Kako pokrenuti sudski postupak?

Belgija
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Moram li se obratiti sudu ili postoji i druga mogućnost?

U nekim je slučajevima najbolje upotrijebiti „sustav alternativnog rješavanja sporova” (vidjeti odgovarajući informativni paket).

2 Postoji li vremensko ograničenje za pokretanje sudskog spora?

Rokovi za pokretanje postupka pred sudom razlikuju se ovisno o predmetu. Na pitanja o rokovima odgovor vam može dati odvjetnik ili odjel koji građanima daje informacije o pristupu pravosuđu.

3 Trebam li se obratiti sudu u ovoj državi članici?

Vidjeti informativni paket pod nazivom „Nadležnost sudova”.

4 Ako je tako, kojem bih se točno sudu morao obratiti u ovoj državi članici s obzirom na to gdje ja živim i gdje druga stranka živi, odnosno s obzirom na druge aspekte mog predmeta?

Vidjeti informativni paket pod nazivom „Nadležnost sudova – Belgija”.

5 Kojem bih se točno sudu trebao obratiti u ovoj državi članici s obzirom na prirodu mog predmeta i vrijednost spora?

Vidjeti informativni paket pod nazivom „Nadležnost sudova – Belgija”.

6 Mogu li sam pokrenuti sudski postupak ili to moram učiniti putem posrednika, primjerice odvjetnika?

U načelu se stranke moraju pred sudom pojaviti osobno ili ih mora zastupati odvjetnik, u skladu s člankom 728. stavkom 1. belgijskog Pravosudnog zakonika (Gerechtelijk Wetboek).

Osim u postupcima pred Kasacijskim sudom (Hof van Cassatie) (članci 478. i 1080. Pravosudnog zakonika), stranke se mogu osobno pojaviti pred redovnim sudovima te same dati izjave i iznijeti svoju obranu. Međutim, sud im smije ukinuti tu mogućnost ako utvrdi da one ne mogu pravilno ili potpuno same sudjelovati u raspravi o svojem predmetu zbog svoje naravi ili zbog nedostatka iskustva (članak 758. Pravosudnog zakonika).

Stranke koje odluče da neće osobno pokrenuti postupak mogu angažirati odvjetnika.

U skladu s Pravosudnim zakonikom, stranke pred sudovima u načelu mogu zastupati samo odvjetnici. U članku 440. Pravosudnog zakonika propisano je da se prava monopola zastupanja odnose na pravo obraćanja sudu, pravo dolaska na sud i pravo na to da stranku u postupku brani treća strana. Članovi odvjetničke komore isto tako imaju monopol potpisivati jednostrane zahtjeve, osim ako je zakonom propisano drukčije (članak 1026. stavak 5. Pravosudnog zakonika).

U postupcima pred Kasacijskim sudom primjenjuje se pravni zahtjev u pogledu sudjelovanja odvjetnika koji ima titulu odvjetnika Kasacijskog suda. Taj se zahtjev ne primjenjuje na građanskopravnu stranku u kaznenom postupku (članak 478. Pravosudnog zakonika).

Međutim, zakonom su predviđene brojne iznimke od načela iz članka 728. Pravosudnog zakonika, kojim je propisano da stranke pri pokretanju postupka i nakon toga moraju same dolaziti pred sud ili ih mora zastupati odvjetnik (članak 728. stavci 1. i 2. Pravosudnog zakonika).

Pravo zastupanja stranke u postupku uključuje i pravo pokretanja postupka.

Kad je riječ o postupku pred mirovnim sucem, trgovačkim sudom i radnim sudovima, stranke može zastupati odvjetnik, ali i njihov bračni drug ili krvni srodnik ili srodnik po tazbini koji ima pisanu punomoć i kojeg je sud prihvatio (članak 728. stavak 2. Pravosudnog zakonika).

