Types of legal professions

Within the different legal and judicial systems of the Member States of the European Union (EU), there is a wide range of legal professions such as lawyers, notaries, judges, prosecutors and judicial officers.  Members of legal professions do not hold the same titles in all Member States, and their role and status can vary considerably from one Member State to another.

This page provides you with general information (on the role and functions) on different legal professions.

Please select the relevant country's flag to obtain detailed national information.

If you need to consult or find a legal practitioner in any Member State of the European Union, you can visit the Find a... section.

Introduction

Apart from lawyers, European Union law does not regulate the conditions for exercising as a legal professional.  Legal professions are generally regulated at national level.  Although there may be natural similarities between them, these national regulations differ quite substantially from one country to another because they reflect the continuation of often ancient traditions.

The Committee of Ministers of the Council of Europe (COE) has issued a number of recommendations on the legal professions. One of these initiatives concerns the exercise of the profession of lawyer. Another concerns the independence of judges. COE recommendations and other information on this issue may be found on its website.

In addition, the European Convention on Human Rights states that everyone charged with a criminal offence has the right to defend himself in person or through legal assistance of his own choosing or, if he has not sufficient means to pay for legal assistance, to be given it free when the interests of justice so require. This clause mainly refers to criminal cases, but the European Court of Human Rights (ECHR) has extended it to cover also civil cases.

Judges

A judge, or arbiter of justice, is a lead official who presides over a court of law, either alone or as part of a panel of judges. The powers, functions, method of appointment, discipline, and training of judges vary widely across different jurisdictions. The judge is like an umpire in a game and conducts the trial impartially and in an open court. The judge hears all the witnesses and any other evidence presented by the parties of the case, assesses the credibility of the parties, and then issues a ruling on the matter at hand based on his or her interpretation of the law and his or her own personal judgment.

You can find more information about this profession at the following websites:

Public Prosecutors

In criminal proceedings, the prosecution service or office of public prosecution plays a very important role. The Member States' systems are also very diverse as regards the role, tasks and powers of prosecutors.

Court staff

The functions and titles of court staff can be very different, for example: "Greffier" in France, "Rechtspfleger" in Germany, "Court clerk" in England.

In addition, functions held by them vary widely from one legal system to another: assisting judges or prosecutors, management of courts, responsibilities in certain procedures. Depending on the country, they are subject to legal studies, can provide legal advice and/or benefit from continuous training.

In each case, they play an important part in courts, through their role in welcoming victims as well as defendants and in the overall efficiency of the justice system.

Members of this profession are represented at the European level by the European Union of Rechtspfleger (E.U.R), a non-governmental organization that brings together professional associations from the several countries. The E.U.R's objectives include participation in the creation, development and the harmonization of law on the European and international levels; working with the European institutions; representation of the professional interests of its members and promotion of the profession in the interest of a better functioning justice system.

Bailiffs (judicial officers)

The judicial officers' profession is regulated by the law of the individual Member State and these regulations differ from one Member State to another.

Members of this profession are represented at European level by the International Union of Judicial Officers (UIHJ). The purpose of UIHJ is to represent its members in international organisations and ensure collaboration with national professional bodies. It works to improve national procedural law and international treaties and makes every effort to promote ideas, projects and initiatives which help to move forward and elevate the independent status of judicial officers.

The European Chamber of Judicial Officers (whose French acronym is CEHJ) also represents judicial officers. A non-profit making association governed by Belgian law, the CEHJ aims to promote greater involvement of judicial officers in the concerted action of legal professionals in the European debate.

Lawyers

The lawyer’s role, whether retained by an individual, a corporation or the state, is as the client’s trusted adviser and representative, as a professional respected by third parties, and as an indispensable participant in the fair administration of justice. By embodying all these elements, the lawyer, who faithfully serves his or her own client’s interests and protects the client’s rights, also fulfils the functions of the lawyer in society - which are to forestall and prevent conflicts, to ensure that conflicts are resolved in accordance with recognised principles of civil, public or criminal law and with due account of rights and interests, to further the development of the law, and to defend liberty, justice and the rule of law.

In their activity, lawyers are governed by professional organisations or authorities within their Member State – the bars and law societies – which are responsible for the laying down of rules of professional conduct and the administration of discipline of lawyers.

European Union law does not regulate the conditions for exercising a legal profession. However, the 1998 Directive sets out the conditions in which a lawyer who has qualified in one Member State can exercise his or her profession on a permanent basis in another Member State.

At EU level, lawyers are represented by the Council of Bars and Law Societies of Europe (CCBE) - an international non-profit-making association founded in 1960. It acts as the liaison between the EU and Europe's national bars and law societies on all matters of mutual interest relating to the exercise of the profession of lawyer.

Notaries

Notaries are legal practitioners specialised and authorised to act in certain legal matters. By virtue of their tasks and responsibilities, notaries play an important role in the State legislature in the 22 Member States where the legal order is based on Latin civil law. Common Law Jurisdictions of the European Union also have a notarial profession whose practice extends across a wide range of legal services and whose functions and authority are principally exercised in relation to legal acts and instruments to be used in overseas jurisdictions. They have a significant role in the international trade and commerce of their domestic jurisdiction.

Notaries tasks in particular are:

  • to draw up private agreements and to advise the parties while satisfying an obligation to treat each of them fairly. In drafting official documents, the notary is responsible for the legality of these documents and for the advice s/he gives. S/he has to inform the parties of the implications and consequences of the obligations they undertake,
  • to enforce the deeds s/he draws up. The deed can then be registered directly in the official records, or enforced if one of the parties does not meet its obligations, without the prior intervention of a judge,
  • to play the role of an arbitrator who, impartially, and under strict observance of the law, enables the parties to reach a mutually acceptable agreement.

Notaries are public officials – States delegate a portion of public power to allow them to fulfil a public service mission - exercising their functions within the framework of an independent profession.

Notaries are bound by professional confidentiality. The conditions of the notary’s nomination are similar to that of a magistrate and s/he is subject to the same independence, permanence of office, impartiality, conclusive power and enforceability of her/his actions in addition to the supervision of her/his activities by the Ministry of Justice.

There are approximately 35.000 notaries, throughout the 22 Member States of the European Union whose legal systems are based on Latin civil law, and there are over 1.000 notaries in the Common Law member States of the United Kingdom and Ireland who are all at the service of the citizen.

In dealings with the European institutions, notaries in the Latin civil law jurisdictions of the European Union are represented by the Council of the Notariats of the European Union (CNUE) which was set up in 1993. The CNUE represents the Notariats of all EU Member States where the role of Latin Civil Law notary exists: Austria, Belgium, Bulgaria, Croatia, Czech Republic, Estonia, France, Germany, Greece, Hungary, Italy, Latvia, Lithuania, Luxembourg, Malta, the Netherlands, Poland, Portugal, Romania, Slovakia, Slovenia and Spain. Notaries practising within each of the Common Law jurisdictions of United Kingdom and Ireland have their own national representative bodies. Internationally, England and Wales, Scotland, Ireland and Northern Ireland, together are represented by the UK and Ireland Notarial Forum.

Last update: 21/01/2019

This page is maintained by the European Commission. The information on this page does not necessarily reflect the official position of the European Commission. The Commission accepts no responsibility or liability whatsoever with regard to any information or data contained or referred to in this document. Please refer to the legal notice with regard to copyright rules for European pages.

Izvorna jezična inačica ove stranice francuski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

Pravne profesije – uvod

Ovaj dio donosi neke informacije u vezi s pravnim profesijama kao što su:

  • državno odvjetništvo,
  • suci,
  • odvjetnici,
  • javni bilježnici i
  • izvršitelji sudskih odluka.



Državno odvjetništvo

Organizacija

Državno odvjetništvo sastoji se od sudaca koji rade u državnom tužiteljstvu ili prislušništvu i koji vrše svoje dužnosti u području nadležnosti određenog suda koji im je baza.

Na razini sudskih okruga (arrondissement judiciaire/gerechtelijk arrondissement) javni tužitelj (procureur du Roi/procureur des Konings) te njegovi viši zamjenici i zamjenici djeluju u ime Državnog odvjetništva pred prvostupanjskim sudom (tribunal de première instance/rechtbank van eerste aanleg), posebno pred sudom za maloljetnike (tribunal de la jeunesse/jeugdrechtbank), koji je odjel prvostupanjskog suda. Oni također djeluju pred policijskim sudom ili policijskim sudovima (tribunal de police/politierechtbank) te trgovačkim sudom (tribunal de commerce/handelsrechtbank) svog područja nadležnosti.

Pred radnim sudovima (tribunaux de travail/arbeidsrechtbanken) tu funkciju vrši revizor rada (auditeur du travail/arbeidsauditeur), kojemu ovisno o slučaju pomažu zamjenici ili viši zamjenici. Kod predmeta kaznenih djela u njihovoj nadležnosti ti službenici djeluju i pred kaznenim sudom (tribunal correctionnel/correctionele rechtbank) koji je odjel prvostupanjskog suda ili pred policijskim sudom ili sudovima.

Na razini žalbenih sudova (cour d’appel/hof van beroep) i radnih sudova (cour du travail/arbeidshof), tu ulogu vrši glavni državni odvjetnik (procureur-général/procureur-generaal), koji usmjerava i nadzire pravne službenike u uredu glavnog državnog odvjetnika pri žalbenom sudu (parquet général/parket-generaal) i odgovarajućem tijelu pri radnom sudu (auditorat général/arbeidsauditoraat-generaal). Na žalbenom sudu glavnom državnom odvjetniku pomažu viši glavni odvjetnik (premier avocat-général/eerste advocaat-generaal), glavni odvjetnici (avocats-généraux/advocaten-generaal) i zamjenici glavnog državnog odvjetnika (substituts généraux/substituten-generaal). Na radnom sudu glavnom državnom odvjetniku također pomažu viši glavni odvjetnik, glavni odvjetnici i zamjenik glavnog državnog odvjetnika.

Na kasacijskom sudu (Cour de cassation/Hof van cassatie) funkciju Državnog odvjetništva vrši glavni državni odvjetnik pri kasacijskom sudu uz pomoć višeg glavnog odvjetnika i glavnih odvjetnika. Iako se koristi ista terminologija, funkcija Državnog odvjetništva ovdje je veoma različita. Kasacijski sud ne presuđuje o sadržaju predmeta nego potvrđuje legalnost i regularnost sudskog postupka.

Državno odvjetništvo neovisno je u provođenju istraga i sudskih postupaka u pojedinačnim predmetima i podliježe samo pravu nadležnog ministra da naredi pokretanje sudskog postupka i izdaje obvezujuće smjernice za kaznenu politiku, uključujući smjernice o politici istrage i sudskih postupaka.

Uloga i obveze

Državno odvjetništvo vrši brojne zadatke i dužnosti. Njegov se rad sastoji od rada na predmetu i naknadnog praćenja u predmetima kaznenog i građanskog prava.

  • Kod kaznenih predmeta pravni službenici Državnog odvjetništva djeluju u javnom interesu i nastoje osigurati pravilno provođenje i rješavanje kaznenih postupaka. To čine sami u glavnim postupcima na sudu te u ranijim postupcima ispitivanja i istrage (koje nadziru jedan ili dva suda: savjetodavna komora (chambre du conseil/raadkamer) i komora za optužnice (chambre des mises en accusation/kamer van inbeschuldigingstelling)). Na ročištu oni od suda traže primjenu kaznenog prava. Također nastoje osigurati da se poduzmu potrebne mjere za odgovarajuću provedbu dosuđenih kazni. Pred porotnim sudom (cour d’assises/hof van assisen) ulogu Državnog odvjetništva vrši glavni državni odvjetnik pri žalbenom sudu koji međutim također može ovlastiti drugog službenika.
  • Kod građanskih predmeta Državno odvjetništvo intervenira na vlastitu inicijativu u okolnostima koje predviđa zakon i kada god to javna politika zahtijeva. U takvim slučajevima Državno odvjetništvo daje mišljenje u pisanom ili usmenom obliku. Državno odvjetništvo treba pitati za mišljenje u predmetima koji su povezani sa specifičnim pitanjima navedenima u prvom stavku članka 764. Sudbenog zakonika (Code judiciaire/Gerechtelijk Wetboek). Također može zatražiti da bude informirano o drugim predmetima s ciljem davanja mišljenja gdje bude smatralo da je to prikladno, a sud mu može skrenuti pažnju na predmet na vlastiti zahtjev (članak 764. stavak 2. Sudbenog zakonika).

Uz već opisane glavne zadatke, Državno odvjetništvo također osigurava da se odluke i smjernice u vezi s kaznenom politikom nadziru i pravilno primjenjuju u njegovom području nadležnosti.

Smjernice kaznene politike izdaje ministar pravosuđa nakon savjetovanja s odborom koji se sastoji od glavnog državnog odvjetnika pri pet žalbenih sudova (collège des procureurs généraux/college van procureurs-generaal).

Ovaj odbor odgovara ministru pravosuđa i donosi odluke s ciljem maksimalne konzistentnosti u sastavljanju i koordinaciji politika i općenito pravilnog funkcioniranja Državnog odvjetništva.

Nadležnost odbora proteže se na cijelu zemlju, a njegove su odluke obvezujuće za glavne državne odvjetnike pri žalbenim sudovima i za sve članove Državnog odvjetništva pod njegovom nadležnošću i upravljanjem.

Više informacija dostupno je na internetskoj Poveznica se otvara u novom prozorustranici Savezne javne službe za pravosuđe (Ministarstvo pravosuđa, pod „Ordre judiciaire” – „Parquet” ili „Rechterlijke Orde” – „Parket”.

Suci

Organizacija

Razlikuju se suci koji se bave presudama (la magistrature assise/de zittende magistratuur) i suci koji rade u uredu (la magistrature debout/de staande magistratuur), pravnih službenika koji rade u Državnom odvjetništvu (vidi gore).

Općenito, suci koji donose presude zovu se juges/rechters na nižim sudovima, a conseillers/raadsheren na žalbenim sudovima.

Uloga sudaca koji donose presude jest primjenjivati pravo na situaciju ili spor o kojem moraju presuditi u građanskom predmetu ili na osobe koje su počinile kazneno djelo.

Na nekim nižim sudovima profesionalni suci djeluju uz neprofesionalne ili suce-laike. Suci-laici nalaze se na sljedećim sudovima:

  • Trgovački sud: profesionalni suci i suci-laici (zvani juges consulaires/consulaire rechters).
  • Radni sud: profesionalni suci i suci-laici (zvani juges sociaux/sociale rechters).
  • Sud za provedbu presuda (tribunal de l’application des peines/strafuitvoeringsrechtbank): profesionalni suci i suci-laici (zvani assesseurs en application des peines/assessoren in strauitvoeringszaken).

Nadležno tijelo

Poveznica se otvara u novom prozoruVisoko vijeće za pravosuđe (Conseil supérieur de la justice/Hoge Raad voor de Justitie) ima trostruku ulogu:

  • biti odlučujući čimbenik u politici imenovanja sudaca (uključujući pravne službenike ureda državnog odvjetnika) na objektivnom i nepolitičkom temelju
  • provoditi vanjski nadzor funkcioniranja sudstva (uključujući ured državnog odvjetnika), a osobito rješavanje pritužbi
  • davati primjedbe donositeljima politika kako bi se poboljšalo funkcioniranje sudstva.

Više informacija dostupno je na internetskoj stranici Poveznica se otvara u novom prozoruVisokog vijeća za pravosuđe.

Odvjetnici

Uloga i obveze

Odvjetnici (avocats/advocaten) su stručnjaci za pravo i pravosuđe. Oni podliježu pravilima ponašanja koja jamče njihovu potpunu nezavisnost. Također ih obvezuje profesionalna tajna.

Odvjetnici se obrazuju za djelovanje u različitim područjima prava koja se često preklapaju (pravo trgovačkih društava, upravno pravo, urbanističko pravo, porezno pravo, obiteljsko pravo, itd.). Tijekom svoje karijere, odvjetnici se mogu specijalizirati za jedno ili više područja u kojima su stekli specifična stručna znanja.

Odvjetnici mogu djelovati ne samo pred sudom nego i u bilo kojoj situaciji kada je potrebna pravna pomoć, zastupnik, sastavljač ili čak moralna podrška.

Njihov je zadatak stoga trostruk:

  • Odvjetnici savjetuju.
  • Odvjetnici se bave mirenjem.
  • Odvjetnici brane.

Svaki odvjetnik može braniti i zastupati svog klijenta pred bilo kojim sudom u zemlji – policijskim sudom, građanskim prekršajnim sudom (justice de paix/vredegerecht), prvostupanjskim sudom, trgovačkim sudom, radnim tribunalom, žalbenim sudom, radnim sudom, porotnim sudom ili Državnim vijećem (Conseil d’État/Raad van State) – pa čak i u drugim državama Europske unije.

Odvjetnici također pružaju pomoć u postupcima arbitraže ili mirenja za bilo koju alternativnu metodu rješavanja sukoba ili za bilo koji sastanak.

Oni ne djeluju samo u slučaju spora. Savjetima koje daju ili ugovorima koje sastavljaju ili prilagođavaju oni često izbjegnu potrebu odlaska na sud.

Oni također mogu pomoći ako trebate unajmiti, iznajmiti ili kupiti nekretninu, ako želite pokrenuti tvrtku, ako ste opterećeni dugom, ako želite sklopiti ugovor s novim poslodavcem, ako ste bili žrtva nesreće ili napada, ako ste pozvani na sud, ako se razvodite od svog partnera, itd.

Odvjetnici za sve:

Za ljude s niskim primanjima zakoni predviđaju uslugu pravne pomoći (aide juridique/juridische bijstand, prije poznatu kao „pro deo”) i pomoć u sudskim troškovima (assistance judiciaire/rechtsbijstand).

Putem pravne pomoći usluge odvjetnika dostupne su potpuno ili djelomično bez naknade. Radi se o dvostupanjskom sustavu:

  • Primarna pravna pomoć (aide juridique de première ligne/eerstelijnsbijstand) dostupna je svima i nije povezana s prihodima. Odvjetnici su dostupni kao dežurna služba (permanence/permanentie) za kratko savjetovanje: početni savjeti, upit za informacije, itd.
    Tijela odgovorna za pružanje primarne pravne pomoći poznata su kao „komisije za pravnu pomoć” (Commissions d’Aide Juridique/Commissies voor Juridische Bijstand).
  • Sekundarna pravna pomoć (aide juridique de deuxième ligne/tweedelijnsbijstand) dostupna je osobama koje ispunjavaju određene financijske uvjete ili koje se nalaze u određenim situacijama. Ta pomoć – potpuno ili djelomično bez naknade, ovisno o situaciji – znači da vam se dodjeljuje odvjetnik koji će vam pomagati u pravnom ili administrativnom postupku, koji će vam pružati detaljnije savjete ili čak kao dio postupka mirenja.
    Tijela odgovorna za pružanje sekundarne pravne pomoći zovu se „uredi za pravnu pomoć” (Bureaux d’Aide Juridique/Bureaus voor Juridische Bijstand).

Pomoć u sudskim troškovima znači da se troškovi tijekom postupka neće naplaćivati ili će biti naplaćeni samo djelomično (troškovi tajništva (droit de greffe/griffierechten ili droits d’enregistrement/registratierechten) ili naknade koje se plaćaju izvršiteljima sudskih odluka (huissiers de justice/rechtsdeurwaarders) ili javnim bilježnicima (notaires/notarissen) ili za stručne izvještaje). Da bi dobili pomoć u sudskim troškovima, klijenti moraju kontaktirati ured za pravnu pomoć sami ili preko svog odvjetnika.

Nadležna tijela

Svi su odvjetnici članovi komore (barreau/balie). U Belgiji trenutačno ima 28 komora.

Udruženje frankofonih i germanofonih komora (Ordre des barreaux francophones et germanophone/Kammer der französischsprachigen und deutschsprachigen Rechtsanwaltschaften (AVOCATS.BE)) okuplja komore frankofonih i germanofonih zajednica u zemlji (13 frankofonih komora i jedna germanofona).

Udruženje flamanskih komora (Orde van Vlaamse Balies (OVB)) okuplja komore zajednice koja govori nizozemski u Belgiji (14 komora).

Informacije o profesiji odvjetnika mogu se dobiti na sljedećim internetskim stranicama:

Pristup ovim bazama podataka besplatan je.

Javni bilježnici

Javni bilježnici su javni službenici koje imenuje Kralj, a njihova je konkretna uloga ovjeravanje pravnih dokumenata koji se potpisuju pred njima. Prema zakonu neki dokumenti zahtijevaju angažman javnog bilježnika radi bilježenja dogovora postignutog između ugovornih strana („autentični dokumenti”, actes authentiques/authentieke akten). Stoga je, primjerice, javni bilježnik potreban prilikom prodaje nekretnine. Uz sastavljanje autentičnih dokumenata, javni bilježnik također može likvidirati posjed, sastaviti privatni ugovor, dati mišljenje, itd.

Raspon odgovornosti javnih bilježnika pokriva tri glavna područja:

  • imovinsko pravo (prodaja imovine, posudba, itd.),
  • obiteljsko pravo (bračni ugovori, nasljedstvo, razvod, itd.) i
  • pravo trgovačkih društava (pokretanje trgovačkih društava, itd.).

Postoji Nacionalna komora javnih bilježnika (Chambre nationale des notaires/Nationale Kamer van Notarissen). Njezini su glavni ciljevi:

  • predstavljati belgijske javne bilježnike u postupanju s nadležnim tijelima unutar svoje nadležnosti,
  • odrediti pravila profesionalnog ponašanja,
  • davati preporuke komorama javnih bilježnika kako bi im pomogla održati profesionalnu disciplinu.

Provincijske komore disciplinska su tijela profesije: njihovi glavni zadaci su osigurati pridržavanje pravila profesionalnog ponašanja i rješavanje profesionalnih sporova (među ostalim, one rješavaju pritužbe).

Također postoji i Kraljevski savez belgijskih javnih bilježnika (Fédération Royale du Notariat Belge (FRNB)/Koninklijke Federatie van het Belgisch Notariaat (KFBN)), profesionalno udruženje koje javnim bilježnicima pomaže u njihovom dnevnom obavljanju poslova pružajući prilagođene usluge i zastupa profesiju u raznim slučajevima.

Više informacija dostupno je na Poveznica se otvara u novom prozoruinternetskoj stranici Kraljevskog saveza belgijskih javnih bilježnika.

Druge pravne profesije

Izvršitelji sudskih odluka

Izvršitelji sudskih odluka su javni pravni službenici koji pripadaju samozaposlenoj profesiji. Drugim riječima, oni imaju dvostruki profesionalni identitet: s jedne strane, oni su javni službenici, a s druge strane prakticiraju svoju profesiju neovisno.

Oni su javni pravni službenici jer im je Država dodijelila dio službene vlasti. Zbog toga oni ne mogu odbiti odgovoriti na zahtjev za djelovanje, osim ako njihov kodeks profesionalnog ponašanja ili zakon to dopuštaju, primjerice kada se radi o sukobu interesa ili je zahtjev nezakonit. Nikad ne djeluju na vlastitu inicijativu nego uvijek na zahtjev nekoga tko im je dao formalne upute. U svakom od zadataka koje moraju izvesti, moraju se pridržavati raznih zakonskih zahtjeva. Mogu zaračunavati naknade za djela koja izvode kako bi pokrili dio ili sve svoje troškove.

Kao samozaposleni profesionalci, izvršitelji sudskih odluka djeluju neovisno i objektivno. Njihovo je profesionalno iskustvo dostupno svakome. Oni ne primaju plaću, naknadu ni druge prihode od nadležnih tijela. Sve moraju sami platiti.

Koraci koje izvršitelj sudskih odluka može poduzeti dijele se u dvije široke kategorije: „izvansudske” mjere (interventions extrajudiciaires/buitengerechtelijke tussenkomsten, kao što su izvansudska naplata dugova ili službeno činjenično stanje) i „sudske” mjere (interventions judiciaires/gerechtelijke tussenkomsten, odnosno uručenje ili provedba odluke). Kada izvršitelj sudskih odluka poduzima jedan tih koraka, često ima dužnost pružiti vam informacije o tome kako možete ostvariti svoja prava i odgovoriti na vaša pitanja o ulozi izvršitelja sudskih odluka, bez obzira jeste li vi ti koji ste zatražili da izvršitelj sudskih odluka djeluje ili je korak koji izvršitelj sudskih odluka poduzima usmjeren na vas.

U svakom sudskom okrugu postoji udruženje (chambre/kamer) svih izvršitelja sudskih odluka u tom okrugu. Njegovi glavni ciljevi jesu osigurati da se izvršitelji sudskih odluka u okrugu pridržavaju pravila profesionalne discipline i zakona te propisa koji ih se tiču, kao i rješavati sukobe koji mogu proizaći među njima.

Postoji i Belgijsko nacionalno udruženje izvršitelja sudskih odluka (Chambre nationale des huissiers de justice de Belgique/Nationale Kamer van Gerechtsdeurwaarders van België), čiji su glavni ciljevi:

  • osigurati ujednačenost discipline i pravila profesionalnog ponašanja među izvršiteljima sudskih odluka,
  • braniti interese svojih članova i
  • zastupati ih.

Više informacija dostupno je na internetskoj stranici Poveznica se otvara u novom prozoruBelgijskog nacionalnog udruženja izvršitelja sudskih odluka.

Ostalo

Sucima i pravnim službenicima ureda državnog odvjetnika pomažu brojni administrativni i pravni djelatnici: sudski zapisničari, pravni referenti, pravnici iz tužiteljstva, tajnici iz tužiteljstva i administrativno osoblje.

Na svakom ročištu sucu asistira sudski zapisničar (greffier/griffier). Zapisničar obavlja zadatke koji omogućuju rad suca, primjerice pripremajući spise potrebne za ročište. Na ročištu zapisničar bilježi sudski postupak i osigurava da su svi potrebni dokumenti pravilno sastavljeni. Zapisničar također izvodi i koordinira administrativne i računovodstvene zadatke sudskog tajništva (greffe/griffie). Svaki sud ima tajništvo kojem je na čelu glavni referent ili tajnik (greffier en chef/hoofdgriffier). U tajništvu postoji jedan ili više sudskih zapisničara, ovisno o veličini suda. Sudskim zapisničarima može pomagati administrativno osoblje.

