se naplaćuju prilikom pokretanja postupaka.

Informacije koje pravni zastupnici moraju prethodno pružiti

Prava i obveze stranaka

Odvjetnici moraju postupati sa svojim strankama u skladu sa Etičkim kodeksom koji je sastavila Komisija za djelovanje sudstva. Kodeksom se određuju različite dužnosti koje odvjetnici imaju u odnosu na svoje stranke. Međutim, gore navedene obveze nisu obuhvaćene kodeksom.

Uključeni troškovi koje snosi stranka koja je dobila spor

Stranka koja je dobila spor, u pravilu, nadoknađuje sve sudske troškove pod uvjetom da se presudom nalaže stranci koja je izgubila spor plaćanje troškova.

Uključeni troškovi koje snosi stranka koja je izgubila spor

Stranka koja je izgubila spor mora platiti troškove parnice i troškove stranke koja je dobila spor.

Izvori troškova

Gdje mogu pronaći informacije o izvorima troškova na Malti?

Tarifama od A do L COCP-a (poglavlje 12. Zakona o Malti) određene su sve vrste troškova i pristojbi koje nastaju u sudskim postupcima. Možete im pristupiti na web-mjestuPoveznica se otvara u novom prozoruMinistarstva pravosuđa, kulture i lokalne uprave.

Na kojim jezicima mogu dobiti informacije o izvorima troškova na Malti?

Svi zakoni sastavljaju se na malteškom i engleskom jer su oba službeni jezici na Malti.

Gdje mogu pronaći informacije o mirenju?

Informacije o mirenju mogu se pronaći na web-mjestuPoveznica se otvara u novom prozoruMalteškog centra za arbitražu.

Gdje mogu pronaći dodatne informacije o troškovima?

Dostupne web-mjesta za informacije o troškovima

Web-mjestaPoveznica se otvara u novom prozoruOdjela za pravne uslugePoveznica se otvara u novom prozoruMinistarstva pravosuđa, kulture i lokalne uprave sadržavaju sljedeće informacije:

  • Svi glavni i dopunski nacionalni zakoni
  • Pravne publikacije, uključujući akte, prijedloge zakona, pravne obavijesti i pravilnike.

Gdje mogu pronaći informacije o prosječnom trajanju različitih postupaka?

Nema posebnih informacija o duljini različitih postupaka. Međutim, na web-mjestuPoveznica se otvara u novom prozoruSudova možete, među ostalim podacima, pronaći informacije i statističke podatke o postupcima koji se na sudovima pokreću, razmatraju i o kojima se donose odluke svaki mjesec.

Dvaput godišnje objavljuje se analiza trajanja na toj internetskoj stranici, u kojoj se navodi trajanje slučajeva koje saslušava svaki sudac i magistratski sudac na građanskim sudovima i tribunalima.

Gdje mogu pronaći informacije o prosječnim ukupnim troškovima za određenu vrstu postupaka?

Vidi gore.

Porez na dodanu vrijednost

Kako se pruža ta informacija?

Svi troškovi upisa izuzeti su od PDV-a. Međutim, 18 posto PDV-a mora se platiti za troškove navedene u tarifama koje se plaćaju sudskim likvidatorima, pravnim zastupnicima obiju stranaka i drugim vještacima koje je sud odredio.

Pravna pomoć

Primjenjivi prag dohotka u području građanskog pravosuđa

Iako postoje izuzeci za određene vrste postupaka, osoba općenito ima pravo na pravnu pomoć ako:

  • ne posjeduje nikakvu imovinu u neto vrijednosti od ili iznad 6.988,22 EUR, ne uključujući u taj iznos svakodnevne kućanske predmete koji se smatraju razumnima i nužnima za podnositelja zahtjeva i za njegovu obitelj
  • njegov godišnji prihod nije viši od nacionalne minimalne plaće za osobe od 18 godina ili starije.

Primjenjivi prag dohotka u području kaznenog pravosuđa za tuženike

Zakonom nije propisan poseban prag. Međutim, tuženici u kaznenim postupcima imaju pravo na pravnu pomoć ako nisu u mogućnosti angažirati branitelja ili ako su zatražili pravnu pomoć.

Primjenjivi prag dohotka u području kaznenog pravosuđa za žrtve

Zakonom nije propisan poseban prag. Bez obzira na to, Odjel za pravosuđe (uz bilo kojeg privatnog pravnog savjetnika kojeg je angažirala žrtva) ima zakonsku obvezu pružiti svu potrebnu pomoć i potporu bilo kojoj žrtvi kaznenog djela s krajnjim ciljem pružanja odgovarajuće naknade štete.

Ostali uvjeti povezani s dodjeljivanjem pravne pomoći žrtvama

U pogledu pružanja pomoći žrtvama kaznenog djela ne postoje nikakvi daljnji uvjeti. Međutim, od navodnih žrtava očekuje se pružanje svih traženih informacija koje posjeduju i da u potpunosti surađuju s Odjelom pravosuđa i Uredom državnog odvjetnika.

Drugi uvjeti povezani s dodjeljivanjem pravne pomoći tuženicima

Ne postoje drugi uvjeti povezani s dodjeljivanjem pravne pomoći tuženicima. Međutim, zakonom se dopušta Pravnim zastupnicima pravo odbijanja pomoći na bilo kojoj osnovi, koje po mišljenu suda, prima facie (na prvi pogled) opravdava odbijanje. Unatoč tome, čak i pod takvim uvjetima, zakonom se zahtijeva od suda da tuženik zastupa sam sebe tako da mu se dodijeli branitelj.

Besplatni sudski postupci

Svi sudski postupci besplatni su kada se stranci dodijeli pravna pomoć.

Kada stranka koja nije dobila spor mora platiti troškove stranke koja je dobila spor?

Isključivo je pravo suda odlučivanje o raspodjeli i dodjeli troškova predmeta. Ne postoje pravila u praksi.

Pristojbe vještaka

Pristojbe vještaka uređene su Tarifama G i K COCP-a (poglavlje 12. Zakona o Malti).

Naknade za prevoditelje i tumače

Tarifom B poglavlja 12. Zakona o Malti navodi se da za svaki prijevod propisan zakonom ili koji sud zatraži:

  • upisna pristojba iznosi 34,93 EUR.

Naknada koja se isplaćuje tumaču u rasponu je od 11,65 EUR do 58,23 EUR po satu, prema odluci Tajnika.

Prevoditelji dobivaju od 11,65 EUR do 58,23 EUR po dokumentu, i to prema odluci Tajnika.

Druge poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruMinistarstvo pravosuđa, kulture i lokalne uprave

Poveznica se otvara u novom prozoruMalteški centar za arbitražu

Poveznica se otvara u novom prozoruOdjel za pravne usluge

Poveznica se otvara u novom prozoruSudovi

Povezani privici

Malteško nacionalno izvješće o Studiji o transparentnosti troškova(742 Kb)

Posljednji put ažurirano: 11/06/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Troškovi postupka - Poljska

Ova stranica sadržava informacije o troškovima pravosuđa u Poljskoj.

Regulatorni okvir kojim se uređuju naknade za usluge pravnih stručnjaka

Odvjetnici

U Poljskoj se nagrada za rad u pojedinačnim slučajevima određuje dogovorom između odvjetnika (adwokat) i stranke, u skladu sa zakonom. U obzir se mogu uzeti sljedeći čimbenici:

  • složenost i opseg pravnog pitanja
  • vrijeme potrebno za pravilno izvršenje posla
  • iskustvo i stručnost odvjetnika
  • rokovi
  • stupanj žurnosti
  • drugi čimbenici.

U skladu s Uredbom ministra pravosuđa o naknadama za usluge odvjetnika od 28. rujna 2002. (Rozporządzenie w sprawie opłat za czynności adwokackie), pri određivanju nagrade za rad mora se uzeti u obzir:

  • vrsta i složenost predmeta
  • potreban rad na predmetu.

U posebnim slučajevima, ovisno o materijalnoj i obiteljskoj situaciji stranke, odvjetnik može odrediti manju nagradu za rad od one koja je predviđena Zakonom o sudskim troškovima u građanskim predmetima (Ustawa o kosztach sądowych w sprawach cywilnych).

U pravilu, stranka koja je izgubila spor podmiruje troškove sudskog postupka. Međutim, iznos koji utvrdi sudac (za odvjetničko zastupanje) mora biti u okviru koji je određen Uredbom ministra pravosuđa o naknadama za usluge odvjetnika od 28. rujna 2002. Stoga (u skladu sa stavkom 2.) naknada ne smije biti viša od minimalne stope pomnožene sa šest ni od vrijednosti predmeta spora. Iznos naknada ovisi i o prirodi i ciljevima predmeta te o fazi postupka. U poglavljima od 2. do 5. Uredbe definirane su minimalne naknade za razne vrste predmeta.

Pravni savjetnici

Na pravne se savjetnike (radcy prawni) u Poljskoj primjenjuju pravila slična onima koja vrijede za odvjetnike.

Sudski ovršitelji

Poljskim pravom utvrđene su i naknade za sudske ovršitelje (komornicy) - u Zakonu o sudskim ovršiteljima i ovršnom postupku (Ustawa o komornikach sądowych i egzekucji).

Opća su pravila sljedeća:

u svim financijskim predmetima nagradu za rad treba izračunati kao postotak iznosa vjerojatne tražbine. Kada sudski ovršitelj osigura novčanu tražbinu, nagrada koju plaća vjerovnik ne može biti viša od 2 posto vrijednosti tražbine niti može biti manja od 3 posto prosječne mjesečne plaće ili veća od tog iznosa pomnoženog s 5.