Kad je riječ o radnim sudovima (članak 728. stavak 3. Pravosudnog zakonika):

  • zaposlenika (bez obzira na to je li on fizički radnik ili uredski službenik) zastupa izaslanik organizacije koja predstavlja radnike (sindikalni predstavnik) koji ima pisanu punomoć. Sindikalni predstavnik može izvršavati sve radnje koje ima pravo izvršavati kao zastupnik u ime zaposlenika, može se obraćati sudu i preuzimati sve dopise koji se odnose na rješavanje spora i odlučivanje u njemu
  • samozaposlene osobe u sporovima koji se odnose na njihova prava i obveze u svojstvu samozaposlenih osoba ili u svojstvu osoba s invaliditetom isto tako može predstavljati izaslanik predstavničke organizacije samozaposlenih osoba
  • u sporovima koji se odnose na primjenu Zakona od 7. kolovoza 1974. o provedbi prava na egzistencijalni minimum i u sporovima koji se odnose na primjenu Organskog zakona od 8. srpnja 1976. o javnim centrima za socijalnu skrb (openbare centra voor maatschappelijk welzijn – OCMW), zainteresiranoj strani isto tako može pomoći ili je može zastupati izaslanik društvene organizacije koja zastupa interese osoba navedenih u zakonodavstvu.

Pravne osobe, kao što su trgovačka društva, smiju se pred sudom pojaviti samo osobno (odnosno uz sudjelovanje nadležnih tijela) ili ih mora zastupati odvjetnik. Ne smiju se koristiti iznimkom koja je detaljnije objašnjena u nastavku i koja je predviđena u članku 728. stavku 2. Pravosudnog zakonika.

Osim navedenih iznimki, postoji niz zakonskih iznimki koje se odnose na skrbništvo nad djecom i otmicu djece.

To se posebno odnosi na predmete pokrenute na temelju:

  • Haške konvencije od 25. listopada 1980. o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece u kojoj je predviđeno vraćanje djeteta, poštovanje prava na skrbništvo ili kontakt s djetetom ili organizacija prava na kontakt s djetetom odobrenih u drugoj državi i
  • Europske konvencije od 20. svibnja 1980. o priznavanju i izvršenju odluka koje se odnose na skrb nad djecom i ponovnoj uspostavi skrbništva nad djecom.

U tim slučajevima tužitelja može zastupati ured javnog tužitelja (članak 1322.d Pravosudnog zakonika) ako je tužitelj podnio zahtjev središnjem nadležnom tijelu.

Postupak kojim se utvrđuje može li osoba sama pokrenuti postupak ili je potrebna pomoć odvjetnika općenito je opisan u prethodnom tekstu. Osim toga, treba razlikovati slučajeve na temelju načina na koje je moguće pokrenuti postupak.

Belgijskim su pravom predviđeni različiti načini pokretanja postupka pred sudom. Postupak se može pokrenuti sudskim pozivom, dobrovoljnim pojavljivanjem pred sudom, zajedničkim zahtjevom stranaka ili jednostranim zahtjevom (vidjeti u nastavku). Postupak se pokreće podnošenjem zahtjeva, odnosno tužbe za zaštitu nečijih prava.

Postupak se u načelu pokreće dostavom obavijesti sudskog izvršitelja o sudskom pozivu stranci za pojavljivanje pred sudom (članak 700. Pravosudnog zakonika). Iznimka su od tog općeg načela dobrovoljno pojavljivanje, zajednički zahtjev i jednostrani zahtjev.

U tablicama u nastavku prikazano je tko izvršava koje radnje te je li potrebno zastupanje po odvjetniku, ovisno o načinu pokretanja postupka.

Izvršitelj radnje, ovisno o načinu pokretanja postupka:

Način pokretanja postupka

Izvršitelj radnje

Sudski poziv (članci od 727. do 730. Pravosudnog zakonika)

Podnositelj zahtjeva (ili njegov odvjetnik) od sudskog izvršitelja traži dostavu sudskog poziva.

Dobrovoljno pojavljivanje (članak 706. Pravosudnog zakonika)

Stranke koje sudjeluju u sporu (ili njihovi odvjetnici) same dolaze pred sud.