Pravni referenti (référendaires/referendarissen) jesu pravnici koji pomažu sucima u sastavljanju njihovih presuda. Oni pomažu u rješavanju predmeta prema uputama i pod odgovornošću jednog ili više sudaca. Oni proučavaju spis, istražuju pravna pitanja koja on postavlja i sastavljaju presude.

Službenici Državnog odvjetništva također mogu angažirati odvjetnike za pripremu pravnih aspekata svojih predmeta. Ti su odvjetnici poznati kao „juristes du parquet/parketjuristen”. Oni provode pravno istraživanje, upravljaju istragama ili pripremaju pravne aspekte poziva na sud i podneske prema uputama i pod odgovornošću jednog ili više pravnih službenika ureda državnog odvjetnika.

Svaki ured državnog odvjetnika ima tajništvo na čelu s glavnim tajnikom. Ti tajnici pomažu pravnim službenicima u radu na istraživanju i dokumentaciji te prikupljanju spisa. Oni ažuriraju dokumente i registre ureda, održavaju evidenciju, itd. Broj tajnika ovisi o veličini ureda. Tajnicima može pomagati i administrativno osoblje.

Sudska tajništva i uredi državnog odvjetnika zapošljavaju mnogo administrativnog osoblja. Administrativno osoblje upravlja spisima u predmetima koji se rješavaju i podacima unesenim u baze podataka. Drugo administrativno osoblje rješava poštu i pohranjivanje spisa, kao i izravne posjetitelje koji zovu ured.

Više informacija o tim zanimanjima dostupno je u ovom dokumentuPDF(376 Kb)en.

Organizacije koje pružaju besplatne pravne savjete

Svi građani mogu dobiti besplatne početne pravne savjete, koje daju pravni stručnjaci. To je poznato pod nazivom primarna pravna pomoć:

  • praktične informacije,
  • pravne informacije,
  • početno pravno mišljenje ili
  • upućivanje na specijaliziranu organizaciju.

Predmet se ovdje neće odmah riješiti, već će se pružiti početno usmjeravanje. Skupine odvjetnika na raspolaganju su kao dežurna služba u sudovima, lokalnim pravnim centrima (maisons de justice/justitiehuizen), nekim općinskim uredima (administrations communales/gemeentelijke diensten), većini javnih centara za socijalnu skrb (centres publiques d’action sociale/openbare centra voor maatschappelijk welzijn) i raznim udruženjima koja pružaju pravne usluge.

Detaljnije informacije možete pronaći u online brošuri: Poveznica se otvara u novom prozoruPravna pomoć: bolji pristup pravdi (L'aide juridique: un meilleur accès à la justice/Een betere toegang tot justitie).

Pravne baze podataka

Informacije su dostupne na Poveznica se otvara u novom prozoruinternetskoj stranici Savezne javne službe za pravosuđe (Ministarstvo pravosuđa).

Portal Savezne javne službe za pravosuđe

Kategorije

Informacije

  • Pravosuđe od A do Z
  • Službenik za informacije (fonctionnaire d’information/informatieambtenaar)
  • Publikacije
  • Pritužbe
  • Adrese sudova
  • Priopćenja za tisak
  • Statistika

Sudstvo

  • Sudovi
  • Ured državnog odvjetnika
  • Teritorijalna nadležnost
  • Savjetodavno vijeće za sudstvo (Conseil consultatif de la magistrature/Adviesraad van de magistratuur)
  • Komisija za modernizaciju sudstva (Commission de modernisation de l’ordre judiciaire/Commissie voor de Modernisering van de Rechterlijke Orde)

Preoblikovanje sudskog prostora.

Pripadajuće poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruSavezna javna služba za pravosuđe

Posljednji put ažurirano: 17/11/2016

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Pravna struka - Bugarska

Pravna zanimanja: uvod

Glavna pravna zanimanja u Bugarskoj su: državni odvjetnik, istražitelj, sudac, odvjetnik, javni bilježnik, privatni sudski izvršitelj, državni sudski izvršitelj i zemljišnoknjižni sudac. Uređena su Ustavom Republike Bugarske i Zakonom o pravosudnom sustavu.

Državni odvjetnici

Organizacija

Državnoodvjetničku službu u Republici Bugarskoj čine Glavni državni odvjetnik, Vrhovno kasacijsko državno odvjetništvo, Vrhovno upravno državno odvjetništvo, Nacionalna istražna služba, žalbena državna odvjetništva, Specijalizirano žalbeno državno odvjetništvo, Vojno žalbeno državno odvjetništvo, regionalna državna odvjetništva, Specijalizirano državno odvjetništvo, regionalna vojna državna odvjetništva i okružna državna odvjetništva. Unutar strukture regionalnih državnih odvjetništava djeluju regionalni istražni odjeli, a unutar strukture Specijaliziranog državnog odvjetništva djeluje Istražni odjel. Regionalna državna odvjetništva imaju upravne odjele čiji državni odvjetnici sudjeluju u postupcima u upravnim predmetima.

Državnoodvjetnička služba jedinstvena je i centralizirana. Svim državnim odvjetnicima i istražiteljima nadređen je Glavni državni odvjetnik. Svaki državni odvjetnik odgovara svojem nadređenom državnom odvjetniku, a svim državnim odvjetnicima i istražiteljima nadređen je upravni čelnik odgovarajućeg državnog odvjetništva. Vojni državni odvjetnici i istražitelji u obavljanju svojih dužnosti neovisni su od vojnih tijela.

Glavnog državnog odvjetnika na razdoblje od sedam godina imenuje (i razrješuje) predsjednik Republike Bugarske na prijedlog Poveznica se otvara u novom prozoruVrhovnog sudbenog vijeća (Vissh Sadeben Savet) (VSS) i on ne može biti ponovno imenovan.

Državni se odvjetnici imenuju, napreduju, raspoređuju na niža državnoodvjetnička mjesta, premještaju i razrješuju odlukom Vrhovnog sudbenog vijeća.

U nastavku teksta navedena su državnoodvjetnička mjesta i iskustvo potrebno za njih:

  • državni odvjetnik pri Vrhovnom kasacijskom državnom odvjetništvu i državni odvjetnik pri Vrhovnom upravnom državnom odvjetništvu – najmanje 12 godina staža u pravnoj struci,
  • državni odvjetnik pri Žalbenom državnom odvjetništvu, državni odvjetnik pri Vojnom žalbenom državnom odvjetništvu i državni odvjetnik pri Specijaliziranom žalbenom državnom odvjetništvu – najmanje deset godina staža u pravnoj struci, ali za državnog odvjetnika pri Specijaliziranom žalbenom državnom odvjetništvu potrebno je najmanje 12 godina staža, od čega najmanje osam godina na mjestu državnog odvjetnika ili istražitelja,
  • državni odvjetnik pri regionalnom državnom odvjetništvu, državni odvjetnik pri regionalnom vojnom državnom odvjetništvu, državni odvjetnik pri Specijaliziranom državnom odvjetništvu – najmanje osam godina staža u pravnoj struci, ali za državnog odvjetnika pri Specijaliziranom državnom odvjetništvu potrebno je najmanje deset godina staža, od čega najmanje pet godina na mjestu državnog odvjetnika ili istražitelja,
  • državni odvjetnik pri okružnom državnom odvjetništvu – najmanje tri godine staža u pravnoj struci,
  • državni odvjetnik početnik – prethodno iskustvo nije potrebno.

Na temelju pozitivne sveobuhvatne ocjene obavljanja dužnosti, državni se odvjetnici nakon pet godina dužnosti trajno imenuju odlukom Vrhovnog sudbenog vijeća.

Uloga i dužnosti

Glavni državni odvjetnik na čelu je Državnog odvjetništva te izdaje upute i smjernice za rad državnoodvjetničke službe. Zajedno s pomoćnicima ministara i državnim institucijama osniva specijalizirane međuresorne jedinice radi pružanja pomoći u istragama koje prema posebnim postupovnim smjernicama vodi državni odvjetnik kojeg imenuje Glavni državni odvjetnik. Glavni državni odvjetnik može uputiti predmete Ustavnom sudu.

Državni odvjetnik vodi istragu kao tužitelj koji nadzire istragu. On može uložiti prigovor ili zatražiti ukidanje ili izmjene nezakonitih mjera u zakonski propisanim rokovima i uvjetima. Državni odvjetnik može obustaviti provedbu određene mjere dok nadležno tijelo ne razmotri uloženi prigovor. Na sve akte i spise državnog odvjetništva može se uložiti žalba neposredno nadređenom državnom odvjetništvu, osim ako podliježu sudskoj kontroli. Nadređeni državni odvjetnik ili državni odvjetnik iz nadređenog državnog odvjetništva može poduzeti radnje koje su u nadležnosti nižeg državnog odvjetnika te može u pisanom obliku obustaviti ili opozvati njegove odluke u predmetima koji su određeni zakonom.

U obavljanju svojih dužnosti državni su odvjetnici neovisni i postupaju u skladu sa zakonima. Politički neutralni, oni svoje odluke temelje na pravu i dokazima prikupljenima u predmetima na kojima rade, vođeni svojom savješću i svojim uvjerenjima.

Više informacija možete pronaći na internetskoj stranici Poveznica se otvara u novom prozoruDržavnog odvjetništva Republike Bugarske (Prokuraturata na Republika Bulgaria).

Udruga državnih odvjetnika u Bugarskoj dobrovoljno je, nepolitičko udruženje pravnika koji rade ili su radili u državnoodvjetničkom sustavu te zemlje. Udruga nastoji povezati državne odvjetnike iz cijele zemlje te im osigurati forum za dobivanje potrebnih informacija i razmjenu mišljenja o pitanjima koja se odnose na rad državnih odvjetnika te proširiti mrežu međunarodnih kontakata državnih odvjetništava i državnih odvjetnika. Više informacija možete pronaći na internetskoj stranici Udruge: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://apb.prb.bg/.

Istražitelji

U skladu sa Zakonom o sudstvu, istražitelji u Republici Bugarskoj imaju status sudaca i državnih odvjetnika.

Istražna su tijela Nacionalna istražna služba (NSIS), regionalni istražni odjeli pri regionalnim državnim odvjetništvima i istražni odjel pri Specijaliziranom državnom odvjetništvu. Istražni odjel pri Državnom odvjetništvu Grada Sofije ima status regionalnog istražnog odjela.

Nacionalnom istražnom službom upravlja Glavni državni odvjetnik, bilo izravno ili posredstvom ravnatelja Službe, koji u svrhu istraga zamjenjuje Glavnog državnog odvjetnika. Ravnatelj Nacionalne istražne službe odgovoran je za administrativno i organizacijsko upravljanje istražiteljima i osobljem NIS-a te daje metodološke smjernice istražiteljima iz regionalnih istražnih službi koje djeluju pri regionalnim državnim odvjetništvima.

Regionalni istražni odjeli pri regionalnim državnim odvjetništvima i istražni odjel pri Specijaliziranom državnom odvjetništvu sastavljeni su od istražitelja.

Istražitelji iz regionalnih istražnih odjela regionalnih državnih odvjetništava i istražitelji iz istražnog odjela Specijaliziranog državnog odvjetništva pokreću istrage u predmetima koje im dodjeljuje čelnik odgovarajućeg državnog odvjetništva.

U obavljanju svojih zadaća koje se odnose na kaznene postupke istražna tijela postupaju prema uputama državnog odvjetnika i pod njegovim nadzorom.

Nalozi koje istražitelji izdaju tijekom istrage obvezujući su za sva državna tijela, pravne subjekte i građane.

Suci

Suci se u Bugarskoj imenuju, promiču, raspoređuju na niža sudačka mjesta, premještaju i razrješuju odlukom Vrhovnog sudbenog vijeća.

Organizacija

Za suce koji imaju za to potrebno iskustvo postoje sljedeća mjesta:

  • sudac Vrhovnog kasacijskog suda i sudac Vrhovnog upravnog suda – najmanje 12 godina staža u pravnoj struci,
  • sudac žalbenog suda, sudac vojnog žalbenog suda, sudac Žalbenog specijaliziranog kaznenog suda – najmanje deset godina staža u pravnoj struci, ali za suca Žalbenog specijaliziranog kaznenog suda potrebno je najmanje 12 godina staža, od čega najmanje osam godina na mjestu suca u kaznenim predmetima,
  • sudac regionalnog suda, sudac upravnog suda, sudac vojnog suda, sudac Specijaliziranog kaznenog suda – najmanje osam godina staža, ali za suca Specijaliziranog kaznenog suda potrebno je najmanje deset godina staža, od čega najmanje pet godina na mjestu suca u kaznenim predmetima,
  • sudac okružnog suda – najmanje tri godine staža,
  • sudac početnik – prethodno iskustvo nije potrebno.

Na temelju pozitivne sveobuhvatne ocjene obavljanja sudačke dužnosti, suci se nakon pet godina na sudačkoj dužnosti trajno imenuju odlukom Vrhovnog sudbenog vijeća.

Uniju sudaca Bugarske (SSB) u Sofiji je 28. ožujka 1997. osnovalo 30 članova osnivača, uključujući suce Vrhovnog kasacijskog suda te suce regionalnih i okružnih sudova iz cijele zemlje.

Unija sudaca Bugarske naslijedila je Uniju bugarskih sudaca osnovanu 1919., koja je djelovala do 1945. kao neslužbena strukovna organizacija koja je povezivala sudačku zajednicu radi zaštite njezinih strukovnih interesa, rasprava o njezinim problemima i pronalasku rješenja.

Više informacija možete pronaći na internetskoj stranici Poveznica se otvara u novom prozoruUnije sudaca Bugarske (Sayuzat na Sadiite v Bulgaria).

Udruga bugarskih sudaca osnovana je kako bi se građanima osigurali pravičnost, transparentnost i pristup pravosuđu.

Unutar pravosudnog sustava Udruga djeluje u skladu s ustavnim i zakonskim odredbama slijedeći istovremeno pravila profesionalne etike. Više informacija možete pronaći na internetskoj stranici Udruge bugarskih sudaca – Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.judgesbg.org/bg/.

Uloga i dužnosti

Unija sudaca Bugarske sastavlja spise, uključujući one o stegovnim postupcima protiv sudaca, posreduje u sporovima između sudaca i drugih državnih službenika, pruža pomoć zakonodavnom tijelu tijekom zakonodavnog postupka, vodi evidenciju i izdaje svoj list.

Sudački i državnoodvjetnički pomoćnici

Sudački pomoćnici zaposleni su u regionalnim i upravnim sudovima, žalbenim sudovima, Vrhovnom kasacijskom sudu i Vrhovnom upravnom sudu.

Državnoodvjetnički pomoćnici rade u regionalnim i žalbenim državnim odvjetništvima, Vrhovnom kasacijskom državnom odvjetništvu i Vrhovnom upravnom državnom odvjetništvu.

Osobe koje ispunjavaju uvjete propisane za mjesto suca, državnog odvjetnika ili istražitelja i koje su bile uspješne na natječaju za pravosudne službenike imenuju se sudačkim ili državnoodvjetničkim pomoćnicima.

Sudačke pomoćnike imenuje ravnatelj nadležnog suda. Državnoodvjetničke pomoćnike imenuje Glavni državni odvjetnik ili ravnatelj nadležnog državnog odvjetništva.

Organizacija pravnih zanimanja: Odvjetnici

Odvjetnici

U Bugarskoj je odvjetništvo zanimanje uređeno Ustavom. Odvjetnici mogu biti isključivo osobe koje su položile odgovarajuću prisegu i koje su upisane u imenik odvjetničke komore. Svaki sudski okrug regionalnog suda ima svoju odvjetničku komoru. Tim odvjetničkim komorama nadređeno je Vrhovno odvjetničko vijeće sa sjedištem u Sofiji. Status, prava i obveze odvjetnika uređeni su bugarskim Zakonom o odvjetništvu.

Vrhovno odvjetničko vijeće je pravni subjekt koji obuhvaća predstavnike odvjetničkih komora, pri čemu jedan predstavnik zastupa 40 odvjetnika.

Vrhovno odvjetničko vijeće saziva Opću skupštinu bugarskih odvjetnika, organizira njezine sastanke, provodi njezine odluke, priprema izvješća i podnosi ih Općoj skupštini, određuje ulazne i godišnje odvjetničke članarine, izdaje pravilnike u skladu sa Zakonom o odvjetništvu, odlučuje o žalbama protiv nezakonitih odluka općih skupština odvjetničkih komora i o žalbama koje se odnose na zakonitost izbora odvjetničkih vijeća, odlučuje o žalbama i prigovorima protiv odluka odvjetničkih vijeća o primanju odvjetničkih vježbenika te o žalbama protiv odluka o odbijanju upisivanja u imenik odvjetnika, osigurava i utvrđuje sredstva za rashode povezane s poslovanjem Vrhovnog nadzornog odbora i Vrhovnog stegovnog suda.

Vrhovno odvjetničko vijeće vodi imenik odvjetnika, jedan za mlađe odvjetnike i odvjetničke urede i jedan za strane odvjetnike koji imaju pravo zastupanja pred bugarskim sudovima kao odvjetnici branjenika.

Pravna baza podataka

Više informacija možete pronaći na internetskoj stranici Poveznica se otvara u novom prozoruVrhovnog odvjetničkog vijeća (Visshiyat Advokatski Savet).

Javni bilježnici

Organizacija

Javni bilježnik je osoba koju imenuje država za obavljanje javnobilježničkih poslova propisanih zakonom. U obavljanju svojih dužnosti javni bilježnik je neovisan i mora postupati isključivo u skladu sa zakonom. Ministar pravosuđa nadzire poslove svih javnih bilježnika povezane s poštovanjem zakona i statuta Javnobilježničke komore.

Na status, prava i obveze javnih bilježnika primjenjuje se bugarski Zakon o javnim bilježnicima i javnom bilježništvu.

Uloga i dužnosti

Poveznica se otvara u novom prozoruJavnobilježnička komora (Notarialnata Kamara) organizacija je javnih bilježnika u Republici Bugarskoj koja je osnovana Zakonom o javnim bilježnicima i javnom bilježništvu. Svi su javni bilježnici članovi Javnobilježničke komore, koja ima pravnu osobnost, a sjedište joj je u Sofiji.

Upravna su tijela Javnobilježničke komore Opća skupština, Javnobilježničko vijeće, Nadzorni odbor i Stegovni odbor. Javnobilježničku komoru zastupa predsjednik Javnobilježničkog vijeća.

Javnobilježnička komora organizira javnobilježničke poslove i pruža podršku u obavljanju tih poslova, štiti i promiče ugled struke te održava odnose s međunarodnim organizacijama koje se bave sličnim aktivnostima.

Više informacija možete pronaći na internetskoj stranici Poveznica se otvara u novom prozoruJavnobilježničke komore (Notarialnata Kamara).

Ostala pravna zanimanja

Privatni sudski izvršitelji

Privatni sudski izvršitelj je osoba na koju država prenosi ovrhu privatnih tužbenih zahtjeva i naplatu javnih potraživanja. Područje na kojem privatni sudski izvršitelj obnaša svoju dužnost odgovara mjesnoj nadležnosti odgovarajućeg regionalnog suda.

Misija Komore privatnih sudskih izvršitelja je promicati struku i unaprijediti ovršni postupak u Bugarskoj, istodobno pružajući podršku svojim članovima i štiteći javni interes.

Pravna baza podataka

Poveznica se otvara u novom prozoruKomora privatnih sudskih izvršitelja (Kamarata na Chastnite Sadebni Izpalniteli) vodi registar privatnih sudskih izvršitelja.

Registar je javan i može mu se pristupiti na internetskoj stranici Komore. Svatko ima pravo na uvid u registar i dobivanje izvadaka iz njega (Zakon o privatnim sudskim izvršiteljima).

Privatni sudski izvršitelji dužni su podnijeti Ministarstvu pravosuđa polugodišnje i godišnje izvješće na čijoj osnovi ministar pravosuđa gradi, održava i razvija informacijski sustav sudskih ovrha. Ministarstvo pravosuđa naplaćuje naknadu za upotrebu informacijskog sustava u skladu s popisom naknada koji odobrava Vijeće ministara. Službeni pristup informacijskom sustavu besplatan je za državna tijela, tijela lokalne vlasti i uprave te za osobe koje obnašaju javne dužnosti.

Državni sudski izvršitelji

Državni sudski izvršitelji provode naplatu potraživanja na temelju privatnih tužbenih zahtjeva. Država može prenijeti na državne sudske izvršitelje i zadaću naplate javnih potraživanja u posebnim slučajevima koji su određeni zakonom.

O broju državnih sudskih izvršitelja odlučuje ministar pravosuđa.

Na okružnim sudovima na kojima nema državnih sudskih izvršitelja njihove zadaće obavlja okružni sudac kojeg imenuje predsjednik nadležnog suda, o čemu se obavješćuje ministar pravosuđa.

Državne sudske izvršitelje imenuje ministar pravosuđa na temelju natječaja. Ministar pravosuđa može raspisati natječaj na prijedlog predsjednika okružnog suda.

Poveznica se otvara u novom prozoruBugarska udruga državnih sudskih izvršitelja (Asotsiatsiyata na Darzhavnite Sadebni Izpalniteli v Bulgaria) neovisna je i dobrovoljna strukovna organizacija koja brani strukovne, intelektualne, kulturne, društvene i materijalne interese državnih sudskih izvršitelja u Bugarskoj, istodobno promičući struku i pridonoseći rastu njezina ugleda u državi i društvu.

Pravna baza podataka

Poveznica se otvara u novom prozoruRegistru državnih sudskih izvršitelja (Registarat na Darzhavnite Sadebni Izpalniteli) može se pristupiti i na internetskoj stranici Udruge državnih sudskih izvršitelja.

Zemljišnoknjižni suci

Zemljišnoknjižni suci obnašaju svoje dužnosti na okružnim sudovima kako slijedi u nastavku teksta.

Oni nalažu ili odbijaju upise, prijenose i brisanja iz imovinskog registra te odlučuju hoće li se izdati izvaci i potvrde; obavljaju javnobilježničke i druge poslove propisane zakonom. Zemljišnoknjižni suci mogu obnašati svoju dužnost jedino u svojem okrugu.

O broju zemljišnoknjižnih sudaca odlučuje ministar pravosuđa.

Na okružnim sudovima na kojima nema zemljišnoknjižnog suca ili zemljišnoknjižni sudac ne može obnašati svoju dužnost, tu dužnost obnaša okružni sudac, o čemu se obavješćuje ministra pravosuđa.

Ministar pravosuđa može prenijeti dužnost zemljišnoknjižnog suca na državnog sudskog izvršitelja na istome sudu.

Zemljišnoknjižne suce imenuje ministar pravosuđa na temelju natječaja. Ministar pravosuđa može raspisati natječaj na prijedlog predsjednika okružnog suda.

Bugarska udruga zemljišnoknjižnih sudaca neovisna je i dobrovoljna strukovna organizacija koja brani strukovne, intelektualne, kulturne, društvene i materijalne interese zemljišnoknjižnih sudaca u Bugarskoj, istodobno promičući struku i pridonoseći rastu njezina ugleda u državi i društvu. Više informacija možete pronaći na internetskoj stranici Udruge: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.basv.free.bg/

Više informacija o sudskom osoblju možete pronaći ovdjePDF(378 Kb)en.

Posljednji put ažurirano: 17/12/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice estonski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Pravna struka - Estonija

Na ovoj se stranici daje pregled organizacije pravnih profesija u Estoniji

Pravne profesije - uvod

Pravne profesije u Estoniji sastoje se od:

  • tužitelja,
  • sudaca,
  • suca porotnika,
  • pomoćnih sudaca i sudskih službenika,
  • odvjetnika,
  • javnih bilježnika,
  • izvršitelja sudskih odluka,
  • stečajnih upravitelja.

Tužitelji

Organizacija

Poveznica se otvara u novom prozoruUred tužitelja vladina je agencija koja je odgovorna Ministarstvu pravosuđa. Sastoji se od dvije razine: Ureda Vrhovnog tužitelja i četiri ureda okružnog tužitelja.

Nadležnost Ureda Vrhovnog tužitelja obuhvaća cijelu Estoniju, a nadležnost svakog ureda okružnog tužitelja odgovara onoj policijskih prefektura. Na čelu Ureda tužitelja je Vrhovni tužitelj, kojeg estonska vlada imenuje na dužnost na pet godina na prijedlog ministra pravosuđa i nakon razmatranja mišljenja Odbora za pravna pitanja estonskog Parlamenta.

Svake godine na proljetnom zasjedanju Parlamenta Vrhovni tužitelj predstavlja Odboru za Ustav Parlamenta pregled izvršenih obveza u prethodnoj kalendarskoj godini, koje su mu zakonski dodijeljene.

Na čelu Ureda okružnog tužitelja je glavni tužitelj, kojeg ministar pravosuđa također bira na pet godina na prijedlog Vrhovnog tužitelja.

Ukupno postoji osam vrsta tužitelja u Estoniji: Vrhovni tužitelj, glavni državni tužitelji, državni tužitelji i pomoćnici tužitelja u Uredu Vrhovnog tužitelja i glavnih tužitelja, viši tužitelji, posebni tužitelji, okružni tužitelji i pomoćnici tužitelja u uredima okružnih tužitelja.

Vidjeti i Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o Uredu tužitelja.

Uloga i zadaće

U skladu sa Zakonom o Uredu tužitelja:

  • Ured tužitelja sudjeluje u planiranju nadzora potrebnog za sprječavanje i otkrivanje kaznenih djela;
  • vodi predraspravne kaznene postupke te osigurava njihovu zakonitost i učinkovitost;
  • zastupa javno tužiteljstvo na sudu;
  • ispunjava ostale zadaće koje su zakonom propisane Uredu tužitelja.

