Bračnoimovinski režimi

Slovenija
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Postoji li u državi članici zakonski uređen bračnoimovinski režim? Što je njime predviđeno?

Da.

Režimi bračne stečevine uređeni su Obiteljskim zakonom Republike Slovenije (Družinski zakonik Republike Slovenije (DZ)):

Na bračne se drugove primjenjuje zakonski režim bračne stečevine, osim ako oni sklope ugovor o nekom drugom obliku režima bračne stečevine. U potonjem se slučaju na bračne drugove primjenjuje ugovorni režim bračne stečevine.

Zakonski režim bračne stečevine čine zajednica imovine kad je riječ o zajedničkoj imovini bračnih drugova i odvajanje imovine kad je riječ o vlastitoj imovini svakog od bračnih drugova.

2 Na koji način bračni drugovi mogu urediti svoj bračnoimovinski režim? Koji su formalni zahtjevi u tom slučaju?

Bračni drugovi ili budući bračni drugovi mogu putem ugovora urediti svoj imovinski režim. Ugovori kojima se uređuje imovinski režim jesu ugovori kojima bračni drugovi određuju imovinski režim različit od zakonskog.

Bračni drugovi u okviru takvih ugovora isto tako mogu odrediti različite režime bračne stečevine koji će se primjenjivati za vrijeme trajanja braka i u slučaju razvoda. Ugovori koje bračni drugovi sklapaju za pitanja imovinskih prava i obveza moraju biti u obliku javnobilježničkog akta. Ugovorni režim bračne stečevine na bračne se drugove primjenjuje od trenutka kada sklope ugovor o tom režimu, osim ako dogovore drukčije. Predbračni ugovor koji budući bračni drugovi sklapaju u pogledu režima bračne stečevine stupa na snagu na dan sklapanja braka ili dan nakon toga, ovisno o tome kako su to utvrdili budući bračni drugovi u predbračnom ugovoru. Ugovor o režimu bračne stečevine potrebno je upisati u registar takvih ugovora. Ako se ugovor o režimu bračne stečevine ne upiše u registar takvih ugovora, pri uređivanju odnosa s trećim stranama pretpostavit će se da se na imovinski odnos između bračnih drugova primjenjuje zakonski režim bračne stečevine.

Bračni drugovi jedan drugome moraju dostaviti informacije o svojem imovinskom stanju prije sklapanja ugovora kojim se uređuje režim bračne stečevine. Ako to ne učine, ugovor se može pobijati na sudu.

3 Postoje li ograničenja slobode uređenja bračnoimovinskog režima?

Ne. Međutim, bračni drugovi jedan drugome moraju dostaviti informacije o svojem imovinskom stanju prije sklapanja ugovora kojim se uređuje režim bračne stečevine. Ako to ne učine, ugovor se može pobijati na sudu.

4 Koji su pravni učinci razvoda, rastave ili poništaja braka na bračnu stečevinu?

U slučaju prestanka braka zajednička imovina bračnih drugova dijeli se.

Ako se ugovorom o režimu bračne stečevine kojim bračni drugovi odluče da neće primjenjivati zakonski režim bračne stečevine ne odredi način na koji se bračna stečevina treba podijeliti, stečevina se dijeli u skladu s pravilima zakonskog režima bračne stečevine, osim ako bračni drugovi dogovore drukčije. Imovina se dijeli na temelju situacije kakva je bila kad je ugovor o režimu bračne stečevine stupio na snagu.

Bračna se stečevina u načelu dijeli na temelju jednakih dijelova, ali bračni drugovi mogu dostaviti dokaze o tome da su stjecanju bračne stečevine pridonijeli u različitim omjerima. Neznatne se razlike u doprinosima bračnih drugova stjecanju bračne stečevine ne uzimaju u obzir.

Kad se dogovore ili utvrde udjeli u bračnoj stečevini, bračni drugovi mogu se dogovoriti o postupku podjele imovine. Ako bračni drugovi odluče postati zajednički vlasnici imovine razmjerno njihovim odgovarajućim udjelima u bračnoj stečevini, to se isto tako smatra podjelom.

5 Koje su posljedice smrti jednog od bračnih drugova na bračnoimovinski režim?

Smrt jednog od bračnih drugova nema nikakav učinak na režim bračne stečevine.

Imovina preminulog bračnog druga podliježe ostavinskom postupku.

6 Koje je tijelo nadležno za odlučivanje u predmetu koji se odnosi na bračnoimovinski režim?

Za odlučivanje u sporovima koji se odnose na režime bračne stečevine nadležni su sudovi.