Pri izvršenju tražbine, sudski ovršitelj naplaćuje naknadu od dužnika koja je 15 posto tražbine. To ne može biti manje od 10 posto prosječne mjesečne plaće i ne može biti više od te vrijednosti pomnožene s 30.

U nefinancijskim predmetima, kada sudski ovršitelj osigura i izvrši nenovčanu tražbinu, nagrada je fiksna.

Fiksni troškovi

Fiksni troškovi u građanskim postupcima

Naknade i troškovi obuhvaćeni su Zakonom kojim se uređuju sudski troškovi u građanskim predmetima.

Naknada je novčani iznos obračunat za svaki podnesak predan sudu, ako je takva naknada predviđena zakonom. Postoje tri vrste naknada: promjenjiva, fiksna i osnovna.

Iznos naknade ovisi o prirodi predmeta: građansko pravo, obiteljsko pravo, trgovačko pravo ili drugo. Pri određivanju troškova u obzir se uzima i vrsta pravne radnje.

Troškovi uključuju troškove povezane sa sudjelovanjem stranaka, svjedoka i vještaka u postupku. Oni ovise o uloženom vremenu i trudu. Troškovi mogu uključivati nagrade za rad tumača i prevoditelja, putne troškove i troškove smještaja te nagradu za izgubljene prihode svjedoka zbog vremena provedenog na sudu. Ostali su troškovi koji se uzimaju u obzir: nagrada za rad drugih institucija i osoba, ispitivanje dokaza, prijevoz i čuvanje životinja i predmeta, vrijeme provedeno u pritvoru te objave.

Osim toga, postoje i troškovi spora. Oni se sastoje od sudskih troškova, troškova pripreme ročišta i radnji koje poduzima odvjetnik ili pravni savjetnik radi zastupanja stranke (uključujući naknade za zastupanje i savjetovanje).

Opće je pravilo da stranka koja izgubi spor mora stranci koja je dobila spor nadoknaditi troškove koji su razumno nastali radi zaštite interesa potonje stranke, osim ako je predviđeno drugačije. Međutim, za naknadu troškova stranka koja je dobila spor mora pričekati izricanje presude. O pitanju troškova odlučuje se u zadnjoj fazi sudskog postupka, netom prije izricanja konačne presude.

Faza građanskog postupka u kojoj fiksni troškovi moraju biti plaćeni

Iznos koji treba platiti plaća se u trenutku predaje podneska sudu - (članak 10. Zakona o sudskim troškovima u građanskim predmetima).

Fiksni troškovi u kaznenim postupcima

Fiksni troškovi za stranke u kaznenim postupcima

Općenito, troškovi nisu fiksni, nego se obračunavaju nakon izricanja presude. Iznos ovisi o trajanju postupka, izrečenoj kazni i naknadama za vještake. Fiksni se troškovi mogu predvidjeti samo u predmetima pokrenutima privatnom tužbom, kada osoba koja podnosi optužni prijedlog mora platiti fiksnu početnu naknadu.

Faza kaznenog postupka u kojoj fiksni troškovi moraju biti plaćeni

Fiksni troškovi za stranke u kaznenom postupku moraju se podmiriti nakon presude (koja je pravomoćna i obvezujuća za stranke).

Osnovni troškovi u ustavnim postupcima

Poljskim Zakonikom o građanskom postupku predviđena je (u članku 424.) mogućnost podnošenja zahtjeva za ocjenu konačne presude donesene u drugostupanjskom postupku. To se može učiniti ako je presudom nanesena šteta stranci te ako promjena ili ukidanje odluke/presude nije bilo ili nije moguće (zahtjev za ocjenu suglasnosti presude sa zakonom).

Takav je zahtjev moguć i kada se nesuglasnost sa zakonom odnosi na kršenje temeljnih pravila pravnoga poretka, kršenje ustavnih sloboda ili ljudskih i građanskih prava te kada je presuda izrečena u prvostupanjskom postupku. U tom je slučaju Zakonom o sudskim troškovima u građanskim predmetima utvrđena obvezna naknada. To je osnovna naknada od 30 PLN, osim ako je Zakonom predviđeno drukčije (članak 14.).

Postoje i izuzeća od tog pravila; naknada u sljedećim postupcima iznosi:

  • 40 PLN, ako se zahtjev zasnovan na nesuglasnosti odnosi na izvanparnični postupak pokrenut po službenoj dužnosti.
  • 1 000 PLN, ako se zahtjev zasnovan na nesuglasnosti odnosi na odluku predsjednika Ureda za zaštitu tržišnog natjecanja i zaštitu potrošača.
  • 3 000 PLN, ako se zahtjev zasnovan na nesuglasnosti odnosi na odluku predsjednika Nacionalnog vijeća za radiodifuziju.

Osnovni troškovi ustavnih postupaka u kojima fiksni troškovi moraju biti plaćeni

Osnovni troškovi ustavnih postupaka trebaju biti plaćeni pri podnošenju tužbe sudu (članak 10. Zakona o sudskim troškovima u građanskim predmetima).

Informacije koje je pravni zastupnik dužan prethodno dostaviti

Prava i obveze stranaka

Prema zakonskim propisima, pravni zastupnici nisu odgovorni za konačni ishod postupka. Oni su jedino dužni održati odgovarajuću razinu marljivosti i poduzeti sve potrebne mjere za pravilno vođenje predmeta. To znači i da zastupnici imaju pravo odabrati informacije koje mogu biti korisne njihovim strankama.

Neke su dužnosti predviđene kodeksima profesionalnog ponašanja. Međutim, njih izdaju strukovne komore i sasvim su deklarativne prirode. U slučaju kršenja, pokreće se samo stegovni postupak.

Nastali troškovi

  • koje snosi stranka koja dobije spor
  • koje snosi stranka koja izgubi spor.

Vrste troškova

Gdje mogu pronaći informacije o troškovima u Poljskoj?

Informacije (uključujući informacije o troškovima) možete pronaći na službenom web-mjestu poljskog Ministarstva pravosuđa. Općenito je primjenjiv Zakon o sudskim troškovima u građanskim postupcima. To znači da svatko tko sudjeluje u pravnom postupku ili traži informacije o troškovima može lako pronaći odgovarajuća pravila.

Osobe kojima je otežano razumijevanje Zakona mogu zatražiti pomoć od svojih pravnih zastupnika (odvjetnika ili pravnog savjetnika). Stručni pravni zastupnici mogu pružiti informacije i pomoć u raznim postupcima i na drugim jezicima.

Na kojim jezicima mogu dobiti informacije o troškovima u Poljskoj?

Informacije su dostupne samo na poljskom jeziku.

Gdje mogu pronaći informacije o mirenju?

Poljski Zakon o građanskom postupku sadržava informacije o mirenju, u člancima od 183.¹ do 183.¹5 Nagrade za rad izmiritelja i naknade za njihove troškove utvrđene su u Uredbi ministra pravosuđa od 30. studenoga 2003. Međutim, trošak mirenja obično se ne smatra troškom za potrebe sudskog postupka, osim ako sud naloži mirenje.

Gdje mogu pronaći dodatne informacije o troškovima?

Web-mjesto s informacijama o troškovima

Web-mjesto Poveznica se otvara u novom prozorupoljskog Ministarstva pravosuđa dio je službenog web-mjesta poljske Vlade. Na njemu su opisani pravosudni sustav i pitanja koja se odnose na poljsko građansko pravo, uključujući sudske troškove. Na web-mjestu postoji poveznica na objašnjenje troškova u građanskim predmetima (samo na poljskom jeziku).

Gdje mogu pronaći informacije o prosječnom trajanju raznih postupaka?

Iznimno je teško predvidjeti prosječno trajanje pravnog postupka jer to ovisi o pravnoj i činjeničnoj složenosti predmeta.

Gdje mogu pronaći informacije o prosječnim ukupnim troškovima za pojedini postupak?

Unatoč gore navedenom, moguće je izračunati prosječne troškove postupka. Troškovi pravnog zastupanja definiraju se na početku postupka. Troškovi ovise o dogovoru između stranke i zastupnika. Što se tiče zastupanja po službenoj dužnosti, troškovi su predviđeni Uredbom.

Troškove postupka moguće je procijeniti i na sudu. Naknade su definirane u Zakonu o sudskim troškovima u građanskim predmetima i ovise o vrijednosti predmeta spora i prirodi predmeta (npr. trgovački spor ili razvod braka). Stranke mogu u obzir uzeti i trošak pozivanja vještaka.

Porez na dodanu vrijednost

Kako se dostavljaju te informacije?

Naknade i troškovi definirani u Zakonu o sudskim troškovima u građanskim predmetima oslobođeni su od poreza i stoga ne podliježu PDV-u. Pravna pomoć podliježe jedinstvenoj stopi PDV-a (23 %).

Koje su primjenjive stope?

Primjenjiva je stopa PDV-a 23 %. Usluge pravnih savjetnika i odvjetnika oporezuju se kao i druge usluge. Oporezivanje je utvrđeno zakonom o porezu na dodanu vrijednost.

Pravna pomoć

Primjenjiv dohodovni prag u građanskopravnom području

Osobe koje traže oslobođenje od troškova spora moraju podnijeti službeni zahtjev. Oslobođenje se može odobriti ako mogu dokazati da nisu u mogućnosti podmiriti troškove bez poteškoća za njih same ili njihove obitelji.