Ured tužitelja neovisno izvršava svoje zadaće na temelju Zakona o Uredu tužitelja.

Kao voditelj kaznenih postupaka, tužitelj vodi istražno tijelo u prikupljanju dokaza i odlučuje hoće li na temelju utvrđenih činjenica podnijeti tužbu protiv neke osobe.

Prema statutima Ureda tužitelja
Ured Vrhovnog tužitelja:

  • vodi preliminarne istrage i zastupa javno tužiteljstvo na sudovima svih stupnjeva u slučajevima nepropisnog ponašanja iz nehata, gospodarskog kriminala, prekršaja povezanih sa služenjem u obrambenim snagama, prekršaja u području okoliša, prekršaja protiv provedbe pravde i kaznenih djela povezanih s organiziranim kriminalom, prekogranične prirode i drugih osobito teških organiziranih kaznenih djela ili kaznenih djela koja privlače velik interes javnosti, kao i kaznenih djela protiv čovječnosti i međunarodne sigurnosti, težih kaznenih djela protiv države, kaznenih djela koja su počinili tužitelji i drugih kaznenih djela koja je dodijelio glavni javni tužitelj;
  • nadgleda aktivnosti ureda okružnih tužitelja i pruža savjetovanje o tim aktivnostima te analizira sudbenu praksu i praksu ureda tužitelja i donosi opće zaključke o njima;
  • izvršava obveze koje proizlaze iz međunarodne suradnje, uključujući sudjelovanje u radu Eurojusta;
  • sudjeluje u sastavljanju zakona, pravilnika vlade Republike i upravnih rješenja te pravilnika i naloga ministra pravosuđa koji se odnose na aktivnosti Ureda tužitelja.

Suci

Organizacija

Sudac mora biti estonski građanin koji je stekao državno priznatu diplomu magistra prava, jednakovrijednu kvalifikaciju u smislu odjeljka 28. stavka 2.2 Zakona o obrazovanju Republike Estonije ili jednakovrijednu inozemnu kvalifikaciju, napredno vlada estonskim jezikom, izuzetno je moralan te se odlikuje sposobnostima i osobinama potrebnima za obavljanje sudačke dužnosti. Suci se imenuju na dužnost doživotno. Ministar pravosuđa nema pravo davati naredbe sucima niti ima disciplinsku nadležnost nad njima. Sudac može biti smijenjen samo na temelju sudske presude koja je stupila na snagu. Suci mogu služiti do 67. godine života, no ta se dobna granica može povisiti.

Za suca ne mogu biti imenovane osobe:

  • koje su osuđene za kazneno djelo,
  • koje su smijenjene s položaja suca, javnog bilježnika, sudskog tumača ili izvršitelja sudskih odluka,
  • koje su izbačene iz Estonske odvjetničke komore,
  • koje su otpuštene iz javne službe zbog disciplinskog prekršaja,
  • koje su u stečaju,
  • čije su stručne aktivnosti revizora prekinute, osim ako se to dogodilo na temelju zahtjeva revizora,
  • kojima je oduzeto pravo na rad kao zastupnika za patente, osim ako je to učinjeno na temelju zahtjeva zastupnika za patente.

Svatko tko je dovršio pripremnu službu za suca ili tko je izuzet iz takve službe i prošao je sudački ispit može biti imenovan sucem na provincijskom ili upravnom sudu. Pripremnu službu za suca ne treba završiti osoba koja je odmah nakon polaganja sudskog ispita najmanje dvije godine radila kao odvjetnik ili tužitelj (ali ne kao pomoćnik tužitelja), ni osoba koja je prethodno radila kao sudac ako nije prošlo više od 10 godina otkako je razriješena s dužnosti suca.

Svaki iskusan i priznat odvjetnik koji je prošao sudački ispit može biti imenovan sucem okružnog suda. Nijedna osoba koja je radila kao sudac neposredno prije imenovanja ne mora polagati sudački ispit.

Iskusni i priznati odvjetnici mogu biti imenovani na dužnost suca Vrhovnog suda.

Suci se postavljaju otvorenim natječajem.

Sudac smije biti zaposlen samo u uredu suca, osim u nastavnom ili istraživačkom svojstvu. Sudac mora obavijestiti predsjednika suda o svim zaposlenjima izvan ureda suca. Ni jedno zaposlenje izvan ureda suca ne smije ugrožavati učinkovitost sučevih službenih dužnosti ili sučevu nepristranost u provedbi pravde. Sudac ne smije biti zastupnik u Riigikoguu (Parlamentu) ili član općinskog ili gradskog vijeća, član političke stranke, osnivač, ortak s pravom upravljanja ili član upravnog odbora ili nadzornog odbora društva, direktor podružnice inozemnog društva, stečajni upravitelj, član stečajnog odbora, obvezni upravitelj nekretnine ili arbitar kojeg je odabrala jedna stranka u sporu.

Sudac može biti smijenjen s dužnosti samo sudskom presudom. Kaznena prijava protiv suca prvostupanjskog ili drugostupanjskog suda može se podići tijekom njegova mandata samo na prijedlog Vrhovnog suda en banc uz pristanak predsjednika Republike. Kaznena prijava protiv suca Vrhovnog suda može se podići tijekom njegova mandata samo na prijedlog državnog odvjetnika uz pristanak većine u estonskom Parlamentu.

Zahtjevi primjenjivi na suce, njihovu pripremnu službu i obveze navedene su u Poveznica se otvara u novom prozoruZakonu o sudovima.

Uloga i obveze

Sudačka profesija regulirana je zakonom. Etički kodeks donijeli su svi estonski suci na zajedničkom zasjedanju (en banc). Više informacija dostupno je na Poveznica se otvara u novom prozoru web-mjestu estonskih sudova i web-mjestu Poveznica se otvara u novom prozoruVrhovnog suda.

Uloga suca sastoji se u provedbi pravde u skladu s Ustavom i pravnim aktima, na temelju kojih sudac odlučuje o pravednom rješenju za stranke u sporu. Sudac razvija zakon tumačenjem pravnih akata i istraživanjem.

Sudac provodi svoje službene dužnosti nepristrano i bez vlastitog interesa te uzima u obzir interese službe čak i izvan djelokruga svojih profesionalnih aktivnosti. Sudac se uvijek mora ponašati besprijekorno dok obavlja profesionalne aktivnosti, ali i izvan njih te izbjegavati djela koja bi mogla naštetiti ugledu suda. Sudac ne smije otkrivati informacije za koje sazna na zatvorenom sudskom zasjedanju ili tijekom rasprava koje se održavaju prilikom postizanja nagodbe. Obveza povjerljivosti vrijedi u svakom trenutku, čak i nakon što sudac ode u mirovinu. Sudac mora nadgledati kandidate za suce, kandidate za pomoćnike suca i sveučilišne studente-pripravnike koji prolaze pripremnu službu. Ni jedan sudac ne mora istovremeno nadgledati više od dva kandidata za suca, kandidata za pomoćnike suca ili sveučilišne studente-pripravnike. Sudac mora redovito razvijati svoje stručno znanje i vještine te sudjelovati u obuci.

Socijalna jamstva za suce

Suci prema zakonu primaju razna socijalna jamstva, uključujući službenu plaću, dodatne naknade, sudsku mirovinu, dopust, službene halje i druga socijalna jamstva.

Službena sudačka plaća utvrđena je u Zakonu o službenim plaćama državnih službenika koje imenuje estonski Parlament i predsjednik Republike. Osim službene plaće, suci primaju dodatnu naknadu za radni staž koja iznosi 5 % službene plaće od pete godine, 10 % službene plaće od desete godine i 15 % službene plaće od petnaeste godine.

Sudačka mirovina sastoji se od starosne mirovine, posebne starosne imovine, invalidske mirovine i obiteljske mirovine za članove sučeve obitelji. Sudačka mirovina ne isplaćuje se tijekom sučeva zaposlenja. Ako je umirovljeni sudac zaposlen negdje drugdje, prima cijelu sudačku mirovinu, bez obzira na zaradu. Sudačka mirovina ne isplaćuje se nikome tko je izbačen iz službe zbog disciplinskog prekršaja ili tko je optužen za namjerno počinjeno kazneno djelo. Sudačka mirovina oduzima se svakome tko je osuđen za prekršaj protiv provođenja pravde.

Sudačka starosna mirovina može se isplaćivati svakome tko je zaposlen kao sudac najmanje 15 godina i tko je dosegnuo dob za umirovljenje. Suci također imaju pravo na starosnu mirovinu ako izgube 100 %, 90 % ili 80 % svoje radne sposobnosti nakon 15 godina zaposlenja na položaju suca, čak i ako nisu dosegnuli dob za umirovljenje. Suci koji su dosegnuli dob za umirovljenje imaju pravo primiti starosnu mirovinu nakon deset godina rada na položaju suca ako izgube 100 %, 90 % ili 80 % svoje radne sposobnosti. Starosna mirovina suca iznosi 75 % njihove posljednje plaće.

Posebna starosna mirovina koja iznosi 75 % posljednje sudačke plaće isplaćuje se svakome tko je kao sudac bio zaposlen najmanje 30 godina.

Sudac koji postane trajno nesposoban za rad tijekom zaposlenja na položaju suca ima pravo na sudačku invalidsku mirovinu. Sudačka invalidska mirovina iznosi 75 % posljednje sudačke plaće u slučaju 100%-tnog gubitka radne sposobnosti, 70 % posljednje plaće u slučaju 80%-tnog ili 90%-tnog gubitka radne sposobnosti i 30 % posljednje plaće u slučaju 40%-tnog do 70%-tnog gubitka radne sposobnosti.

Ako sudac umre, sudačka mirovina u iznosu od 30 % posljednje sudačke plaće isplaćuje se svakom članu obitelji koji ima pravo primati obiteljsku mirovinu, ali ukupno ne više od 70 % ukupne posljednje sudačke plaće.

Sudac ima pravo na godišnji dopust u iznosu od 49 kalendarskih dana za suce prvostupanjskih i drugostupanjskih sudova i 56 kalendarskih dana za suce Vrhovnog suda. Sudac nema pravo na dodatni dopust predviđen Zakonom o javnoj službi.

Suci porotnici

Suci porotnici sudjeluju u provođenju pravde na provincijskim sudovima samo u kaznenim predmetima koji uključuju kazneno djelo s predumišljajem. Sudac porotnik u provođenju pravde ima isti status, prava i obveze kao i sudac. Sudac porotnik može biti imenovan na najviše četiri godine i mora biti estonski državljanin s aktivnom pravnom sposobnosti, u dobi između 25 i 70 godina, s prebivalištem u Estoniji, mora napredno vladati estonskim jezikom i imati odgovarajući moralni karakter da bi mogao izvršavati dužnost suca porotnika. Sudac porotnik ne smije biti imenovan na više od dva uzastopna mandata.

Za suca porotnika ne mogu biti imenovane sljedeće osobe: osoba optužena za kazneno djelo, osoba u stečaju, osoba nepodobna po pitanju zdravstvenog stanja, osoba čije prebivalište (tj. adresa unesena u registar stanovnika) u području lokalne vlasti koja tu osobu imenuje kao kandidata za suca porotnika traje kraće od godinu dana, osoba koja radi za sudove, Ured tužitelja ili Službu za unutarnju sigurnost, osoba koja član obrambenih snaga, osoba koja je odvjetnik, javni bilježnik ili izvršitelj sudskih odluka, član estonske vlade ili općinske ili gradske vlasti, ili osoba koja je predsjednik Republike, član Parlamenta ili guverner provincije. Osoba optužena za kazneno djelo ne smije biti imenovana sucem porotnikom tijekom kaznenog postupka.

Uloga suca porotnika u osnovi je u provođenju pravde predstavljati stav obične osobe koja pravne postupke promatra više s ljudskog nego s pravnog gledišta. Vijeća lokalne vlasti odgovorna su za odabir kandidata za suce porotnike.

Pomoćnici sudaca i sudski službenici

Pomoćnik suca sudski je službenik koji provodi dužnosti propisane zakonom. Pomoćnik suca nepristran je, ali mora poštovati upute suca u mjeri u kojoj je to propisano zakonom. Pomoćnik suca odgovoran je za unose u registre (npr. zemljišne knjige, trgovački registar) i izdavanje propisa o vođenju registara, uključujući naloge kojima se izriče kazna. Pomoćnik suca može provesti ubrzani postupak za platne naloge. Ograničenja mandata za suce vrijede i za pomoćnike sudaca.

Pomoćnikom suca može biti imenovan svatko tko posjeduje državno priznatu diplomu magistra prava, jednakovrijednu kvalifikaciju u smislu odjeljka 28. stavka 2. Zakona o obrazovanju Republike Estonije ili jednakovrijednu inozemnu kvalifikaciju, napredno vlada estonskim jezikom, izuzetno je moralan, te je završio pripremnu službu za pomoćnika suca. Osoba koja nije bila u pripremnoj službi za pomoćnike sudaca, ali je bila u pripremnoj službi za suce ili je od nje izuzeta te je položila sudski ispit također može biti imenovana pomoćnikom suca.

Za pomoćnika suca ne mogu biti imenovane sljedeće osobe: osoba optužena za kazneno djelo, osoba smijenjena s dužnosti suca, javnog bilježnika, sudskog tumača ili izvršitelja sudskih odluka, osoba izbačena iz Estonske odvjetničke komore, osoba otpuštena iz javne službe zbog disciplinskog prekršaja; osoba u stečaju, osoba čije su stručne aktivnosti revizora prekinute, osim ako se to dogodilo na temelju zahtjeva revizora, osoba čije je pravo na rad kao zastupnika za patente oduzeto, osim ako je to učinjeno na temelju zahtjeva zastupnika za patente, osoba koja je unutar tri godine od imenovanja u službu smijenjena s dužnosti suca zbog nepodobnosti za tu dužnost.

Pomoćnici sudaca postavljaju se otvorenim natječajem.

Zahtjevi za pomoćnike sudaca utvrđeni su u Poveznica se otvara u novom prozoruZakonu o sudovima.

Sudski službenik djelatnik je suda koji sudjeluje (neovisno ili pod nadzorom suca) u pripremi i rješavanju predmeta u mjeri u kojoj je to propisano Zakonom o sudskom postupku. Sudski službenik ima ovlast izvršavati iste dužnosti i donositi iste odluke kao pomoćnik suca ili druga službena osoba na sudu u skladu sa Zakonom o sudskom postupku. Sudski službenik neovisan je u izvršavanju svojih dužnosti, ali mora poštovati upute suca u mjeri u kojoj je to propisano zakonom.

Zahtjevi koje moraju ispunjavati sudski službenici jednaki su onima koje moraju ispunjavati pomoćnici sudaca. Upražnjeno mjesto sudskog službenika popunjava se javnim natječajem.

Za sudskog službenika ne mogu biti imenovane sljedeće osobe: osoba kažnjena za namjerno počinjeno kazneno djelo, osoba kažnjena za namjerno počinjeni prekršaj protiv države, neovisno o tome jesu li pojedinosti osude izbrisane, osoba čije je pravo rada na dužnosti sudskog službenika opozvano na temelju sudske presude koja ima pravni učinak, osoba koja je najbliži rođak ili partner osobe koja izravno nadgleda sudskog službenika.

Uz sudske službenikePDF(371 Kb)en i pomoćnike sudacaPDF(373 Kb)en ostali sudski službenici obuhvaćaju ravnatelje sudovaPDF(367 Kb)en i službenike na zasjedanjima sudaPDF(364 Kb)en.

Odvjetnici

Ova skupina pravne profesije obuhvaća odvjetnike njihove pomoćnike.

Odvjetnici su članovi Estonske odvjetničke komore te su regulirani Zakonom o odvjetničkoj komori. Svatko tko zadovoljava uvjete navedene u Zakonu o odvjetničkoj komori i tko je položio pravosudni ispit može biti član Estonske odvjetničke komore.

Estonska odvjetnička komora je samoupravno strukovno udruženje osnovano s ciljem pružanja pravnih usluga u privatnom i javnom interesu te zaštite profesionalnih prava odvjetnika. Estonska odvjetnička komora nadzire stručne aktivnosti svojih članova i njihovu sukladnost sa zahtjevima profesionalne etike. Estonska odvjetnička komora također organizira stručnu obuku na radu za odvjetnike i pruža državnu pravnu pomoć. Estonska odvjetnička komora preko svojih članova osigurava pružanje državne pravne pomoći.

Estonska odvjetnička komora djeluje kroz svoja tijela. Ona obuhvaćaju opću skupštinu, odbor, predsjednika, revizijski odbor, sud časti i odbor za procjenu stručne podobnosti.

Odvjetnici imaju ovlasti:

  • za zastupanje i obranu klijenata na sudu i u predraspravnim i ostalim postupcima u Estoniji i u inozemstvu,
  • za prikupljanje dokaza,
  • da po volji biraju i koriste zakonska sredstva i mjere pri pružanju pravnih usluga,
  • za dobivanje informacija od tijela državne i lokalne vlasti, potrebnih za pružanje pravnih usluga, ovlasti za pristup dokumentima i dobivanje njihovih preslika i izvadaka, osim ako odvjetnicima zakon ne brani dobivanje ovih informacija i dokumentacije,
  • da obrađuju osobne podatke osoba koje nisu njihovi klijenti, a koji su dobiveni u skladu s ugovorom ili pravnim aktom, uključujući osjetljive osobne podatke, bez pristanka tih osoba ako je to potrebno za pružanje pravnih usluga,
  • da provjeravaju potpise i preslike dokumenata koji se podnose sudu i drugim službenim tijelima kao dio pravnih usluga koje se pružaju klijentu,
  • da djeluju kao arbitri ili miritelji u postupku utvrđenom u Zakonu o mirenju.
  • da djeluju kao stečajni upravitelji, ako su članovi Komore.

Pomoćnici odvjetnika imaju ovlasti odvjetnika u mjeri u kojoj to propisuje zakon.

Pomoćnici odvjetnika nisu ovlašteni da djeluju kao arbitri ili miritelji u postupku utvrđenom u Zakonu o mirenju. Nemaju ovlasti za zastupanje ili obranu stranaka na Vrhovnom sudu, osim ako je drukčije propisano zakonom. Pomoćnici odvjetnika nemaju ovlasti da djeluju kao stečajni upravitelji.

Pomoćnik odvjetnika može pružati pravne usluge samo pod nadzorom svojeg nadređenog, koji je odvjetnik.

Pri pružanju pravnih usluga, odvjetnik djeluje neovisno i u skladu sa zakonom, pravnim aktima i odlukama koje donose tijela Estonske odvjetničke komore, zahtjevima profesionalne etike odvjetnika, dobrom praksom i svojom savjesti.

Informacije koje se otkrivaju odvjetniku su povjerljive. Odvjetnika ili zaposlenika Estonske odvjetničke komore ili odvjetničkog ureda koji se saslušava kao svjedok ne smije se ispitivati ili se od njega tražiti objašnjenje o pitanjima za koja sazna prilikom pružanja pravnih usluga.

Podatkovni mediji povezani s pružanjem pravnih usluga od strane odvjetnika su nepovredivi.

Izvršenje profesionalnih obveza od strane odvjetnika ne smije dovesti do toga da ga se identificira s klijentom ili sudskim predmetom klijenta.

Odvjetnik se ne smije zadržavati u pritvoru, pretresati ili privoditi iz razloga povezanih s njegovim stručnim aktivnostima, osim na temelju odluke provincijskog ili gradskog suda. Odvjetnički ured preko kojeg odvjetnik pruža pravne usluge ne smije se pretresati zbog razloga povezanih s profesionalnim aktivnostima odvjetnika.

Popis odvjetnika i odvjetničkih ureda te druge korisne informacije mogu se pronaći na web-mjestu Poveznica se otvara u novom prozoruEstonske odvjetničke komore. Međutim, funkcijom „pronađite odvjetnika” omogućuje se pronalaženje odvjetnika u cijeloj Europskoj uniji.

Baze pravnih podataka

Ne postoje baze podataka osim prethodno navedenih.

Pravni savjetnici

Stručne aktivnosti pravnih savjetnika u Estoniji nisu zakonski regulirane.

Javni bilježnici

Organizacija

Svi javni bilježnici u Estoniji imaju iste ovlasti. Javnobilježnička profesija regulirana je Poveznica se otvara u novom prozoruZakonom o javnim bilježnicima. Ministarstvo pravosuđa i Komora javnih bilježnika odgovorni su za reguliranje profesionalnih aktivnosti javnih bilježnika i upravljanje njima. Komora javnih bilježnika pravno je tijelo regulirano javnim pravom, a svi javni bilježnici imenovani na dužnost su njeni članovi. Zadaci za koje je odgovorna obuhvaćaju nadzor javnih bilježnika u pogledu savjesne i točne provedbe stručnih aktivnosti, usklađivanje stručnih aktivnosti javnih bilježnika, dogovaranje obuke za javne bilježnike, organizacija službe za kandidate, administracija i razvoj elektroničkog informacijskog sustava povezanog s javnim bilježnicima, i pružanje pomoći ministru pravosuđa u nadzornim aktivnostima itd. Web-mjesto Poveznica se otvara u novom prozoruKomore javnih bilježnika pruža informacije o javnim bilježnicima i javnobilježničkim obvezama.

Uloga i obveze

Javni bilježnik obnaša dužnost prema javnom zakonu. Država ga je ovlastila da na nečiji zahtjev potvrđuje činjenice i događaje koji imaju pravno značenje te da provodi druge javnobilježničke obveze kako bi se osigurala pravna sigurnost.

Javni bilježnici u svojim aktivnostima moraju biti nepristrani, vjerodostojni i neovisni. Obvezni su procijeniti stvarne namjere stranaka u transakciji i okolnosti potrebne za ispravnu transakciju koju treba izvršiti, te strankama objasniti različite načine izvršenja transakcije i posljedice transakcije.

Javni bilježnici na zahtjev provode sljedeće javnobilježničke radnje:

  • daju javnobilježničku ovjeru (razni ugovori, akti o prijenosu prava, oporuke) i javnobilježničku potvrdu (preslike, potpisi, ispisi itd.);
  • rješavaju pitanja nasljedstva;
  • izdaju potvrde o izradi javnobilježničkih isprava (koje se trebaju izvršiti u Estoniji i odgovaraju standardnim obrascima utvrđenima u Prilogu VI. Uredbi Vijeća (EZ) br. 44/2001 o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima (SL L 12, 16.1.2001., str. 1.-23.));
  • proglašavaju isprave o punomoći nevažećima u skladu sa Zakonom o javnom bilježništvu
  • proglašavaju pravovaljanima ugovore sklopljene putem odvjetnika koji djeluju u svojstvu miritelja ili putem drugog javnog bilježnika;
  • izdaju potvrde (apostile);
  • na zahtjev pravnih osoba podnose njihova godišnja financijska izvješća sudu koji vodi registar;
  • potvrđuju vjenčanja i razvode te pripremaju upis brakova i razvoda u registar
  • prihvaćaju novčane pologe, pologe vrijednosnih papira i dokumenata;
  • omogućuju pristup podacima unesenima u zemljišnoknjižni odjel, u odjel za registre ili dokumentu koji se vodi u registru;
  • na zahtjev trgovačkog društva podnose obavijesti i prijave, zaprimaju dokumente ili druge informacije od gospodarskih upravnih tijela i dostavljaju upravne akte trgovačkom društvu;
  • na zahtjev trgovačkog društva unose informacije u registar.

Klijent mora za te transakcije javnom bilježniku platiti pristojbu propisanu zakonom.

Javni bilježnici mogu nuditi sljedeće službene usluge:

  • pravno savjetovanje izvan postupka ovjeravanja;
  • savjetovanje o poreznom pravu i inozemnom pravu, bez obzira na to je li to dio postupka ovjeravanja ili nije;
  • mirenje u skladu sa Zakonom o mirenju;
  • djelovanje u svojstvu arbitra na temelju Zakonika o parničnom postupku;
  • provođenje dražbi, glasovanja, lutrija i izvlačenja ždrijeba te provjera rezultata;
  • vođenje postupka davanja prisege i potvrđivanje vjerodostojnosti ovjerenih potvrda;
  • prosljeđivanje zahtjeva i obavijesti koji nisu povezani sa službenim dužnostima te izdavanje potvrda o prosljeđivanju ili o nemogućnosti prosljeđivanja takvih zahtjeva i/ili obavijesti;
  • prihvaćanje novčanih pologa — s iznimkom gotovine — vrijednosnih papira, dokumenata i drugih predmeta ako to nije javnobilježnički akt ili službena dužnost koja proizlazi iz javnobilježničkog akta;
  • do 2020., potvrdu vjerodostojnosti dokumenata prevedenih sa stranog jezika na estonski (od 2015. samo su zaprisegnuti prevoditelji ovlašteni za izradu službenih prijevoda s estonskog jezika na strani jezik, a od 2020. samo će zaprisegnuti prevoditelji biti ovlašteni za izradu službenih prijevoda sa stranog jezika na estonski jezik;
  • slanje odgovora na zahtjev za objašnjenje koji je podnijelo trgovačko društvo.

Informacije o službenim uslugama koje pružaju javni bilježnici dostupne su na web-mjestu Poveznica se otvara u novom prozoruKomore javnih bilježnika. Pristojbe za javnobilježničke usluge dogovaraju se između klijenta i javnog bilježnika prije pružanja usluge.

Ostale pravne profesije

Izvršitelji sudskih odluka

U Estoniji, to je slobodna pravna profesija: izvršitelji sudskih odluka djeluju u svoje ime i odgovorni su za vlastite postupke. Izvršitelj sudskih odluka mora biti nepristran i odgovoran u izvršavanju svojih obveza. Službene aktivnosti izvršitelja sudskih odluka regulirane su Poveznica se otvara u novom prozoruZakonom o izvršiteljima sudskih odluka.

