Izvorna jezična inačica ove stranice njemački nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Swipe to change

Sudske pristojbe u postupku europskog platnog naloga

Službeni prijevod nije dostupan u jezičnoj verziji koju tražite.
Ovdje možete pristupiti strojnom prijevodu ovog sadržaja. Imajte na umu da je svrha tog prijevoda samo pružiti kontekst. Vlasnik ove stranice ne prihvaća nikakvu odgovornost ni obvezu u pogledu kvalitete strojno prevedenog teksta.

Regulatorni okvir za naknade za obavljanje pravne djelatnosti

Odvjetnici

U skladu s austrijskim Zakonom o odvjetnicima (Rechtsanwaltsordnung), o naknadama koje se plaćaju odvjetnicima za pružene usluge općenito se mogu slobodno dogovoriti klijent i odvjetnik.

Naknade se mogu obračunati u obliku satnice ili kao paušalna naknada. Paušalna naknada ne ovisi o pojedinačnim pruženim uslugama ili količini utrošenog vremena. Ako naknada nije izričito dogovorena, pretpostavlja se da je ugovorena razumna naknada na temelju tarife utvrđene u Zakonu o odvjetničkoj tarifi (Rechtsanwaltstarifsgesetz) ili Općih kriterija za odvjetničke naknade (Allgemeinen Honorar-Kriterien für Rechtsanwälte).

U austrijskom Zakonu o parničnom postupku (Zivilprozessordnung – ZPO) i Zakonu o odvjetničkoj tarifi predviđeno je da u okviru parničnog postupka sud utvrđuje koliki dio troškova stranka koja je izgubila spor mora nadoknaditi stranci koja je bila uspješna u sporu. Ti se troškovi izračunavaju na temelju vrijednosti spora te trajanja i vrste pružene usluge.

Opće je pravilo da svaka stranka u kaznenom postupku koja je angažirala odvjetnika kako bi je zastupao (tuženik, stranka koja pokreće privatnu tužbu, stranka koja podnosi zahtjev za uključivanje građanskopravne tužbe u kazneni postupak) snosi troškove koji iz toga proizlaze. To vrijedi i u slučaju da je odvjetnika obrane imenovao sud, osim ako su ispunjeni uvjeti za dodjelu pravne pomoći. Troškovi se obično razlikuju ovisno o vrsti i sastavu nadležnog suda (npr. okružni sud, regionalni sud sa sucem pojedincem, sud sa sudskim procjeniteljima, porotnički sud).

Sudski izvršitelji

Naknade koje sudski izvršitelji (Gerichtsvollzieher) primaju za svoj rad utvrđene su u Zakonu o naknadama za izvršenje (Vollzugsgebührengesetz). Konkretno, Zakonom je predviđena naknada za izvršenje koju vjerovnik koji podnosi zahtjev za izvršenje plaća pri podnošenju tog zahtjeva, zajedno s paušalnom pristojbom utvrđenom u Zakonu o sudskim pristojbama (Gerichtsgebührengesetz – GGG).

Naknada za izvršenje (članak 2. Zakona o naknadama za izvršenje) dio je troškova postupka izvršenja. Na zahtjev vjerovnika sud u odluci o raspodjeli troškova može naložiti dužniku da nadoknadi naknadu za izvršenje.

Sudski izvršitelj ima pravo i na naknadu za primanje plaćanja. Ona se može oduzeti od naplaćenih iznosa ( članak 11. Zakona o naknadama za izvršenje).

Fiksni troškovi

Fiksni troškovi u parničnim postupcima

Fiksni troškovi za stranke u parničnim postupcima

Sudske pristojbe koje se plaćaju za usluge suda u obliku su paušalne pristojbe ili razmjerne pristojbe koja se izračunava na temelju procjene. Iznos ovisi o vrsti predmeta i vrijednosti spora (koja se određuje na temelju novčane vrijednosti zahtjeva) te broju stranaka. Ako je u postupak uključeno više od dvije stranke, može se naplatiti dodatna pristojba za sudjelovanje više stranaka u skladu s člankom 19.a Zakona o sudskim pristojbama (od 10 do 50%).

