Rights of minors in court proceedings

Hrvatska

Sadržaj omogućio
Hrvatska

1. Pravna i poslovna sposobnost djeteta

Djeca u Hrvatskoj imaju pravnu sposobnost (sposobnost da budu nositelji prava i obveza) i postupovnu sposobnost (sposobnost da budu tužitelj ili tuženik). Dijete može steći poslovnu sposobnost (sposobnost da se sklapaju pravni poslovi i proizvode pravni učinci koja se obično stječe s 18 godina) i postupovnu sposobnost prije navršenih 18 godina samo ako je sklopilo brak, postalo roditelj – emancipirana djeca (sa 16 godina) – ili sklopilo ugovor o radu (s 15 godina).

2. Pristup prilagođenim postupcima

Relevantni dionici u kaznenim postupcima u koje su uključena djeca:

  1. pravobranitelj za djecu
  2. specijalizirani policijski službenici u okviru Ministarstva unutarnjih poslova osposobljeni za postupanje s djecom žrtvama ili počiniteljima
  3. sudovi za mladež u kaznenim postupcima u koje su uključena djeca
  4. suci za mladež koji su specijalizirani suci na sudovima za mladež
  5. specijalizirani državni odvjetnik za mladež u okviru državnog odvjetništva
  6. odvjetnici specijalizirani za postupke u koje su uključena djeca, a koje suci za mladež kada je to potrebno imenuju s popisa Hrvatske odvjetničke komore (obično kao odvjetnike obrane)
  7. socijalni radnici koji imaju važnu ulogu u kaznenim postupcima u koje su uključena djeca
  8. specijalizirane dječje klinike i bolnice
  9. brojne specijalizirane nevladine organizacije, pomoćnici koji nisu pravni stručnjaci (na sudovima za mladež i u državnom odvjetništvu), volonteri itd.

Sudjelovanje djeteta ili maloljetnika (do dobi od 23 godine) u sudskom postupku u slučajevima kad je dijete počinitelj kaznenog djela uređeno je Zakonom o sudovima za mladež.

Kad je riječ o građanskim predmetima, postupke vode redovni sudovi te ne postoje posebni sudovi koji odlučuju u građanskim postupcima u koje su uključena djeca. Općinski sudovi nadležni su u prvom stupnju za odlučivanje u predmetima koji se odnose na uzdržavanje, postojanje ili nepostojanje braka, poništenje braka i razvod, utvrđivanje ili osporavanje očinstva ili majčinstva te skrbništvo nad djetetom i roditeljsku skrb.

Centri za socijalnu skrb javna su tijela koja djeluju s ciljem pružanja zaštite i potpore djeci te imaju mogućnost utjecati na sudske odluke. Centri za socijalnu skrb imaju pravni položaj stranke u postupku, a mogu sudjelovati i kao pomoćna tijela sudova ili posrednici sui generis. Budući da imaju važnu ulogu u zaštiti djece u sudskim postupcima, ti centri imaju na raspolaganju različite mogućnosti zastupanja najboljih interesa djeteta.

Pravobranitelj za djecu neovisno je tijelo koje za svoj rad odgovara isključivo Saboru, a osnovano je s isključivim ciljem zaštite, praćenja i promicanja prava i interesa djece. U Hrvatskoj ne postoje posebni sudovi ili ustanove koji se bave djecom/maloljetnicima u upravnim sudskim postupcima. Upravni sudovi su sudovi opće nadležnosti koji rješavaju upravne sporove, uključujući one koji se odnose na djecu/maloljetnike. Osim općih vladinih tijela koja snose ukupnu odgovornost za zaštitu prava djece (Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo pravosuđa), postoje i specijalizirana nadležna tijela, kao što je pravobranitelj za djecu.