Zajednički zahtjev (članci od 1034.a do 1034.e Pravosudnog zakonika)

Podnositelj zahtjeva (ili njegov odvjetnik) pokreće postupak.

Jednostrani zahtjev (članci od 1025. do 1034. Pravosudnog zakonika)

Osim u iznimnim slučajevima posebno predviđenima zakonom, sudjelovanje odvjetnika obvezno je pri potpisivanju i podnošenju zahtjeva (članak 1026. stavak 5. i članak 1027. prva rečenica Pravosudnog zakonika).

Zastupanje po odvjetniku, ovisno o načinu pokretanja postupka:

Način pokretanja postupka

Zastupanje po odvjetniku

Sudski poziv (članci od 727. do 730. Pravosudnog zakonika)

Sudjelovanje je moguće, ali nije obvezno.

Dobrovoljno pojavljivanje (članak 706. Pravosudnog zakonika)

Sudjelovanje je moguće, ali nije obvezno.

Zajednički zahtjev (članci od 1034.a do 1034.e Pravosudnog zakonika)

Sudjelovanje je moguće, ali nije obvezno.

Jednostrani zahtjev (članci od 1025. do 1034. Pravosudnog zakonika)

Osim u iznimnim slučajevima posebno predviđenima zakonom, sudjelovanje odvjetnika obvezno je pri potpisivanju i podnošenju zahtjeva (članak 1026. stavak 5. i članak 1027. prva rečenica Pravosudnog zakonika).

Sadržaj tužbe ovisno o načinu pokretanja postupka:

Postupak se obično pokreće sudskim pozivom; ne postoje ograničenja s obzirom na predmet.

Zajednički zahtjev stranaka (članci od 1034.a do 1034.e Pravosudnog zakonika) može se upotrebljavati u nizu slučajeva utvrđenih zakonom. Najvažnije odredbe za pokretanje postupka na temelju zajedničkog zahtjeva stranaka članci su 704., 813., članak 1056. stavak 2., članci 1193.a, 1239., 1253.b, 1254., 1320., 1344.a, 1371.a i članak 1454. druga rečenica Pravosudnog zakonika te članci 331., 331.a i 340.f Građanskog zakonika (Burgerlijk Wetboek).

Ti se članci posebno odnose na sljedeće:

  • dobrovoljno sudjelovanje
  • žalbu
  • posebnu prodaju nepokretne imovine
  • uzdržavanje (zahtjevi za dodjelu naknade za uzdržavanje, njezino povećanje, smanjenje ili ukidanje)
  • zahtjeve koji se odnose na najam / ugovore o najmu
  • zaštitu osoba
  • tužbe koje se temelje na pravima i obvezama koji proizlaze iz obiteljskih odnosa
  • razvod
  • privremeni proračun za zapljenu.

Postupci se pokreću podnošenjem zahtjeva u sudskoj pisarnici ili slanjem zahtjeva preporučenom poštom sudskoj pisarnici. Službenik sudske pisarnice poziva stranke da se pojave pred sudom na dan koji je sud odredio kao dan rasprave.

Jednostrani zahtjev (članci od 1025. do 1034. Pravosudnog zakonika) može se upotrebljavati samo u slučajevima koji su posebno utvrđeni zakonom, posebno u člancima 584., 585., 588., 594., 606., 708., 1149., 1168., 1177., od 1186. do 1189., 1192. i 1195. Pravosudnog zakonika. Može se upotrebljavati i u slučajevima kada nije moguće pokrenuti parnični postupak zbog toga što nema suprotne stranke.

Jednostrani se zahtjev stoga upotrebljava uglavnom za jednostrane postupke, na primjer, u slučaju apsolutne potrebe.

Jednostrani zahtjev mora potpisati odvjetnik, osim ako je zakonom propisano drukčije, u protivnom će biti nevažeći.