Isto tako, podnositelj zahtjeva mora dostaviti izjavu u pisanom obliku navodeći sljedeće podatke: bračno stanje, dohodak, izvore prihoda i imovinu. Ako su ispunjeni gore navedeni uvjeti, sud će odobriti oslobođenje i, osim toga, dodijelit će besplatnu stručnu pravnu pomoć (pravni zastupnik plaća se iz državnog proračuna na početku ročišta; na kraju sudskog postupka stranka koja je izgubila spor dužna je, na zahtjev stranke koja je dobila spor, nadoknaditi troškove).

Primjenjiv dohodovni prag u kaznenopravnom području

Nema utvrđenog dohodovnog praga. Opće je pravilo da podnositelj zahtjeva mora propisno dokazati da bi, uzevši u obzir njegovu obiteljsku financijsku situaciju, plaćanje troškova bilo opterećenje.

Primjenjiv dohodovni prag za žrtve u kaznenopravnom području

Nema utvrđenog dohodovnog praga. Pravna pomoć dodjeljuje se ako žrtva, kao stranka u postupku, nije u mogućnosti platiti troškove bez obzira na njezinu obiteljsku financijsku situaciju.

Ostali uvjeti za dodjeljivanje pravne pomoći žrtvama

Kako je gore navedeno, žrtva mora biti stranka u postupku. Tijekom istrage, žrtva je stranka po službenoj dužnosti. U fazi postupka pred sudom, ona mora dobiti status tzv. „oštećenika kao tužitelja” (na francuskom jeziku partie civile).

Ostali uvjeti za dodjeljivanje pravne pomoći optuženicima

Nema drugih uvjeta kojima se uređuje pravna pomoć optuženicima. Postoje, međutim, druge osnove za dodjeljivanje pravne pomoći optuženicima: Pravna je pomoć obvezna kada:

  • je optuženik maloljetna osoba
  • je optuženik gluh, nijem ili slijep
  • postoji dobar razlog za sumnju u optuženikovu ubrojivost
  • sud smatra da je to potrebno zbog okolnosti koje ometaju obranu
  • se sudski postupak vodi na okružnom sudu, kao prvostupanjskom sudu, kada je osoba optužena za teško kazneno djelo ili je lišena slobode
  • se postupak vodi na Vrhovnom sudu.

Besplatni sudski postupci

U slučajevima javnog progona u kaznenim predmetima, troškovi se podmiruju iz državnog proračuna.

Maloljetnički predmeti su besplatni.

Tužitelji su u nekim slučajevima (npr. obveze uzdržavanja i uvredljive ugovorne odredbe) oslobođeni od sudskih troškova (članak 96. Zakona o troškovima u građanskim predmetima).

Kada stranka koja je izgubila spor mora platiti troškove stranci koja je dobila spor?

Opće je pravilo da je stranka koja izgubi spor dužna podmiriti bitne troškove postupka i stranci koja dobije spor nadoknaditi troškove pravnog zastupanja. Troškovi koji se nadoknađuju navedeni su u poljskom Zakoniku o građanskom postupku (članci 98.-110.). Posebice, troškovi koji se nadoknađuju uključuju: troškove ročišta, prijevoza, odgovarajući gubitak zarade i troškove pravnog zastupnika.

Naknade za vještake

Sud odlučuje o nagradi za vještake - ovisno o ciljevima predmeta, kvalifikacijama, trajanju i radnom opterećenju.

Naknade za prevoditelje i sudske tumače

Naknade ovise o tome je li prijevod/tumačenje naložila država ili su to zatražile fizičke osobe.

Uredbom o naknadama troškova stalnih sudskih tumača (koju je Ministarstvo pravosuđa donijelo 25. siječnja 2005. - Zbornik zakona 2007/42, točka 265.) propisane su naknade koje plaćaju državne institucije. U skladu sa Zakonom, troškovi se utvrđuju prema sljedećim čimbenicima: izvorni i ciljni jezik (na osnovi općeg stajališta da je lakše pa stoga i jeftinije prevoditi sa stranog na materinji jezik). Drugi su čimbenici terminologija i razina specijalizacije.

Izvan javnog sektora troškovi se reguliraju ugovorom između prevoditelja/tumača i njegovog klijenta.

Izvori su:

  • Uredba ministra pravosuđa od 28. rujna 2002. o naknadama za usluge odvjetnika - Zbornik zakona 2002/163, točka 1 348.;
  • Zakon o troškovima u građanskim predmetima - Zbornik zakona 200/167, točka 1 398.;
  • Uredba ministra pravosuđa od 25. siječnja 2005. o naknadama za stalne sudske tumače - Zbornik zakona 2007/41, točka 265.

Povezani dokumenti

Izvješće Poljske o analizi transparentnosti troškovaPDF(396 Kb)en
Posljednji put ažurirano: 06/10/2014

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Troškovi postupka - Portugal

Na ovoj se stranici daju informacije o pravnim troškovima u Portugalu.

Regulatorni okvir za naknade pravnim stručnjacima

1. Pravni zastupnici

U Portugalu su naknade pravnim zastupnicima (solicitadores), kada djeluju u svojstvu provoditelja zakona (agentes de execução), regulirane Ministarskom naredbom (Portaria) br. 331-B/2009 od 30. ožujka (člancima od 11. do 25.).

2. Pravni savjetnici

Naknade za pravne savjetnike (consultores jurídicos) u Portugalu nisu regulirane.

3. Odvjetnici

Nagrada za odvjetnike (advogados) u Portugalu nije regulirana.

4. Sudski službenici

Naknade za rad sudskih službenika (oficiais de justiça) povezan s provedbom zakona regulirane su člankom 9. i Tablicom II. Uredbe o sudskim troškovima odobrene Uredbom sa zakonskom snagom (Decreto-Lei) br. 34/2008 od 26 veljače i Ministarskom naredbom br. 331‑B/2009 od 30. ožujka (člancima 11. i 25.).

5. Odvjetnici koji pružaju pravnu pomoć

Naknade odvjetnicima za usluge koje pružaju u okviru pravne pomoći regulirane su Ministarskom naredbom br. 1386/2004 od 10. studenog i Ministarskom naredbom br. 10/2008 od 3. siječnja, izmijenjenom Ministarskom naredbom br. 210/2008 od 29. veljače.

Fiksni troškovi

Fiksni troškovi u građanskim postupcima

Fiksni troškovi za strane u građanskim parnicama

Fiksni troškovi za strane u građanskim parnicama utvrđeni su u člancima od 5. do 7. i tablicama I. i II. priloženima Uredbi o troškovima postupaka, odobrenoj Uredbom sa zakonskom snagom br. 34/2008 od 26. veljače.

Faza građanskog postupka u kojoj se moraju platiti fiksni troškovi

Sudske pristojbe u pravilu se plaćaju na početku postupka i kada se odredi datum za sudsko saslušanje. Vještaci i sudski službenici u pravilu se plaćaju prije uključivanja u postupak.

Fiksni troškovi u kaznenim postupcima

Fiksni troškovi za strane u kaznenim postupcima

Fiksni troškovi za strane u kaznenim postupcima utvrđeni su u članku 8. i tablici III. priloženoj Uredbi o troškovima postupaka, odobrenoj Uredbom sa zakonskom snagom br. 34/2008 od 26. veljače.

Faza kaznenog postupka u kojoj se moraju platiti fiksni troškovi

Faza kaznenog postupka u kojoj se moraju platiti fiksni troškovi ovisi o položaju pojedinca u postupku i ulozi koju namjerava igrati. Jedini slučajevi kada se sudske pristojbe plaćaju u trenutku provođenja relevantnog koraka jesu prijava za pomoćnika (assistente) javnog tužitelja i otvaranje istražnog postupka od strane pomoćnika javnog tužitelja. U svim drugim slučajevima, tj. u svim slučajevima koji uključuju branjenika i svim drugim situacijama koje uključuju pomoćnika tužitelja, sudske se pristojbe plaćaju na kraju konkretne faze kaznenog postupka (istraga, presuda ili priziv) u skladu sa sučevom presudom.

Fiksni troškovi u ustavnim postupcima

Fiksni troškovi za strane u ustavnim parničnim postupcima

Fiksni troškovi za strane u postupcima pred Ustavnim sudom regulirani su člancima od 6. do 9. Uredbe sa zakonskom snagom br.  303/90 od 7. listopada, izmijenjene Uredbom sa zakonskom snagom br. 91/2008 od 2. lipnja.

Faza u ustavnim postupcima

Fiksni se troškovi ne moraju platiti do kraja postupka.

Informacije koje pravni zastupnici moraju dati unaprijed

Prava i obveze strana u postupku

Pravni su zastupnici etički i zakonski obvezni dati sveobuhvatne informacije o pravima i obvezama strana u sporu jer dobro znaju kakvi su izgledi za uspjeh i koji su troškovi uključeni.

Izvori troškova

Gdje mogu pronaći informacije o izvorima troškova u Portugalu?

Dodatne informacije o troškovima pravnog sustava u Portugalu mogu se pronaći na web-mjestu Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://igfij.mj.pt/custas/Paginas/default.aspx

Na kojim jezicima mogu dobiti informacije o izvorima troškova u Portugalu?

Informacije o izvorima troškova u Portugalu dostupne su samo na portugalskom.

Gdje mogu dobiti informacije o mirenju?

Informacije o mirenju, osobito o javnim sustavima mirenja u pitanjima građanskog, obiteljskog, radnog i kaznenog prava, mogu se pronaći na adresi Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.dgpj.mj.pt/sections/gral/mediacao-publica/mediacao-anexos/formularios-para-pedidos/

Gdje mogu pronaći podatke o prosječnom trajanju raznih postupaka?

Informacije o prosječnom trajanju pravnog postupka mogu se pronaći na web-mjestu sa statističkim podacima o portugalskom pravosuđu Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.dgpj.mj.pt/sections/estatisticas-da-justica.