Komora izvršitelja sudskih odluka i stečajnih upravitelja (dalje u tekstu: „Komora”), zajedničko strukovno udruženje za izvršitelje sudskih odluka i stečajnih upravitelja, djeluje od siječnja 2010. Službene aktivnosti izvršitelja sudskih odluka, njihov nadzor, disciplinska odgovornost i aktivnosti strukovnog udruženja regulirani su u skladu sa Zakonom o izvršiteljima sudskih odluka. Uloga Komore sastoji se u razvoju i promicanju slobodne pravne profesije, uključujući razvoj i praćenje sukladnosti s dobrom službenom i stručnom praksom, u sastavljanju preporuka za usklađivanje stručnih aktivnosti, organizaciji obuke, razvoju informacijskih sustava itd. Komora ima i sud časti. Dodatne informacije o aktivnostima Komore dostupne su na njezinu Poveznica se otvara u novom prozoruweb-mjestu.

Profesionalne dužnosti izvršitelja sudskih odluka sljedeće su:

1. provođenje postupaka izvršenja u skladu sa Zakonom o ovršnom postupku;
2. dostavljanje dokumenata u skladu s pravilnicima o provedbi postupaka;
3. popisivanje imovine i upravljanje imovinom u skladu sa Zakonom o nasljeđivanju;
4. u slučajevima propisanima zakonom i u skladu s postupkom propisanim zakonom,    provođenje dražbi na zahtjev suda ili upravnog tijela izvan ovršnog postupka.

Pristojba za izvršitelje sudskih odluka za provođenje tih službenih obveza utvrđena je u Zakonu o izvršiteljima sudskih odluka.

Službene usluge izvršitelja sudskih odluka navedene su u nastavku.

Na zahtjev fizičke osobe, izvršitelj sudskih odluka može obavljati sljedeće profesionalne usluge:

1. provođenje privatnih dražbi pokretne i nepokretne imovine;
2. dostavljanje dokumenata;
3. pružanje pravnih savjeta i sastavljanje pravnih dokumenata ako izobrazba izvršitelja odgovara odredbama odjeljka 47. stavka 1. podstavka 1. Zakona o sudovima.

Izvršitelji sudskih odluka imaju pravo odbiti pružiti profesionalnu uslugu.

Uvjeti pružanja profesionalnih usluga i postupak naplate pristojbi dogovara se pismenim putem s osobom koja zahtjeva uslugu. Dogovoreni uvjeti i pristojbe moraju biti u skladu s dobrom profesionalnom praksom.

Pri pružanju profesionalnih usluga izvršitelji sudskih odluka ne smiju ostvarivati prava koja su zakonom zajamčena izvršiteljima sudskih odluka za obavljanje njihovih profesionalnih dužnosti ili prava koja proizlaze iz njihove dužnosti.

Informacije o uslugama koje pružaju izvršitelji sudskih odluka dostupne su na Poveznica se otvara u novom prozoruweb-mjestu Komore. Pružanje službenih usluga dogovara se pisanim putem s podnositeljem zahtjeva za uslugu prije pružanja usluge.

Državni nadzor službenih dužnosti izvršitelja sudskih odluka provodi ministarstvo pravosuđa.

Izvršitelj sudskih odluka snosi odgovornost za štetu koja je protupravno nanesena tijekom obavljanja njegovih profesionalnih radnji, uključujući štetu koju je nanio zaposlenik njegova ureda. Ako se zahtjev za naknadu štete koja je nanesena profesionalnim činom izvršitelja sudskih odluka ne može podmiriti imovinom izvršitelja sudske odluke ili bilo koje druge osobe koja je odgovorna za štetu ili ako se takav zahtjev ne može podmiriti u potpunosti, Komora snosi odgovornost za nanesenu štetu. Država snosi konačnu odgovornost za radnje izvršitelja sudskih odluka. I Komora i država imaju pravo na naknadu štete od osobe koja je za nju odgovorna: država također ima pravo zatražiti naknadu štete od Komore.

Stečajni upravitelji

Stečajni upravitelj osoba je koju imenuje sud, a koja na temelju svoje uloge izvršava transakcije i ostale radnje u vezi sa stečajnom masom i predstavlja dužnika na sudu u sporovima koji se odnose na stečajnu masu. Glavna obveza stečajnog upravitelja je braniti prava i interese svih vjerovnika i dužnika te osigurati zakonit, brz i financijski prihvatljiv stečajni postupak. Stečajni upravitelj izvršava svoje dužnosti osobno. Sljedeće osobe mogu biti stečajni upravitelji: fizičke osobe koje je Komora ovlastila da djeluju u svojstvu stečajnog upravitelja, odvjetnici, zakonski revizori te izvršitelji sudskih odluka. Komora vodi popis stečajnih upravitelja. Popis obuhvaća podatke o svim osobama koje imaju pravo djelovati u svojstvu stečajnih upravitelja, a javnost može pristupiti popisu na web-mjestu Komore. Stečajni upravitelj naveden na popisu mora osigurati točnost unesenih podataka.

Glavne su zadaće stečajnog upravitelja sljedeće:

1. utvrditi potraživanja vjerovnika, upravljati stečajnom masom i organizirati formiranje i prodaju mase i zadovoljenje potraživanja vjerovnika izvan mase;
2. utvrditi razloge i datum nelikvidnosti dužnika;
3. prema potrebi osigurati da se poslovanje dužnika nastavi;
4. prema potrebi provesti stečaj dužnika, ako je dužnik pravna osoba;
5. u slučajevima utvrđenima zakonom pružati informacije vjerovnicima i dužniku;
6. izvještavati o njihovim aktivnostima i pružati informacije o stečajnom postupku sudu, službeniku za nadzor i stečajnom povjerenstvu.

Upravni nadzor aktivnosti stečajnih upravitelja provodi Ministarstvo pravosuđa na temelju pritužbi ili drugih podataka koji su mu poslani u vezi sa stečajnim upraviteljem, a koji navode na vjerovanje da stečajni upravitelj nije ispunio svoje obveze. Kada nadzire aktivnosti stečajnog upravitelja, Ministarstvo pravosuđa ima pravo provjeravati prikladnost i zakonitost njegovih stručnih aktivnosti. Ministar pravosuđa može poduzeti disciplinske mjere protiv stečajnog upravitelja koji ne ispuni obveze koje proizlaze iz pravnih akata kojima se utvrđuju stručne aktivnosti stečajnih upravitelja. Ministar pravosuđa ne smije poduzimati disciplinske mjere protiv odvjetnika koji djeluju u svojstvu stečajnog upravitelja. No ministar nema pravo iznositi postupke sa suda časti pred Odvjetničkom komorom.

Uz upravni nadzor, aktivnosti stečajnih upravitelja također nadzire stečajni odbor, opća skupština vjerovnika, sud i Komora u njihovom području nadležnosti.

Pripadajuće poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruMinistarstvo pravosuđa

Poveznica se otvara u novom prozoruNeprofitna organizacija Estonska udruga odvjetnika

Poveznica se otvara u novom prozoruZaklada Ured za pravne usluge

Poveznica se otvara u novom prozoruEstonska odvjetnička komora

Poveznica se otvara u novom prozoruUred tužitelja

Poveznica se otvara u novom prozoruJavnobilježnička komora

Poveznica se otvara u novom prozoruKomora izvršitelja sudskih odluka i stečajnih upravitelja

Posljednji put ažurirano: 03/08/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

Pravna struka - Irska

Na ovoj stranici možete pronaći pregled pravnih zanimanja u Irskoj.

Pravna zanimanja - uvod

Pravosudna vlast u rukama je sudstva u skladu s člankom 34. Ustava i određenim zakonima: prvenstveno sa Aktom o sudovima (uspostava i ustroj) iz 1961. te Aktom o sudovima (dopunske odredbe) iz 1961. i njegovim izmjenama. Sucima se imenuju kandidati s pravnim zanimanjem. U potpunosti su neovisni u vršenju svojih funkcija. Ta neovisnost sadržana je u Ustavu. Pravna zanimanja dijele se na pravne savjetnike (eng. solicitor, usredotočeni na izravan rad s klijentima) i odvjetnike (eng. barrister, specijalizirani za zastupanje i parničenje).

1. Suci

Savjetodavni odbor za imenovanje sudaca utvrđuje podobnost osoba za imenovanje na sudačku dužnost i o tome obavješćuje Vladu. Savjetodavni odbor za imenovanje sudaca (eng. Judicial Appointments Advisory Board, JAAB) uspostavljen je sukladno Zakonu o sudovima i sudskim službenicima iz 1995. Odbor se sastoji od predsjednika Vrhovnog suda, predsjednika Visokog suda, Regionalnog suda i Okružnog suda, glavnog državnog odvjetnika, imenovanih predstavnika Odvjetničke komore i Komore pravnih savjetnika te triju osoba koje imenuje ministar pravosuđa i zakonodavnih reformi. Suce imenuje Predsjednik prema savjetu Vlade. Sudstvo je neovisno te podliježe isključivo Ustavu i zakonima. U skladu s Ustavom broj sudaca se s vremena na vrijeme utvrđuje zakonima.

Vrhovni sud sastoji se od predsjednika Vrhovnog suda, koji upravlja Sudom, i sedam redovnih sudaca koji se nazivaju „suci Vrhovnog suda”. Predsjednik Visokog suda po službenoj je dužnosti ujedno i član Vrhovnog suda. Visoki sud sastoji se od predsjednika Visokog suda koji je odgovoran za ustrojavanje poslovanja Visokog suda i redovnih sudaca koji se nazivaju „suci Visokog suda”. Predsjednik Vrhovnog suda i predsjednik Regionalnog suda po službenoj su dužnosti ujedno i članovi Visokog suda. Visoki sud sastoji se od predsjednika i 35 sudaca. Regionalni sud sastoji se od predsjednika Regionalnog suda i redovnih sudaca koji se nazivaju „suci Regionalnog suda”. Predsjednik Okružnog suda po službenoj je dužnosti ujedno i član Regionalnog suda. Okružni sud sastoji se od predsjednika Okružnog suda i redovnih sudaca koji se nazivaju „suci Okružnog suda”. Sudačke plaće utvrđene su zakonima koji se donose s vremena na vrijeme.

Suci se imenuju iz redova pravnih zanimanja kvalificiranih pravnih savjetnika ili odvjetnika s određenim brojem godina praktičnog (ne istraživačkog) iskustva. U pogledu Okružnog suda Odjeljkom 29. člankom 2. Zakona o sudovima (dopunske odredbe) iz 1961. propisano je da je odvjetnik ili pravni savjetnik s najmanje deset godina radnog staža kvalificiran za imenovanje na mjesto suca Okružnog suda. Odjeljkom 30. Zakona o sudovima i sudskim službenicima iz 1995. propisano je da je pravni savjetnik ili odvjetnik s desetogodišnjim radnim stažom kvalificiran za imenovanje na mjesto suca Regionalnog suda. Zakonom o sudovima i sudskim službenicima iz 2002. propisano je da je odvjetnik ili pravni zastupnik s najmanje 12 godina radnog staža kvalificiran za imenovanje na mjesto suca Visokog ili Vrhovnog suda. Kao što je već navedeno, suci su neovisni pri čemu podliježu isključivo Ustavu i zakonima, a po preuzimanju dužnosti izriču sljedeću izjavu u skladu s člankom 34.5.1 Ustava:

„U prisutnosti svemogućega Boga svečano i iskreno obećajem i izjavljujem da ću vjerno i savjesno te prema svojim najboljim saznanjima i moći izvršavati dužnost predsjednika Vrhovnog suda (ili drugu dužnost) bez straha ili pristranosti, naklonosti ili zlobe prema drugoj osobi te da ću poštovati Ustav i zakone. Neka me Bog usmjeruje i pomaže mi.”

Prema Ustavu suci Visokog suda i Vrhovnog suda mogu se razriješiti dužnosti zbog dokazanog neprimjerenog ponašanja ili nesposobnosti na temelju odluka oba doma Parlamenta (irski: Oireachtas). Zakonom o sudovima pravde iz 1924. i Zakonom o sudovima pravde (Okružni sud) iz 1946. propisuju se slične zakonske odredbe za suce Regionalnog i Okružnog suda.

2. Glavni državni odvjetnik i ravnatelj državnog odvjetništva

Glavni državni odvjetnik jest „savjetnik Vlade u zakonodavnim i pravnim pitanjima” kako je propisano člankom 30. Ustava. Predsjednik na prijedlog premijera (irski: Taoiseach) imenuje glavnog državnog odvjetnika koji je obvezan napustiti svoju dužnost istovremeno s premijerom. Glavni državni odvjetnik u pravilu je radno aktivan viši odvjetnik. Ne postoji pravilo kojim je glavni državni odvjetnik obavezan zatvoriti svoju privatnu praksu, no to se u pravilu događa posljednjih godina.

Kao vladin pravni savjetnik glavni državni odvjetnik detaljno proučava sve nacrte zakona koje Vlada namjerava staviti pred oba Doma parlamenta (irski: Oireachtas) radi njihova donošenja. Glavni državni odvjetnik također savjetuje Vladu u međunarodnim pitanjima kao što je ratifikacija međunarodnih sporazuma. Još jedna funkcija glavnog državnog odvjetnika jest predstavljanje javnosti u ostvarivanju prava javnosti. To se postiže pokretanjem pravnih postupaka ili ulaganjem prigovora na njih. Iako ga imenuje premijer (irski: Taoiseach), glavni državni odvjetnik neovisan je od Vlade. Prema Ustavu glavni državni odvjetnik uvijek je glavni optuženik kada se osporava ustavnost zakona.

Do 1976. progoni svih teških kaznenih djela vodili su se u ime glavnog državnog odvjetnika. Ustav propisuje da tu dužnost može izvršavati druga osoba zakonom ovlaštena u tu svrhu. Stoga je funkcija ravnatelja Državnog odvjetništva uspostavljena Odjeljkom 2. Zakona o progonu kaznenih djela iz 1974., koji je stupio na snagu 1976., pri čemu je ideja bila postojanje službene osobe neovisne od političkih veza koja bi ispunjavala te funkcije. Iako ravnatelja imenuje Vlada, on je državni službenik i za razliku od glavnog državnog odvjetnika ne mora dati ostavku kada padne Vlada. Time se osigurava kontinuitet u progonu kaznenih djela. Zakonom iz 1974. također se propisuje da je ravnatelj Državnog odvjetništva neovisan u izvršavanju svojih dužnosti. Ravnatelja s dužnosti može razriješiti Vlada, no tek nakon što odbor koji se sastoji od predsjednika Vrhovnog suda, suca Visokog suda i glavnog državnog odvjetnika sastavi izvješće o njegovu zdravlju ili ponašanju.

Poveznica se otvara u novom prozoruRavnatelj Državnog odvjetništva (eng. Director of Public Prosecutions, DPP) stoga donosi odluku o tome treba li osobu optužiti za teško kazneno djelo i kako će glasiti optužba. Sva kaznena djela progone se u ime DPP-a, no većinu lakših kaznenih dijela može procesuirati Poveznica se otvara u novom prozoruGardaí (irska policija), a da ne šalje spis DPP-u. U tim slučajevima DPP ima pravo savjetovati Gardaí o rješavanju slučaja. Iako je DPP preuzeo ulogu glavnog državnog odvjetnika u progonu kaznenih djela, glavni državni odvjetnik zadržava je u međunarodnim slučajevima, primjerice kod izručenja.

3. Djelatnici sudske službe

Tajnike sudova i sudske službenike zapošljava Sudska služba.

Sudski službenici odgovorni su za svakodnevno upravljanje sudovima. Glavna funkcija tajnika suda jest pomagati sucu tijekom zasjedanja suda i osigurati učinkovito upravljanje svom administracijom potrebnom za nesmetan rad sudova.

Sudska služba neovisno je pravno tijelo koje je nastalo u studenome 1999., a utemeljila ga je Vlada Zakonom o sudskoj službi iz 1998. Sudska služba odgovara ministru pravosuđa i jednakosti, a slijedom toga i Vladi.

Sudska služba ima pet odgovornosti:

  • Upravljanje sudovima,
  • Pružanje popratnih usluga sucima,
  • Pružanje informacija javnosti o sudskom sustavu,
  • Pribavljanje, upravljanje i održavanje zgrada suda, te
  • Pribavljanje objekata za korisnike sudova.

4. Ovrhovoditelj

Svaki okrug (county) u Irskoj ima ovrhovoditelja (sheriff), javnog službenika čija je odgovornost, među ostalim, zaplijeniti i prodati robu da bi se namirio dug nakon donošenja sudske odluke. Ovrhovoditelji se imenuju u skladu sa Zakonom o sudskim službenicima iz 1945., a Odjeljak 12. članak 5. Zakona ograničava imenovanje na odvjetnike ili pravne savjetnike koji rade u struci pet godina ili koji su najmanje pet godina izvršavali dužnost upravnog službenika ili glavnog pomoćnika zamjenika ovrhovoditelja ili ovrhovoditelja. U Odjeljku 12. članku 6. stavku (g) Zakona navodi se da uvjete zapošljavanja svakog ovrhovoditelja podložnih navedenim dijelovima Zakona s vremena na vrijeme utvrđuje ministar financija nakon savjetovanja s ministrom pravosuđa i jednakosti.

5. Pravni savjetnici

Poveznica se otvara u novom prozoruKomora pravnih savjetnika Irske (eng. Law Society of Ireland) upravlja obrazovanjem studenata koji žele postati pravni savjetnici i ima disciplinske ovlasti nad kvalificiranim pravnim savjetnicima. Da biste postali pravni savjetnik, morate odraditi trogodišnje naukovanje i završiti studijske programe koje organizira Komora pravnih savjetnika Irske. Da bi vas primili u studijski program, morate posjedovati sveučilišnu diplomu ili njezin ekvivalent. Taj je zahtjev poznat pod nazivom predispit. Ako ispunjavate navedene zahtjeve, morate položiti završni ispit Komore koji je podijeljen u dijelove poznate pod kraticama FE-1, FE-2 i FE-3. Ispit FE-1 sastoji se od osam temeljnih predmeta: trgovačko pravo, ustavno pravo, ugovorno pravo, kazneno pravo, pravičnost, pravo Europske zajednice, imovinsko pravo i odštetno pravo. Nakon toga slijede predmeti strukovne prirode. FE-2 poznat je kao stručni program koji se sastoji od 14 tjedana intenzivnih predavanja nakon kojih slijedi ispit i 18-mjesečno osposobljavanje u komori kao dio naukovanja studenta. Program FE-3 ili napredni program sastoji se od sedam tjedana intenzivnih predavanja nakon kojih slijedi ispit. Po završetku ovog programa osoba stječe pravo upisa u popis pravnih savjetnika. U skladu s Dijelom 51. Zakona o pravnim savjetnicima (izmjene) iz 1994. kvalificirani odvjetnici mogu prijeći u zvanje pravnih savjetnika bez potrebe pohađanja cjelokupnog programa osposobljavanja predviđenog za pravne savjetnike vježbenike.

Svaki kvalificirani pravni savjetnik podložan je disciplinskim ovlastima Komore pravnih savjetnika. Prema Zakonu o pravnim savjetnicima od 1954. do 1994. Disciplinski sud Komore pravnih savjetnika ima ovlast istražiti optužbe o povredi dužnosti kao što je pronevjera novca, a slučaj može uputiti i predsjedniku Visokog suda. Predsjednika ima pravo suspendirati pravnog savjetnika i ukinuti suspenziju. Disciplinski sud ima pravo zahtijevati povrat sredstava klijentima ako se utvrdi da im je pravni savjetnik previše naplatio.

Zakonskim instrumentom 732 iz 2003., propisima Europske zajednice (o obavljanju odvjetničke djelatnosti) iz 2003., propisano je da se odvjetnici država članica koji žele obavljati djelatnosti odvjetnika ili pravnog savjetnika moraju podnijeti prijavu Odvjetničkoj komori ili Komori pravnih savjetnika radi registracije istoga. Prijavu se razmatra i ako je se prihvati, izdaje se potvrda o registraciji. Žalba na odbijanje Odvjetničke komore ili Komore pravnih savjetnika mora se podnijeti Visokom sudu.

6. Odvjetnici

Društvo King's Inns (eng. Honorable Society of King's Inns) osigurava poslijediplomski studij prava, koji završava stjecanjem diplome punopravnog odvjetnika, za one koji žele raditi u okviru Odvjetničke komore (irski: the Bar). King's Inns djeluje kao dobrovoljno društvo pod nadzorom viših članova komora (eng. Bencher of the Honorable Society of King's Inns) koji rade kao suci i viši odvjetnici. Na studij se mogu upisati osobe s pravnom diplomom društva King's Inn ili diplomirani pravnici nakon položenog prijamnog ispita. Studij za stjecanje pravne diplome traje dvije godine (izvanredno), a studij za stjecanje diplome punopravnog odvjetnika jest redoviti jednogodišnji ili modularni dvogodišnji studij. Po uspješnom završetku studija studente poziva predsjednik Vrhovnog suda u Odvjetničku komoru u Vrhovnom sudu kako bi se odvjetnici potpisali u popis članova Odvjetničke komore nakon dodjele. Međutim, moraju se ispuniti dodatni zahtjevi prije početka plaćenog bavljenja pravnom djelatnošću.

Odvjetnici moraju postati članovi Pravne knjižnice da bi se mogli baviti odvjetničkom djelatnošću. Pravna knjižnica pruža mjesto za rad te pristup svim pravnim tekstovima i materijalima uz godišnju naknadu. Prije učlanjenja u Pravnu knjižnicu odvjetnik također mora izabrati mentora - etabliranog odvjetnika s najmanje pet godina radnog iskustva. Dok je pod vodstvom mentora, obično na godinu dana, novokvalificirani odvjetnik naziva se vježbenikom (devil). Mentor uvodi vježbenika u praktični rad odvjetnika i obično od vježbenika traži da pomaže u izradi sudskih podnesaka i pravnom istraživanju ili da se pojavi pred sudom u njegovo ime.

Poveznica se otvara u novom prozoruOpće vijeće Irske odvjetničke komore, koje nije zakonom uređeno tijelo, nadzire ponašanje odvjetnika. Vijeće svake godine biraju članovi Odvjetničke komore, a ono izdaje Pravila profesionalnog ponašanja koja s vremena na vrijeme mijenjaju članovi Odvjetničke komore. U tim je Pravilima ponašanja utvrđeno što se zahtijeva od odvjetnika.

Optužbe o kršenju Pravila ponašanja istražuje Odbor za profesionalnu praksu Odvjetničke komore, čiji članovi nisu članovi Odvjetničke komore. Odbor ima ovlast izdavati kazne i upozorenja te suspendirati ili isključiti člana iz Pravne knjižnice. Žalbe na njegovu odluku mogu se podnijeti Žalbenom odboru, koji se sastoji od suca Regionalnog suda i člana izvan struke.

Nekada je odvjetnik dobivao naputke o predmetu od pravnog savjetnika, a izravan kontakt s odvjetnikom bio je zabranjen. Tu je praksu revidiralo Povjerenstvo za pošteno tržišno natjecanje (eng. Fair Trade Commission) koje je u svom izvješću iz 1990. preporučilo da se iz Pravila ponašanja izbriše zabrana izravnog kontakta jer je riječ o restriktivnoj praksi. Povjerenstvo je ipak priznalo da je u nekim slučajevima poželjna stalna prisutnost pravnog savjetnika. Povjerenstvo je preporučilo da ne bi smjela postojati zakonska ili druga pravila kojima se zahtijeva fizička prisutnost pravnog savjetnika na sudu za davanje naputaka o predmetu odvjetniku. Te preporuke nisu u potpunosti provedene, no proveden je velik broj izmjena u Pravilima ponašanja da bi se omogućio izravan pristup određenim odobrenim profesionalnim tijelima.

Odvjetnici mogu biti niži ili viši odvjetnici. Članovi Odvjetničke komore tradicionalno rade kao niži odvjetnici određen broj godina prije razmatranja prelaska u više odvjetnike. Nije riječ o automatskom unapređenju, a neki se niži odvjetnici nikada ne prijave. U pravilu većina odvjetnika odluči postati viši odvjetnik nakon 15 godina radnog iskustva. Oni koji žele postati viši odvjetnici prijave se glavnom državnom odvjetniku radi potvrđivanja, no odluku o imenovanju donosi Vlada na savjet glavnog državnog odvjetnika koji se savjetuje s predsjednikom Vrhovnog suda, predsjednikom Visokog Suda i predsjednikom Odvjetničke komore.

Niži odvjetnici u pravilu izrađuju i pripremaju podneske te vode neke sudske predmete, obično na nižim sudovima, no ne i isključivo na njima. Funkcija višeg odvjetnika jest detaljno pregledavanje podnesaka koje je pripremio niži odvjetnik i vođenje težih slučajeva na Visokom i Vrhovnom sudu.

7. Tajnici pokrajinskih sudova

Poveznica se otvara u novom prozoruTajnici pokrajinskih sudova kvalificirani su pravni savjetnici koje imenuje Vlada. Oni obavljaju kvazisudbene dužnosti povezane s Regionalnim sudom te su odgovorni za upravljanje uredima Regionalnog suda.

Oni također vrše dužnost pokrajinskog ovrhovoditelja (osim u Dublinu i Corku).

8. Bilježnici

Javne bilježnike imenuje predsjednik Vrhovnog suda na otvorenom zasjedanju. Javni bilježnik ima sljedeće glavne odgovornosti:

  • Ovjera dokumenata,
  • Svjedočenje i ovjera potpisa na dokumentima,
  • Protestiranje u pogledu trgovačkih dokumenata kao što su mjenice i zadužnice te u pomorskim pitanjima, te
  • Uzimanje uvjerenja, izjava i (osim u slučaju predmeta pred irskim sudom) izjava pod prisegom.

Prijava se podnosi u obliku molbe na kojoj je navedeno prebivalište i zanimanje podnositelja molbe, broj javnih bilježnika u okrugu, broj stanovnika u okrugu i okolnosti zbog kojih je nastala potreba za javnim bilježnikom i/ili se ispraznilo radno mjesto. Zahtjev mora biti potvrđen izjavom pod prisegom podnositelja molbe u kojoj se u pravilu nalaze izjave o podobnosti za rad koje je potpisalo šest lokalnih pravnih savjetnika i šest čelnika lokalne poslovne zajednice. Zahtjev se iznosi pred predsjednika Vrhovnog suda kroz obavijest o prijedlogu koja se podnosi preko ureda Vrhovnog suda do tajnika Fakulteta za javne bilježnike u Irskoj, tajnika Društva pravnih zastupnika i svih javnih bilježnika koji rade u pokrajinama podnositelja molbe i susjednim pokrajinama.