Zbog toga je u načelu za pokretanje postupka na temelju jednostranog zahtjeva obvezno zastupanje po odvjetniku.

Ako se spor odnosi na predmet koji je u nadležnosti sudova u nastavku, stranke se mogu dobrovoljno javiti sljedećim sudovima u svrhu dobrovoljnog pojavljivanja pred sudom:

  • prvostupanjskom sudu
  • radnom sudu
  • trgovačkom sudu
  • mirovnom sucu
  • policijskom sudu (za građanske sporove).

U slučaju dobrovoljnog pojavljivanja, stranke koje traže donošenje odluke moraju potpisati svoju izjavu ispod zapisnika koji je izradio sud.

Na taj se ekonomičan i brz način mogu pokretati parnični sporovi pred nadležnim sudom.

7 Kome točno podnosim zahtjev za pokretanje spora: prijamnom uredu ili uredu sudskog službenika ili nekoj drugoj službi?

Osoba koja želi pokrenuti postupak pred sudom može se obratiti prijamnom uredu ili pisarnici suda.

Ako se postupak pokreće na temelju sudskog poziva, sudski izvršitelj osigurava dostavu naloga i od sudske pisarnice traži da ga po podnošenju izvornika ili, prema potrebi, preslike dostavljenog poziva unese u popis predmeta u radu (članak 718. Pravosudnog zakonika). Sudska pisarnica vodi registar (popis predmeta u radu) svih predmeta. Unos na popis predmeta u radu valjan je samo ako je unesen najkasnije dan prije dana određenog za raspravu za koju je dostavljen sudski poziv. Opći je popis predmeta u radu javan (članak 719. Pravosudnog zakonika). Tuženik stoga može provjeriti je li predmet zbog kojeg je pozvan na sud unesen u opći popis predmeta u radu.

U slučaju dobrovoljnog pojavljivanja, stranke ili njihovi odvjetnici od sudske pisarnice traže unos predmeta u popis predmeta u radu.

Zajednički zahtjev podnosi se pisarnici suda u onoliko primjeraka koliko ima zainteresiranih strana ili ga preporučenom poštom šalju podnositelj ili njegov odvjetnik (članak 1034.d Pravosudnog zakonika).

Jednostrani zahtjev sudu šalje odvjetnik u dva primjerka i od njega traži donošenje odluke o zahtjevu. Takav se zahtjev isto tako podnosi u pisarnici suda (članak 1027. Pravosudnog zakonika).

8 Na kojem jeziku mogu podnijeti zahtjev? Mogu li to učiniti usmeno ili zahtjev mora biti u pisanom obliku? Mogu li zahtjev poslati faksom ili elektroničkom poštom?

Kad je riječ o uporabi jezika, potrebno je uputiti na Zakon od 15. lipnja 1935. o uporabi jezika u pravosudnim stvarima (wet van 15 juni 1935 op het gebruik de talen in gerechtszaken) (objavljen u službenom listu Moniteur belge / Belgisch Staatsblad 22. lipnja 1935.). Tim je zakonom uređena uporaba jezika na građanskim i trgovačkim sudovima u Belgiji.

Jezik se u načelu određuje na temelju zemljopisnog položaja nadležnog suda. U skladu s člankom 42. Zakona, postoje tri jezične regije: francuska, nizozemska i njemačka. Postoji i dvojezično šire područje grada Bruxellesa (francuski/nizozemski) koje, za potrebe primjene Zakona, obuhvaća sljedeće općine: Anderlecht, Auderghem, Berchem-Sainte-Agathe, Bruxelles, Etterbeek, Evere, Forest, Ganshoren, Ixelles, Jette, Koekelberg, Molenbeek-Saint-Jean, Saint-Gilles, Saint-Josse-ten-Noode, Schaerbeek, Uccle, Watermael-Boitsfort, Woluwé-Saint-Lambert i Woluwé-Saint-Pierre.

U određenim se okolnostima predmet može uputiti sudu koji se koristi nekim drugim postupovnim jezikom. U određenim okolnostima moguće je zatražiti promjenu postupovnog jezika, u načelu na početku postupka.