Faza parničnog postupka u kojoj se fiksni troškovi moraju platiti

Kada je riječ o parničnom postupku u prvom stupnju, paušalna pristojba mora se platiti pri podnošenju zahtjeva. Ta se pristojba plaća samo jednom, neovisno o tijeku postupka u toj fazi i neovisno o tome temelji li se tužba na više zahtjeva te odnosi li se na više osoba, a njome je pokriven cijeli postupak u prvom stupnju. Ako se tužbeni zahtjev proširi tijekom postupka, može nastati obveza plaćanja dodatnih pristojbi. One se plaćaju pri podnošenju pisanih podnesaka. Ako se tužbeni zahtjev proširi tijekom ročišta, pristojba se naplaćuje kada se proširenje unese u zapisnik. Kada je riječ o postupku u drugom ili trećem stupnju, pristojba se naplaćuje pri podnošenju obavijesti o žalbi (članak 2. stavak 1. Zakona o sudskim pristojbama). Ponekad se iznimno, u izvanparničnim postupcima, može naplatiti pristojba za odlučivanje umjesto pristojbe za tužbu.

Fiksni troškovi u kaznenim postupcima

Fiksni troškovi za stranke u kaznenim postupcima

U skladu sa stavkom 13. Zakona o sudskim pristojbama pristojba se naplaćuje samo ako je riječ o privatnoj tužbi.

Faza kaznenog postupka u kojoj se fiksni troškovi moraju platiti

Fiksni troškovi moraju se platiti na početku postupka i pri podnošenju obavijesti o žalbi.

Fiksni troškovi u postupcima pred Ustavnim sudom

Fiksni troškovi za stranke u postupcima pred Ustavnim sudom

U skladu s člankom 17.a stavkom 1. Zakona o Ustavnom sudu (Verfassungsgerichtshofgesetz – VfGG) pristojba iznosi 220 EUR.

Faza postupka pred Ustavnim sudom u kojoj se fiksni troškovi moraju platiti

Fiksni troškovi moraju se platiti na početku postupka.

Prethodne informacije koje pravni zastupnici trebaju pružiti

Prava i obveze stranaka

Odvjetnici općenito imaju obvezu obavijestiti svoje klijente o načinu obračuna pristojbi i o tome kakve bi troškove klijent trebao očekivati. U članku 50. stavku 2. Smjernica o obavljanju odvjetničke djelatnosti i nadzoru obveza odvjetnikâ (Richtlinien für die Ausübung des Rechtsanwaltsberufs und für die Überwachung der Pflichten des Rechtsanwalts – RL-BA) preporučuje se da odvjetnici pri preuzimanju novog predmeta obavijeste klijente o osnovi na kojoj se naplaćuju odvjetničke naknade i o pravu odvjetnika na privremena plaćanja. Ako nije dogovorena paušalna naknada, klijent ima pravo, u razumnim vremenskim razmacima, zahtijevati izdavanje privremenog računa ili izjave o dotad pruženim uslugama ili, ako je dogovorena naknada u obliku satnice, izjave o dotad utrošenim vremenu. Isto tako, prije angažiranja odvjetnika trebalo bi sklopiti sporazum o početku i učestalosti privremenih plaćanja.

Izvori troškova – pravne osnove

Gdje mogu pronaći informacije o pravnim troškovima u Austriji?

Zakonska pravila o odgovornosti za troškove u okviru parničnog postupka (uključujući trgovačke stvari) mogu se pronaći u člancima od 40. do 55. Zakona o parničnom postupku. Izvanparnični postupci (na primjer postupci povezani s obiteljskim stvarima, posebno sporazumni razvod ili sporovi o roditeljskoj skrbi i pravu na kontakt ili zahtjevi za uzdržavanje) podliježu zasebnim pravilima o odgovornosti za troškove. Opća pravila utvrđena su u članku 78. Zakona o izvanparničnom postupku (Außerstreitgesetz – AußStrG)Iznimke od tih općih pravila primjenjuju se, među ostalim, u postupcima povezanima s roditeljskom skrbi i sporovima o pravu na kontakt te postupcima koji se odnose na zahtjeve za uzdržavanje maloljetnika. Troškovi u kaznenom postupku uređeni su člancima od 380. do 395. austrijskog Zakona o kaznenom postupku (Strafprozessordnung – StPO). Sudske pristojbe (paušalne pristojbe) utvrđene su u Zakonu o sudskim pristojbama.