Opća je praksa imenovati samo pravne savjetnike kao javne bilježnike. Kada se osoba koja nije pravni zastupnik prijavi za mjesto javnog bilježnika, Društvo pravnih savjetnika zahtijevat će da podnositelj molbe podnese uvjerenje da se neće baviti prijenosom vlasništva ili pravnim radom koji inače obavlja pravni savjetnik. Da bi se podnositelje molbe imenovalo javnim bilježnicima, oni prvo moraju položiti ispit Fakulteta za javne bilježnike u Irskoj.

Napomena:

Pitanja o plaći glavnog državnog odvjetnika, ravnatelja državnog odvjetništva, sudskih službenika i ovrhovoditelja možete poslati

  • Poveznica se otvara u novom prozorue-poštom ili
  • na adresu
    Human Resources,
    Department of Finance,
    Merrion Street,
    Dublin 2.

Odvjetnici su samozaposleni i postoje znatne razlike u njihovoj zaradi.

Pravosudni službenici mogu biti samozaposleni (vlasnici ureda) ili zaposlenici pa također postoje znatne razlike u njihovoj zaradi.

Bilježnici naplaćuju naknadu po ovjerenom dokumentu. Ne postoje zakoni kojima se utvrđuje naplaćena naknada, no bilježnici u pravilu naplaćuju na temelju utrošenog vremena, putnih troškova i očekivanog iznosa usluge takvih stručnjaka.

Posljednji put ažurirano: 20/11/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Pravna struka - Grčka

Tužitelji

Organizacija

Kao ovlaštena pravosudna tijela, uredi javnog tužiteljstva (εισαγγελίες) pripadaju pravosudnoj grani vlasti i sudjeluju u upravljanju pravosuđem. Javni tužitelji (εισαγγελείς) uživaju poslovnu i osobnu neovisnost.

Svaki sud, osim općinskih kaznenih sudova (πταισματοδικεία), ima ured javnog tužitelja koji djeluje kao neovisno pravosudno nadležno tijelo čije se dužnosti u osnovi sastoje od pripremanja kaznenih postupaka. Glavne su dužnosti javnog tužitelja pokretanje pravnih postupaka, nadgledanje istraga i ulaganje žalbi.

Javni tužitelji u Grčkoj nisu specijalizirani za određeno područje.

Ministarstvo pravosuđa, transparentnosti i ljudskih prava odgovorno je za opće uvjete službe javnih tužitelja.

Ne postoje posebne internetske stranice za javne tužitelje. Informacije o uvjetima njihove službe čuvaju se u Ministarstvu pravosuđa, transparentnosti i ljudskih prava.

Uloga i osnovne dužnosti

Javni tužitelji odgovorni su za:

(a) izvršavanje preliminarnih istraga;

(b) pokretanje pravnih postupaka;

(c) ispitivanje osoba upletenih u slučaj;

(d) nadgledanje nadležnih tijela za provedbu zakona u pogledu prevencije zločina i kaznenog progona;

(e) podnošenje prijedloga pravosudnim vijećima i sudovima;

(f) ulaganje žalbi;

(g) provođenje kaznenih presuda i pomaganje u provođenju izvršnih naloga;

(h) nadgledanje zatvora;

i sve druge dužnosti određene zakonom.

Djelovanje javnih tužitelja provjeravaju suci Vrhovnog suda i viši javni tužitelji, u skladu sa zakonom.

Suci

Organizacija

Pravosuđem se upravlja na sudovima sastavljenim od redovnih sudaca (τακτικοί δικαστές) koji uživaju poslovnu i osobnu neovisnost.

U provođenju svojih dužnosti, suci (δικαστές) su podložni samo Ustavu i zakonima i ne moraju djelovati u skladu s bilo kojom odredbom koja krši Ustav.

Redovne suce nadziru viši suci, javni tužitelj i zamjenik javnog tužitelja (Αντεισαγγελείς) Vrhovnog suda (Άρειος Πάγος) u skladu sa zakonom.

Ministarstvo pravosuđa, transparentnosti i ljudskih prava odgovorno je za uvjete sudačke službe.

Ne postoje posebne internetske stranice za suce. Informacije o uvjetima njihove službe čuvaju se u Ministarstvu pravosuđa, transparentnosti i ljudskih prava.

Organizacija pravne struke: odvjetnici

Odvjetnici

U Grčkoj su odvjetnici (δικηγόροι) neplaćeni državni službenici i nisu obvezni specijalizirati se za posebno područje.

Ministarstvo pravosuđa, transparentnosti i ljudskih prava odgovorno je za uvjete službe povezane s tom strukom.

Postoji 63 odvjetničkih komora (δικηγορικοί σύλλογοι) ) u Grčkoj – jedna za sjedište svakog prvostupanjskog suda (πρωτοδικείο).

Ministarstvo pravosuđa, transparentnosti i ljudskih prava nadzire sve odvjetničke komore u državi.

Pravne baze podataka

Informacije su dostupne na internetskim stranicama Poveznica se otvara u novom prozoruAtenske odvjetničke komore, ali pristup je ograničen na članove pojedine komore.

Pravni savjetnici

U Grčkoj odvjetnici djeluju i kao pravni savjetnici (νομικοί σύμβουλοι)

Pravne baze podataka

Informacije su dostupne na internetskim stranicama Poveznica se otvara u novom prozoruAtenske odvjetničke komore, ali pristup je ograničen na članove pojedine komore.

Javni bilježnici

Javni bilježnici (συμβολαιογράφοι) neplaćeni su državni službenici čija je glavna dužnost sastavljanje i pohranjivanje pisanih pravnih preporuka te dokaznih dokumenata i izjava zainteresiranih strana kada takve dokumente zahtijeva zakon ili kada strane žele ovjeriti takve dokumente.

Javni bilježnici u Grčkoj nisu specijalizirani za određeno područje.

Prema Predsjedničkoj uredbi, postoji barem jedan javnobilježnički ured u sjedištu svakog općinskog građanskog suda (ειρηνοδικείο).

Ministarstvo pravosuđa odgovorno je za uvjete službe javnih bilježnika.

Postoji devet javnobilježničkih udruga (συμβολαιογραφικοί σύλλογοι) u Grčkoj koje djeluju u sjedištima prizivnih sudova (εφετεία).

Javnobilježničke udruge nadgleda Ministarstvo pravosuđa, transparentnosti i ljudskih prava.

Informacije o javnim bilježnicima dostupne su na internetskim stranicama Poveznica se otvara u novom prozoruGrčke udruge javnih bilježnika (Συντονιστική Επιτροπή Συμβολαιογραφικών Συλλόγων Ελλάδας) te na internetskim stranicama Europskog direktorija javnih bilježnika Poveznica se otvara u novom prozoruVijeća javnih bilježnika Europske unije (CNUE).

Druga pravna zanimanja

Sudski izvršitelji

Sudski izvršitelji (δικαστικοί επιμελητές) neplaćeni su državni službenici.

Odgovornosti sudskih izvršitelja su:

(a) urudžba sudskih i izvansudskih dokumenata;

(b) provedba ovršnih naloga u skladu s člankom 904. stavkom 2. Zakona o parničnom postupku, odnosno (a) konačnih presuda i odluka koje je donio grčki sud i objavio da su privremeno izvršne, (b) arbitražnih odluka, (c) zapisa grčkih sudova koji sadržavaju troškove nagodbe ili sudske troškove, (d) ovjerenih javnobilježničkih isprava, (e) platnih naloga koje su izdali grčki suci te „naloga za deložaciju”, (f) stranih akata proglašenih izvršnim te (g) naloga i akata koji su zakonski priznati kao izvršni te

(c) ostale dužnosti propisane zakonom.

Ministarstvo pravosuđa, transparentnosti i ljudskih prava odgovorno je za uvjete službe sudskih izvršitelja.

Postoji osam udruga sudskih izvršitelja (σύλλογοι δικαστικών επιμελητών) u Grčkoj.

Sudski službenici

Ministarstvo pravosuđa, transparentnosti i ljudskih prava odgovorno je za uvjete službe za zaposlenike grčkih sudova.

Sudski izvršiteljiPDF(378 Kb)en

SlužbeniciPDF(379 Kb)en

Ostale poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruAtenska odvjetnička komora

Poveznica se otvara u novom prozoruPirejska odvjetnička komora

Poveznica se otvara u novom prozoruMinistarstvo pravosuđa, transparentnosti i ljudskih prava

Poveznica se otvara u novom prozoruGrčka udruga javnih bilježnika

Poveznica se otvara u novom prozoruSolunska udruga javnih bilježnika

Posljednji put ažurirano: 02/07/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Pravna struka - Španjolska

U Španjolskoj pravnu struku mogu obavljati samo osobe s posebnom pravnom izobrazbom s obzirom na to da se bave primjenom prava

Suci i viši suci

Državni odvjetnici

Tajnici suda

Odvjetnici

Pravni savjetnici #n06

Javni bilježnici

Stručni referenti

Zakonski zastupnici

Savjetnici za radno pravo i socijalno osiguranje

Pravna struka – Uvod

U Španjolskoj pravnu struku mogu obavljati samo osobe s posebnom pravnom izobrazbom s obzirom na to da se bave primjenom prava.

Glavne pravne profesije u Španjolskoj su državni odvjetnici, suci i viši suci, odvjetnici, javni bilježnici, tajnici suda, stručni referenti za zemljišne knjige i poslovne registre te zakonski zastupnici.

Suci i viši suci (Jueces y Magistrados)

Organizacija

Pravda potječe od naroda i njome u ime kralja upravljaju suci i viši suci koji zajedno tvore sudbenu vlast. Oni su jedini koji imaju pravo obavljati sudbenu vlast donošenjem presuda i osiguravanjem njihova izvršenja.

Suci i viši suci neovisni su od ostalih tijela državne vlasti, a obvezuju ih jedino Ustav i zakon.

Pristup karijeri u sudstvu temelji se na načelima zasluge i sposobnosti za obavljanje sudačke funkcije, a postupkom odabira jamči se, uz objektivnost i transparentnost, jednak pristup za sve građane koji zadovoljavaju potrebne uvjete i imaju potrebne vještine te su sposobni i kvalificirani za obavljanje sudačke funkcije.

Organskim zakonom o sudbenoj vlasti utvrđuje se podjela sudačkih zanimanja u tri kategorije:

  • viši sudac Vrhovnog suda
  • viši sudac
  • sudac.

Najviše se mjesta raspisuje za suce, koji prema Organskom zakonu o sudbenoj vlasti moraju položiti državni pravosudni ispit i završiti program pravosudne škole.

Također, u manjem se broju u sudačku struku može ući preko kategorija višeg suca i višeg suca Vrhovnog suda.

Državno sudbeno vijeće imenuje više suce Vrhovnog suda. Oni moraju imati više od 15 godina iskustva, od čega 10 godina na mjestu višeg suca. Petina viših sudaca Vrhovnog suda pravnici su s odgovarajućim sposobnostima i 15 godina iskustva.

Dužnosti i zadaće

Sudovi imaju nadležnost samo u onim slučajevima u kojima im je ona dodijeljena Organskim ili nekim drugim zakonom.

Za više informacija o podjeli sudova pogledajte odjeljak „Sudovi u Španjolskoj”.

U izvršavanju sudbene vlasti suci i viši suci neovisni su o svim sudskim i upravnim tijelima sudbene vlasti.

Suci i viši suci snose kaznenu i građanskopravnu odgovornost u slučajevima i na način koji je propisan zakonom, a disciplinsku odgovornost u skladu s Organskim zakonom o sudbenoj vlasti.

Za više informacija posjetite web-mjesto Poveznica se otvara u novom prozoruDržavnog sudbenog vijeća.

Državni odvjetnici (Fiscales)

Organizacija

Španjolsko državno odvjetništvo ustavno je tijelo s vlastitom pravnom osobnošću koje ima funkcionalnu autonomiju unutar sudbene vlasti, a svoju zadaću obavlja preko vlastitih tijela u skladu s načelima jedinstva djelovanja i hijerarhijske podređenosti te je prije svega podložno načelima zakonitosti i nepristranosti.

Na vrhu tog tijela je glavni državni odvjetnik, koji predstavlja državno odvjetništvo na području cijele države. On je nadležan za izdavanje naloga i naputaka potrebnih za rad i unutarnje uređenje institucije te općenito za upravljanje državnim odvjetništvom i nadzor nad njim.

Državni su odvjetnici službenici koji se na temelju selekcijskog postupka biraju među diplomiranim pravnicima i doktorima prava. U sastavu su Španjolskog državnog odvjetništva i pojedinačnih državnih odvjetništava autonomnih zajednica.

Dužnosti i zadaće

U članku 124. španjolskog Ustava iz 1978. navodi se: „Ne dovodeći u pitanje uloge povjerene drugim tijelima, zadaća je Španjolskog državnog odvjetništva promicati funkcioniranje pravde u obranu zakonitosti prava građana i prava od javnog interesa predviđenih zakonom, po dužnosti i na zahtjev zainteresiranih strana, kao i osigurati neovisnost sudova te pred njima zastupati društveni interes”.

Dužnosti državnog odvjetnika su sljedeće:

  • osigurati da se sudska nadležnost provodi učinkovito u skladu sa zakonima i u njima predviđenim rokovima i uvjetima te da se, prema potrebi, poduzimaju odgovarajuće radnje, žalbeni postupci i druge mjere
  • sudjelovati u kaznenom postupku, tražeći od sudskog tijela donošenje odgovarajućih mjera predostrožnosti te provođenje istraga u svrhu pojašnjavanja činjeničnog stanja
  • sudjelovati u građanskim postupcima propisanima zakonom ako je ugrožen društveni interes ili interes maloljetnika, osoba s invaliditetom ili socijalno ugroženih osoba dok se ne osiguraju redovni mehanizmi zastupanja
  • obavljati dužnosti koje su mu povjerene posebnim propisima iz područja kaznene odgovornosti maloljetnika tako da njegovo djelovanje bude u korist maloljetnika.

Za više informacija posjetite web-mjesto Poveznica se otvara u novom prozoruDržavnog odvjetništva.

Tajnici suda (Letrados de la Administración de Justicia)

Organizacija

Tajnici suda više su pravno tijelo u okviru pravosudnog sustava. Oni su javni službenici podređeni Ministarstvu pravosuđa, koji svoje zadaće obavljaju u skladu s ovlastima.

Oni su diplomirani pravnici koji su nakon uspješnog prolaska selekcijskog postupka završili studijski program u Centru za pravne studije, za koji je također potrebno proći selekcijski postupak.

Tajnici suda hijerarhijski su ustrojeno tijelo koje je podređeno Ministarstvu pravosuđa i tajnicima na svakom od viših sudova (Secretarios de Gobierno) te ih obvezuju gotovo ista pravila o nekompatibilnosti i zabranama kao i suce.

Dužnosti i zadaće

U izvršavanju svojih dužnosti tajnici suda osiguravaju i nadziru provedbu svih odluka koje donesu suci ili sudovi u okviru njihove nadležnosti. Uvijek djeluju u skladu s načelom zakonitosti i nepristranosti, autonomije i neovisnosti u ovjeravanju sudskih akata, kao i s načelom jedinstva djelovanja i hijerarhijske podređenosti u obavljanju svih drugih zadaća koje su im povjerene zakonom.

Tajnici suda odgovorni su za dokumentiranje i sastavljanje spisa u koje unose sudske odluke. Nadležni su za pokretanje i organizaciju sudskih postupaka te za tehničko-proceduralna pitanja u vezi s organizacijom zaposlenika suda. Osim toga, surađuju s drugim tijelima i javnim upravama i izrađuju sudske statistike.

Za više informacija o osoblju španjolskih sudova pogledajte:

Organizacija pravne struke

Odvjetnici (Abogados)

Odvjetnička struka slobodna je i neovisna struka koja pruža usluge društvu, neovisna je o javnoj upravi te se obavlja u skladu sa slobodnim i poštenim tržišnim natjecanjem (članak 1. Općeg statuta odvjetničke struke u Španjolskoj).

Zadaća odvjetnika u suštini je usmjeravanje i obrana stranaka u svim vrstama sudskih postupaka, pravno savjetovanje te zastupanje klijenta ako za to po zakonu nisu nadležne druge struke.

Za obavljanje odvjetničke struke potrebno je:

  • imati španjolsko državljanstvo ili državljanstvo neke države članice Europske unije ili članice potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru od 2. svibnja 1992.
  • biti punoljetan i nemati zabranu obavljanja odvjetništva
  • biti kvalificirani odvjetnik ili diplomirani pravnik (u slučajevima koji nisu uređeni Zakonom 30/2006 od 30. listopada o obavljanju profesije odvjetnika i zakonskog zastupnika na sudu te povezanim provedbenim zakonodavstvom) ili posjedovati jednakovrijednu stranu diplomu priznatu u skladu s važećim propisima
  • biti član odvjetničke komore u mjestu jedinog ili glavnog profesionalnog domicila kako bi se djelatnost mogla obavljati na području cijele države.

Honorari se plaćaju za pružene usluge u obliku fiksne naknade, periodične naknade ili naknade po satu. Klijent i odvjetnik mogu slobodno dogovoriti iznos pod uvjetom da se poštuju profesionalna etika i pravila poštenog tržišnog natjecanja.

Za više informacija posjetite web-mjesto Poveznica se otvara u novom prozoruOpće vijeće španjolskih odvjetnika.

Pravne baze podataka

Je li pristup pravnim bazama podataka besplatan?

Da, pristup je besplatan.

Pravni savjetnici

Vidjeti pod „Odvjetnici”.

Javni bilježnici (Notarios)

Organizacija, dužnosti i zadaće

Javni bilježnik ima dvije neodvojive uloge: on je službenik i pravni stručnjak čija je glavna javna funkcija ovjeravanje pravnih poslova i drugih izvansudskih pismena; on sastavlja javne isprave na zahtjev stranaka te ih provjerava, tumači i usklađuje sa zakonodavstvom te izvješćuje o značaju i učincima dokumenta.

Budući da je javni bilježnik ovlašteni javni službenik, dokumenti koje je on ovjerio ili potvrdio (javnobilježnički akti, trgovački ugovori ili ovjerene preslike) imaju posebne sudske i izvansudske učinke, ovisno o vrsti pojedine javne isprave.

Svi aspekti javnobilježničke službe u Španjolskoj strogo su uređeni (imenovanje vrši ministar pravosuđa; zapošljavanje putem natječaja; ograničavanje broja radnih mjesta po regijama; naknada u skladu s tarifama koje utvrđuje vlada; umirovljenje; disciplinske mjere). Do promaknuća u javnobilježničkoj službi dolazi na temelju staža ili internih natječaja koje raspisuje Ministarstvo pravosuđa.

Samo diplomirani pravnici i osobe sa završenim preddiplomskim studijem prava mogu sudjelovati na natječaju za javnog bilježnika.

Javni bilježnici organizirani su u udruženja podijeljena prema autonomnim zajednicama, a glavno je tijelo Opće vijeće javnih bilježnika, kojemu je država povjerila određene dužnosti kontrole nad obavljanjem djelatnosti.

Hijerarhijski su izravno podređeni Ministarstvu pravosuđa preko Opće uprave za registre i javno bilježništvo, čija je uloga inspekcija i kontrola javnih bilježnika.

Za više informacija posjetite web-mjesto Španjolskog općeg vijeća javnih bilježnika (www.notariado.org).

Druge pravne struke

Stručni referenti (Registradores)

Zemljišne knjige, poslovni registri i registri pokretnina pravni su registri čija je svrha objava određenih prava, akata ili radnji s pravnim materijalnim učinkom prema svima (erga omnes), koji time uživaju legitimnost, ispravnost, točnost i cjelovitost. Nisu potrebna nikakva druga jamstva (vlasnički listovi, mjenična jamstva itd.) za jamčenje posjedovanja prava. Sustav je stoga puno sigurniji i ekonomičniji jer se plaća jednokratna naknada za upis, uz neposredne i trajne učinke.

Stručni referenti za zemljišne knjige, poslovne registre i registre pokretnina javni su službenici zaduženi za održavanje zemljišnih knjiga, poslovnih registara i registara pokretnina u Španjolskoj. Ujedno su i javni službenici i pravni stručnjaci: po profesionalnoj dužnosti i u okviru vlastitih nadležnosti vrše javne zadaće koje su im dodijeljene zakonom općenito, a osobito hipotekarnim, trgovačkim i upravnim pravom. S obzirom na to da su prema Zakonu o hipotekama javni službenici, uživaju prava koja su im dodijeljena na temelju upravnog prava.

Država uređuje način zapošljavanja u struci, broj radnih mjesta prema regijama, iznos naknada, disciplinske mjere i umirovljenje. Stručni referenti moraju biti diplomirani pravnici ili imati završen preddiplomski studij prava te moraju proći državni natječaj.

Naknade su utvrđene u skladu s tarifama, koje je odobrila vlada.

Stručni referenti za zemljišne knjige, poslovne registre i registre pokretnina udruženi su u Španjolsko nacionalno udruženje stručnih referenata, kojemu je država povjerila određene dužnosti kontrole nad obavljanjem djelatnosti.

Usto, hijerarhijski su podređeni Ministarstvu pravosuđa preko Opće uprave za registre i javno bilježništvo, čija je uloga inspekcija i kontrola registara.

Stručni referenti ocjenjuju dokumente predložene za upis u registre u njihovoj nadležnosti, savjetuju javnost o registrima, omogućuju javni pristup upisanim podacima i, prema potrebi, provjeravaju je li interes osoba koje traže podatke opravdan te štite osjetljive podatke.

Za više informacija posjetite web-mjesto Poveznica se otvara u novom prozoruŠpanjolskog udruženja stručnih refererenata za zemljišne knjige i poslovne registre.

Zakonski zastupnici (Procuradores)

Zakonski zastupnici zastupaju prava i interese stranaka pred sudovima na temelju ovlasti koje su im u tu svrhu dodijeljene te jamče autentičnost komunikacije između stranaka i sudova. Obavljaju i druge dužnosti koje su im povjerene kao suradnicima u pravosuđu.

Za obavljanje dužnosti potrebno je biti zakonski zastupnik ili kvalificirani zakonski zastupnik na sudu (u posljednjem slučaju primjenjuje se Zakon 34/2006 od 30. listopada o obavljanju profesije odvjetnika i zakonskog zastupnika na sudu), upisati se u Udruženje pravnih zastupnika, uplatiti polog te položiti zakletvu ili obećanje.

Zakonski zastupnici članovi su Udruženja zakonskih zastupnika čije Upravno vijeće nadzire obavljaju li svoje zadaće primjereno i učinkovito.

Svoje usluge naplaćuju na temelju tarifa koje je odobrilo Ministarstvo pravosuđa.

Za više informacija posjetite web-mjesto Poveznica se otvara u novom prozoruŠpanjolskog općeg vijeća zakonskih zastupnika.

Savjetnici za radno pravo i socijalno osiguranje (Graduados sociales)

Graduado social savjetnik je za radno pravo i socijalno osiguranje koji može sudjelovati u povezanim sudskim postupcima.

Ima pravo zastupanja na sudovima sve do višeg suda te na podnošenje žalbe. Za podnošenje žalbe Vrhovnom sudu potrebno je prisustvo odvjetnika.

U Španjolskoj djeluje više od 25 000 savjetnika za radno pravo i socijalno osiguranje koji pružaju usluge savjetovanja poduzećima i radnicima.

Druge poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruŠPANJOLSKO MINISTARSTVO PRAVOSUĐA

Poveznica se otvara u novom prozoruDRŽAVNO SUDBENO VIJEĆE ŠPANJOLSKE

Poveznica se otvara u novom prozoruŠPANJOLSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO

Poveznica se otvara u novom prozoruŠPANJOLSKO NACIONALNO UDRUŽENJE TAJNIKA SUDA

Poveznica se otvara u novom prozoruOPĆE VIJEĆE ŠPANJOLSKIH ODVJETNIKA

Poveznica se otvara u novom prozoruOPĆE VIJEĆE ZAKONSKIH ZASTUPNIKA ŠPANJOLSKE

Poveznica se otvara u novom prozoruOPĆE VIJEĆE JAVNIH BILJEŽNIKA ŠPANJOLSKE

Poveznica se otvara u novom prozoruŠPANJOLSKO UDRUŽENJE STRUČNIH REFERENATA ZA ZEMLJIŠNE KNJIGE I POSLOVNE REGISTRE

Poveznica se otvara u novom prozoruOPĆE VIJEĆE ŠPANJOLSKIH PROFESIONALNIH UDRUŽENJA SAVJETNIKA ZA RADNO PRAVO I SOCIJALNO OSIGURANJE

Posljednji put ažurirano: 12/03/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

Pravna struka - Francuska

Pravne profesije - uvod

Suci

Organizacija

Profesionalni suci (magistrats) u Francuskoj dijele se na zasjedajuće suce, koji sude u pravnim predmetima, i pravnike koji rade u uredu državnog odvjetnika (ministère public ili parquet). Zasjedajući suci često se nazivaju magistrats du siège, dok su „suci” koji rade za ured državnog odvjetnika poznati kao magistrats du parquet.