Gdje mogu dobiti informacije o prosječnom trošku određenog postupka?

Te informacije nisu dostupne i do njih je moguće doći samo uvidom u razne ljestvice ili tablice pristojbi i naknada.

Kako se daju informacije o porezu na dodanu vrijednost?

Na sudske troškove ne obračunava se PDV. Na naknade stručnjacima obračunava se PDV, ali informacije o troškovima koje se daju po zakonu ne obuhvaćaju PDV.

Koje su stope primjenjive?

Nisu dostupne nikakve informacije o primjenjivim stopama PDV-a.

Pravna pomoć

Dohodovni cenzus primjenjiv u građanskim postupcima

Formula za izračun dohodovnog cenzusa u svrhe pravne pomoći u građanskim postupcima dostupna je u Dodatku Zakona (Lei) br. 34/2004 od 29. srpnja, izmijenjenog Zakonom br. 47/2007 od 28. kolovoza.

Dohodovni cenzus primjenjiv za branjenike u kaznenim postupcima

Formula za izračun dohodovnog cenzusa u svrhe pravne pomoći u građanskim postupcima dostupna je u Dodatku Zakona (Lei) br. 34/2004 od 29. srpnja, izmijenjenog Zakonom br. 47/2007 od 28. kolovoza.

Dohodovni cenzus primjenjiv za žrtve u kaznenim postupcima

Kad se radi o kaznenom postupku, ne postoji dohodovni cenzus za pravnu pomoć žrtvama.

Drugi uvjeti povezani s pružanjem pravne pomoći žrtvama

S pružanjem pravne pomoći žrtvama povezani su drugi uvjeti. Žrtve ne plaćaju pravne naknade kada ih zastupa Udruga za podršku žrtvama [Associação de Apoio à Vítima].

Drugi uvjeti povezani s pružanjem pravne pomoći branjenicima

S pružanjem pravne pomoći branjenicima povezani su drugi uvjeti. Oni se odnose na branjenikovu ekonomsku situaciju i izračunavaju se na temelju modela razvijenog u skladu s člankom 39. Zakona br. 34/2004 od 29. srpnja, izmijenjenog Zakonom br. 47/2007 od 28. kolovoza.

Besplatni sudski postupci

Sudski postupci mogu biti besplatni za jednu ili obje strane na temelju izuzeća od sudskih troškova ili pružanja pravne pomoći.

Kada strana koja izgubi spor mora platiti troškove strane koja dobije spor?

Strana koja dobije spor u pravilu ima pravo na nadoknadu troškova, koje mora platiti strana koja izgubi spor u razmjeru koji na temelju konačne presude utvrdi sudac. Pravo strane koja dobije spor na nadoknadu ništavno je ako strana koja izgubi spor koristi pravnu pomoć, pa je stoga izuzeta od plaćanja sudskih pristojbi.

Naknade za vještake

Strana obično mora platiti naknade za vještake. Ako je strana koristila pravnu pomoć, naknade za vještake mora platiti Institut za financijsko upravljanje i infrastrukturu pravosudnog sustava [Instituto de Gestão Financeira e Equipamentos da Justiça – IGFEJ].

Naknade sudskih prevoditelja i tumača

Naknade prevoditelja i vještaka obično mora platiti dotična strana. No, ako je strana koristila pravnu pomoć, naknade za vještake mora platiti Institut za financijsko upravljanje i infrastrukturu pravosudnog sustava [Instituto de Gestão Financeira e Equipamentos da Justiça – IGFEJ].

Važni dokumenti

Portugali aruanne kulude läbipaistvust käsitleva uuringu kohtaPDF(781 Kb)en

Posljednji put ažurirano: 21/06/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

Troškovi postupka - Slovačka

Regulatorni okvir kojim se uređuju pravne pristojbe

Odjeljak 1. stavak 2. Zakona br. 586/2003 o pravnoj struci koji izmjenjuje Zakon br. 455/1991 o licenciranim zanimanjima, glasi kako slijedi:

„Bavljenje pravom podrazumijeva zastupanje stranaka pred sudovima, državnim tijelima i drugim pravnim osobama, obranu u kaznenim postupcima, davanje pravnih savjeta, pisanje instrumenata pravnih akata, pravne analize, upravljanje imovinom stranaka i druge oblike pravnih savjeta i pomoći, ako se provode kontinuirano i u zamjenu za naknadu (u nastavku ‚pravne usluge’).”

Odvjetnici

Odvjetničke naknade regulirane su provedbenim propisom Ministarstva pravosuđa Slovačke Republike (br. 655/2004 o odvjetničkim naknadama i naknadama za pružanje pravnih usluga) – engleska verzija dostupna je na web-mjestu Poveznica se otvara u novom prozoruSlovačke odvjetničke komore.

Odvjetnička naknada mora se utvrditi ugovorom između odvjetnika i klijenta (ugovorna naknada). U velikoj većini slučajeva odvjetničke se naknade reguliraju ugovorom, osim ako tarifne naknade nisu zakonski propisane. Ako stranke ne postignu sporazum o tom pitanju, iznos naknade utvrđuje se pomoću relevantnih odredbi o tarifnim stopama (provedbeni propis o odvjetničkim naknadama). Tarifa se određuje množenjem osnovne stope s brojem radnji ili pravnih usluga koje je odvjetnik pružio.

Sudski izvršitelji

U Slovačkoj Republici ne postoje sudski izvršitelji. No izvršne funkcije provode službenici za provedbu prema Zakonu br. 233/1995 o sudskim službenicima i postupcima ovrhe (‚Zakon o izvršnom postupku’).

Fiksni troškovi

Fiksni troškovi u građanskim postupcima

Fiksni troškovi za stranke u građanskim postupcima

Sve kategorije naknada utvrđene su odgovarajućim odredbama, a određuju se na različite načine:

Sudske pristojbe regulirane su Zakonom br. 71/1992 o sudskim pristojbama i kopijama unosa u kaznenu evidenciju, kako je izmijenjen („Zakon o sudskim pristojbama"). Iznos se navodi fiksno ili kao postotak ili kombinirano (ovisno o vrsti zahtjeva).

Naknade za službenike za provedbu regulirane su Zakonom br. 233/1995 o sudskim službenicima i aktivnostima ovrhe. Iznos se utvrđuje kao tarifna naknada (fiksni iznos ili postotak, ovisno o predmetu provođenja) ili ugovorna naknada.

Odvjetničke naknade regulirane su provedbenim propisom br. 655/2004 o odvjetničkim naknadama i naknadama za pružanje pravnih usluga. Iznos se određuje kao tarifna naknada (fiksna naknada za svaku pruženu pravnu uslugu ovisno o vrijednosti ili predmetu zahtjeva) ili ugovorna naknada.

Naknade za stručnjake regulirane su provedbenim propisom br. 491/2004 o naknadama i nadoknadi troškova i izgubljenoga vremena za stručnjake, tumače i prevoditelje. Iznos se utvrđuje kao tarifna naknada (fiksna naknada za svaku uslugu, cijena po satu ili postotak ovisno o predmetu usluga stručnjaka) ili ugovorna naknada.

Naknada za svjedoke regulirana je Zakonom br. 99/1963 o parničnom postupku te naknadno provedbenim propisom br. 543/2005 o administraciji i uredskim pravilima okružnih sudova, regionalnih sudova, Posebnog suda i vojnih sudova, Zakonom br. 311/2001 o radu, Zakonom br. 595/2003 o porezu na dohodak i Zakonom br. 663/2007 o minimalnoj plaći. Sud odlučuje o povratu nužnih izravnih troškova i naknadi za izgubljenu zaradu (u skladu s pravilima definiranima u provedbenom propisu o administraciji i uredskim pravilima).

Naknade za prevođenje/tumačenje regulirane su provedbenim propisom br. 491/2004 o naknadama i nadoknadi troškova i izgubljenoga vremena za stručnjake, prevoditelje i tumače. Iznos se utvrđuje kao tarifna naknada (fiksna naknada za svaki sat/stranicu na odgovarajućem jeziku ili za uslugu koju pruža prevoditelj/tumač) ili ugovorna naknada.

Stoga je u većini potencijalnih građanskih postupaka osobama koje nisu odvjetnici praktički nemoguće utvrditi predviđene ukupne stvarne troškove bez stručnog savjeta.

No stručnjak (osobito odvjetnik) stranku može znatno preciznije savjetovati o različitim troškovima koji se mogu očekivati tijekom postupka, a na temelju okolnosti slučaja. Ako je teško predvidjeti ishod, odvjetnik stranku također može savjetovati o predviđenim troškovima povezanima s različitim mogućim ishodima, što u konačnici ovisi o razmatranju i diskrecijskom pravu suda.

Različite vrste mogućih troškova u građanskim postupcima regulirane su specifičnim propisima/zakonima. Oni sadrže različite načine izračuna pristojbi koje je moguće podijeliti u dvije glavne kategorije: tarifne naknade i ugovorne naknade.

Faza građanskog postupka u kojoj je nužno platiti fiksne troškove za stranke u sporu

Prema Zakonu br. 71/1992 o sudskim pristojbama i kopijama unosa u kaznenu evidenciju, kako je izmijenjen, prije početka ročišta valja platiti samo sudsku pristojbu.