Odvjetničke naknade koje odvjetnici imaju pravo naplatiti navedene su u internetskom informativnom letku na početnoj stranici Austrijske odvjetničke komore (Österreichischer Rechtsanwaltskammertag). Opće informacije mogu se pronaći i na početnoj stranici službe HELP – pomoć za strane državljane koji žive u Austriji [Amtshelfer für Österreich] na poveznici: Leben in Österreich > Zivilrecht > Zivilverfahren [Život u Austriji > Građansko pravo > Parnični postupak].

Na internetskim stranicama službe HELP – pomoć za strane državljane koji žive u Austriji nalaze se opće informacije o sudskim pristojbama. Tekstovi zakona (kao što su Zakon o sudskim pristojbama i pravila o tarifi) besplatno su dostupni putem sustava pravnih informacija Republike Austrije (Rechtsinformationssystem des Bundes) na početnoj stranici Ureda saveznog kancelara (Bundeskanzleramt).

Na kojim su jezicima dostupne informacije o izvorima troškova u Austriji?

Na njemačkom jeziku.

Gdje mogu pronaći informacije o mirenju?

Popis izmiritelja (koji vodi austrijsko Ministarstvo pravosuđa) dostupan je općoj javnosti na internetskoj stranici posvećenoj mirenju.

Kada je riječ o popravljanju štete u kaznenim postupcima, informacije o mirenju tuženika i žrtve dostupne su na početnoj stranici udruge NEUSTART (dostupno i na engleskom jeziku).

Gdje mogu pronaći dodatne informacije o troškovima?

Informacije o postupovnim troškovima na internetu

Opće informacije o austrijskom pravosudnom sustavu, pravnim troškovima i Saveznom ministarstvu pravosuđa mogu se pronaći na internetskim stranicama austrijskog Ministarstva pravosuđa i na internetskim stranicama službe HELP – pomoć za strane državljane koji žive u Austriji, na kojima su informacije navedene na način pristupačniji za korisnike.

sustavu pravnih informacija Republike Austrije nalaze se tekstovi sljedećih zakona:

  • Zakon o sudskim pristojbama (Gerichtsgebührengesetz – GGG)
  • Zakon o pravu na naknadu (Gebührenanspruchsgesetz – GebAG)
  • Zakon o odvjetnicima (Rechtsanwaltsordnung – RAO)
  • Zakon o odvjetničkoj tarifi (Rechtsanwaltstarifgesetz – RATG).

Tekst Općih kriterija za odvjetničke naknade (Allgemeine Honorar-Kriterien für Rechtsanwälte – AHK) dostupan je na portalu Austrijske odvjetničke komore.

Gdje mogu pronaći informacije o prosječnom trajanju različitih postupaka?

Za takvu vrstu informacija obratite se izravno austrijskom Ministarstvu pravosuđa.

Gdje mogu pronaći informacije o prosječnim ukupnim troškovima za određenu vrstu postupka?

Sudske pristojbe koje se naplaćuju za pojedinu vrstu postupka utvrđene su unaprijed (Zakonom o sudskim pristojbama). Te se pristojbe mogu promijeniti ako se vrijednost spora poveća ili smanji. U parničnom postupku sud odlučuje o tome koje pristojbe i troškove (odvjetničke naknade, naknade vještaka, troškove tumačenja ili prevođenja) stranka koja je izgubila spor plaća stranci koja je bila uspješna u sporu. Sud svoj nalog izdaje na temelju Zakona o odvjetničkoj tarifi (u pogledu odvjetničkih naknada) i Zakona o pravu na naknadu (u pogledu naknada vještaka i tumača/prevoditelja). Troškovi se uglavnom temelje na uključenim izdacima i utrošenom vremenu. Stoga se konkretan iznos ne može znati unaprijed. U načelu se o naknadama koje se plaćaju odvjetnicima za pružene usluge mogu slobodno dogovoriti klijent i odvjetnik.

