Imovinske posljedice registriranih partnerstava

Austrija
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Postoje li u državi članici različiti oblici „životnih partnerstava”? Objasnite razlike među njima.

Osim institucije braka u Austriji postoji i institucija registriranog partnerstva u skladu sa Zakonom o registriranom partnerstvu (Eingetragene Partnerschaft-Gesetz, EPG).

U presudi od 4. prosinca 2017. Ustavni sud ukinuo je propise kojima su se različito uređivale zajednice partnera različitog spola i istospolne zajednice. Od 1. siječnja 2019. istospolni parovi mogu sklopiti brak u Austriji. Isto tako, parovi različitog spola sada mogu sklopiti registrirano partnerstvo (koje je prije bilo namijenjeno samo istospolnim parovima).

Pravila kojima se uređuju registrirana partnerstva samo se neznatno razlikuju od pravila za brakove, npr. u pogledu najniže dobi za sklapanje (18 godina; „potvrda da ne postoji prepreka za sklapanje braka” nije potrebna nakon navršenih 16 godina) i u pogledu razvrgnuća (dopušteno je kad istekne razdoblje od tri godine tijekom kojeg su partneri bili rastavljeni; kad je riječ o brakovima, u iznimnim slučajevima predviđeno je razdoblje od šest godina).

2 Postoji li u državi članici zakonom uređen režim partnerske stečevine za životna partnerstva? Što je njime predviđeno? Na koje se oblike „životnog partnerstva” primjenjuje?

Jednako kao kad je riječ o braku, zadani je imovinski režim za registrirana partnerstva režim odvajanja imovine (Gütertrennung) (članak 1217. stavak 2. u vezi s člankom 1233. austrijskog Građanskog zakonika, Allgemeines Bürgerliches Gesetzbuch). Svaki registrirani partner zadržava imovinu koju je stekao prije sklapanja partnerstva te je jedini vlasnik imovine koju stekne tijekom trajanja partnerstva. Isto tako, svaki je registrirani partner jedini vjerovnik svojim dužnicima i jedini dužnik svojim vjerovnicima.

3 Na koji način životni partneri mogu urediti svoj režim partnerske stečevine? Koji su formalni zahtjevi u tom slučaju?

Registrirani partneri mogu urediti svoj imovinski režim na temelju sporazuma o registriranom partnerstvu pod istim uvjetima kao bračni drugovi. Mogu odabrati imovinski režim različit od zadanog u okviru ugovornog sporazuma. Kako bi takav sporazum bio valjan, potrebno je sastaviti javnobilježničku ispravu (članak 1. Zakona o javnobilježničkim ispravama, Notariatsaktsgesetz).

4 Postoje li ograničenja slobode uređenja režima partnerske stečevine?

Kad je riječ o sadržaju, pravila su jednaka onima koja se primjenjuju na brakove.

5 Koji su pravni učinci raskida ili poništaja na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Kad je riječ o sadržaju, pravila su jednaka onima koja se primjenjuju na brakove (članak 24. i dalje Zakona o registriranom partnerstvu).

6 Koji su učinci smrti na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Kad je riječ o sadržaju, pravila su jednaka onima koja se primjenjuju na brakove (članak 24. i dalje Zakona o registriranom partnerstvu).

7 Koje je tijelo nadležno za odlučivanje u predmetu koji se odnosi na imovinske posljedice životnog partnerstva?

Kad je riječ o sadržaju, pravila su jednaka onima koja se primjenjuju na brakove.

8 Koji su učinci imovinskih posljedica životnog partnerstva na pravne odnose između partnera i treće osobe?

Kad je riječ o sadržaju, pravila su jednaka onima koja se primjenjuju na brakove.

9 Kratak opis postupka podjele partnerske stečevine u državi članici, uključujući raspodjelu, distribuciju i likvidaciju.

Kad je riječ o sadržaju, pravila su jednaka onima koja se primjenjuju na brakove.

10 Koji je postupak registracije nepokretne imovine i koji su dokumenti ili informacije potrebni?

Zahtjev za upis prava vlasništva u zemljišne knjige mora se podnijeti okružnom sudu nadležnom za područje u kojem se nalazi nekretnina koja se treba upisati.

Zahtjev se mora podnijeti u pisanom obliku i mora sadržavati potpis podnositelja zahtjeva. Potpis se u načelu ne mora ovjeriti, osim ako zahtjev uključuje izjavu o upisu (Aufsandungserklärung).

Zahtjevu se mora priložiti javna ili privatna isprava u kojoj se navodi pravna osnova za stjecanje imovine (npr. kupoprodajni ugovor) i koja sadržava ovjerene potpise stranaka. Uz točne podatke o imovini, privatne isprave moraju sadržavati i izjavu o upisu (Aufsandungserklärung).

Izjava o upisu izjava je o izričitom pristanku na upis (u zemljišne knjige) osobe čija su prava ograničena, opterećena, poništena ili prenesena na drugu osobu (u slučaju kupoprodajnog ugovora, prodavatelja). Izjavu o upisu mora ovjeriti sud ili javni bilježnik i mora je potpisati ugovorna strana. Izjava o upisu može se podnijeti i kao dio zahtjeva za upis prava vlasništva u zemljišne knjige. U tom slučaju potpise na zahtjevu mora ovjeriti sud ili javni bilježnik.

U skladu s člankom 160. Saveznog poreznog zakonika (Bundesabgabeordnung) uz zahtjev se mora priložiti i potvrda o izvršenju poreznih obveza (steuerrechtliche Unbedenklichkeitsbescheinigung). To je potvrda kojom porezno tijelo potvrđuje da ne postoje neplaćeni porezi koji bi onemogućavali upis prava vlasništva u zemljišne knjige.

Zahtjev koji sastavlja odvjetnik ili javni bilježnik mora se podnijeti elektroničkim putem. U tom se slučaju priložene isprave moraju pohraniti u digitalnu arhivu isprava. Potvrda o izvršenju poreznih obveza koju izdaje porezno tijelo u tom se slučaju može zamijeniti izjavom o samoprocjeni koju sastavlja odvjetnik ili javni bilježnik.

Posljednji put ažurirano: 05/06/2023

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.