3. Pravne mjere i mjere politike za izbjegavanje nepotrebne odgode u rješavanju predmeta u koje su uključena djeca

Sva nadležna tijela koja sudjeluju u potencijalnom kaznenom postupku u koji su uključena djeca ili maloljetnici moraju žurno postupati kako bi što prije okončala svoje aktivnosti. U skladu sa Zakonom o sudovima za mladež, početak postupka i relevantne odluke koje donose sudovi trebaju se odvijati bez nepotrebne odgode u kaznenim postupcima koji se vode protiv maloljetnika i mlađih punoljetnika te u predmetima povezanima s kaznenim djelima čije su žrtve djeca.

Sudski postupci protiv maloljetnih počinitelja te predsudski postupci kao što su istrage i postupanja policije i državnog odvjetništva smatraju se hitnima. Odgode u izvršenju sankcija protiv maloljetnika svedene su na najmanju moguću mjeru i obvezom suda da taj postupak započne bez nepotrebne odgode nakon pravomoćnosti sudske odluke i kad za njihovo izvršavanje nema zakonskih smetnji.

Postupci u kojima se odlučuje o osobnim pravima djeteta žurni su te se prvo ročište mora održati u roku od 15 dana od dana pokretanja postupka. Odluka u postupcima o privremenim mjerama i izvršenju radi ostvarivanja roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom te radi predaje djeteta mora se donijeti i otpremiti u roku od 30 dana od dana pokretanja postupka. Drugostupanjski sud mora donijeti i otpremiti odluku u roku od 30 dana od dana primitka žalbe.

4. Posebni mehanizmi i postupci za pružanje potpore djeci te najbolji interes djeteta

U skladu sa Zakonom o kaznenom postupku, djeca/maloljetnici koji su žrtve kaznenog djela imaju pravo na saslušanje, svjedočenje i sudjelovanje u kaznenom postupku. Nadalje, imaju pravo upozoravati odgovarajuća tijela na relevantne činjenice i predlagati dokaze koji se odnose na kazneno djelo i kazneni postupak te iskoristiti svoje pravo na pravne lijekove. U tom pogledu tijekom sudskih rasprava imaju pravo postavljati pitanja osumnjičenicima, svjedocima i vještacima te iznositi primjedbe i objašnjenja u pogledu njihovih iskaza.

Procjenu najboljih interesa djeteta u praksi provode stručnjaci koji sudjeluju u postupcima zaštite djeteta i koji mogu sudu predložiti izricanje mjere za zaštitu djeteta. Procjena najboljih interesa djeteta temelji se na načelima i metodama rada stručnih osoba (socijalni radnici, psiholozi itd.). U skladu s Europskom konvencijom o ostvarivanju dječjih prava sud može djetetu dodijeliti posebnog zastupnika kad je nositelju roditeljske odgovornosti oduzeto pravo zastupanja djeteta zbog sukoba interesa s djetetom. Takav zastupnik obično je odvjetnik sa znatnim prethodnim iskustvom u postupcima koji uključuju djecu. Posebni zastupnik može se imenovati u određenim sudskim postupcima koji se odnose na obiteljska prava, kao što je skrbništvo nad djecom u predmetima u pogledu razvoda i posvojenja, te postupcima koji se odnose na zaštitu osobnih prava i interesa djeteta.

Zaštita najboljih interesa djeteta jedno je od načela utvrđenih u Ustavu, u kojem se među ostalim navodi da su roditelji dužni odgajati, uzdržavati i školovati djecu te da su odgovorni osigurati pravo djetetu na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. Država posebnu skrb mora posvetiti maloljetnicima bez roditelja i onima za koje se ne brinu roditelji, pri čemu svatko ima dužnost štititi djecu i pravo obavijestiti odgovarajuća tijela o potencijalnoj šteti koja se nanosi djeci. Mladež, majke i osobe s invaliditetom imaju pravo na posebnu zaštitu na radu. Obrazovanje je svima dostupno pod jednakim uvjetima. Obvezno obrazovanje besplatno je u skladu sa zakonom.