Porez na dodanu vrijednost

Gdje mogu pronaći informacije o PDV-u? Koje su primjenjive stope?

Usluge odvjetnika podliježu porezu na dodanu vrijednost. Stopa PDV-a u Austriji iznosi 20 %. Kao i drugi troškovi, ta se naknada mora zasebno platiti odvjetniku, kako je navedeno u članku 16. Zakona o odvjetničkoj tarifičlanku 17. Općih kriterija za odvjetničke naknade. U tarife utvrđene u Zakonu o odvjetničkoj tarifi i Općim kriterijima za odvjetničke naknade nije uključen porez na dodanu vrijednost.

Pravna pomoć

Primjenjivi dohodovni prag u području građanskog pravosuđa

Pravo na pravnu pomoć (Verfahrenshilfene temelji se na zakonski utvrđenom dohodovnom pragu. U parničnim postupcima (i u trgovačkim stvarima) pravna pomoć uređena je austrijskim Zakonom o parničnom postupku. Odredbe Zakona o parničnom postupku primjenjuju se mutatis mutandis na izvanparnične postupke. Odluku o dodjeli pravne pomoći donosi prvostupanjski sud.

Pravna pomoć dodjeljuje se stranci samo ako su njezini prihodi, financijske okolnosti i obveze uzdržavanja takvi da ona nije u mogućnosti podmiriti troškove pravnog postupka, a da pritom ne ugrozi razinu svojih sredstava potrebnu za održavanje skromnog životnog standarda. Pravna pomoć ne dodjeljuje se ako se procijeni da su tužba ili obrana očito zlonamjerne ili da ne postoji nikakva mogućnost za to da budu uspješne. Sud u svakom pojedinačnom predmetu odlučuje o tome koji će se od oblika pomoći navedenih u nastavku dodijeliti.

Pravna pomoć u Austriji može uključivati:

  1. privremeno oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi, naknada za svjedoke, vještake i tumače ili prevoditelje, troškova potrebnih javnih objava, troškova skrbnika i izravnih izdataka zakonskog zastupnika ili odvjetnika kojeg je imenovao sud
  2. zastupanje po odvjetniku.

U roku od tri godine nakon završetka postupka od stranki koje su primile pravnu pomoć može se zahtijevati povrat iznosa, u cijelosti ili djelomično, ako se njihovo financijsko stanje promijenilo tako da su sada u mogućnosti izvršiti odgovarajuća plaćanja, a da pritom ne ugroze potrebnu razinu svojih sredstava.

Primjenjivi dohodovni prag za tuženike i žrtve u području kaznenog pravosuđa

Ne postoji fiksni dohodovni prag koji se upotrebljava za utvrđivanje prava tuženika, žrtve kaznenog djela ili građanskopravne stranke na pravnu pomoć. Kriteriji kojima se treba voditi sljedeći su: stranci treba dodijeliti pravnu pomoć ako je njezin dohodak viši od minimalnog dohotka potrebnog za podmirenje osnovnih životnih potreba, ali niži od odgovarajuće razine dohotka. Redovito se provodi ponovna ocjena minimalnog dohotka za podmirenje osnovnih životnih potreba i trenutačna se stopa objavljuje na internetskim stranicama austrijskog Ministarstva pravosuđa.

Uvjeti za dodjelu pravne pomoći žrtvama kaznenih djela

Ako građanskopravna stranka nema pravo na potporu u postupku (Prozessbegleitung) u skladu s člankom 66. stavkom 2. austrijskog Zakona o kaznenom postupku (Strafprozessordnung – StPO), ta stranka ima pravo na pravnu pomoć u sljedećim slučajevima:

  • ako si ne može priuštiti zastupanje po odvjetniku, a da pritom ne ugrozi svoju potrebnu razinu sredstava (vidjeti prethodno navedene napomene o potrebnoj razini sredstava) i
  • ako je zastupanje po odvjetniku u interesu dobrog sudovanja, a posebno u interesu odgovarajućeg izvršenja zahtjeva kako bi se izbjegao naknadni parnični postupak.