Zasjedajući suci odlučuju u sporovima koji dođu pred njih; ured državnog odvjetnika predstavlja interese društva u pravnim postupcima i pokreće progon radi osiguranja primjene prava. Pravila kojima se uređuje profesija suca određena su u Odluci (ordonnance) br. 58-1270 od 22. prosinca 1958. o donošenju organskog zakona (loi organique) o statusu sudstva. U različitim fazama u karijeri jednog suca može ga se imenovati zasjedajućim sucem ili u ured državnog odvjetnika. To je poznato kao načelo jedinstva sudstva (odjeljak 1.), odnosno načelo koje je ponovno potvrdilo Ustavno vijeće, posebno u odluci od 11. kolovoza 1993. Svi suci čine dio sudske vlasti, od koje se prema članku 66. Ustava traži zaštita sloboda pojedinaca. Ipak, postoje određene razlike u pravilima kojima su uređeni: zasjedajući suci nisu podložni uputama bilo koje više vlasti i uživaju sigurnost položaja jer im se ne može dati novi položaj bez njihova pristanka.

Većina sudaca zapošljava se na temelju natječaja. Kako bi mogli pristupiti prvom natječaju otvorenom za vježbenike, kandidati moraju imati diplomu kojom se potvrđuje da su imali najmanje četiri godine višeg obrazovanja, do razine magistra. Uspješni kandidati imenuju se pomoćnicima sudaca (auditeurs de justice) i svi tada prolaze kroz isto osposobljavanje, koje provodi Francuska nacionalna škola sudstva (École nationale de la magistrature – ENM). Postoje i kanali za izravan ulazak u sudstvo. Na kraju svojeg osposobljavanja u ENM-u, pomoćnici sudaca imenuju se u sud ili u ured uredbom (décret).

Osim svojih glavnih funkcija, predsjednici sudova i voditelji ureda imaju i upravne funkcije, na primjer u pogledu rasporeda rasprava.

1. siječnja 2009. bilo je 8 090 sudaca, od kojih je 7 769 služilo u sudovima ili uredu državnog odvjetnika.

Vrhovno vijeće sudstva

Vrhovno vijeće sudstva (Conseil supérieur de la magistrature – CSM) predviđeno je člankom 65. Ustava. Ustavnim zakonom od 23. lipnja 2008. promijenjeni su sastav Vijeća i njegove ovlasti u odnosu na imenovanja i određena pravila za predmete koje mu upućuju stranke. Predsjednik Republike sada više nije član CSM-a.

Odjelom Vijeća s nadležnošću nad zasjedajućim sucima predsjeda prvi predsjednik Kasacijskog suda. On uključuje i pet zasjedajućih sudaca, jednog pravnika iz ureda državnog odvjetnika, jednog člana Državnog vijeća kojeg imenuje Državno vijeće, jednog odvjetnika (avocat) i šest kvalificiranih osoba koje ne pripadaju zakonodavstvu, redovnim sudovima ili upravnim sudovima. Predsjednik Republike, predsjedatelj Donjeg doma (Assemblée nationale) i predsjedatelj Senata imenuju po dvije kvalificirane osobe.

Odjelom Vijeća s nadležnošću nad pravnicima ureda državnog odvjetnika predsjeda glavni državni odvjetnik (procureur général) pri Kasacijskom sudu. Uključuje i pet pravnika ureda državnog odvjetnika i jednog zasjedajućeg suca, zajedno s već navedenim članom Državnog vijeća, odvjetnikom i šest kvalificiranih osoba.

Odjel Vijeća s nadležnošću nad zasjedajućim sucima iznosi nominacije za mjesta zasjedajućih sudaca na Kasacijskom sudu, prvih predsjednika prizivnih sudova (cours d’appel) i predsjednika regionalnih sudova (tribunaux de grande instance). Drugi zasjedajući suci mogu se imenovati samo uz pristanak.

Taj odjel djeluje kao disciplinski odbor za zasjedajuće suce. U tom svojstvu uključuje zasjedajuće suce koji zasjedaju u odjelu Vijeća s nadležnošću za pravnike ureda državnog odvjetnika.

Odjel Vijeća s nadležnošću nad pravnicima ureda državnog odvjetnika daje svoje mišljenje o imenovanjima tih pravnika. Također daje svoje mišljenje o disciplinskim mjerama poduzetima u odnosu na te pravnike. U tom svojstvu, osim članova navedenih u članku 65. stavku 3., uključuje i pravnika iz ureda državnog odvjetnika koji sjedi u odjelu Vijeća s nadležnošću nad zasjedajućim sucima.

Ured državnog odvjetnika

Organizacija

Pravnici u uredu državnog odvjetnika moraju djelovati u interesu društva koje zastupaju tako što zahtijevaju provedbu prava.

Izuzev Ureda Glavnog državnog odvjetnika (procureur général) pri Kasacijskom sudu, koji je odvojen, francuski uredi državnih odvjetnika čine hijerarhijsku piramidu „pod nadležnošću ministra pravosuđaˮ. Člankom 30. Zakonika o kaznenom postupku predviđa se da ministar pravosuđa provodi politiku koju odredi vlada u pogledu javnih tužbi. Ministar treba osigurati da se ta politika provodi usklađeno diljem zemlje. U tu svrhu ministar može davati opće upute pravnicima u uredima državnih odvjetnika u pogledu javnih tužbi koje podnose.

Pri svakom regionalnom sudu postoji ured državnog odvjetnika koji vodi državni odvjetnik (procureur de la République) i sastavljen je od nekoliko pravnika koji su mu odgovorni. Državni odvjetnik upravlja uredom, raspoređuje zadatke i odjele između savjetnika državnog odvjetnika (procureurs adjoints), zamjenika državnog odvjetnika (vice‑procureurs) i pomoćnika državnog odvjetnika (substituts). Državni odvjetnik koji upravlja tim uredom pak djeluje pod nadzorom i vodstvom Glavnog državnog odvjetnika.

Unatoč toj hijerarhijskoj strukturi, ured državnog odvjetnika smatra se jedinstvenom jedinicom jer pomoćnik ne treba odobrenje nadređenog za djelovanje i sve njegove radnje obvezuju ured državnog odvjetnika kao cjelinu.

Uloga i funkcije

Funkcije ureda državnog odvjetnika uglavnom se odnose na provedbu kaznenog prava. Vodi istrage i sâm poduzima sve potrebne mjere za progon kaznenih djela ili se brine da se to učini. Ima diskrecijsko pravo odlučivati koje radnje treba poduzeti u kaznenim predmetima (npr. pokretanje preliminarne sudske istrage (ouverture d’une information judiciaire), upućivanje predmeta sudu (renvoi devant une juridiction de jugement) ili obustavu postupka (classement sans suite). Dužan je sudjelovati u sudskoj raspravi; državni odvjetnik koji se pojavi pred sudom može iznositi usmena očitovanja kako smatra najprikladnijim za pravilno suđenje (o činjenicama, osobinama optuženog i presudi). Ured državnog odvjetnika osigurava i izvršenje presude.

Ured državnog odvjetnika odgovoran je za zaštitu maloljetnika koji su ugroženi i ima određene građanske funkcije (u pogledu, na primjer, statusa pojedinaca u matičnim knjigama rođenih, vjenčanih i umrlih), upravne funkcije (npr. u pogledu ugostiteljskih objekata, periodičnog tiska ili izravnog marketinga) i komercijalne funkcije (npr. u pogledu nekih stečajnih postupaka).

Uloga i funkcije zasjedajućih sudaca objašnjene su na stranici o redovnim sudovima.

Suci s neprofesionalnim funkcijama (juges non professionnels)

Suci lokalnih sudova

Suci lokalnih sudova (juges de proximité) uvedeni su Zakonom o okviru i planu pravosudnog sustava (loi d’orientation et de justice) od 9. rujna 2002., dopunjenog Zakonom br. 2005-47 od 26. siječnja 2005. Imenuju se uredbom (décret), uz suglasnost Vrhovnog vijeća sudstva na razdoblje od sedam godina koje se ne može obnoviti. Uz nekoliko iznimaka, njihovi su uvjeti uređeni gore navedenom Odlukom (ordonnance) br. 58-1270 od 2. prosinca 1958.

Imaju neke funkcije sudaca redovnih sudova. U građanskim predmetima imaju nadležnost za suđenje u osobnim tužbama i tužbama za pokretnine do vrijednosti od 4 000 eura, osim za predmete za koje je nadležan okružni sud (tribunal d’instance). U kaznenim predmetima imaju nadležnost za suđenje u lakšim prijestupima u okviru prva četiri razreda prijestupa, kao prisjednici (assesseurs) na kaznenom sudu (tribunal correctionnel), koji se bavi srednjim prijestupima, i za odobravanje kazni o kojima se usuglase Državno vijeće i optuženi bez suđenja (composition pénale).

1. siječnja 2013. bila su 452 takva suca.

Članovi radnih sudova

Članovi radnih sudova (les conseillers prud’hommes) biraju se svakih pet godina. Biraju ih izborni kolegiji koji predstavljaju poslodavce i zaposlenike u poljoprivredi, industriji, trgovini, upravljanju i ostalim aktivnostima, razmjernim zastupanjem, u sustavu zatvorenih popisa bez podjele glasova ili preferenci za pojedinačne kandidate. Kandidati moraju biti francuski državljani, moraju imati 21 ili više godina i ne smiju biti osuđivani na bilo kakvu zabranu, diskvalifikaciju ili oduzimanje u pogledu svojih građanskih prava.

Svi radnici i poslodavci starosti 16 godina ili više koji se bave profesionalnom aktivnošću, koji imaju pripravnički ugovor ili koji su nedobrovoljno nezaposleni imaju pravo glasovanja.

Prisjednici u sudovima socijalne sigurnosti

Prisjednike u sudovima socijalne sigurnosti (tribunaux des affaires de la sécurité sociale) imenuje na tri godine prvi predsjednik prizivnog suda s nadležnošću u tom području, s popisa koji je konkretnom sudu podnio regionalni direktor za mlade, sport i socijalnu koheziju nakon nominacija najreprezentativnijih trgovinskih i profesionalnih organizacija.

Prisjednici u sudovima za nesposobnost

Prisjednike u sudovima za nesposobnost (tribunaux du contentieux de l’incapacité) imenuje na tri godine prvi predsjednik prizivnog suda s nadležnošću u tom području ili regionalni direktor za mlade, sport i socijalnu koheziju, s popisa koji se sastavljaju nakon nominacija koje podnose najreprezentativnije trgovinske i profesionalne organizacije.

Prisjednici u sudovima za maloljetnike

Prisjednike u sudovima za maloljetnike (tribunaux pour enfants) imenuje na četiri godine ministar pravosuđa. Moraju pokazati interes i sposobnosti u području dobrobiti djece; prisjednici na svakom sudu za maloljetnike biraju se s popisa kandidata koje podnosi prvi predsjednik prizivnog suda.

Prisjednici u sudovima za poljoprivredno zemljište

Prisjednici u sudovima za poljoprivredno zemljište (tribunaux paritaires des baux ruraux) sastoje se od jednakog broja vlasnika zemljišta koji nisu ujedno i posjednici i posjednika koji nisu ujedno i vlasnici zemljišta; njih biraju njihovi sučlanovi s popisa kandidata koje sastavlja odbor za pripremu izbornih popisa i finalizira prefekt departmana.

Suci trgovačkih sudova

Suci trgovačkih sudova (tribunaux de commerce), ponekad zvani juges consulaires, jesu dobrovoljni trgovci koje izaberu drugi trgovci.

Biraju se u izbornom postupku s dvije faze određenom u člancima L. 7231 – L 72314 i R. 7231 – R. 72331 Trgovačkog zakonika.

Glasači u drugoj fazi trenutačni su suci, bivši suci i delegati trgovaca. Delegati trgovaca (délégués consulaires) sami su trgovci koji se biraju na pet godina za jedinu svrhu biranja sudaca trgovačkih sudova.

Suci se biraju na početno razdoblje od dvije godine i potom na razdoblje od četiri godine. Sudac ne može služiti više od četiri mandata uzastopno. Sudac koji je služio četiri uzastopna mandata ne može se birati godinu dana nakon toga.

Izbori za popunjavanje slobodnih mjesta u trgovačkim sudovima održavaju se svake godine u prvoj polovici listopada.

Sudski tajnici

Sudski tajnik (greffier) specijalist je za pravni postupak. Tajnik pomaže sucu ili sucima pri sastavljanju sudskih dokumenata i odgovoran je, ako to propisi zahtijevaju, za provjeru i potvrdu vjerodostojnosti akata suda koji će inače biti ništavi.

Sudski tajnik usko surađuje sa sucem, pomažući u pripremi predmeta za raspravu i istražujući dokumentaciju. Tajnik može primati javnost i pružati javne informacije, a može i pružati profesionalno osposobljavanje u Nacionalnoj školi sudskih tajnika (École nationale des greffes).

Većina dužnosti sudskog tajnika obavlja se u različitim uredima sudova. Ovisno o veličini i strukturi suda, sudskom tajniku mogu se dati upravljačke odgovornosti kao voditelja ili zamjenika voditelja sudskog tajništva ili voditelja odjela.

Odvjetnici

Odvjetnici (avocats) su službenici suda i članovi neovisne samostalne profesije. Pravila kojima su uređeni uglavnom se nalaze u Zakonu (loi) br. 71-1130 od 31. prosinca 1971. o reformi određenih sudskih i pravnih profesija i Uredbi (décret) br. 911191 od 27. studenoga 1991. o strukturiranju profesije odvjetnika. Zakonom br. 90‑1259 od 31. prosinca 1990., kojim je izmijenjen Zakon iz 1971., sa svojim provedbenim uredbama, stvorena je nova profesija odvjetnika (avocat), spajajući postojeću profesiju odvjetnika (avocat) i pravnog savjetnika (conseil juridique).

U svojem svakodnevnom radu odvjetnici se savjetuju s klijentima i zastupaju ih.

Na temelju odjeljka 4(1) Zakona od 31. prosinca 1971. odvjetnici imaju gotovo monopol nad pomaganjem strankama i njihovim zastupanjem te zastupanjem pred sudovima, sudskim tijelima i disciplinskim sudovima svih vrsta.

Ne postoji nacionalno udruženje odvjetnika jer odvjetnici žele zadržati odgovarajuću reprezentativnost svih odvjetničkih udruga. Postoji 161 odvjetničko udruženje (barreaux) u Francuskoj i u prekomorskim francuskim teritorijima, pri čemu je svako pridruženo regionalnom sudu (tribunal de grande instance) i svakim predsjeda voditelj (bâtonnier) i upravlja vijeće udruženja (conseil de l’ordre); uloga je vijeća udruženja bavljenje svim pitanjima profesije u praksi, osiguranje da odvjetnici ispunjavaju svoje dužnosti i zaštita njihovih prava.

Nacionalno vijeće odvjetničkih udruženja (Conseil national des barreaux – CNB), uspostavljeno Zakonom od 31. prosinca 1990. (odjeljak 15.), tijelo je priznato kao tijelo od javne koristi (établissement d’utilité publique) i ima pravnu osobnost; odgovorno je za zastupanje pravne profesije u odnosima s javnim tijelima i osiguranje usklađenosti pravila i praksa profesije.

Nacionalno vijeće odvjetničkih udruženja ima web-mjesto kojime se svima omogućuje slobodan pristup informacijama o strukturi profesije, trenutnim pitanjima profesije i registru svih odvjetnika registriranih u francuskim odvjetničkim udruženjima. Većina većih udruženja ima svoja vlastita web-mjesta koja su besplatna i dostupna svima; njihove adrese nalaze se u registru odvjetničkih udruženja dostupnom na web-mjestu CNB-a.

Odvjetnici u dvama francuskim vrhovnim sudovima, Državnom vijeću i Kasacijskom sudu, čine posebnu profesiju: oni su javni službenici koje odlukom imenuje ministar pravosuđa, a kada se stranke moraju zastupati pred tim sudovima, oni jedini imaju zastupanja. Pravila kojima su uređeni određena su uglavnom u Odluci (ordonnance) od 10. rujna 1817. o uspostavi reda odvjetnika u Državnom vijeću i Kasacijskom sudu, Uredbi (décret) br. 91-1125 od 28. listopada 1991. o uvjetima za pristupanje profesiji i Uredbi (décret) br. 2002-76 od 11. siječnja 2002. o disciplinskim pravilima za tu profesiju.

Odlukom (ordonnance) od 10. lipnja 1814. određuje se broj odvjetnika u vrhovnim sudovima na šezdeset. Međutim, Uredbom (décret) od 22. travnja 2009. sada se dopušta ministru pravosuđa osnivanje novih odvjetničkih ureda u vrhovnim sudovima radi pravilnog suđenja, uzimajući posebno u obzir promjene u količini predmeta koji dolaze pred sudove.

Odvjetnici na vrhovnim sudovima čine posebno udruženje ili red, na čelu kojeg je predsjednik, kojemu pomaže vijeće udruženja od 11 članova. To je tijelo odgovorno za osiguranje profesionalne discipline i zastupa profesiju.

Web-mjesto Poveznica se otvara u novom prozoruReda odvjetnika pri Državnom vijeću i Kasacijskom sudu sadržava više podataka.

Postoji li baza podataka za ovo područje?

Postoji baza podataka koju vodi Nacionalno vijeće odvjetničkih udruženja, a kojom je obuhvaćen popis odvjetnika upisanih pri svakom odvjetničkom udruženju u Francuskoj.

Je li pristup tim informacijama besplatan?

Pristup bazi podataka na web-mjestu Poveznica se otvara u novom prozoruNacionalnog vijeća odvjetničkih udruženja besplatan je.

Javni bilježnici

Organizacija

Javni bilježnik (notaire) javni je pravni službenik imenovan odlukom (arrêté) ministra pravosuđa. Javni bilježnici, međutim, djeluju kao neovisna samostalna profesija. Pravila kojima se uređuje profesija određena su uglavnom Zakonom (loi) od 25. ventôse godine XI. (datirano prema francuskom republikanskom kalendaru); Odlukom (ordonnance) br. 45‑2590 od 2. studenoga 1945.; Uredbom (décret) br. 45-0117 od 19. prosinca 1945. o organizaciji profesije javnog bilježnika; Uredbom (décret) br. 73-609 od 5. lipnja 1973. o profesionalnom osposobljavanju i uvjetima za obavljanje profesije javnog bilježnika; i Uredbom (décret) br. 78-262 od 8. ožujka 1978. o javnobilježničkim tarifama.

Profesija je organizirana u komore javnih bilježnika na razini departmana i vijeća na regionalnoj razini koji su odgovorni za reguliranje i disciplinu javnih bilježnika na svojem području. U odnosima s nacionalnim tijelima profesiju zastupa Vrhovno vijeće javnih bilježnika (Conseil supérieur du notariat).

Osim svoje uloge u zastupanju profesije u odnosima s javnim tijelima, zadatak je Vrhovnog vijeća javnih bilježnika sprječavati i rješavati profesionalne sporove između javnih bilježnika koji ne pripadaju istom regionalnom vijeću. Poveznica se otvara u novom prozoruVrhovno vijeće javnih bilježnika ima besplatno web-mjesto na kojem su opisane glavne značajke profesije i koje sadržava registar javnih bilježnika i njihovih zborova i vijeća u departmanima i regijama.

Uloga i funkcije

Javni bilježnici ovlašteni su izdavati ovjerene dokumente, koji se potom smatraju ovršnim ispravama bez potrebe za sudskom potvrdom.

Imaju i zadatak savjetovanja pojedinaca i poduzeća, bez obzira na to je li to u vezi sa sastavljanjem službenih dokumenata, a uz svoju glavnu aktivnost mogu imati i ulogu u upravljanju imovinom i imovinskim transakcijama.

Druge pravne profesije

Sudski izvršitelji

Sudski izvršitelj (huissier de justice) javni je pravni službenik kojeg odlukom (arrêté) imenuje ministar pravosuđa. Sudski izvršitelji, međutim, djeluju kao neovisna samostalna profesija. Pravila kojima se uređuje ta profesija nalaze se uglavnom u Zakonu (loi) od 27. prosinca 1923., Odluci (ordonnance) br. 45-2592 od 2. studenoga 1945., Uredbi (décret) br. 56-222 od 29. veljače 1956. i Uredbi (décret) br. 75-770 od 14. kolovoza 1975.

Oni jedini smiju dostavljati sudske dokumente i izvršavati sudske naloge i ovršne naloge ili isprave. Osim toga, smiju na nalog suda ili zahtjev pojedinca sastavljali izvješća o službenim nalazima. Osim svoje glavne aktivnosti smiju djelovati i kao miritelji, upravitelji imovinom ili agenti osiguranja, pod uvjetom da najprije obavijeste regionalne zborove sudskih izvršitelja i glavnog državnog odvjetnika (procureur général) pri prizivnom sudu tog područja.

Za radnje koje poduzimaju u građanskim i trgovačkim stvarima u svojoj nadležnosti, sudski izvršitelji dobivaju novčanu naknadu prema fiksnim tarifama određenima u Uredbi (décret) br. 96-1080 od 12. prosinca 1996.

Profesiju zastupaju komore na razini departmana i regija u mjesnoj nadležnosti svakog prizivnog suda. Postoji nacionalna komora koja zastupa cijelu profesiju u odnosima s javnim tijelima i rješava sporove između komora i između sudskih izvršitelja koji ne pripadaju istoj regionalnoj komori. Poveznica se otvara u novom prozoruNacionalna komora sudskih izvršitelja ima besplatno web-mjesto na kojem su opisane glavne značajke profesije i koje sadržava registar sudskih izvršitelja.

Ostali službenici suda

Tajnici trgovačkih sudova (greffiers de tribunaux de commerce) javni su pravni službenici čiji je glavni zadatak pomaganje članovima trgovačkog suda tijekom rasprava i pomaganje predsjedniku suda u svim njegovim upravnim zadacima. Upravljaju sudskim registrom i brinu o tome da se registar trgovine i trgovačkih društava (registre du commerce et des sociétés – RCS) te sudski registar i spisi pravilno vode. Izdaju službene preslike i odgovorni su za stavljanje sudskog pečata, brinu o novcu položenom u registru, sastavljaju dokumente za registar i druge formalne dokumente u svojoj nadležnosti.

Profesija je uređena člancima od L.741-1 i dalje do R.741-1 Trgovačkog zakonika.

Profesiju u odnosima s javnim tijelima zastupa Nacionalno vijeće tajnika trgovačkih sudova (Conseil national des greffiers des tribunaux de commerce – CNGTC). To je tijelo priznato kao tijelo od javne koristi (établissement d’utilité publique) i ima pravnu osobnost; odgovorno je za zastupanje kolektivnih interesa profesije. Organizira početno i kasnije osposobljavanje sudskih tajnika i sudskog osoblja i profesionalne ispite i omogućuje pripravništvo te osigurava njegovu provedbu. Web-mjesto Poveznica se otvara u novom prozoruNacionalnog vijeća tajnika trgovačkih sudova sadržava više informacija o tim pitanjima.

Pravni savjetnici / pravnici u poduzećima

Profesija pravnih savjetnika (conseil juridique) spojena je s profesijom odvjetnika (avocat) Zakonom br. 90-1259 od 31. prosinca 1990.

Pravnici (juristes) koji nisu odvjetnici (avocats), nego rade za trgovačko društvo, nisu podložni nikakvim posebnim profesionalnim propisima.

Slične poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruPravne profesije

Posljednji put ažurirano: 27/09/2013

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Pravna struka - Hrvatska

Zaposlenici u pravosudnim tijelima

Zaposlenici pravosudnih tijela su pravosudni dužnosnici, državni službenici i namještenici.

Suci

Suci su pravosudni dužnosnici čija je dužnost stalna. Za suca može biti imenovana osoba koja je hrvatski državljanin.

Za suca općinskog, trgovačkog i upravnog suda može biti imenovana osoba koja je završila Državnu školu za pravosudne dužnosnike odnosno koja već obnaša pravosudnu dužnost.

Za suca županijskog suda može biti imenovana osoba koja radi kao pravosudni dužnosnik najmanje 10 godina.

Za suca Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja radi kao pravosudni dužnosnik najmanje 12 godina.

Za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja je najmanje 15 godina radila kao pravosudni dužnosnik, isto toliko godina bila odvjetnik, javni bilježnik, sveučilišni profesor pravnih znanosti koji ima položen pravosudni ispit i najmanje 15 godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita i ugledni pravnik s položenim pravosudnim ispitom i najmanje 20 godina radnog iskustva, koji se dokazao svojim stručnim radom na određenom pravnom području, kao i stručnim i znanstvenim radovima.

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o sudovima
Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o Državnom sudbenom vijeću
Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika

Sudsko osoblje

Broj sudskih službenika i namještenika za obavljanje stručnih, uredskih i tehničkih poslova određuje ministar pravosuđa.

Zapošljavanje državnih službenika i namještenika u sudu, obavljanje vježbeničke prakse, postupak i način te program polaganja državnog stručnog ispita, plaće i ostala prava, obveze i odgovornosti iz rada te odgovornost za povrede službene dužnosti uređuju se propisima o državnim službenicima i namještenicima i općim propisima o radu.

Radna mjesta u sudovima mogu se popunjavati samo uz odobrenje Ministarstva pravosuđa.

Kod prijama sudskih službenika i namještenika u sudove mora se voditi računa o zastupljenosti službenika i namještenika pripadnika nacionalnih manjina.

Propise o potrebnom stupnju obrazovanja sudskih službenika i namještenika, donosi ministar pravosuđa.

Sudski savjetnici, viši sudski savjetnici i viši sudski savjetnici - specijalisti

Sudski savjetnik može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava i položen pravosudni ispit.

Viši sudski savjetnik i sudski savjetnik u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava, položen pravosudni ispit i koja je radila najmanje dvije godine kao sudski ili državnoodvjetnički savjetnik, pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita najmanje pet godina.

Viši sudski savjetnik – specijalist može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava, položen pravosudni ispit, koja je radila najmanje četiri godine kao sudski ili državnoodvjetnički savjetnik, pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita najmanje osam godina.

Viši sudski savjetnik u Vrhovnom sudu može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava, položen pravosudni ispit, koja je najmanje četiri godine radila kao sudski ili državnoodvjetnički savjetnik, pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno osoba koja je najmanje osam godina nakon položenog pravosudnog ispita radila na drugim pravnim poslovima.

