Access to justice in environmental matters

If you are the victim of an environmentally damaging activity or if you are just a vigilant citizen who wants to protect the environment, it is useful to know your rights in either addressing a court of law or introducing a complaint to one of the competent national bodies, particularly if you are abroad. In practising these rights you can also ask for help with practical information from national authorities and organisations. In some cases it may be difficult to know what to do and whom to turn to. These fact sheets will provide you with a range of information on what you can expect in every country in the European Union.

The fact sheets on environmental access to justice are aimed at providing easily accessible rules on starting a review procedure before an independent court of law or an administrative body.

If you encounter, for example, an environmentally damaging activity or you are simply not provided with the procedural guarantees during a decision-making process (such as access to environmental information, environmental impact assessment or public participation), you may want to challenge this before a court of law or another independent body of law. In such cases it is useful to know the specific rules in each Member State on the rights for citizens and their groups in a review procedure.

Firstly in order to be able to challenge administrative acts, decisions and also omissions, it is important to know the rules giving access to courts, sometimes referred to as "locus standi" or "standing".

Secondly, if you have successfully filed an appeal before a court, it is also important to know that citizens and their groups are eligible to certain guarantees covering the conditions of access where an entitlement to challenge exists. This means, in particular, that the procedure for appeal should be concluded in a reasonable time-frame without undue delays and that parties to the proceedings cannot face prohibitively expensive procedures.

It is also useful to know that in the environmental sector, non-governmental organisations active in environmental protection also have privileged status in review procedures, playing their role of environmental watchdogs and as agents to defend the environment that cannot protect itself, since "the environment has no voice".

When identifying the best approach to following up an actual or potential environmental harmful action having an impact on, for example, a protected area or on the health of citizens, it is important to know that in certain cases specialized bodies such as prosecutors or ombudsman may be available to citizens who can file a complaint.

The following fact sheets will guide you through the most important steps of environmental proceedings in each Member State, explaining the rights you have and the basic rules you need to follow to exercise them. This information is not a substitute for legal advice and is intended to be for guidance only.

Please select the relevant country's flag to obtain detailed national information.

Last update: 19/02/2019

This page is maintained by the European Commission. The information on this page does not necessarily reflect the official position of the European Commission. The Commission accepts no responsibility or liability whatsoever with regard to any information or data contained or referred to in this document. Please refer to the legal notice with regard to copyright rules for European pages.

Pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša - Hrvatska

Ustavno pravno uređenje

Ustavom Republike Hrvatske je propisano kako su, među ostalim, očuvanje prirode i čovjekova okoliša najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske. Također je propisano da država osigurava uvjete za zdrav okoliš, kako i da je svatko dužan u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

Informiranje o pitanjima zaštite okoliša

Prema Zakonu o zašiti okoliša („Narodne novine“, broj 80/13, 153/13, 78/15, 12/18 i 118/18) tijelo javne vlasti dužno je osigurati pristup informacijama o okolišu, koje posjeduje i/ili nadzire, u skladu s tim Zakonom i posebnim propisima kojima se uređuje pravo javnosti na pristup informacijama, odnosno Zakonom o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15).

Tijelo javne vlasti dužno je osigurati u okviru svoje nadležnosti redovitu objavu informacija o okolišu putem dostupnih elektroničkih baza podataka ili putem drugih odgovarajućih sredstava informiranja.

Tijela javne vlasti obvezna su bez odgađanja obavijestiti javnost putem sredstava javnog informiranja ili na drugi odgovarajući način u slučajevima neposredne opasnosti za ljudsko zdravlje, materijalna dobra i/ili okoliš, neovisno jesu li te opasnosti uzrokovane ljudskom djelatnošću ili prirodnim pojavama.

Svatko je ovlašten podnijeti zahtjev za pristup informacijama o pitanjima okoliša bilo kojem tijelu javne vlasti koje posjeduje informaciju o okolišu, ili na koje se ta informacija odnosi, te dobiti zatraženu informaciju u najkraćem mogućem roku sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama. U određenim slučajevima propisanim Zakonom o zaštiti okoliša, tijelo javne vlasti ovlašteno je rješenjem odbiti zahtjev za pristup informacijama, a protiv kojeg rješenja se može izjaviti žalba Povjereniku za informiranje.

Tijela javne vlasti koja su nadležna za provedbu: strateške procjene, procjene utjecaja zahvata na okoliš, ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, davanja upute o sadržaju studije o utjecaju zahvata na okoliš, okolišne dozvole i davanja suglasnosti na Politiku sprječavanja velikih nesreća i suglasnost na Izvješće o sigurnosti, te davanja suglasnosti na Sanacijski program, obvezna su informirati javnost o tim postupcima u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša i Uredbom o informiranju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša (,,Narodne novine“, broj 64/08).

Sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša

Javnost i zainteresirana javnost moraju, rano, tijekom postupka odlučivanja u pitanjima okoliša na prikladan način, pravodobno i djelotvorno biti obaviještene o svojem pravu sudjelovanja u tim postupcima, te u istim postupcima javnost i zainteresirana javnost imaju pravo iznijeti svoje mišljenje, prijedloge i primjedbe vezano za donošenje odluka odnosno akata tijela javne vlasti.

Pristup pravosuđu

Fizičke i pravne osobe koje u postupcima koji su uređeni Zakonom o zaštiti okoliša i u kojima je predviđeno sudjelovanje zainteresirane javnosti, mogu dokazati vjerojatni pravni interes da im je zbog lokacije zahvata i/ili zbog prirode i utjecaja zahvata narušeno pravo, imaju pravo osporavati upravni akt tijela javne vlasti, te izjaviti žalbu Ministarstvu, odnosno podnijeti tužbu nadležnom sudu, a radi osporavanja zakonitosti akata, radnji ili propusta tijela javne vlasti.

Redovni sudovi u Republici Hrvatskoj organizirani su u tri stupnja:

  • u prvom stupnju sude i odluke donose Općinski sudovi
  • u drugom stupnju sude Županijski sudovi povodom žalbi izjavljenih protiv odluka Općinskih sudova
  • u trećem stupnju sudi Vrhovni sud Republike Hrvatske

Pored redovnih sudova, u Republici Hrvatskoj u upravnim stvarima sude i specijalizirani Upravni sudovi koji su organizirani u dva stupnja:

  • prvostupanjski Upravni sudovi u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, koji je nadležan za odlučivanje po tužbama podnesenih protiv akata tijela javne vlasti
  • Visoki Upravni sud sa sjedištem u Zagrebu, koji je nadležan za odlučivanje o žalbama protiv odluka prvostupanjskih upravnih sudova.

Podnošenje prijave inspekciji zaštite okoliša

Svaka fizička i pravna osoba ovlaštena je inspekciji zaštite okoliša podnijeti prijavu u slučaju povreda Zakona kojima se štiti okoliš i podzakonskih propisa, odnosno u slučaju radnje koja je štetna za okoliš.

O utvrđenom činjeničnom stanju po podnesenoj prijavi, inspektor zaštite okoliša je dužan u roku od najviše 30 dana od utvrđenog činjeničnog stanja obavijestiti podnositelja prijave.

U slučaju da se tijekom inspekcijskog nadzora utvrdi da nema povrede Zakona odnosno da nema razloga za daljnje vođenje postupka, podnositelj prijave može zahtijevati o svom trošku daljnje izvođenje dokaza, te se postupak dalje vodi po zahtjevu podnositelja prijave.

Posljednji put ažurirano: 03/06/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.