Uvjeti za dodjelu pravne pomoći tuženicima

Osim što moraju biti ispunjeni financijski uvjeti, dodjela pravne pomoći mora biti u interesu dobrog sudovanja i posebno u interesu učinkovite obrane.

Imenovanje odvjetnika obrane uvijek je u interesu dobrog sudovanja ako vrijedi sljedeće:

  • riječ je o obveznoj obrani (notwendige Verteidigung) u skladu s člankom 61. stavkom 1. Zakona o kaznenom postupku (vidjeti u nastavku)
  • tuženik je slijep, gluh, nijem ili ima neki drugi invaliditet ili ne poznaje dovoljno dobro jezik kojim se koristi sud
  • riječ je o žalbenom postupku
  • predmet uključuje složene činjenične i pravne okolnosti.

Ako je riječ o obveznoj obrani, tuženika mora zastupati odvjetnik obrane. U članku 61. stavku 1. Zakona o kaznenom postupku navodi se iscrpan popis slučajeva u kojima je obrana obvezna u skladu sa zakonom. Ti su slučajevi sljedeći:

  1. ako se tuženik nalazi u istražnom zatvoru i sve dok se ondje nalazi
  2. tijekom cijelog postupka radi smještanja u ustanovu za počinitelje kaznenih djela slabijeg mentalnog zdravlja
  3. u okviru sudskog postupka radi smještanja u ustanovu za počinitelje kaznenih djela koji su ovisnici i kojima je potrebno liječenje ili u ustanovu za počinitelje kaznenih djela za koje postoji opasnost od ponavljanja kaznenog djela
  4. u okviru sudskog postupka koji se vodi pred regionalnim sudom uz sudjelovanje sudskih procjenitelja ili porote
  5. u okviru sudskog postupka koji se vodi pred regionalnim sudom u kojem odlučuje sudac pojedinac, ako kazna koja se može izreći iznosi više od tri godine zatvora, osim u slučajevima provale iz članka 129. stavaka od 1. do 3. austrijskog Kaznenog zakonika (Strafgesetzbuch – StGB) i primanja ukradene robe iz članka 164. stavka 4. Kaznenog zakonika
  6. pri kontradiktornom ispitivanju (članak 165. Zakona o kaznenom postupku), ako je ono dio obvezne obrane u sudskom postupku u skladu sa stavcima od 3. do 5., u okviru žalbe protiv presude suda u čijem donošenju sudjeluju sudski procjenitelji ili porota
  7. pri podnošenju zahtjeva za ponavljanje postupka i bilo kakvoj javnoj raspravi o zahtjevu.

Besplatni sudski postupci

Kako bi se zaštitila prava žrtava u kaznenom postupku, psihosocijalna ili pravna potpora dostupna je besplatno i na zahtjev žrtvama opasnih prijetnji, kaznenih djela s elementima nasilja ili kaznenih djela protiv spolne slobode te bračnom drugu, životnom partneru, srodnicima u izravnoj liniji i braći ili sestrama osobe čija je smrt možda prouzročena kaznenim djelom ili drugim srodnicima koji su svjedočili kaznenom djelu. Žrtve kaznenih djela protiv spolne slobode koje su mlađe od 14 godina imaju pravo na besplatnu potporu u svim slučajevima, bez obveze podnošenja zahtjeva. Psihosocijalna potpora obuhvaća pripremu žrtve za postupak i emocionalno opterećenje koje bi postupak mogao prouzročiti. Psihosocijalnu i pravnu potporu pružaju organizacije za potporu žrtvama koje djeluju na temelju ugovora sa Saveznim ministarstvom pravosuđa u skladu s člankom 66. stavkom 2. Zakona o kaznenom postupku.

Kada je riječ o izvanparničnom postupkune naplaćuju se pristojbe za imenovanje upravitelja (Sachwalter) ili za postupke povezane s roditeljskom skrbi i pravom na kontakt. Isto tako, ne naplaćuju se pristojbe za postupke koji se provode u skladu sa Zakonom o smještaju u ustanovama (Unterbringungsgesetz) ili Zakonom o rezidencijalnoj skrbi (Heimaufenthaltsgesetz). Kada je riječ o pristojbama koje je potrebno platiti, ako stranka ima nizak dohodak i ograničenu imovinu, može joj se dodijeliti pravna pomoć u obliku privremenog oslobođenja od plaćanja pristojbi. Stupanj oslobođenja ovisi o zahtjevu i o njemu po vlastitom nahođenju odlučuje sud.