5. Praćenje izvršenja odluka u postupcima u koje su uključena djeca

Hrvatska je donijela Zakon o izvršavanju sankcija izrečenih maloljetnicima za kaznena djela i prekršaje. Tim se zakonom uređuje sljedeće:

  • uvjeti za izvršavanje sankcija izrečenih maloljetnicima i mlađim punoljetnicima u kaznenom postupku, i to odgojnih mjera, kazni maloljetničkog zatvora i sigurnosnih mjera te
  • uvjeti za izvršavanje sankcija izrečenih maloljetnicima u prekršajnom postupku, i to odgojnih mjera, kazni maloljetničkog zatvora i zaštitnih mjera.

Stručni radnici nadležnog centra za socijalnu skrb imaju važnu ulogu u osiguravanju pravilnog postupanja prema djeci počiniteljima. Centar za socijalnu skrb isto je tako odgovoran pozvati dijete i upoznati ga sa sadržajem i načinom izvršavanja odgojne mjere te mu pružiti svu potrebnu potporu. Svrha je odgojnih mjera osuđenoj djeci pružiti zaštitu i brigu te pomoći u njihovu općem ili stručnom obrazovanju. Trebale bi imati pozitivan utjecaj na obrazovanje, razvoj i osobnost počinitelja kako bi ih se ojačalo i kako bi im se omogućilo da se suzdrže od počinjenja novih kaznenih djela.

Vrste su odgojnih mjera sljedeće:

  • sudski ukor
  • posebne obveze, npr.: isprika oštećeniku, popravak ili nadoknada štete nanesene kaznenim djelom prema vlastitim mogućnostima djeteta, redovito pohađanje škole, osposobljavanje za zanimanje i zapošljavanje, prihvaćanje zaposlenja i ustrajanje u njemu, raspolaganje prihodima maloljetnog počinitelja uz nadzor, uključivanje u rad humanitarnih organizacija ili u poslove komunalnog ili ekološkog značenja, suzdržavanje od posjećivanja određenih mjesta i priredbi te izbjegavanje društva određenih osoba, podvrgavanje medicinskim postupcima kao što je postupak odvikavanja od droge ili drugih ovisnosti, uključivanje u savjetovališta ili psihosocijalno liječenje, sudjelovanje na tečajevima za stručno osposobljavanje itd.

Kazna maloljetničkog zatvora može se izreći i kao posljednja mjera te podložno posebnim uvjetima u pogledu izricanja takve mjere, njezina trajanja, svrhe i sadržaja. Samo se starijim maloljetnicima (u dobi od 16 do 18 godina) može izreći kazna maloljetničkog zatvora i to samo za kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora od tri godine ili više, kad s obzirom na narav i težinu djela i „visoki stupanj krivnje” (npr. kad postoji izuzetna upornost u počinjenju kaznenog djela ili kad se radi o posebno okrutnom postupanju) ne bi bilo opravdano izreći odgojnu mjeru.

Djecu koja nemaju poslovnu sposobnost moraju zastupati njihovi pravni zastupnici i u tom slučaju informacije o sudskim odlukama i njihovoj izvršivosti dijete dobiva preko svojeg pravnog zastupnika.

Sudovi mogu u okviru postupka izvršenja izreći određene zaštitne mjere radi zaštite djece od nepotrebne štete nakon provedenog izvanparničnog postupka. Zaštitne su mjere sljedeće: zabrana ili ograničenje ostvarivanja osobnog kontakta s djetetom, koja se može odnositi na roditelja, baku ili djeda, sestru ili brata (odnosno polusestru ili polubrata).