Tekst tužbenog zahtjeva: tužbeni zahtjev koji se podnosi putem sudskog poziva, zajedničkog zahtjeva ili jednostranog zahtjeva mora biti u pisanom obliku i mora ispunjavati određene postupovne zahtjeve. Kad je predmet unesen u opći popis predmeta u radu, službenik sudske pisarnice otvara spis predmeta. Spis predmeta šalje se sudu pred kojim je pokrenut postupak. Ako se radi o žalbi drugostupanjskom sudu ili Kasacijskom sudu, spis se šalje i u pisarnicu višeg suda.

Trenutačno postupak nije moguće pokrenuti telefaksom ili e-poštom.

9 Postoje li posebni obrasci za pokretanje postupaka, a ako ne, kako moram izložiti predmet? Je li potrebno uvrstiti neke elemente u spis?

Zakonom nisu predviđeni unaprijed izrađeni obrasci za pokretanje postupka. Međutim, u zahtjevu mora biti naveden niz podataka. Ako oni nisu navedeni, postupak će se smatrati ništavim po sili zakona.

Sudski poziv, zajednički zahtjev stranaka i jednostrani zahtjev moraju biti u skladu s nizom zahtjeva utvrđenih Pravosudnim zakonikom, jer će u protivnom biti nevažeći. Ti elementi, koji moraju biti uključeni, odnose se uglavnom na osobne podatke uključenih stranaka, predmet zahtjeva, naziv nadležnog suda i datum rasprave.

Sudski bi poziv stoga, među ostalim, trebao uključivati sljedeće podatke (članci 43. i 702. Pravosudnog zakonika):

  • potpis sudskog izvršitelja
  • prezime, imena i adresu boravišta podnositelja zahtjeva te, ako je primjenjivo, identifikacijski broj podnositelja zahtjeva iz nacionalnog registra ili broj poduzeća
  • prezime, imena i adresu boravišta ili, ako podnositelj nema stalno boravište, trenutačnu adresu osobe kojoj se dostavlja sudski poziv
  • predmet i kratak sažetak navoda iz tužbe
  • sud pred kojim se pokreće postupak
  • dan, mjesec, godinu i mjesto dostave poziva i
  • pojedinosti o mjestu, datumu i vremenu sudske rasprave.

Zajednički zahtjev stranaka (članak 1034.b Pravosudnog zakonika) uključuje:

  • dan, mjesec i godinu
  • prezime, ime i adresu boravišta podnositelja zahtjeva te, ako je primjenjivo, titulu podnositelja zahtjeva i njegov identifikacijski broj iz nacionalnog registra ili broj poduzeća
  • prezime, ime, adresu boravišta i, ako je primjenjivo, titulu osobe kojoj će se dostaviti sudski poziv
  • predmet i kratak sažetak navoda iz tužbe
  • sud pred kojim se pokreće postupak
  • potpis podnositelja zahtjeva ili njegova odvjetnika.

Jednostrani zahtjev mora sadržavati sljedeće podatke (članak 1026. Pravosudnog zakonika):

  • dan, mjesec i godinu
  • prezime, ime i adresu boravišta podnositelja zahtjeva te, ako je primjenjivo, titulu podnositelja zahtjeva i njegov identifikacijski broj iz nacionalnog registra ili broj poduzeća
  • predmet i kratak opis navoda iz tužbe
  • naziv suda pred kojim će se voditi postupak
  • potpis odvjetnika stranke, osim ako je zakonom predviđeno drukčije.