Viši sudski savjetnik – specijalist u Vrhovnom sudu može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava, položen pravosudni ispit, koja je najmanje šest godine radila kao sudski ili državnoodvjetnički savjetnik, pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno osoba koja je najmanje deset godina nakon položenog pravosudnog ispita radila na drugim pravnim poslovima.

Nadležnost za obavljanje poslova sudskih savjetnika i viših sudskih savjetnika

Sudski savjetnici, viši sudski savjetnici i viši sudski savjetnici – specijalisti sudjeluju u suđenju i ovlašteni su samostalno provoditi određene sudske postupke, ocjenjivati dokaze i utvrđivati činjenice. Na temelju provedenog postupka podnose sucu nacrt na temelju kojeg on donosi odluku te po ovlaštenju suca objavljuje tako donesenu odluku.

Sukladno važećim odredbama Zakona o sudovima sudski savjetnici, viši sudski savjetnici odnosno viši sudski savjetnici - specijalisti ovlašteni su na provođenje postupka i predlaganje nacrta odluka, i to kako slijedi:

  1. u parničnim postupcima u sporovima za isplatu novčane tražbine ili naknadu štete u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 100.000,00 kuna te u trgovačkim sporovima u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 500.000,00 kuna,
  2. u radnim sporovima proizašlim iz kolektivnih ugovora,
  3. u upravnim sporovima u kojima se odlučuje o tužbama u predmetima koji se rješavaju na temelju pravomoćne presude donesene u oglednom sporu, o tužbama protiv postupanja ili zbog propuštanja postupanja javnopravnog tijela i u upravnim sporovima u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 100.000,00 kuna,
  4. u ovršnim postupcima,
  5. u ostavinskim postupcima,
  6. u zemljišnoknjižnim postupcima,
  7. u prekršajnim postupcima,
  8. u izvanparničnim postupcima, osim u postupcima oduzimanja poslovne sposobnosti, razvrgnuća suvlasničke zajednice, uređenja međa i postupcima prema Obiteljskom zakonu,
  9. u registarskim postupcima,
  10. u skraćenim stečajnim postupcima,
  11. o troškovima sudskih postupaka.

Sudski savjetnici, viši sudski savjetnici odnosno viši sudski savjetnici – specijalisti ovlašteni su na postupanje i donošenje odluka u pojedinim postupcima kada je to propisano posebnim zakonima.

U drugostupanjskom postupku i postupku po izvanrednim pravnim lijekovima sudski savjetnici, viši sudski savjetnici i viši sudski savjetnici – specijalisti izvještavaju o stanju spisa i pripremaju nacrt odluke.

Sudački vježbenici

Ministarstvo pravosuđa određuje svake godine broj vježbeničkih mjesta u sudovima u skladu s raspoloživim financijskim sredstvima osiguranim u državnom proračunu.

Uvjeti i način primanja sudačkih vježbenika u sudove, kao i trajanje i način obavljanja vježbeničke prakse, uređuju se posebnim zakonom.

Stručni suradnici

Sud može imati i službenike sa završenim odgovarajućim stručnim studijem, završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem i propisanim radnim iskustvom defektološkog, sociološkog, pedagoškog, ekonomskog, knjigovodstveno-financijskog i drugog odgovarajućeg obrazovanja.

Stručni suradnici kao stručni pomoćnici pomažu sucu u radu u stvarima u kojima su potrebna stručna znanja.

Suci porotnici

Suci porotnici su građani Republike Hrvatske koji sudjeluju u suđenju u pojedinim postupcima i sudačku funkciju ne obavljaju kao redovito zanimanje, već kao članovi vijeća ravnopravno sa sucem odlučuju o pitanjima o kojima u kaznenom postupku treba donijeti odluku.

Za suca porotnika može biti imenovan punoljetni hrvatski državljanin dostojan obnašanja dužnosti suca porotnika.

Suci porotnici imenuju se na četiri godine i istekom toga roka mogu biti ponovno imenovani.

Suce porotnike općinskih i županijskih sudova imenuje županijska skupština odnosno Gradska skupština Grada Zagreba po pribavljenim prijedlozima općinskog, odnosno gradskog vijeća, sindikata, udruge poslodavaca i gospodarske komore.

Prije imenovanja sudaca porotnika mora se pribaviti mišljenje predsjednika odgovarajućeg suda o predloženim kandidatima.

Ravnatelj sudske uprave

Sud s više od 15 sudaca ima ravnatelja sudske uprave.

Ravnatelj sudske uprave pomaže predsjedniku suda u obavljanju poslova sudske uprave, a posebno:

  • obavlja stručne poslove u svezi s planiranjem i upravljanjem ljudskim potencijalima u sudu,
  • organizira rad sudskih službenika i namještenika te prati njihovu učinkovitost u radu,
  • prati i planira edukaciju sudskih službenika i namještenika,
  • vodi brigu o održavanju zgrade suda, radnih prostorija i opreme za rad te investicijskim ulaganjima,
  • organizira i koordinira izradu godišnjeg plana nabave sukladno zakonu i potrebama suda,
  • organizira provedbu postupaka javne nabave,
  • obavlja nadzor nad financijsko-materijalnim poslovanjem suda te obavljanjem uredskih i pomoćno-tehničkih poslova,
  • skrbi se i obavlja nadzor nad trošenjem proračunskih i vlastitih sredstava suda,
  • sudjeluje u izradi i provedbi projekata sudske uprave te nadzire njihovu provedbu,
  • skrbi se o pravodobnom i urednom vođenju statističkih podataka o radu suda,
  • surađuje s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u vezi s nabavom opreme i osiguranjem sredstava za pojedine aktivnosti suda,
  • obavlja druge poslove koje mu povjeri predsjednik suda.

Za svoj rad ravnatelj sudske uprave odgovara predsjedniku suda.

Za ravnatelja sudske uprave može biti primljena osoba koja ima završen integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava odnosno diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ekonomske struke i najmanje pet godina iskustva na odgovarajućim poslovima.

Glasnogovornik suda

Sud ima glasnogovornika suda. 
Glasnogovornik suda je sudac, sudski savjetnik ili osoba koju odredi predsjednik suda godišnjim rasporedom poslova.

Predsjednik županijskog suda može odrediti jednog suca tog suda kao glasnogovornika za županijski sud i općinske sudove s područja njegove nadležnosti. Glasnogovorniku se može odrediti zamjenik.

Glasnogovornik suda daje obavijesti o radu suda u skladu sa Zakonom o sudovima, Sudskim poslovnikom i Zakonom o pravu na pristup informacijama.

Državni odvjetnici

Za Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske može se imenovati osoba koja ispunjava opće i posebne uvjete za imenovanje za zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.

Županijski državni odvjetnik imenuje se iz reda državnih odvjetnika, zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, zamjenika u posebnom državnom odvjetništvu i zamjenika županijskog državnog odvjetnika, koji su najmanje dvije godine obnašali državnoodvjetničku dužnost zamjenika županijskog državnog odvjetnika.

Županijskog državnog odvjetnika, uz prethodno mišljenje Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, na prijedlog Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje Vijeće na vrijeme od četiri godine.

Općinski državni odvjetnik imenuje se iz reda državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika.

Općinskog državnog odvjetnika, uz prethodno mišljenje kolegija županijskog državnog odvjetništva i županijskog državnog odvjetnika, na prijedlog Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, imenuje Vijeće na vrijeme od četiri godine.

Zamjenici državnog odvjetnika

Zamjenici državnih odvjetnika imenuju se na način, pod uvjetima i u postupku u kojem se osigurava njihova stručnost, samostalnost i dostojnost za obnašanje državnoodvjetničke dužnosti.

Za zamjenika državnog odvjetnika može se imenovati hrvatski državljanin koji ima položen pravosudni ispit i ispunjava posebne uvjete propisane Zakonom o državnoodvjetničkom vijeću.

Za zamjenika općinskog državnog odvjetnika može se imenovati osoba koja je završila Državnu školu za pravosudne dužnosnike.

Za zamjenika županijskog državnog odvjetnika može se imenovati osoba koja je obnašala pravosudnu dužnost najmanje deset godina.

Za zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske može se imenovati osoba koja je kao dužnosnik u pravosudnim tijelima obnašala pravosudnu dužnost najmanje 15 godina ili isto toliko godina bila odvjetnik, javni bilježnik, sveučilišni profesor pravnih znanosti koji ima položen pravosudni ispit i najmanje 15 godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita odnosno ugledni pravnik s položenim pravosudnim ispitom i najmanje 20 godina radnog iskustva koji se dokazao svojim stručnim djelovanjem na određenom pravnom području, kao i stručnim i znanstvenim radovima.

Za imenovanje na dužnost zamjenika državnog odvjetnika u više državno odvjetništvo zamjenik državnog odvjetnika, osim uvjeta propisanih Zakonom, na zadnjem ocjenjivanju prije imenovanja mora biti ocijenjen najmanje ocjenom »uspješno obnaša dužnost«.

U državnom odvjetništvu imenuje se jedan ili više zamjenika državnog odvjetnika i svoju dužnost obavljaju stalno.

Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika moraju se ponašati tako da ne umanje svoj ugled i ugled državnog odvjetništva i ne dovedu u sumnju svoju nepristranost te samostalnost i neovisnost državnog odvjetništva.

Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika u obavljanju poslova zastupanja te u odnosima s državnim tijelima i pravnim osobama dužni su pridržavati se načela zakonitosti, stručnosti i nepristranosti, uz poštivanje rokova propisanih za pojedine postupke i pravila o prednosti u rješavanju predmeta.

Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika prilikom zastupanja na sudovima i upravnim tijelima dužni su poštovati i čuvati dostojanstvo tijela pred kojima postupaju, svoje osobno dostojanstvo i dostojanstvo državnog odvjetništva.

Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika dužni su zadržati za sebe podatke i druga saznanja do kojih su došli u obavljanju dužnosti i koji nisu propisom određeni kao službena tajna, a odnose se na privatni i obiteljski život stranaka i drugih osoba, ako to ne predstavlja kažnjivo djelo, te čuvati tajnost svih podataka nedostupnih javnosti.

Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika ne smiju pripadati nijednoj političkoj stranci niti se baviti političkom djelatnošću.

Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika ne smiju biti pozvani na odgovornost za izraženo pravno mišljenje u predmetu koji im je dodijeljen u rad, osim ako se radi o kršenju zakona koje je kažnjivo djelo.

Državnoodvjetnički savjetnici

Državnoodvjetnički savjetnici, viši državnoodvjetnički savjetnici i viši državnoodvjetnički savjetnici – specijalisti pomažu državnom odvjetniku ili njegovu zamjeniku u radu, izrađuju nacrte odluka, uzimaju na zapisnik prijave, podneske i izjave građana te obavljaju samostalno ili pod nadzorom i po uputama državnog odvjetnika ili njegova zamjenika druge stručne poslove predviđene zakonom i propisima donesenim na osnovi zakona.

U kaznenim odjelima državnih odvjetništava oni mogu zastupati optužni akt u postupku za kaznena djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina.

U građansko-upravnim odjelima državnih odvjetništava mogu zastupati pred sudovima, upravnim i drugim tijelima na temelju posebne punomoći nadležnoga državnog odvjetnika i to:

  • u općinskim državnim odvjetništvima u sporovima čija je vrijednost predmeta spora do 100.000,00 kuna,
  • u županijskim državnim odvjetništvima u sporovima čija vrijednost spora ne prelazi 500.000,00 kuna.

Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta

Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta je posebno državno odvjetništvo ustanovljeno za područje cijele Republike Hrvatske i specijalizirano za obavljanje poslova državnog odvjetništva u predmetima koruptivnih kaznenih djela i kaznenih djela organiziranog kriminaliteta.

Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta
Gajeva 30a
10 000 Zagreb

tel: +385 4591 874
fax: + 385 1 4591 878

e-mail: Poveznica se otvara u novom prozorutajnistvo@uskok.dorh.hr
Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta

Ravnatelj Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta

Radom USKOK-a upravlja Ravnatelj, a imenuje ga Glavni državni odvjetnik uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za poslove pravosuđa te mišljenje kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.. Ravnatelj se imenuje za vrijeme od četiri godine i može ponovno biti imenovan na tu dužnost.

Odvjetništvo - samostalna i neovisna služba

Odvjetništvo je neovisna i samostalna služba za pružanje pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interesa.

Odvjetnici

Odvjetnici smiju pružati sve oblike pravne pomoći.

Osobito smiju davati pravne savjete, sastavljati isprave (ugovore, oporuke, izjave i dr.), sastavljati tužbe, žalbe, prijedloge, zahtjeve, molbe, izvanredne pravne lijekove i druge podneske te zastupati stranke.

Odvjetničku djelatnost mogu obavljati samostalno, u zajedničkom uredu ili u odvjetničkom društvu, a ne smiju obavljati djelatnosti koje su nespojive s ugledom i neovisnošću odvjetnika.

Odvjetnik je dužan čuvati kao odvjetničku tajnu sve što mu je stranka povjerila ili što je u zastupanju stranke na drugi način saznao. Odvjetničku tajnu dužne su čuvati i druge osobe koje rade ili su radile u odvjetničkom uredu.

Odvjetnici imaju pravo na nagradu za svoj rad te na naknadu troškova u vezi s obavljenim radom sukladno tarifi koju utvrđuje i donosi Hrvatska odvjetnička komora uz suglasnost ministra pravosuđa.

Za obrane po službenoj dužnosti, visinu nagrade za rad odvjetnika utvrđuje Ministarstvo pravosuđa.

Branitelj okrivljenika pred županijskim sudom može biti samo odvjetnik, s time da u postupku za kazneno djelo za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora branitelj po službenoj dužnost ili na teret proračunskih sredstava može biti samo odvjetnik koji ima praksu od najmanje 8 godina kao odvjetnik ili kao dužnosnik u pravosudnom tijelu.

Odvjetnik je dužan stranci izdati račun nakon izvršene usluge. U slučaju otkaza ili opoziva punomoći odvjetnik je dužan izdati račun u roku od 30 dana od dana otkaza ili opoziva punomoći.

Odvjetnici se obvezatno udružuju u Hrvatsku odvjetničku komoru kao samostalnu i neovisnu organizaciju sa svojstvom pravne osobe. Hrvatska odvjetnička komora predstavlja odvjetništvo Republike Hrvatske kao cjelinu.

Pravo na obavljanje odvjetništva na teritoriju Republike Hrvatske stječe se upisom u imenik odvjetnika.

Hrvatska odvjetnička komora
Koturaška 53/II
10 000 Zagreb

tel: +385 1 6165 200
fax: +385 1 6170 686

Poveznica se otvara u novom prozoruhok-cba@hok-cba.hr
Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.hok-cba.hr/
Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o odvjetništvu

Javnobilježnička služba

Javni bilježnik

Javni bilježnik je osoba od javnoga povjerenja koju imenuje ministar pravosuđa na temelju provedenog natječaja Hrvatske javnobilježničke komore.

On je diplomirani pravnik s položenim pravosudnim, javnobilježničkim ispitom, potrebnim iskustvom te samostalan i neovisan nositelj javne službe i nepristrani povjerenik stranaka.

Ovlašten je:

  • sastavljati i izdavati javnobilježničke akte - javne isprave o pravnim poslovima i izjavama kojima se utemeljuju prava stranaka,
  • sastavljati i izdavati javnobilježničke zapisnike o pravnim radnjama koje je javni bilježnik obavio ili kojima je bio nazočan,
  • sastavljati i izdavati javnobilježničke potvrde o činjenicama koje je javni bilježnik posvjedočio,
  • primiti na čuvanje isprave, novac, vrijednosne papire i dragocjenosti radi njihove predaje drugim osobama ili nadležnim tijelima (javnobilježnički polog),
  • potvrda (solemnizacija) privatnih isprava,
  • provoditi radnje i donositi odluke kao sudski povjerenik u ostavinskim postupcima,
  • provoditi ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave,
  • zastupati stranke pred sudovima i drugim javnim tijelima, ali samo ako su te stvari u neposrednoj vezi s kojom njegovom ispravom.

Kako u ostavinskom postupku stranke ne mogu mijenjati nadležnost suda, tako stranke ne mogu birati javnog bilježnika kao povjerenika suda.

Kada javni bilježnik zastupa stranku pred sudom ili drugim javnim tijelom, tada on ima pravo i dužnost odvjetnika.

Javni bilježnik ne smije, bez valjana razloga uskratiti poduzimanje službenih radnji i dužan je čuvati kao tajnu ono što je saznao u obavljanju svoje službe.

Za obavljanje službenih radnji iz svog djelokruga javnom bilježniku pripada javnobilježnička nagrada i naknada troškova sukladno Pravilniku o privremenoj javnobilježničkoj tarifi, Pravilniku o visini nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda u ostavinskom postupku i Pravilniku o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku.

Javni bilježnici na području Republike Hrvatske obvezatno se udružuju u Hrvatsku javnobilježničku komoru.

Nadzor nad radom javnih bilježnika obavljaju Hrvatska javnobilježnička komora i Ministarstvo pravosuđa svaki iz svog djelokruga.

Nadzor nad radom javnog bilježnika kao sudskog povjerenika u ostavinskom postupku obavlja sud koji mu je povjerio posao.

Hrvatska javnobilježnička komora
Radnička cesta 34/II
10 000 Zagreb

tel: +385 1 4556 566
fax: +385 1 4551 544

e-mail: Poveznica se otvara u novom prozoruhjk@hjk.hr
Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.hjk.hr/Uredi
Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o javnom bilježništvu
Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o javnobilježničkim pristojbama

Pravosudna akademija

Pravosudna akademija je neovisna javna ustanova koja provodi početnu izobrazbu i osposobljavanje kandidata za samostalno, odgovorno i neovisno obnašanje pravosudne dužnosti, stručno obrazovanje vježbenika, savjetnika u pravosudnim tijelima i drugih službenika iz područja pravosuđa te kontinuirano usavršavanje pravosudnih dužnosnika. Akademijom rukovodi ravnatelj, a upravlja Upravno vijeće koje se sastoji od devet članova. Predavači na Pravosudnoj akademiji su osposobljene osobe iz redova sudaca i državnih odvjetnika te zamjenika držanih odvjetnika, sveučilišnih nastavnika, a prema potrebi i drugih zanimanja.

Pravosudna akademija razvija aktivnu međunarodnu suradnju i sudjeluje u projektima Europske unije kao korisnik ili dionik projekata. Ti projekti usmjereni su institucionalnom jačanju Akademije te profesionalnom razvoju njezinih ciljnih skupina.

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o Pravosudnoj akademiji

Državno sudbeno vijeće

Državno sudbeno vijeće je samostalno i neovisno tijelo koje osigurava samostalnost i neovisnost sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj. U skladu s Ustavom i zakonom samostalno odlučuje o imenovanju, napredovanju, premještaju, razrješenju i stegovnoj odgovornosti sudaca i predsjednika sudova, osim predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Državno sudbeno vijeće ima jedanaest članova, a čine ga sedam sudaca, dva sveučilišna profesora pravnih znanosti i dva saborska zastupnika od kojih je jedan iz redova oporbe.

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o Državnom sudbenom vijeću

Državnoodvjetničko vijeće

Državnoodvjetničko vijeće je samostalno i neovisno tijelo koje osigurava samostalnost i neovisnost državnog odvjetništva u Republici Hrvatskoj.

Posebno tijelo nadležno za imenovanje i razrješenje zamjenika državnih odvjetnika, imenovanje i razrješenje županijskih i općinskih državnih odvjetnika, vođenje postupka i odlučivanje o stegovnoj odgovornosti zamjenika državnih odvjetnika, premještaj zamjenika državnih odvjetnika, vođenje i kontrola imovinskih kartica državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika i obavljanje drugih poslova u skladu sa zakonom.

Sastoji se od 11 članova, a čine ga sedam zamjenika državnog odvjetnika, dva sveučilišniaprofesora pravnih znanosti i dva saborska zastupnika od kojih jedan iz redova oporbe.

Članovi Državnoodvjetničkog vijeća biraju se na razdoblje od četiri godine, s time da članom nitko ne može biti dva puta uzastopce.

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o Državnoodvjetničkom vijeću

Ustavni sud Republike Hrvatske

Osnivanje, ustrojstvo i djelokrug Ustavnog suda definirani su Ustavom Republike Hrvatske i Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. 
Ustavni sud Republike Hrvatske čini trinaest sudaca koje bira Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom glasova ukupnog broja zastupnika iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti, na način i u postupku propisanim ustavnim zakonom. Mandat suca Ustavnog suda traje osam godina, a produžuje se do stupanja na dužnost novog suca u slučaju da do njegova isteka novi sudac nije izabran ili nije stupio na dužnost, a iznimno najdulje do šest mjeseci. Postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske i predlaganja za izbor Hrvatskom saboru provodi odbor Hrvatskoga sabora nadležan za Ustav. Ustavni sud Republike Hrvatske bira predsjednika suda na vrijeme od četiri godine. 
Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu RH uređuju se uvjeti i postupak za izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske, prestanak njihove dužnosti, uvjeti i rokovi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, postupak i pravno djelovanje njegovih odluka, zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom i druga pitanja važna za izvršenje dužnosti i rad Ustavnog suda. 
Ustavni sud jamči poštivanje i primjenu Ustava Republike Hrvatske i svoje djelovanje temelji na odredbama Ustava Republike Hrvatske i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. 
Ustavni sud je neovisan o svim tijelima državne vlasti te samostalno raspoređuje sredstva utvrđena u državnom proračunu, u skladu sa svojim godišnjim proračunom i zakonom radi funkcioniranja djelatnosti Ustavnog suda. Unutarnje ustrojstvo Ustavnog suda uređuje se Poslovnikom Ustavnog suda Republike Hrvatske. Djelovanje Ustavnog suda je javno te suci Ustavnog suda imaju imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom saboru.

Ustavni sud RH
Trg Svetoga Marka 4
10000 Zagreb

Tel: +385 1 640 02 50
Fax: +385 1 455 10 55

e-mail: Poveznica se otvara u novom prozoruUstavni_sud@usud.hr
Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.usud.hr/

Posljednji put ažurirano: 05/06/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

Pravna struka - Italija

Na ovoj se stranici nalazi pregled pravne struke u Italiji.

Pravna struka - uvod

Glavne su pravne struke u Italiji magistrato (uključujući funkcije suca (giudice) i pravnog službenika državnog odvjetništva (ministero pubblico)) te odvjetnik i javni bilježnik.

Suci i državno odvjetništvo

Sustav na temelju kojeg suci i javni službenici državnog odvjetništva vrše svoje pravosudne funkcije određen je Ustavom.

Suci

Pravda se provodi u ime naroda. Suci su podložni samo zakonu. (Članak 101. Ustava).

Sustav na temelju kojeg suci vrše pravosudne funkcije utvrđen je i reguliran zakonima o pravosudnom sustavu.

Nije dopušteno osnivanje „izvanrednih” ili „posebnih” sudova, samo posebnih komora u sastavu redovnih sudova. Zakonom je propisano na koji način i kada javnost može izravno sudjelovati u provođenju pravde.

Pristup pravosuđu moguć je putem javnih natječaja. No počasni suci mogu biti postavljeni da vrše sve funkcije određenog redovnog suca.

Autonomija i neovisnost

Pravosuđe je autonomno tijelo, neovisno od bilo koje druge grane vlasti (članak 104. Ustava).

Tu neovisnost potvrđuje Više pravosudno vijeće (Consiglio Superiore della Magistratura), samoupravno tijelo koje je odgovorno za imenovanje sudaca, podjelu zadataka i premještaje, promaknuća i disciplinske mjere (članak 105. Ustava).

Jedina razlika između sudaca priroda je njihova posla.

Njihovo imenovanje je stalno te se suci ne smiju razriješiti ili suspendirati bez odluke talijanskog vrhovnog sudbenog vijeća (Consiglio Superiore della Magistratura) prema zakonima o pravosuđu i s jamstvima koja se nalaze u tim zakonima ili uz odobrenje dotičnog suca.

Zakonski službenici u odvjetništvu

Organizacija

Ustavom se utvrđuju i načela neovisnosti i autonomije državnog odvjetništva (članak 107.).

Člankom 112. utvrđuju se načela obveznog kaznenog progona zločina: nakon obavještavanja nadležnog javnog tužitelja o kaznenom djelu, potrebno je provesti istrage te njihove rezultate dostaviti sucu na procjenu, uz relevantna pitanja. Obvezom pokretanja kaznenog postupka pomaže se osigurati neovisnost državnog odvjetništva u provođenju poslova te podržava jednakost svih ljudi pred zakonom.

Uredi javnog odvjetništva nalaze se u sklopu Kasacijskog suda, drugostupanjskih sudova, redovnih sudova i sudova za maloljetnike.

Uloga i obveze

Odvjetništvo se bavi svim kaznenim postupcima i djeluje u ime države. Uredi odvjetništva sudjeluju u građanskim postupcima ako je to predviđeno zakonom (npr. u određenim obiteljskim sporovima, slučajevima koji uključuju osobe koje nemaju pravnu sposobnost itd.).

Organizacija pravne struke: odvjetnici i javni bilježnici

Odvjetnici

Odvjetnik je neovisni stručnjak koji predstavlja svoje stranke, koje mogu biti pojedinci, poduzeće ili vladino tijelo, pred građanskim, kaznenim ili upravnim sudom te im pruža pomoć.

Odvjetnik brani stranke na temelju ugovora o zastupanju i nakon isplate naknade.

U sklopu svakog suda nalazi se vijeće koje se sastoji od lokalnih odvjetnika (Consiglio dell'ordine).

Na državnoj razini nalazi se Državno odvjetničko vijeće (Consiglio Nazionale Forense).

Zakonom br. 247 od 31. prosinca 2012. donose se novi propisi koji reguliraju odvjetništvo.

Javni bilježnici

Javni je bilježnik Poveznica se otvara u novom prozoruslobodni profesionalac koji vrši Poveznica se otvara u novom prozorujavnu funkciju: njegova je uloga provjera autentičnosti dokumenata koji se potpisuju u njegovoj prisutnosti.