Prema Zakonu br. 99/1963 (Zakon o parničnom postupku) troškovi postupka osim sudskih pristojbi uglavnom obuhvaćaju izravne troškove stranaka u sporu i njihovih odvjetnika. Ti troškovi obuhvaćaju:

  • gubitak zarade stranaka u sporu i njihovih odvjetnika
  • trošak pružanja dokaza (uključujući naknade za stručnjake)
  • naknadu javnih bilježnika za usluge koje su izvršili kao sudski povjerenici te njihove izravne troškove
  • naknadu za administratore/izvršitelje nasljedstva i njihove izravne troškove
  • naknade za prevođenje/tumačenje
  • naknade za zastupanje – ako stranku u sporu zastupa licencirani odvjetnik registriran u slovačkoj Odvjetničkoj komori.

Ti se troškovi obično plaćaju nakon donošenja sudske presude.

Nadalje, troškovi građanskog postupka u velikoj mjeri ovise o slučaju i o diskrecijskom pravu suda (uglavnom u vezi s izborom dokaza i odlukom o tome koje troškove treba nadoknaditi sudu ili drugoj stranci). Stoga je prije postupka teško predvidjeti stvarne troškove.

Fiksni troškovi u kaznenim postupcima

Fiksni troškovi za stranke u kaznenim postupcima

Sud ima diskrecijsko pravo odlučiti o troškovima u kaznenim postupcima nakon donošenja konačne odluke.

Faza kaznenog postupka u kojoj je nužno platiti fiksne troškove

Svi troškovi nastali u kaznenim postupcima plaćaju se nakon pravomoćnosti presude jer je dio te presude i odluka o nadoknadi troškova postupka (Zakon br. 301/2005 o kaznenom postupku).

Fiksni troškovi u postupcima pred Ustavnim sudom

Fiksni troškovi za stranke u postupcima pred Ustavnim sudom

U pitanjima zastupanja pred slovačkim Ustavnim sudom koja nije moguće izraziti u novčanoj vrijednosti, osnovna tarifna naknada za svaku pojedinačnu pravnu uslugu mora iznositi jednu šestinu osnove izračuna (odjeljak 11. provedbenog propisa br. 655/2004 o odvjetničkim naknadama i naknadama za pružanje pravnih usluga).

Faza postupka pred Ustavnim sudom u kojoj je nužno platiti fiksne troškove

U postupcima pred Ustavnim sudom vrijede slične okolnosti kao i u građanskim i kaznenim postupcima. Primjenjuje se Zakon br. 99/1963 (Zakon o parničnom postupku).

Prethodne informacije koje odvjetnici moraju navesti

Prava i obveze stranaka

U odjeljku 18. Zakona br. 586/2003 o pravnoj struci kojim se izmjenjuje Zakon br. 455/1991 o licenciranim zanimanjima, stoji sljedeće:

  1. Svaki je odvjetnik pri obavljanju svog poziva obavezan štititi i promicati prava i interese stranke te postupati u skladu s njezinim uputama. Ako upute stranke nisu u skladu s bilo kojim zakonom opće primjene, one nisu obvezujuće za odvjetnika, a on je dužan na prikladan način o tome obavijestiti stranku.
  2. Pri obavljanju svojeg poziva odvjetnik je dužan postupati pravedno i pošteno i uz dužnu stručnu pažnju. Odvjetnik mora neprekidno koristiti sva dostupna pravna sredstva i znanje da bi na najbolji mogući način služio interesima stranke. Odvjetnik mora osigurati pružanje usluga koje služe predviđenoj svrsi uz razumne naknade.
  3. Pri obavljanju svojeg poziva odvjetnik uvijek mora postupati u skladu s dostojanstvom pravne struke te ne smije okaljati pravnu struku. Odvjetnik je stoga obvezan pridržavati se kodeksa ponašanja i internih pravila i propisa Komore.

Izvori troškova

Na kojim jezicima mogu dobiti informacije o izvorima troškova u Slovačkoj?

Gore navedeni zakoni o troškovima objavljeni su u Zbirci zakonodavnih akata na slovačkom (u odjeljku 8. Zakona br. 1/1993 Nacionalnog vijeća Slovačke Republike).

Gdje mogu pronaći informacije o mirenju?

Mirenje je regulirano Zakonom br. 420/2004 o mirenju.

Gdje mogu pronaći dodatne informacije o troškovima?

Dostupno web-mjesto o troškovima

Informacije o troškovima dostupne su na web-mjestu Poveznica se otvara u novom prozoruIGNUM koje sadržava zakonodavstvo opće primjene te trenutačna i bivša pravila i propise Slovačke. Web-mjesto vodi Poveznica se otvara u novom prozoruMinistarstvo pravosuđa Slovačke Republike.

Gdje mogu pronaći informacije o prosječnom trajanju različitih postupaka?

Te informacije možete pronaći u statističkom godišnjaku Poveznica se otvara u novom prozoruMinistarstva pravosuđa Slovačke Republike.

Gdje mogu pronaći informacije o prosječnom ukupnom trošku određenog postupka?

Informacije o prosječnim troškovima i naknadama teško je odrediti zbog sljedećih razloga:

  1. Statističke informacije nisu objavljene.
  2. Relevantno slovačko zakonodavstvo relativno je fleksibilno te gotovo uvijek nudi mogućnost utvrđivanja ugovorne naknade/nadoknade – na to utječe regija u kojoj se odvjetničko društvo nalazi i njen ugled te druge osobe koje pružaju usluge povezane sa sudskim postupkom. Nadalje, što je još važnije, sam slučaj i njegova složenost, količina potrebnih dokaza i trajanje postupka imaju značajan učinak.
  3. Osim toga, čak i iznos tarifnih naknada (koje je moguće dodijeliti tek na kraju postupka u obliku troškova postupka, ovisno o ishodu slučaja i diskrecijskom pravu suda) povezan je sa sudskim postupkom, količinom pruženih usluga i različitim drugim faktorima. Budući da nije moguće utvrditi prosječni opseg posla u pravnom sporu, nije moguće utvrditi prosječni trošak postupka.

Porez na dodanu vrijednost

Kako se te informacije navode?

Ako je službenik za provedbu registriran kao obveznik PDV-a, na njegov izračunati prihod i troškove dodaje se PDV (prema odjeljku 196. Zakona br. 233/1995 o sudskim službenicima i postupcima ovrhe).

Ako je odvjetnik registriran kao obveznik PDV-a, njegov prihod i troškovi izračunati prema ovoj odredbi obuhvaćat će PDV (odjeljak 18. (3) provedbenog propisa br. 655/2004 Ministarstva pravosuđa o odvjetničkim naknadama i nadoknadi za pružanje pravnih usluga).

Ako su stručnjak, prevoditelj ili tumač registrirani kao obveznici PDV-a, u izračunate pristojbe uračunat je PDV (odjeljak 16. (2) provedbenog propisa br. 491/2004 Ministarstva pravosuđa o pristojbama i naknadi troškova i izgubljenog vremena za stručnjake, tumače i prevoditelje).

Koje se stope primjenjuju?

PDV se ne plaća na sudske pristojbe (Zakon br. 71/1992 o sudskim pristojbama i kopijama unosa u kaznenu evidenciju, kako je izmijenjen). No plaća se na troškove postupka mirenja jer je mirenje poslovna aktivnost, a također i na troškove arbitraže po stopi od 20 %, pod uvjetom da je osoba koja naplaćuje pristojbu registrirana kao obveznik PDV-a.

Pravna pomoć

Primjenjivi prag dohotka na području građanskog prava

Taj prag reguliran je odjeljkom 4. stavkom i. Zakona br. 327/2005 o pružanju pravne pomoći osobama u materijalnoj oskudici kojim se izmjenjuje Zakon br. 586/2003 o pravnoj struci i Zakon br. 455/1991 o licenciranim zanimanjima (Trgovački zakon), kako je izmijenjen Zakonom br. 8/2005.

Relevantni dio glasi: „Smatra se da je fizička osoba u materijalnoj oskudici ako prima naknade ili socijalnu pomoć, 1e) ili ako je njezin prihod jednak umnošku iznosa egzistencijalnog minimuma s 1,6 ili manji 2) te ako ta osoba nema sredstava za plaćanje pravnih usluga.˜” (311, 30 EUR)

Primjenjivi prag dohotka na području kaznenog pravosuđa za tuženike

Prag dohotka za tuženike koji žele odvjetnika ex officio na području kaznenog pravosuđa nije utvrđen. U Zakonu o kaznenom postupku (odjeljci 37. i 38.) utvrđene su okolnosti u kojima je obrana obvezna:

  1. Optuženik mora imati branitelja tijekom istražnog postupka ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
    • osoba je zadržana u pritvoru, služi zatvorsku kaznu ili je na promatranju u medicinskoj ustanovi
    • osoba nema pravnu i poslovnu sposobnost ili ima ograničenu pravnu i poslovnu sposobnost
    • osoba je optužena za osobito ozbiljno kazneno djelo
    • osoba je maloljetna
    • osoba je bjegunac pred zakonom.
  2. Odvjetnik je obvezan i ako sud ili tužitelj ili policijski službenik tijekom istražnog postupka procijeni da je to potrebno, prvenstveno radi sumnje u optuženikovu sposobnost odgovarajuće obrane.
  3. Branitelj je obvezan i u postupcima izručenja te postupcima koji obuhvaćanju nametnuto zaštitno liječenje, osim ako je riječ o liječenju ovisnosti o alkoholu.