7 Koji su učinci bračnoimovinskog režima na pravne odnose između bračnog druga i treće osobe?

Zajedničke obveze bračnih drugova obveze su koje su u skladu s općim zakonodavstvom obvezujuće za oba bračna druga, obveze proizašle u pogledu bračne stečevine i obveze koje je jedan bračni drug preuzeo kako bi se ispunile potrebe zajedničkog života s drugim bračnim drugom ili obiteljske potrebe. Bračni su drugovi pojedinačno i zajednički odgovorni za te obveze njihovom zajedničkom imovinom i osobnom imovinom svakog od bračnih drugova.

Bračni drug od drugog bračnog druga može zatražiti naknadu ako je pri podmirivanju zajedničke obveze platio više nego drugi bračni drug.

Osobne obveze bračnog druga obveze su koje je on imao prije sklapanja braka i obveze koje je preuzeo nakon sklapanja braka, ali koje ne čine zajedničke obveze u skladu s člankom 82. stavkom 1. Obiteljskog zakona.

Bračni je drug odgovoran za osobne obveze svojom osobnom imovinom i svojim udjelom u zajedničkoj imovini.

Ako se ugovor o režimu bračne stečevine ne upiše u registar takvih ugovora, pri uređivanju odnosa s trećim stranama pretpostavit će se da se na imovinski odnos između bračnih drugova primjenjuje zakonski režim bračne stečevine.

8 Kratak opis postupka podjele bračne stečevine u državi članici, uključujući raspodjelu, distribuciju i likvidaciju.

U slučaju prestanka braka zajednička imovina bračnih drugova dijeli se. Bračna se stečevina za vrijeme trajanja braka može dijeliti na temelju sporazuma ili na zahtjev jednog od bračnih drugova.

Takve sporazume čine bilo kakvi sporazumi između bračnih drugova o opsegu bračne stečevine. Ako se ugovorom o režimu bračne stečevine kojim bračni drugovi odluče da neće primjenjivati zakonski režim bračne stečevine ne odredi način na koji se bračna stečevina treba podijeliti, stečevina se dijeli u skladu s pravilima zakonskog režima bračne stečevine, osim ako bračni drugovi dogovore drukčije. Imovina se dijeli na temelju situacije kakva je bila kad je ugovor o režimu bračne stečevine stupio na snagu.

Dugovi i tražbine svakog od bračnih drugova povezani s tom bračnom stečevinom utvrđuju se prije određivanja udjela u imovini koji pripada tom bračnom drugu.

Iznos udjela obaju bračnih drugova u bračnoj stečevini mogu dogovoriti bračni drugovi ili sud, na zahtjev bilo kojeg od bračnih drugova.

Bračna se stečevina u načelu dijeli na temelju jednakih dijelova, ali bračni drugovi mogu dostaviti dokaze o tome da su stjecanju bračne stečevine pridonijeli u različitim omjerima. Neznatne se razlike u doprinosima bračnih drugova stjecanju bračne stečevine ne uzimaju u obzir.

Sud će u okviru spora o iznosu udjela u bračnoj stečevini obaju bračnih drugova u obzir uzeti sve okolnosti predmeta, a posebno primitke svakog od bračnih drugova, potporu koju jedan bračni drug pruža drugom, skrb o djeci, obavljanje kućanskih poslova, brigu za dom i obitelj, brigu za očuvanje imovine i svaki drugi oblik rada i suradnje u pogledu upravljanja bračnom stečevinom te očuvanja i poboljšanja bračne stečevine.

Kad se dogovore ili utvrde udjeli u bračnoj stečevini, bračni drugovi mogu se dogovoriti o postupku podjele imovine. Ako bračni drugovi odluče postati zajednički vlasnici imovine razmjerno njihovim odgovarajućim udjelima u bračnoj stečevini, to se isto tako smatra podjelom.

Ako bračni drugovi ne postignu dogovor o uređenju postupka podjele imovine, sud će imovinu podijeliti u skladu s pravilima kojima je uređena podjela bračne stečevine.

Pri podjeli bračne stečevine, predmeti kojima se bračni drug služi u obavljanju profesije ili neke druge djelatnosti ili koji mu pomažu u ostvarivanju prihoda na njegov mu se zahtjev dodjeljuju iz njegova udjela.

Isto vrijedi i za predmete namijenjene isključivo osobnoj upotrebi jednog od bračnih drugova koji ne čine njegovu osobnu imovinu.

9 Koji je postupak registracije nepokretne imovine i koji su dokumenti ili informacije potrebni?

Zemljišnoknjižni sud (zemljiškoknjižno sodišče) odlučuje o tome hoće li odobriti upis na temelju isprava kojima se dokazuje pravna osnova za stjecanje prava koje se upisuje te koje su u skladu s drugim uvjetima propisanima zakonom.

Te su isprave utvrđene u članku 40. stavku 1. Zakona o zemljišnim knjigama (Zakon o zemljiški knjigi (ZZK-1)).

Posljednji put ažurirano: 10/11/2020

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Povratne informacije

Koristite se obrascem u nastavku kako biste podijelili svoje komentare i povratne informacije o našoj novoj internetskoj stranici