6. Pristup pravnim lijekovima

(a) Sve osobe imaju pravo na podnošenje žalbe protiv presude nadležnog suda kako je utvrđeno općim pravilima i uvjetima u pogledu pravnih lijekova iz Zakona o kaznenom postupku. Uz državnog odvjetnika te tuženika i njegova odvjetnika, dijete koje je žrtva može podnijeti žalbu na presudu prvostupanjskog suda. Kao stranka u kaznenom postupku, dijete koje je žrtva kaznenog djela može podnijeti žalbu protiv odluke suda o troškovima postupka i odluke suda u pogledu njegovih tražbina.

Sve osobe koje imaju pravo na žalbu protiv presude mogu podnijeti žalbu protiv presude kojom se maloljetniku izriče kazna ili odgojna mjera ili protiv rješenja o obustavi postupka, u roku od osam dana od primitka presude ili rješenja. Žalbu u korist maloljetnika, čak i protiv njegove volje, mogu podnijeti odvjetnik obrane, državni odvjetnik, bračni drug, srodnik u uspravnoj liniji, posvojitelj, skrbnik, brat, sestra i udomitelj. Podnošenjem žalbe ne odgađa se izvršenje rješenja.

Drugostupanjski sud može izmijeniti odluku prvostupanjskog suda izricanjem strože kazne maloljetniku samo ako se to predlaže u žalbi.

(b) Djeca uključena u sudski postupak imaju pravo na podnošenje prigovora, žalbe ili zahtjeva u skladu s općim pravilima Zakona o parničnom postupkuZakona o obveznim odnosima.

Budući da djeca u pravilu nemaju postupovnu sposobnost, u njihovo ime kao pravni zastupnici obično djeluju njihovi roditelji ili skrbnici. Pravni zastupnik djeteta ovlašten je poduzimati sve postupovne radnje u ime djeteta, uključujući podnošenje žalbe. Žalbu protiv presude prvostupanjskog suda mogu podnijeti stranke. Podnošenjem žalbe protiv presude prvostupanjskog suda odgađa se izvršenje sudskih odluka. Presuda prvostupanjskog suda može se pobijati na temelju sljedećih razloga: bitna povreda pravila o parničnom postupku, pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i pogrešna primjena odgovarajućeg prava. Rok za podnošenje žalbe protiv presude prvostupanjskog suda obično iznosi 15 dana od dana dostave preslike presude.

7. Posvojenje

Posvojenje je uređeno Obiteljskim zakonom kao poseban oblik obiteljsko-pravnog zbrinjavanja i zaštite djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi kojim se posvojiteljima omogućuje stjecanje prava na roditeljsku skrb. Posvojitelj treba biti hrvatski državljanin (iznimno to može biti i strani državljanin ako je to u najboljem interesu djeteta) u dobi od najmanje 21 godine, koji je od posvojenika stariji najmanje 18 godina. Dijete mogu posvojiti bračni i izvanbračni drugovi zajednički, jedan bračni/izvanbračni drug ako je drugi bračni/izvanbračni drug roditelj ili posvojitelj djeteta, jedan bračni/izvanbračni drug uz pristanak drugog bračnog/izvanbračnog druga te osoba koja nije u braku. Posvojenje se može zasnovati do osamnaeste godine života djeteta, a dijete se može posvojiti ako su ispunjene zakonske pretpostavke za posvojenje te ako je to u skladu s dobrobiti djeteta. Za posvojenje djeteta u dobi od 12 godina nadalje potreban je njegov pisani pristanak.

Postupak posvojenja provodi centar za socijalnu skrb u mjestu prebivališta odnosno boravišta osobe koja namjerava posvojiti dijete. Ako su posvojitelj ili dijete strani državljani, posvojenje se može zasnovati samo uz prethodno odobrenje ministarstva nadležnog za socijalnu skrb.

Pravosuđe prilagođeno djeci u Hrvatskoj  PDF (690 Kb) en

Posljednji put ažurirano: 03/08/2020

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Povratne informacije

Koristite se obrascem u nastavku kako biste podijelili svoje komentare i povratne informacije o našoj novoj internetskoj stranici