Kada stranka koja je izgubila spor mora platiti troškove stranke koja je bila uspješna u sporu?

Parnični postupci

Troškovi u parničnim postupcima (uključujući trgovačke predmete) uređeni su austrijskim Zakonom o parničnom postupku. To u načelu znači da svaka stranka prvo mora sama platiti troškove koji proizlaze iz njezina sudjelovanja u postupku. Zajednički nastale troškove stranke bi najprije trebale ravnomjerno podijeliti. Kada sud odlučuje o predmetu, donosi i rješenje o troškovima. U načelu se troškovi postupka nadoknađuju stranci koja je bila uspješna u sporu. Stranka koja je izgubila spor u svakom pogledu mora drugoj stranci nadoknaditi sve pristojbe i troškove koji su bili potrebni za pravilno pokretanje postupka ili obranu u predmetu. Ako su obje stranke u postupku bile djelomično uspješne, troškovi se međusobno prebijaju ili razmjerno dijele.

Odstupanje od načela nadoknade troškova stranci koja je bila uspješna u sporu opravdano je u određenim slučajevima:

  • ako je stranka izgubila spor u pogledu točke relativno male vrijednosti, pod uvjetom da odbačeni dio tužbe nije prouzročio posebne troškove
  • ako su iznos zahtjeva odredili stručnjaci ili sud po vlastitom nahođenju te u slučaju međusobnog prijeboja troškova
  • ako ponašanje tuženika nije bilo razlog za podnošenje tužbe i ako je tuženik odmah priznao tužbeni zahtjev
  • ako je jedna od stranaka prouzročila poništenje postupka ili proglašenje postupka ništavim, toj se stranci može naložiti plaćanje svih troškova.

Izvanparnični postupci

O pitanjima iz područja obiteljskog prava (uzdržavanje, pravo na kontakt, postupci povezani s roditeljskom skrbi i sporazumni razvod) odlučuje se u okviru izvanparničnog postupka. Opća pravila o troškovima izvanparničnih postupaka mogu se pronaći u članku 78. Zakona o izvanparničnom postupku. Međutim, postoje iznimke od tih pravila za različite vrste postupaka. U izvanparničnim postupcima isto tako u pravilu vrijedi načelo nadoknade troškova stranci koja je bila uspješna u postupku, ali troškovi se mogu raspodijeliti na različite načine zbog razloga pravičnosti.  Ako se ne traži nadoknada troškova, izravni troškovi (npr. naknade vještaka) moraju se platiti razmjerno udjelu u predmetu. Ako se udio ne može utvrditi, troškovi se moraju jednako podijeliti.

Pojedinosti o različitim vrstama postupka (uzdržavanje, pravo na kontakt, postupci povezani s roditeljskom skrbi i razvod) navedeni su u nastavku.

  1. Kada je riječ o postupku razvoda braka, potrebno je razlikovati razvod braka pokrenut tužbom i sporazumni razvod.

Razvod braka pokrenut tužbom: na razvode braka pokrenute tužbom primjenjuju se posebne odredbe austrijskog Zakona o parničnom postupku. Ako nijedna stranka nije odgovorna za razvod, troškovi se moraju međusobno prebiti. Ako su poremećeni bračni odnosi razlog za razvod braka i ako presuda sadržava odluku o odgovornosti za poremećene bračne odnose, stranka koja se proglasi krivom mora platiti troškove druge stranke.

Sporazumni razvod: pravila o izvanparničnom postupku primjenjuju se na sporazumni razvod braka. U tom slučaju bračni drugovi sudu podnose dva identična zahtjeva. Budući da nije riječ o kontradiktornom postupku, ne donosi se odluka o troškovima. Izravne troškove stranke moraju platiti u jednakoj mjeri.