U odjeljku 38. Zakona o kaznenom postupku stoji sljedeće:

  1. Branitelj je obvezan u postupcima izvršenja, u sklopu kojih sud odlučuje na javnom ročištu, ako za osuđenu osobu vrijedi sljedeće:
    • osoba nema pravnu i poslovnu sposobnost ili ima ograničenu pravnu i poslovnu sposobnost
    • osoba je maloljetna i na uvjetnom dopustu te u vrijeme održavanja javnog ročišta nema 18 godina
    • osoba je zadržana u pritvoru
    • postoje sumnje u sposobnost osobe da se pravilno brani.
  2. Osuđena osoba mora imati branitelja u postupcima o izvanrednim pravnim lijekovima ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
  • obuhvaćeni su slučajevi prema Odjeljku 37. (1) (a), (b) ili (c)
  • maloljetnik – u vrijeme javnog ročišta o izvanrednom pravnom lijeku – ima manje od 18 godina
  • postoje sumnje u njegovu/njezinu sposobnost odgovarajuće obrane
  • postupak protiv osuđene osobe vodi se posthumno.

Primjenjivi prag dohotka na području kaznenog pravosuđa za žrtve

Prema Odjeljku 558 (1) Zakona o kaznenom postupku sud odlučuje o naknadi troškova oštećenoj strani nakon pravomoćnosti presude.

Drugi uvjeti povezani s dodjelom pravne pomoći žrtvama

Svi su uvjeti utvrđeni Zakonom br. 301/2005 Zakona o kaznenom postupku.

Besplatni sudski postupci

Postoje dvije vrste izuzeća od sudskih pristojbi (odjeljak 4. Zakona br. 71/1992 Slovačkog Nacionalnog vijeća o sudskim pristojbama i kopijama unosa u kaznenu evidenciju, kako je izmijenjen). Izuzeće od plaćanja sudskih pristojbi primjenjuje se na sljedeće:

  • određene vrste postupaka (skrb o maloljetnicima, nedostatak aktivnosti ili nezakonito upletanje upravnih tijela, obostrana obveza plaćanja alimentacije između roditelja i djece) ili
  • određene vrste osoba (podnositelj zahtjeva u postupku naknade štete uzrokovane nesrećom na radu ili profesionalnom bolešću; u slučajevima u kojima je raskid ugovora proglašen protuzakonitim itd.) Ako sudac presudi u korist podnesenog zahtjeva, tuženik je dužan platiti odgovarajuću sudsku pristojbu ili dio koji sud odredi, osim ako nije izuzet i od plaćanja pristojbe.

Prema odjeljku 138. Zakona o parničnom postupku sud ima diskrecijsko pravo dodijeliti puno ili djelomično izuzeće od sudskih troškova nekoj stranci ako je to opravdano zbog njezine situacije te pod uvjetom da potraživanje nije neosnovano, odnosno da strana ne koristi ili brani pravo, a jasno je da nema šanse za uspjeh. No sud u bilo kojem trenutku tijekom postupka može povući dodijeljeno izuzeće.

Prema Zakonu br. 327/2005 o dodjeli pravne pomoći osobama u materijalnoj oskudici (ili zakona o pravnoj pomoći), pravna pomoć podrazumijeva pružanje pravnih usluga osobi koja na to ima pravo prema ovom Zakonu kada traži svoja prava, uglavnom u obliku:

  • pravnog savjeta
  • pomoći povezane s izvansudskim postupcima
  • sastavljanja podnesaka sudu
  • zastupanja u sudskim postupcima
  • izvršavanja radnji povezanih s time te
  • punog ili djelomičnog plaćanja pridruženih troškova.

Usprkos tomu, ako dotična osoba ispunjava zahtjeve za dodjelu pravne pomoći, ona će vjerojatno biti izuzeta i od plaćanja troškova postupka (uključujući sudske pristojbe). Nema izričite odredbe kojom se definira je li osoba koja ima pravo na pravnu pomoć izuzeta i od plaćanja sudskih pristojbi. No sud bi vrlo vjerojatno odobrio takvo izuzeće.

Kada stranka koja je izgubila spor mora platiti troškove stranke koja je dobila spor?

Građanski postupak: prema odjeljku 142. Zakona o parničnom postupku

Osoba od nadležnog suda može zatražiti puno ili djelomično izuzeće od sudskih troškova. Sud po službenoj dužnosti može dodijeliti (potpuno) uspješnoj strani sve troškove koje je nužno snosila u postupku (uključujući sudske pristojbe). U slučaju djelomičnog uspjeha sud će dio troškova postupka dodijeliti svakoj od stranaka, a može presuditi i da nijedna stranka nema pravo na naknadu troška postupka. No sud djelomično uspješnoj stranci može dodijeliti punu naknadu troškova postupka ako je odluka o iznosu novčane kazne koju ta stranka mora platiti ovisila o stručnom mišljenju ili diskrecijskom pravu suda ili ako je neuspjeh povezan s relativno zanemarivim dijelom postupka.

Kazneni postupak: prema odjeljku 557. Zakona o kaznenom postupku

Ako je žrtvi dodijeljen barem dio troškova postupka, osuđena osoba dužna joj je nadoknaditi troškove koje je nužno snosila u postupku, uključujući troškove zastupanja kada je obrana obavezna.

Čak i ako žrtvi nisu dodijeljeni troškovi kao što je gore navedeno, sud može troškove postupka u cijelosti ili djelomično dodijeliti žrtvi na njeno traženje te uzimajući u obzir okolnosti slučaja.

Naknade za stručnjake

U provedbenom propisu br. 491/2004 Ministarstva pravosuđa o naknadama i nadoknadi troškova i izgubljenog vremena stručnjacima, tumačima i prevoditeljima navedeni su iznosi naknada za stručnjake. Popis stručnjaka kojim upravlja Poveznica se otvara u novom prozoruMinistarstvo pravosuđa Slovačke Republike dostupan je javnosti na web-mjestu Ministarstva. Stručnjak se dodaje na popis kada podnositelj zahtjeva ispuni sve preduvjete (prema provedbenom propisu o pristojbama za stručnjake, tumače i prevoditelje).

Naknada za stručnjake mora biti utvrđena ugovorom između stručnjaka i stranke (ugovorna naknada). Ako stranke ne postignu sporazum, naknadu treba utvrditi pomoću relevantnih odredbi o tarifnim naknadama.

Napominje se da se PDV odnosi samo na ugovornu naknadu, pod uvjetom da je prevoditelj/tumač registriran kao obveznik PDV-a.

Tarifne naknade utvrđuju se na temelju:

  • broja utrošenih sati
  • postotka početne vrijednosti iznosa koji je predmet spora
  • paušalnog iznosa na temelju vrijednosti spora te broja pruženih usluga.

Slovačke studije slučaja

Detaljnije informacije o troškovima postupka u Slovačkoj dostupne su u nekim specifičnim studijama slučaja.

Povezani prilozi

Slovačko izvješće o Studiji o transparentnosti troškova PDF(872 Kb)en

Posljednji put ažurirano: 18/03/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Troškovi postupka - Engleska i Wales

Na ovoj ćete stranici dobiti okvirne informacije o troškovima sudskih postupaka u Engleskoj i Walesu. Tekst obuhvaća teme kao što su naknade za pravne stručnjake, pravna pomoć, mirenje i fiksni troškovi, primjerice sudske pristojbe.

Gdje mogu pronaći informacije o troškovima postupka?

Dostupno web-mjesto o troškovima postupka

Informacije o postupku i Poveznica se otvara u novom prozorutroškovima sudskog postupka u Engleskoj i Walesu potražite na web-mjestu Vlade Ujedinjene Kraljevine Poveznica se otvara u novom prozoruGOV.UK. Web-mjesto GOV.UK pruža vam jednostavan pristup informacijama o državnim tijelima i specifičnim informacijama o sudskim pristojbama u Engleskoj i Walesu (umjesto o svim različitim troškovima postupka). Ono vam pruža informacije o različitim sudskim pristojbama koje se naplaćuju na sudovima u Engleskoj i Walesu te o tome morate li ih platiti. Dostupne su i informacije o zakonodavstvu ili zakonima koji se odnose na sudske pristojbe.

Gdje mogu pronaći informacije o prosječnom trajanju različitih postupaka?

Nema prosječnog trajanja jer je svaki slučaj različit. Sud će možda moći navesti približno trajanje određenih vrsta predmeta.

Gdje mogu pronaći informacije o prosječnom zbirnom trošku određenog postupka?

Prosječni iznos nije dostupan jer se svi predmeti razlikuju. Pravni savjetnik (eng. solicitor) koji ima iskustva s određenom vrstom postupka možda će vam moći navesti raspon troškova.

Porez na dodanu vrijednost

Troškovi odvjetnika: PDV se obično naplaćuje na troškove pravnih savjetnika i odvjetnika (eng. barrister) i određene isplate (po stopi od 15 posto, iako će se ta stopa 2010. vjerojatno opet povisiti na 20 posto). Registracija u sustavu PDV-a Ujedinjene Kraljevine obavezna je kada se dosegne određeni prag prihoda. Dodatne informacije potražite na web-mjestu Poveznica se otvara u novom prozoruUprave za prihode i carine Njezinog veličanstva (HM Revenue & Customs).

Sudske pristojbe: na sudske pristojbe ne naplaćuje se PDV.

Pristojbe pravnih stručnjaka

Regulatorni okvir kojim su regulirane naknade pravnih stručnjaka

Pravni savjetnici

Poveznica se otvara u novom prozoruKodeksom ponašanja pravnih savjetnika propisano je da oni svojim strankama moraju dati najbolje moguće informacije o troškovima (pravilo 2.03). Konkretno, pravilom 2.03 propisana je dužnost pravnih savjetnika da stranke obavijeste o naknadama koje naplaćuju te o dospijeću uplata, kao i da ih savjetuju o mogućnostima financiranja, uključujući pravo na javno financiranje. Pravni savjetnici stranke moraju savjetovati i o njihovoj mogućoj odgovornosti za plaćanje troškova treće osobe. Te se odredbe u jednakoj mjeri primjenjuju na registrirane europske odvjetnike koji se bave pravom u Engleskoj i Walesu te na pravna poduzeća pravnih savjetnika i drugih odvjetnika i ostalih djelatnika čiju djelatnost regulira pravno regulatorno tijelo (eng. Solicitors Regulation Authority). Prvi savjetodavni dopisi strankama također moraju sadržavati strankine ciljeve, mogućnosti i pitanja u predmetu (prema pravilu 2.02 kodeksa).