U slučaju dobrovoljnog pojavljivanja u prvom stupnju (na prvostupanjskom sudu, radnom sudu, trgovačkom sudu, pred mirovnim sucem ili na policijskom sudu u odnosu na građanske sporove), postupak se može pokrenuti podnošenjem zajedničkog zahtjeva stranaka. Stranke moraju potpisati zahtjev i navesti datum, u suprotnom će zahtjev biti nevažeći. Zahtjevi se podnose u sudskoj pisarnici ili slanjem preporučenom poštom sudskoj pisarnici. Podnošenje zahtjeva u sudskoj pisarnici ili slanje preporučenom poštom smatra se dostavom. Zahtjev se unosi u popis predmeta u radu nakon plaćanja pristojbi, ako je primjenjivo. Ako stranke (ili jedna od njih) to zatraže ili ako sud to smatra potrebnim, sud će odrediti datum sudske rasprave koja će se održati u razdoblju od 15 dana od podnošenja zahtjeva. Službenik sudske pisarnice zatim će strankama i, ako je primjenjivo, njihovim odvjetnicima redovnom poštom uputiti poziv da se pojave na sudskoj raspravi na datum koji je odredio sud (članak 706. Pravosudnog zakonika).

10 Hoću li morati platiti sudske troškove? Ako hoću, kada? Hoću li morati plaćati odvjetnika od samog podnošenja zahtjeva?

Sudu je potrebno platiti sudske troškove.

Pri podnošenju zahtjeva podnositelj mora platiti doprinos iz članka 4. stavka 2. Zakona od 19. ožujka 2017. o osnivanju proračunskog fonda za sekundarnu pravnu pomoć (Wet van 19 maart 2017 tot instelling van een begrotingsfonds voor tweedelijnsrechtsbijstand), koja trenutačno iznosi 20 EUR.

Tijekom postupka stranke moraju platiti određene troškove povezane s postupkom, koji ovise o postupcima čiju provedbu naloži sud (istražne mjere, pristojbe i troškovi vještaka, putni troškovi itd.).

Nakon postupka sud će stranci koja izgubi spor ili, ako takva stranka ne postoji, tužitelju naložiti da plati pristojbu za zakazivanje, čiji iznosi ovisi o predmetu. Ti su iznosi u članku 2691. Zakona o registraciji, hipoteci i sudskim pristojbama (Wetboek der registratie-, hypotheek- en griffierechten) utvrđeni kako slijedi:

  • mirovni suci i policijski sudovi: pristojba u iznosu od 50 EUR
  • prvostupanjski sudovi i trgovački sudovi: pristojba u iznosu od 165 EUR
  • žalbeni sudovi: pristojba u iznosu od 400 EUR
  • Kasacijski sud: pristojba u iznosu od 650 EUR.

Određeni su predmeti oslobođeni pristojbi za zakazivanje, posebno oni za koje su nadležni radni sudovi i oni koji se odnose na stečaj i sudsku reorganizaciju.

Nadalje, troškove u načelu snosi stranka koja izgubi spor, na temelju konačne odluke suda, ako je to primjenjivo u skladu s člankom 1017. Pravosudnog zakonika. Ti se troškovi moraju platiti ili nadoknaditi drugoj stranci. Troškovi povezani s postupkom uključuju (članak 1018. Pravosudnog zakonika):

  1. različite pristojbe sudske pisarnice i pristojbe za upis te administrativne pristojbe plaćene prije stavljanja izvan snage Zakona o administrativnim pristojbama (Wetboek der zegelrechten)
  2. cijene i primitke i naknade povezane sa sudskim pismenima
  3. cijenu izdavanja presude
  4. troškove povezane sa svim istražnim mjerama, uključujući naknade za svjedoke i vještake
  5. putne troškove i troškove smještaja mirovnih sudaca, službenika sudske pisarnice i stranaka, ako im je sud naložio putovanje, te troškove pismena, ako su sastavljena isključivo za potrebe postupka
  6. zakonom propisani doprinos za troškove pravnog zastupanja druge stranke, kako je navedeno u članku 1022.
  7. pristojbe, primitke i troškove izmiritelja kojeg je sud dodijelio u skladu s člankom 1734.
  8. doprinos iz članka 4. stavka 2. Zakona od 19. ožujka 2017. o osnivanju proračunskog fonda za sekundarnu pravnu pomoć. Troškovi i naknade odvjetnika nisu uključeni u sudske troškove. Njih dogovaraju odvjetnik i stranka. Svaka stranka stoga plaća naknade i troškove svojem odvjetniku.
    Stranka koja je izgubila spor možda mora platiti propisani doprinos za troškove pravnog zastupanja druge stranke (članci 1018. i 1022. Pravosudnog zakonika). Riječ je o paušalnom doprinosu za pristojbe i naknadu na temelju pristojbi odvjetnika stranke koja je uspjela u sporu. Iznos te naknade na temelju pristojbi te način izračuna i dodjele utvrđeni su Kraljevskom odlukom od 26. listopada 2007. (koninklijk besluit van 26 oktober 2007).