  1. Postupci povezani s roditeljskom skrbi i pravom na kontakt isto su tako izvanparnični postupci. U skladu s odredbom o iznimkama (članak 107. stavak 5. Zakona o izvanparničnom postupku) u tim se postupcima ne donosi odluka o troškovima.
  2. U skladu s drugom odredbom o iznimkama (članak 101. stavak 2. Zakona o izvanparničnom postupku) odluka o troškovima ne donosi se ni u postupcima povezanima sa zahtjevom za uzdržavanje maloljetne djece.

Kazneni postupak

U kaznenom postupku svaka osoba koju zastupa odvjetnik obrane ili drugi zastupnik mora sama platiti povezane troškove, čak i ako je odvjetnika imenovao sud (članak 393. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku).

Ako je tuženik proglašen krivim, u osuđujućoj presudi mora mu se naložiti i plaćanje troškova kaznenog postupka (članak 389. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku). U skladu s člankom 381. stavkom 1. Zakona o kaznenom postupku u okviru kaznenog postupka mogu nastati sljedeći troškovi:

  1. paušalna pristojba kao dio troškova kaznenog postupka koji nisu detaljnije opisani u nastavku, uključujući troškove istrage i naloga javnog tužitelja ili suda za izvršenje službenih radnji, i koji su člankom 381. stavkom 3. ograničeni na sljedeće maksimalne iznose: od 500 do 10 000 EUR kada je riječ o postupcima koji se vode pred regionalnim sudom uz sudjelovanje porote, od 250 do 5000 EUR kada je riječ o postupcima koji se vode pred regionalnim sudom uz sudjelovanje sudskih procjenitelja, od 150 do 3000 EUR kada je riječ o postupcima koji se vode pred regionalnim sudom u kojima odlučuje sudac pojedinac, od 50 do 1000 EUR kada je riječ o postupcima pred okružnim sudom
  2. naknade vještaka, a u načelu i naknade tumača
  3. troškovi informacija, izvješća i mišljenja koje su na raspolaganje stavila javna tijela
  4. troškovi prijevoza tuženika ili svjedoka iz inozemstva
  5. troškovi koji se odnose na nalog za zamrzavanje, podatke o bankovnim računima, zapljenu pošte, telekomunikacijske informacije i presretanje telekomunikacija
  6. troškovi izvršenja kazne, uključujući troškove premještanja zatvorenika u domaći ili strani kazneni sustav, osim troškova izvršenja zatvorske kazne
  7. sudske pristojbe povezane s kaznenim postupkom
  8. troškovi odvjetnika obrane i drugih zastupnika
  9. paušalna pristojba kojom se pokrivaju troškovi potpore žrtvi, do 1000 EUR.

Uz iznimku troškova navedenih u točkama 3., 7. i 9., navedene troškove unaprijed plaćaju savezna tijela. Pri donošenju odluke o paušalnoj pristojbi u skladu s člankom 381. stavcima 1. i 9. sud uzima u obzir financijske mogućnosti stranke koja mora platiti troškove. Tuženik nije obvezan nadoknaditi troškove angažiranja tumača.

Međutim, u članku 391. stavku 1. Zakona o kaznenom postupku navodi se da osuđena osoba mora nadoknaditi troškove kaznenog postupka samo ako se time ne ugrožavaju sredstva potrebna kako bi osuđena osoba i njezina obitelj mogle održati skroman životni standard ni sposobnost osuđene osobe da nadoknadi štetu prouzročenu kaznenim djelom. Ako osuđena osoba ne može nadoknaditi troškove zbog nedostatka sredstava, sud ih može proglasiti nenadoknadivima. Ako sud smatra da bi se troškovi mogli nadoknaditi u budućnosti, a to trenutačno nije moguće, financijske mogućnosti osuđene osobe trebaju se preispitati nakon određenog vremena. Zakonski rok zastare koji se primjenjuje na nadoknadu troškova iznosi pet godina nakon donošenja konačne odluke u postupku. Ako sud odluči da osuđena osoba mora snositi troškove postupka, a kasnije se pokaže da ona nije u mogućnosti to učiniti, nadležna tijela mogu produljiti rok za plaćanje, omogućiti obročno plaćanje ili smanjiti troškove.