Nakon finalizacije troškovnika, naknade pravnih savjetnika može procijeniti služba za pravne pritužbe (eng. Legal Complaints Service) te sudski službenici za određivanje sudskih troškova. Odlukom o naknadi pravnih savjetnika (za nesporan posao) iz 2009. propisano je da troškovi pravnih savjetnika moraju biti pravedni i razumni, uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja ako poslom nije obuhvaćen sudski postupak. Ako se sporni troškovnik odnosi na posao koji ne obuhvaća sudski postupak, služba za pravne pritužbe može procijeniti je li iznos pravedan i razuman. Ako se utvrdi da je iznos troškova prevelik, takvom će se procjenom utvrditi pravedan i razuman iznos. Svaki sporazum o troškovima povezanima s poslom koji obuhvaća sudski postupak – naziva se i „sporni posao” – podliježe zakonskim zahtjevima prema Zakonu o pravnim savjetnicima iz 1974., a potencijalno i sudskoj procjeni.

Odvjetnici

Naknade koje naplaćuju odvjetnici uglavnom se usuglašavaju prije početka bilo kakvog posla; stoga nisu potrebne toliko preskriptivne odredbe. Kodeksom ponašanja Odvjetničke komore Engleske i Walesa utvrđena su načela koja se primjenjuju na odvjetnike u vezi s pristojbama i naknadom za samostalne odvjetnike. Kodeksom je utvrđeno da samostalni odvjetnici mogu naplatiti bilo kakav posao izvršen po bilo kojoj pravno dopuštenoj osnovi koji ne obuhvaća isplatu nadnice ili plaće. Nadalje se regulira posao koji samostalni odvjetnik izvršava u nečije ime. Odbor za standarde Odvjetničke komore može istražiti sve nepravilnosti povezane s troškovima te može pokrenuti disciplinske mjere.

Sudski izvršitelji

Pristojbe sudskih izvršitelja na okružnim sudovima sudske su pristojbe te su stoga obuhvaćene gore navedenim troškovima postupka.

Prema Zakonu o sudovima iz 2003., lord kancelar obavezan je zakonskim instrumentom propisati pristojbe koje sudski izvršitelj Visokog suda može naplatiti.  Informacije o tim pristojbama možete pronaći na web-mjestu Sudske službe Njezinog veličanstva.

Trenutačno je na snazi složen sustav pristojbi za certificirane sudske izvršitelje: svaka izvršna ovlast ima i različite strukture pristojbi. Neke strukture, primjerice one povezane s lokalnim poreznim tijelima, utvrđene su statutom; druge postoje samo u okviru ugovornih obveza između poduzeća sudskih izvršitelja i njegovih stranaka.

Sudska služba Njezinog veličanstva trenutačno radi na izmjenama sustava certificiranih sudskih izvršitelja i strukture pristojbi.  Iako promjene vjerojatno neće stupiti na snagu prije travnja 2012., ovo će se web-mjesto morati ažurirati kako bi odražavalo promjene.

Prisege

U području prisega svim su pravnim stručnjacima nametnuti fiksni troškovi. Prema Zakonu o sudovima i pravnim uslugama iz 1990., lord kancelar obavezan je zakonskim instrumentom propisati iznos koji pravni stručnjaci naplaćuju za polaganje prisega. Ta je razina trenutačno postavljena na 5 GBP po izjavi pod prisegom ili svečanoj izjavi te 2 GBP po dokazu.

Izvori troškova

Gdje mogu pronaći informacije o pravnim troškovima u Engleskoj i Walesu?

Informacije o sudskim pristojbama potražite na web-mjestuPoveznica se otvara u novom prozorusudske službe i tribunala Njezinog veličanstva, no trebat će vam i informacije o drugim izvorima troškova, kao što je pravno zastupanje. Poveznica se otvara u novom prozoruOdvjetnička komora i Poveznica se otvara u novom prozoruVijeće odvjetničke komore mogu vam pomoći pri pronalasku pravnog zastupnika iako nemaju informacija o troškovima pravnog zastupanja jer to ovisi o mnogim čimbenicima pojedinog slučaja. Ako slučaj obuhvaća prekogranični parnični postupak, obično postoje dvije vrste odvjetničkih naknada; jedna prema mjestu boravišta stranke koja pokreće parnicu, a druga prema mjestu održavanja parničnog postupka.

Fiksni troškovi

Fiksni troškovi u građanskim postupcima

Fiksni troškovi za stranke u građanskim postupcima

Informacije o sudskim pristojbama možete pronaći na web-mjestu Poveznica se otvara u novom prozorusudske službe i tribunala Njezinog veličanstva. Te naknade plaćaju se povrh troškova pravnog zastupanja.

Faza građanskog postupka u kojoj je potrebno platiti fiksne troškove

Sudske pristojbe potrebno je platiti na početku svakog postupka u kojem je potrebno platiti sudske troškove; sve ostale naknade i fiksni troškovi obično se plaćaju po završetku postupka.

Fiksni troškovi u kaznenim postupcima

Fiksni troškovi za stranke u kaznenim postupcima

Ako se kvalificira, optužena osoba može imati pravo na pravnu pomoć za obranu u kaznenom postupku. U nastavku potražite dodatne pojedinosti o pravnoj pomoći i kvalifikacijama. Ako optužena osoba ne prima pravnu pomoć, troškove usuglašavaju ta osoba i njezin pravni zastupnik.

Faza kaznenog postupka u kojoj je potrebno platiti fiksne troškove

Troškove svjedoka ili vještaka obično je potrebno platiti nakon završetka postupka.

Fiksni troškovi u postupcima pred Ustavnim sudom

Fiksni troškovi za stranke u postupcima pred Ustavnim sudom

Sudske pristojbe ovise o vrsti postupka i stupnju suda na kojem je postupak započet. Treba uzeti u obzir i druge troškove, primjerice troškove pravnog zastupanja.

Faza postupka pred Ustavnim sudom u kojoj je potrebno platiti fiksne troškove

Sudske pristojbe potrebno je platiti na početku bilo kojeg postupka u kojem je potrebno platiti sudske pristojbe; sve ostale naknade/fiksni troškovi obično se plaćaju po završetku postupka.

Naknade vještaka

U građanskim postupcima u kojima je vrijednost spora manja od 5 000 GBP, troškovi vještaka ograničeni su na 200 GBP, no u svim ostalim predmetima sudac može odrediti trošak koji smatra primjerenim. Sudovi moraju razmotriti korištenje usluga samo jednog zajedničkog vještaka umjesto usluga zasebnih vještaka za svaku stranku. Dodatne informacije potražite na web-mjestu Poveznica se otvara u novom prozoruMinistarstva pravosuđa Ujedinjene Kraljevine.

Naknade za prevoditelje i tumače

U većini predmeta na građanskim sudovima angažman i plaćanje tumača odvija se centralizirano. U tu svrhu moraju biti ispunjeni određeni kriteriji. Mora biti riječ o istražnom ročištu (na kojem se odlučuje hoće li se predmet prebaciti na viši sud), obiteljskom predmetu kojim su obuhvaćena djeca ili predmetu koji uključuje obiteljsko nasilje (uključujući prisilni brak). Ako predmet nije obuhvaćen jednim od tih kriterija, usluge tumača ipak će se platiti ako je to jedini način na koji stranka u sporu može razumjeti postupak, ako ona ne može ostvariti javno financiranje, ako ne može sama platiti tumača i ako joj prijatelj ili član obitelji ne mogu pomoći. Naknade su utvrđene u uvjetima i odredbama angažmana. Naknade se mogu znatno razlikovati od slučaja do slučaja, ovisno o trajanju ročišta, udaljenosti i vremenu potrebnom za dolazak na sud i odlazak sa suda te prijevoznom sredstvu tumača. Uvjeti i odredbe strogo se primjenjuju na sve tužbe kako se ne bi isplatila prekomjerna naknada.

Naknade prevoditelja nisu regulirane nikakvim odredbama. Prevoditelj ili prevoditeljsko poduzeće sami utvrđuju vlastite naknade.

Kada stranka koja je izgubila spor mora platiti troškove stranke koja je dobila spor?

Prema općem načelu troškove plaća stranka koja je izgubila spor, no o plaćanju troškova u potpunosti odlučuje sudac.. Sudac će pritom uzeti u obzir ponašanje stranaka, uloženi napor prije i tijekom postupka, ako postoji, kako bi se spor razriješio (uključujući pokušaj alternativnog rješavanja spora). Troškovi mogu obuhvaćati unaprijed propisane fiksne troškove i troškove koje procijeni sudac u postupku i čiji je iznos ograničen (ovisno o vrsti i iznosu). Troškovi mogu biti i zasebno pitanje u „detaljnoj procjeni troškova”, a ta se procjena obično koristi u složenijim slučajevima u kojima je troškove potrebno pobliže analizirati. Dodatne informacije o postupku potražite na web-mjestu Poveznica se otvara u novom prozoruMinistarstva pravosuđa Ujedinjene Kraljevine.

Gdje mogu pronaći informacije o mirenju?