11 Mogu li zatražiti pravnu pomoć?

(informativni paket pod nazivom „Pravna pomoć”)

12 Kada se smatra da je moj postupak službeno pokrenut? Hoće li mi nadležna tijela dati neke povratne informacije o tome je li moj predmet pravilno izložen?

Postupak je stvarno pokrenut kad je unesen u opći popis predmeta u radu, čak i u slučaju dobrovoljnog pojavljivanja.

Tužbe koje se temelje na zahtjevu te one u okviru postupka privremene pravne zaštite unose se u poseban popis predmeta u radu, u kojem je navedeno da su pokrenute.

Uključene stranke ne dobivaju potvrdu, ali mogu pregledati opći popis predmeta u radu radi provjere nalazi li se predmet na popisu. Kad je predmet unesen u popis, sud je obvezan donijeti odluku u tom predmetu.

13 Hoću li dobiti detaljne informacije o rasporedu sljedećih događaja (poput roka u kojem moram uložiti dokument za obranu)?

U načelu podatke o tijeku postupka daje odvjetnik stranke, ako stranku zastupa odvjetnik. Informacije se mogu dobiti i od pisarnice suda pred kojim se vodi postupak. Sudski poziv sadržava i informacije o datumu održavanja rasprave i sudu pred kojim se vodi postupak.

U prvoj se fazi daju konkretne informacije o početnoj raspravi.

U slučaju sudskog poziva, sudski izvršitelj obavješćuje podnositelja zahtjeva o datumu prve rasprave, što čini prvu fazu postupka.

U slučaju zajedničkog zahtjeva ili dobrovoljnog pojavljivanja, stranke obavješćuje službenik sudske pisarnice.

U slučaju jednostranog zahtjeva nema rasprave. Međutim, službenik sudske pisarnice može pozvati podnositelja zahtjeva ako mu sudac želi postaviti neka pitanja.

U drugoj se fazi predmet priprema za suđenje. Svakoj stranci određen je zakonom propisani rok (članak 747. stavak 1. Pravosudnog zakonika) za dostavu dokumenata i nalaza (argumenti u pisanom obliku i obrana). Ako se rokovi ne poštuju, mogu se odrediti sankcije iz članka 747. stavka 2. Pravosudnog zakonika.

Kad je predmet spreman za suđenje, stranke traže utvrđivanje datuma rasprave. Razdoblje u okviru kojeg je moguće odrediti datum rasprave ovisi o radnom opterećenju suda i o dostupnom vremenu za raspravu. Zbog problema u postupku koji ponekad nastaju (procjene, saslušanje stranaka i svjedoka itd.), može biti teško unaprijed odrediti ukupno trajanje postupka. Svi se postupci mogu prekinuti ili obustaviti ili čak mogu biti otkazani zbog problema u postupku.

Na kraju rasprave iznose se završne riječi i sud donosi odluku. Sud u načelu mora donijeti odluku u roku od mjesec dana od razmatranja predmeta, u skladu s člankom 770. Pravosudnog zakonika.

Posljednji put ažurirano: 23/12/2020

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Povratne informacije

Koristite se obrascem u nastavku kako biste podijelili svoje komentare i povratne informacije o našoj novoj internetskoj stranici