Ako se presudom kaznenog suda od osuđene osobe zahtijeva da barem djelomično nadoknadi štetu građanskopravnoj stranci, osuđena osoba mora nadoknaditi i troškove koji su građanskopravnoj stranci nastali u okviru kaznenog postupka.

U skladu s člankom 393.a Zakona o kaznenom postupku tuženik koji je oslobođen optužbe može od nadležnih saveznih tijela zatražiti nadoknadu troškova njegova odvjetnika obrane. To obuhvaća nužne i stvarno nastale novčane izdatke te paušalnu naknadu za troškove odvjetnika obrane. Paušalna naknada utvrđuje se s obzirom na opseg i složenost obrane te nužne i odgovarajuće usluge odvjetnika obrane, a ne smije premašivati sljedeće vrijednosti: 10 000 EUR kada je riječ o postupcima koji se vode pred regionalnim sudom uz sudjelovanje porote, 5000 EUR kada je riječ o postupcima koji se vode pred regionalnim sudom uz sudjelovanje sudskih procjenitelja, 3000 EUR kada je riječ o postupcima koji se vode pred regionalnim sudom u kojima odlučuje sudac pojedinac, 1000 EUR kada je riječ o postupcima pred okružnim sudom.

Ako je kazneni postupak pokrenut na temelju privatne tužbe ili zahtjeva građanskopravne stranke u skladu s člankom 72. Zakona o kaznenom postupku te ne dovede do osuđujuće presude, osoba koja podnosi privatnu tužbu ili građanskopravna stranka obvezna je platiti sve troškove koji proizlaze iz pokretanja ili nastavka postupka. Ako se kazneni postupak okonča nagodbom (Diversion) (članci od 198. do 209. Zakona o kaznenom postupku), građanskopravna stranka ne mora platiti troškove.

Naknade vještaka

Kada je riječ o parničnim postupcima (uključujući trgovačke predmete), naknade vještaka međusobno se prebijaju ili razmjerno dijele s obzirom na uspjeh ili neuspjeh stranke u postupku (članak 43. stavak 1. Zakona o parničnom postupku).

U postupku razvoda braka pokrenutog tužbom u kojem se u okviru presude ne odlučuje o odgovornosti za poremećene bračne odnose izravni troškovi moraju se međusobno prebiti. Ako je jedna stranka platila više od polovine izravnih troškova, druga stranka mora nadoknaditi preplaćeni dio. Ako se utvrdi odgovornost jednog bračnog druga, ta stranka mora nadoknaditi drugoj stranci troškove za naknade vještaka.

U postupcima navedenima u nastavku naknade vještaka koje su prvobitno platila javna tijela sudu moraju nadoknaditi stranke koje su prouzročile te troškove ili u čijem je interesu poduzeta službena radnja: postupci sporazumnog razvoda braka, postupci povezani s roditeljskom skrbi i pravom na kontakt, postupci koji se odnose na zahtjeve za uzdržavanje maloljetne djece. Ako je više osoba odgovorno za nadoknadu troškova, te su osobe zajednički odgovorne (članak 1. stavak 5. Zakona o plaćanju sudskih troškova (Gerichtliches Einbringungsgesetz – GEG) u vezi s člankom 2. stavkom 1. tog zakona).

Iznosi naknada vještaka uređeni su Zakonom o pravu na naknadu te ovise o sadržaju i opsegu mišljenja koje sud zahtijeva u konkretnom predmetu.

U kaznenom postupku naknade vještaka dio su sudskih troškova (članak 381. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku) koje u skladu s člankom 389. stavkom 1. Zakona o kaznenom postupku mora snositi osuđena osoba. Naknade vještaka određuje sud ili javni tužitelj, a plaćaju ih savezna tijela.

Naknade prevoditelja i sudskih tumača

Prethodno navedeno objašnjenje primjenjuje se i na naknade prevoditelja i sudskih tumača.

Povezani dokumenti

Istraživanje o transparentnosti troškova: izvješće o državi: Austrija(829 Kb)  PDF (829 Kb) en

Ostale poveznice

Članak 32. Zakona o sudskim pristojbama

Posljednji put ažurirano: 06/04/2020

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.