Informacije o mirenju, uključujući i neke informacije o troškovima, dostupne su na nizu web-mjesta i putem niza poveznica:

Informacije o ADR-u u sporovima nakon prekida obiteljskog odnosa dostupne su na web-mjestu Poveznica se otvara u novom prozoruDežurnog telefona za mirenje u obitelji (Family Mediation Helpline) (koji se isključivo bavi mirenjem u obitelji) ili pozivom na broj 0845 60 26 627 (iz Ujedinjene Kraljevine) i +441823 623650 (izvan Ujedinjene Kraljevine). Sljedeća web-mjesta također sadržavaju informacije o mirenju u obitelji:

Posjetiteljima tih stranica preporučujemo da pomoću tražilice potraže „family mediation” (mirenje u obitelji).

Pravna pomoć

Primjenjivi prag dohotka u području građanskog pravosuđa

Osobama koje primaju određene olakšice povezane s dohotkom (potpora dohotku, doplatak za tražitelje zaposlenja temeljen na dohotku, doplatak za zapošljavanje i potporu temeljen na dohotku te jamstveni kredit [za umirovljenike]) unaprijed je dodijeljen status korisnika pravne pomoći. To znači da automatski ispunjavaju financijske uvjete za dodjelu pravne pomoći. Ta četiri doplatka koji ovise o imovinskom stanju nazivaju se i „doplacima za osnovne potrebe” jer se njima dohodak stranke povećava do zakonskog minimuma za život.

Osobe kojima je potrebna pravna pomoć mogu dobiti i „besplatnu” pomoć ili pomoć bez doprinosa ako im je bruto mjesečni dohodak manji od 2 657 GBP, ako im je mjesečni raspoloživi dohodak manji od 315 GBP i ako im raspoloživi kapital iznosi najviše 3 000 GBP. Ako im mjesečni raspoloživi dohodak iznosi između 316 i 733 GBP ili ako im raspoloživi kapital iznosi između 3 000 i 8 000 GBP, ponudit će im se financiranje ako pristanu platiti dio pravnih troškova.  Ti se iznosi primjenjuju od travnja 2009.  No oni podliježu promjenama, pa uvijek provjerite u Poveznica se otvara u novom prozoruKomisiji za pravne usluge (Legal Services Commission) (koja upravlja programom pravne pomoći u Engleskoj i Walesu) jesu li još uvijek aktualni.

Prijavitelj mora ispuniti financijske uvjete, ali k tome mora i pokazati da ima razumne osnove za pokretanje, obranu ili sudjelovanje u postupku te da je razumno, u konkretnim okolnostima, dodijeliti pravnu pomoć. Komisija za pravne usluge mora razmotriti, primjerice, ima li razumne šanse za uspjeh u predmetu, jesu li koristi parničenja veće od troška za javna sredstva te bi li prijavitelj imao znatne osobne koristi od postupka, imajući na umu eventualnu odgovornost za povrat troškova u slučaju uspješnog ishoda. Ti su faktori slični onima koje bi stranka s ograničenim sredstvima koja privatno plaća troškove uzela u obzir pri razmatranju hoće li se uključiti u postupak.

Primjenjivi prag dohotka u području kaznenog pravosuđa za tuženike

Od listopada 2006. tuženici u postupcima pred magistratskim sudom (eng. Magistrate's Court) u Engleskoj i Walesu obvezni su se podvrći ispitivanju imovinskog stanja, pri čemu se dohodak prijavitelja ponderira kako bi odražavao obiteljske okolnosti: primjerice, broj djece. Ako je ponderirani bruto godišnji dohodak prijavitelja manji od 12 475 GBP ili ako prijavitelj prima određenu socijalnu pomoć ili je mlađi od 18 godina, ima pravo na pomoć pri pravnom zastupanju. Ako ponderirani godišnji dohodak prijavitelja premašuje 22 325 GBP, on nema pravo na pomoć pri pravnom zastupanju. Ako je visina prilagođenog dohotka prijavitelja između dva praga, izvršit će se detaljnija procjena njegova raspoloživog dohotka. Tim se izračunom uzima u obzir stvarni trošak stanovanja i brige za dijete, a obuhvaćen je i trošak života. Ako raspoloživi godišnji dohodak prijavitelja ne premašuje 3 398 GBP, on ima pravo na pomoć pri pravnom zastupanju.

U studenom 2008. Vlada se savjetovala o prijedlozima za proširenje ispitivanja imovinskog stanja na Krunski sud (Crown Court) u Engleskoj i Walesu i u lipnju 2009. objavila odgovor na primljene komentare. Vlada namjerava u siječnju 2010. testirati svoj model na pet Krunskih sudova, a šira provedba na nacionalnoj razini zakazana je u razdoblju između travnja i srpnja 2010.

Primjenjivi prag dohotka u području kaznenog pravosuđa za žrtve

Žrtvama zločina nije dostupna pravna pomoć. Međutim, osoblje u službi za svjedoke pruža emocionalnu i praktičnu pomoć: primjerice, žrtve mogu čekati u posebnoj prostoriji. Ugroženim i ranjivim svjedocima nude se posebne mjere prema Zakonu o o pravosuđu za maloljetnike i dokazima u kaznenom postupku iz 1999., primjerice mogućnost svjedočenja videovezom s drugog mjesta.

Krunsko tužiteljstvo nedavno je revidiralo paket pod nazivom „Informacije za ožalošćene” koji policijski službenici koji se bave obiteljskim pitanjima dijele obiteljima osobe ubijene kao posljedica kaznenog djela. Paket sadržava informacije i savjete o nizu pitanja s kojima se obitelji mogu susresti te o tome gdje mogu potražiti dodatnu pomoć ako im je, primjerice, potreban pravni savjet o tome gdje dijete treba živjeti ili s kim treba imati kontakt.

Dodjela pravnih savjeta obiteljima čiji je član ubijen pokrenuta je kao pilot-projekt u okviru programa za zaštitu žrtava. Ožalošćene obitelji mogle su dobiti do 15 sati besplatnih pravnih savjeta o društvenim i osobnim pitanjima koja proizlaze iz smrtnog slučaja, ali nisu izravno povezana sa suđenjem. Pilot-projekt dovršen je u travnju 2008. i sada radimo na prijedlozima za osnivanje službe za pružanje pravnih savjeta u cijeloj Engleskoj i Walesu na temelju iskustava iz pilot-projekta.

Osim toga, programom usmjerenim na žrtve koju provodi Služba krunskog tužiteljstva jamči se da će obitelji dobiti mogućnost sastanka s tužiteljstvom prije suđenja kako bi joj se objasnio program davanja osobne izjave žrtve i ponudilo da državni odvjetnik pročita izjavu obitelji prije izricanja kazne. Nakon suđenja žrtve se mogu uputiti probacijskoj službi u okviru programa za kontakt sa žrtvama. U okviru projekta imenovat će se službenik za vezu sa žrtvom koji će po potrebi izvještavati obitelj (primjerice, o kazni počinitelja) i podržavati ju pri ažuriranju osobne izjave žrtve za saslušanja za uvjetni otpust, ako to želi.

Drugi uvjeti povezani s dodjelom pravne pomoći tuženicima

Osoba koja se prijavljuje za pomoć pri pravnom zastupanju na magistratskom sudu ili Krunskom sudu u Engleskoj i Walesu također mora proći test „pravnog interesa”. Pritom se u obzir uzimaju sljedeći faktori: postoji li mogućnost da će osuda za kazneno djelo rezultirati odlaskom tuženika u zatvor ili gubitkom posla te može li tuženik razumjeti postupak i izložiti svoj slučaj. Ako se na tuženika primjenjuje jedan ili više tih faktora, načelno se mora utvrditi da on zadovoljava test „pravnog interesa”.

Besplatni sudski postupak

U određenim okolnostima osoba možda neće morati platiti sudsku pristojbu. Može joj se dodijeliti puno oslobođenje (osoba je oslobođena plaćanja cijelog iznosa pristojbe) ili djelomično oslobođenje (osoba plaća dio iznosa pristojbe). Dodatne informacije o oslobođenju od plaćanja sudskih pristojbi potražite na web-mjestu Poveznica se otvara u novom prozorusudske službe i tribunala Njezinog veličanstva.

Ostale poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruKomisija za pravne usluge, Poveznica se otvara u novom prozoruAlternativno rješavanje sporova (Alternative Dispute Resolution, ADR), Poveznica se otvara u novom prozoruPravni savjeti zajednice, Poveznica se otvara u novom prozoruNacionalni dežurni telefon za pomoć pri mirenju, Poveznica se otvara u novom prozoruStranica o mirenju na web-mjestu sudske službe i tribunala Njezinog veličanstva, Poveznica se otvara u novom prozoruDežurni telefon za pomoć pri mirenju u obitelji, Poveznica se otvara u novom prozoruAdvice Now, Poveznica se otvara u novom prozoruPravni savjeti zajednice, Poveznica se otvara u novom prozoruSavjetodavni vodič – internetska pomoć službe za savjetovanje građana, Poveznica se otvara u novom prozoruADR Now, Poveznica se otvara u novom prozorusudska služba i tribunali Njezinog veličanstva, Poveznica se otvara u novom prozoruKodeks ponašanja pravnih zastupnika, Poveznica se otvara u novom prozoruUprava za prihode i carine (HM Revenue & Customs), Poveznica se otvara u novom prozorusudska služba i tribunali Njezinog veličanstva Poveznica se otvara u novom prozoruSlužba sudova Njezinog veličanstva (sudski izvršitelji), Poveznica se otvara u novom prozoruMinistarstvo pravosuđa

Ostali privici

Izvješće Ujedinjene Kraljevine o studiji o transparentnosti troškovaPDF(448 Kb)en

Posljednji put ažurirano: 26/06/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.