Javno bilježništvo kao struka regulirano je Zakonom br. 89 od 16. veljače 1913. o pravilima koja reguliraju javno bilježništvo i arhive javnih bilježnika.

Državno je tijelo Državno vijeće javnih bilježnika (Consiglio Nazionale del Notariato).

Posljednji put ažurirano: 02/10/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

Pravna struka - Latvija

U ovom odjeljku predstavljena su različita pravna zanimanja u Latviji.

Tužitelji

Organizacija

Poveznica se otvara u novom prozoruUred javnog tužitelja (Prokuratūra) jedinstveno je centralizirano pravosudno tijelo organizirano kao trodiobni sustav. Na čelu ureda je glavni državni tužitelj (ģenerālprokurors). On reagira na povrede zakona i osigurava da se o predmetima povezanima s takvim povredama odlučuje u skladu sa zakonom. Ured javnog tužitelja sastoji se od sljedećih tijela:

  1. ureda glavnog državnog tužitelja (Ģenerālprokuratūra);
  2. ureda regionalnih javnih tužitelja (tiesu apgabalu prokuratūras);
  3. ureda okružnih ili općinskih javnih tužitelja (rajona vai republikas pilsētu prokuratūras) i
  4. ureda specijaliziranih javnih tužitelja (specializētas prokuratūras).

Glavni državni tužitelj može, ako je potrebno, osnovati ured specijaliziranog javnog tužitelja za određeno područje s istim statusom kao ured okružnog ili regionalnog javnog tužitelja. Trenutačno postoji pet ureda specijaliziranih javnih tužitelja u Latviji:

  • ured specijaliziranog javnog tužitelja za organizirani kriminal i ostala područja (Organizētās noziedzības un citu nozaru specializētā prokuratūra);
  • ured specijaliziranog javnog tužitelja za više područja (Specializētā vairāku nozaru prokuratūra);
  • ured javnog tužitelja za cestovni promet u Rigi (Rīgas autotransporta prokuratūra);
  • ured javnog tužitelja za istraživanje financijskih i gospodarskih kaznenih djela (Finanšu un ekonomisko noziegumu izmeklēšanas prokuratūra) i
  • ured javnog tužitelja za istraživanje kaznenih djela povezanih s ilegalnom prodajom narkotika (Narkotiku nelegālas aprites noziegumu izmeklēšanas prokuratūra).

Ured glavnog državnog tužitelja može nadgledati i rad javnih tijela koja, iako ne djeluju kao tužitelji, pomažu u obavljanju određenih zadataka u okviru kaznenih postupaka koji su u njihovoj nadležnosti. Glavni državni tužitelj osniva, reorganizira i raspušta ta tijela. Glavni državni tužitelj utvrđuje i strukturu i broj zaposlenika u tim tijelima u skladu sa sredstvima dodijeljenima iz državnog proračuna. Dosada je osnovano samo jedno takvo tijelo:Poveznica se otvara u novom prozoruSlužba za sprečavanje pranja novca (Noziedzīgi iegūtu līdzekļu legalizācijas novēršanas dienests).

Uredi javnih tužitelja dio su sudstva. To znači da djeluju neovisno o zakonodavnim i izvršnim tijelima. Saeima (latvijski parlament), kabinet ministara i predsjednik mogu uputiti ured javnog tužitelja da utvrdi činjenice koje se odnose na kršenje prava te primaju obrazloženja iz ureda glavnog državnog tužitelja. Međutim, oni se ne mogu miješati u rad ureda javnog tužitelja čak i kada istražuje kršenja prava od velike nacionalne važnosti.

Javni tužitelji mogu osporiti zakonodavstvo koje donose kabinet ministara i javna tijela koje nije u skladu s nacionalnim pravom. Glavni državni tužitelj i državni tužitelji iz Ureda glavnog državnog tužitelja mogu prisustvovati sjednicama kabineta ministara i izraziti mišljenje o stvarima o kojima se raspravlja.

Uloge i dužnosti

Zadaci ureda javnog tužitelja u okviru sudskog istražnog postupka određeni su člankom 2. Poveznica se otvara u novom prozoruZakona o uredu javnog tužitelja.

Ured javnog tužitelja:

  1. nadzire istražne terenske radnje istražnih i ostalih tijela;
  2. organizira, vodi i provodi sudski istražni postupak te istražnim tijelima daje upute o provođenju kaznenih istraga;
  3. pokreće i provodi kaznene progone;
  4. štiti prava i zakonske interese osoba i države;
  5. u slučajevima propisanima zakonom, predaje dokument kojim se pokreće postupak na sudu ili podnosi prijava.

Prema članku 36. stavku 1. Poveznica se otvara u novom prozoruZakona o kaznenom postupku , javni tužitelj u ime države nadzire i provodi istrage, podiže optužnice, pobija optužbe i obavlja ostale funkcije u kaznenim postupcima.

Nadzorni tužitelj

Nadzorni tužitelj nadzire istragu određenog kaznenog djela i može:

  1. promijeniti odluke službene osobe koja provodi postupak ili članova istražnog tima;
  2. zatražiti da osoba neposredno nadređena istražitelju zamijeni službenu osobu koja vodi postupak ili izmijeniti sastav istražnog tima u slučaju nepostupanja u skladu s uputama ili kršenja postupka koje ugrožava tijek kaznenog postupka;
  3. razmatrati žalbe protiv djelovanja ili odluke službene osobe koja je pokrenula postupak ili člana istražnog tima, neposredne nadređene osobe istražitelja ili osobe koja obavlja zadatke u vezi s postupkom;
  4. donositi odluke kojima se pokreću kazneni postupci ili se predmet upućuje drugom istražnom tijelu;
  5. provesti mjere povezane s postupkom nakon obavješćivanja službene osobe koja provodi postupak.

Službena osoba koja provodi postupak

Nadzorni tužitelj (ili drugi tužitelj, prema uputi višeg tužitelja) može postati službena osoba koja provodi postupak (procesa virzītājs). Postupak obuhvaća preuzimanje provođenja kaznenog postupka i odlučivanje o tome treba li ili ne pokrenuti kazneni progon. U iznimnim okolnostima glavni državni tužitelj, odjel za kazneno pravo ureda glavnog državnog tužitelja ili glavni tužitelj regionalnog suda može imenovati javnog tužitelja službenom osobom koja provodi postupak u istražnoj fazi.

Kao službena osoba koja provodi postupak, tužitelj može:

  1. postići sporazum s optuženikom u vezi s priznavanjem krivnje;
  2. odlučiti kazneni predmet uputiti na sud;
  3. prezentirati predmet tužiteljstvu prema posebnom postupku;
  4. prekinuti kazneni postupak na temelju opravdanih razloga.

Službena osoba koja vodi postupak može donijeti sve postupovne odluke i provesti sve postupovne mjere ili ih uputiti članu istražnog tima ili osobi koja izvršava ostale zadatke u vezi s postupkom.

Viši tužitelj

U skladu sa zakonom viši tužitelj provjerava obavlja li javni tužitelj dužnosti koje su mu dodijeljene te odlučuje o tužbama i kaznama u odnosu na odluke i mjere nadzornog tužitelja i tužitelja/službene osobe koja vodi postupak. Viši tužitelj može, na primjer, odlučiti o prijedlogu nadzornog tužitelja o izmjeni osobe neposredno nadređene istražitelju ili istražnog tijela ili o opravdanosti te zakonitosti odbacivanja optužnice.

Viši tužitelj može:

  1. promijeniti odluku istražitelja, člana istražnog tima ili nižeg tužitelja;
  2. imenovati ili zamijeniti nadzornog tužitelja ili tužitelja/službenu osobu koja vodi postupak ako nadzor i progon nisu u potpunosti zajamčeni, ili samostalno preuzeti odgovornost;
  3. osnovati istražni tim ako količina posla ugrožava dovršetak kaznenog postupka u razumnom roku;
  4. zatražiti da se druga neposredno nadređena osoba imenuje istražiteljem ili dodijeliti kaznenu istragu drugom istražnom tijelu.

Odlukom višeg tužitelja, tužitelj se može uključiti u istražni tim; službenik koji vodi postupak može od tužitelja tražiti da provede jedan ili više zadataka u vezi s postupkom.

Suci

Organizacija

Ustavni temelj za pravosuđe članci su od 82. do 86. Poveznica se otvara u novom prozoruUstava u skladu s kojim presude izriču isključivo sudovi. Suci su neovisni i djeluju u skladu sa zakonom. Sudstvo je uređeno Poveznica se otvara u novom prozoruZakonom o sudskim ovlastima. Prema latvijskim zakonima i propisima, suci su nacionalni javni službenici.

Javna tijela, društvene i političke organizacije te ostale pravne i fizičke osobe moraju poštovati neovisnost sudova i imunitet sudaca. Nitko nema pravo zatražiti od suca da pruži objašnjenja o razmatranju određenog predmeta niti se ima pravo miješati u sudovanje, neovisno o svrsi prema kojoj je tako nešto učinjeno. Pri ispunjavanju svojih odgovornosti u odnosu na sudovanje, sudac je nepovrediv. Sudska funkcija ne može se obavljati ako je sudac član političke stranke ili druge političke organizacije.

Uloga i dužnosti

Sučeva je dužnost suditi u građanskim, upravnim i kaznenim predmetima u skladu sa zakonom.

U građanskim predmetima suci razmatraju sporove o zaštiti građanskih, radnih, obiteljskih te ostalih prava fizičkih i pravnih osoba i zakonitih interesa te o njima odlučuju.

U kaznenim predmetima suci razmatraju optužnice podignute protiv osoba i odlučuju o valjanosti tih optužnica. Suci mogu osloboditi nedužnu osobu ili osobu proglasiti krivom za kazneni prekršaj ili joj dosuditi kaznu.

U upravnim slučajevima suci provode nadzor nad zakonitošću postupaka izvršnog tijela (upravni akti koje izdaju ili postupanje koje usvoje) i razmatraju sporove koji proizlaze iz odnosa uređenih javnim pravom. Suci razjašnjavaju zakonska prava i obveze pojedinaca prema javnom pravu. U slučajevima povrede upravnih postupaka, suci sude o predmetima koji se odnose na počinjenje povrede upravnih postupaka i o njima odlučuju.

Profesionalne obveze sudaca obuhvaćaju sve obveze sudaca i sudova prema postupovnom pravu.

Pravne baze podataka

Sudstvo ima vlastiti Poveznica se otvara u novom prozoruportal nacionalnih sudova čiji je sadržaj trenutačno dostupan samo na latvijskome jeziku. Sadržava informacije o latvijskome sustavu sudova, popis latvijskih sudova i sudaca, sudske statističke podatke, kratak opis postupaka primjenjivih u različitim sudskim postupcima ističući njihove glavne karakteristike i razlike te informacije o tome kako predmet pokrenuti pred sudom. Omogućuje pristup izboru tematskih sudskih presuda, rasporedu sudskih rasprava i ostalim informacijama.

Unošenjem referentnog broja slučaja ili sudskog poziva u odjeljku za e-usluge portala(epakalpojumi), informacije se mogu dobiti o tijeku sudskog postupka, sudu na kojem se postupak vodi i na kojoj razini, rasporedu zakazanih sudskih rasprava, izrečenim odlukama i prigovorima koji su uloženi u predmetu te o ishodu postupka.

Sudska izvješća objavljuju se na stranicama Poveznica se otvara u novom prozorusudske uprave.

Informacije o trenutačnim političkim pitanjima povezanima sa sudstvom objavljuju se na stranicamaPoveznica se otvara u novom prozoruMinistarstva pravosuđa.

Elektroničke informacije o Vrhovnom sudu i njegovim aktivnostima dostupne su i na web-mjestu Poveznica se otvara u novom prozoruVrhovnog suda .

Svi ti portali dostupni su i na engleskome jeziku.

Organizacija pravne struke: odvjetnici

Odvjetnici

Odvjetnici se smatraju službenicima suda. Oni su neovisni pravnici koji:

  • rade na slučajevima na svim sudovima i u sudskim istražnim postupcima ako tako odluče stranke u sporu, optuženici ili druge zainteresirane stranke (njihovi klijenti) te u njihovo ime, a u određenim slučajevima predviđenima Poveznica se otvara u novom prozoruzakonom, u ime predsjednika Vrhovnog suda, načelnika sudskog istražnog tijela ili Latvijskog vijeća ovlaštenih odvjetnika (Latvijas zvērinātu advokātu padome);
  • daju pravne savjete;
  • sastavljaju pravne spise;
  • pružaju ostale oblike pravne pomoći.

U Latviji sljedeće osobe mogu biti odvjetnici, pod određenim uvjetima:

  1. ovlašteni odvjetnici (zvērināti advokāti);
  2. asistenti ovlaštenih odvjetnika (zvērinātu advokātu palīgi);
  3. građani država članica Europske unije koji su kvalificirani za obavljanje odvjetničke prakse u bilo kojoj od država članica Europske unije;
  4. strani odvjetnici osim odvjetnika iz država članica EU-a koji mogu raditi u Latviji u skladu s međunarodnim sporazumima o pravnoj pomoći koji su obvezujući za Latviju.

Svi ovlašteni odvjetnici u Latviji neovisni su članovi pravne struke koji su se okupili u neovisno profesionalno nacionalno tijelo, Latvijsko udruženje odvjetnika (Latvijas Zvērinātu advokātu kolēģija). Tijela koja su članovi Latvijskog udruženja odvjetnika su opća skupština ovlaštenih odvjetnika, Latvijsko vijeće ovlaštenih odvjetnika, Revizorski odbor i Disciplinski odbor.

Pravne baze podataka

Informacije o aktivnostima Latvijskog udruženja odvjetnika i Latvijskog vijeća ovlaštenih odvjetnika , zakonima i propisima o odvjetnicima te o sudovima u kojima obavljaju djelatnost (i kontaktne podatke) te informacije o ostalim pitanjima koje se tiču pravne struke u Latviji mogu se pronaći na web-mjestu Poveznica se otvara u novom prozoruLatvijskog vijeća ovlaštenih odvjetnika.

Javni bilježnici

Organizacija

Ovlašteni javni bilježnici (zvērināti notāri) nadziru javnobilježničke poslove pod nadzorom sudova u skladu s postupcima propisanima Poveznica se otvara u novom prozoruzakonom. Latvijski ovlašteni javni bilježnici smatraju se službenicima suda koji ispunjavaju obveze utvrđene zakonom koje su povezane s izvršavanjem javnih ovlasti.

Prema Poveznica se otvara u novom prozoruZakonu o javnim bilježnicima javni bilježnici ovlašteni su:

  • sastavljati javnobilježničke isprave;
  • davati javnobilježničke ovjere;
  • primati novac, vrijednosne papire i dokumente na čuvanje;
  • primati predmete koji se obvezno trebaju predati na čuvanje;
  • izvršavati odluke o nasljedstvu;
  • sastavljati prijedloge za razdiobu imovine u slučajevima propisno predviđenima zakonom;
  • voditi razvode (pod uvjetom da su se oba supružnika složila u pisanom obliku da ne postoji neriješeni spor);
  • baviti se djelatnostima koje su predviđene drugim zakonima.

Svi ovlašteni javni bilježnici pravne su struke. Međutim, pri izvršavanju svoje dužnosti, svi javni bilježnici smatraju se javnim službenicima. Ovlašteni javni bilježnici službenici su suda koji rade na regionalnim sudovima i ispunjavaju svoje obveze utvrđene zakonima. U svojem radu, ovlašteni javni bilježnici financijski su neovisni, a njihove tarife određuje vlada.

Svi latvijski javni bilježnici okupljeni su u Udrugu latvijskih ovlaštenih javnih bilježnika (Latvijas Zvērinātu notāru kolēģija), neovisno nacionalno profesionalno tijelo za ovlaštene javne bilježnike. Latvijsko vijeće ovlaštenih javnih bilježnika (Latvijas Zvērinātu notāru padome) predstavničko je i nadzorno tijelo za ovlaštene javne bilježnike te upravno i izvršno tijelo za Udrugu latvijskih ovlaštenih javnih bilježnika. Zadaci Vijeća utvrđeni su u članku 230. Zakona o javnim bilježnicima.

Pravne baze podataka

Podaci o djelatnostima i broju ovlaštenih javnih bilježnika, lokacijama njihovih ureda i ostalim pitanjima u vezi sa sustavom javnog bilježništva u Latviji mogu se pronaći na službenom web-mjestu latvijskih Poveznica se otvara u novom prozoruovlaštenih javnih bilježnika.

Ostala pravna zanimanja

Ovlašteni sudski izvršitelji

Ovlašteni sudski izvršitelji (Zvērināti tiesu izpildītāji) sudski su službenici. Ovlašteni sudski izvršitelji pripadaju regionalnim sudovima, provode odluke sudskih i ostalih institucija te provode postupke propisane drugim zakonima.

Ovlašteni sudski izvršitelji pravne su struke, ali pri provođenju postupaka ovlaštenih sudskih izvršitelja smatraju se jednakovrijednima javnim službenicima. Ovlašteni sudski izvršitelji provode svoje dužnosti neovisno i u skladu sa zakonom. Zahtjevi i nalozi koje izdaju ovlašteni sudski izvršitelji pri provođenju sudskih presuda i ostalih presuda pravovaljani su u Latviji.

Ovlašteni sudski izvršitelji obavljaju svoje dužnosti u mjesnoj nadležnosti regionalnog suda kojem pripadaju. Broj ovlaštenih sudskih izvršitelja, njihova imenovanja, ovlasti i granice nadležnosti utvrđuje vlada.

Pri provođenju svojih dužnosti, ovlašteni sudski izvršitelji primjenjuju Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o građanskom postupkui druge zakone i propise te se koriste metodologijom koju je odobrilo Latvijsko vijeće ovlaštenih sudskih izvršitelja (Latvijas Zvērinātu tiesu izpildītāju padome, predstavničkog i nadzornog tijela za ovlaštene sudske izvršitelje u Latviji) te preporukama koje proizlaze iz sudske prakse.

Pravne baze podataka

Informacije o lokacijama ureda ovlaštenih sudskih izvršitelja, zakonima i propisima kojima je uređeno zanimanje ovlaštenih sudskih izvršitelja i propisima kojima se uređuju aktivnosti Latvijskog vijeća ovlaštenih sudskih izvršitelja može se pronaći na Poveznica se otvara u novom prozoruweb-mjestu Latvijskog vijeća ovlaštenih sudskih izvršitelja. Portal je trenutačno dostupan samo na latvijskome jeziku.

Organizacije koje pružaju pravne usluge pro bono

U Latviji ne postoji takav popis.

Poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruUred javnog tužitelja, Poveznica se otvara u novom prozoruSlužba za borbu protiv pranja novca, Poveznica se otvara u novom prozoruPortal nacionalnih sudova, Poveznica se otvara u novom prozoruSudska uprava, Poveznica se otvara u novom prozoruLatvijsko vijeće ovlaštenih odvjetnika, Poveznica se otvara u novom prozoruJavni bilježnici u Latviji, Poveznica se otvara u novom prozoruLatvijsko vijeće ovlaštenih sudskih izvršitelja, Poveznica se otvara u novom prozoruMinistarstvo pravosuđa Republike Latvije

Posljednji put ažurirano: 07/01/2016

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

Pravna struka - Luksemburg

Ovdje ćete pronaći pregled različitih pravnih stručnjaka.

Pravna zanimanja – uvod

U ovom se odjeljku nalaze informacije o zanimanjima u području prava (opis, uvjeti za obavljanje djelatnosti itd.).

Pregled pravosudnog sustava

U Luksemburgu postoje dvije vrste sudova: redovni sudovi i upravni sudovi. Ta se podjela oslanja na kriterij naravi spora.

Redovni sudovi su tri niža suda (Justices de Paix), dva okružna suda (Tribunaux d'arrondissement), Prizivni sud (Cour d'appel) i Kasacijski sud (Cour de cassation). Ti su sudovi nadležni za rješavanje sporova u području građanskog, trgovačkog, kaznenog i radnog prava. Dio su sustava redovnih sudova suci (magistrats du siège) i tužitelji (substituts ili procureurs, poznati kao magistrature debout).

Upravni sudovi su Upravni sud (Tribunal administratif) i Viši upravni sud (Cour administrative). Ti sudovi odlučuju u upravnim i poreznim sporovima (izravni porezi).

Ustavni sud sastoji se od sudaca redovnih i upravnih sudova. On nadzire usklađenost zakona s Ustavom, koji je najviša pravna norma u državi.

Suci

Postoje dva načina za imenovanje sucem:

imenovanje putem ispitnog natječaja

Budući suci, odnosno sudački vježbenici (attachés de justice) imenuju se putem ispitnog natječaja. Za pristupanje ispitnom natječaju potrebno je imati:

  1. luksemburško državljanstvo;
  2. puna građanska i politička prava, uz predočavanje potrebnih jamstava dobrog ugleda;
  3. diplomu sveučilišnog studija prava u Luksemburgu koja odgovara priznatoj diplomi magistra prava ili diplomu prava inozemnog sveučilišta koja odgovara diplomi magistra prava koju je priznao i nostrificirao ministar nadležan za visoko školstvo u skladu s izmijenjenim Zakonom od 18. lipnja 1969. o visokom školstvu i nostrifikaciji inozemnih sveučilišnih stupnjeva i diploma;
  4. odgovarajuće znanje luksemburškog, francuskog i njemačkog jezika;
  5. obavljeno pravosudno ili javnobilježničko vježbeništvo u trajanju od najmanje godinu dana te
  6. ispunjavati uvjete u pogledu tjelesne i psihičke spremnosti, što se utvrđuje u sklopu liječničkog i psihološkog pregleda.

Povjerenstvo za zapošljavanje i osposobljavanje sudačkih vježbenika, u čijem su sastavu isključivo suci (dalje u tekstu: povjerenstvo) organizira ispitni natječaj. On se sastoji od tri pisana ispita iz poznavanja građanskog prava i parničnog postupka, kaznenog prava i kaznenog postupka te upravnog prava i upravnih sporova. Ispiti se sastoje od pisanja nacrta presude ili odluke. Uspješni kandidati na ispitnom natječaju moraju sakupiti najmanje tri petine ukupnih bodova iz svih ispita te najmanje 50 % bodova na svakom ispitu. Na temelju konačnog zbroja bodova povjerenstvo utvrđuje poredak kandidata. Kandidati se zapošljavaju s obzirom na uspjeh na ispitnom natječaju.

zapošljavanje na temelju životopisa

Riječ je o dopunskom postupku koji se upotrebljava samo ako postupkom ispitnog natječaja nije osiguran potreban broj sudačkih vježbenika, koji svake godine utvrđuje Ministarstvo pravosuđa.

Kandidati moraju:

  1. ispunjavati određene uvjete za pristupanje ispitnom natječaju, a osobito uvjete pod točkama od 1. do 4. i 6.;
  2. imati potvrdu o obavljenom pravosudnom vježbeništvu te
  3. obavljati odvjetničku profesiju u ukupnom trajanju od najmanje pet godina.

Povjerenstvo kandidatima upućuje poziv na individualni razgovor. U njemu sudjeluje psiholog koji za svakog kandidata daje stručno mišljenje. Kriteriji za odabir kandidata su rezultati ispita iz dodatnih tečajeva o luksemburškom pravu, ispita na kraju vježbeničke prakse, profesionalno iskustvo te dodatne kvalifikacije ili publikacije. Povjerenstvo odabire kandidate.

Ustavom je zajamčena neovisnost sudaca u odnosu na političku vlast. Oni ne mogu biti smijenjeni. Tek ih se presudom može lišiti radnog mjesta ili suspendirati. Premještaj je moguć samo uslijed novog imenovanja i njihova pristanka. Međutim, u slučaju trajne nesposobnosti za obnašanje dužnosti ili povrede časti i ugleda mogu biti suspendirani, razriješeni ili premješteni u skladu sa zakonom propisanim uvjetima.

Sudačka funkcija nespojiva je s funkcijom člana vlade, mandatima zastupnika, gradonačelnika, dogradonačelnika ili vijećnika, s bilo kojom javnom ili privatnom plaćenom službom, s funkcijama javnog bilježnika i sudskog izvršitelja, s vojnom i crkvenom funkcijom te odvjetničkom djelatnošću. Suci su nepristrani i dužni su čuvati poslovnu tajnu. Sudačka plaća propisana je zakonom.

Više informacija dostupno je na Poveznica se otvara u novom prozoruinternetskoj stranici o sudačkoj djelatnosti Ministarstva pravosuđa.

Odvjetnici

Odvjetnička djelatnost uređena je izmijenjenim Zakonom o odvjetništvu od 10. kolovoza 1991.

Odvjetnička je djelatnost slobodna i neovisna. Odvjetnička djelatnost može se obavljati samostalno. Odvjetnici se mogu udružiti u pravnu osobu. Samo odvjetnici smiju pratiti ili zastupati stranke, sastavljati i podnositi podneske te zastupati stranke pred bilo kojim sudom, primati njihove dokumente i isprave u svrhu njihova dostavljanja sudu, sastavljati i potpisivati sve akte potrebne za ispravnost postupka te voditi predmet do izricanja presude.

Samo odvjetnici smiju redovito i uz naknadu davati pravne savjete ili sastavljati privatne isprave za druge osobe. Odvjetnici zastupaju i prate svoje stranke i pred međunarodnim sudovima kao što su Sud Europske unije ili Europski sud za ljudska prava. Odvjetnici su obvezni čuvati odvjetničku tajnu, što je pitanje javne politike i čija je povreda kažnjiva.

Za obavljanje odvjetničke djelatnosti u Luksemburgu, obvezno treba biti upisan u imenik odvjetnika jedne odvjetničke komore Velikog Vojvodstva Luksemburg.. To vrijedi i za europske odvjetnike koji u Luksemburgu žele obavljati zanimanje pod nazivom zanimanja iz svoje matične države.

Imenik odvjetnika sadržava šest Poveznica se otvara u novom prozorupopisa:

Popis 1.: odvjetnici (avocats à la Cour)

Popis 2.: odvjetnici (avocats)

Popis 3.: počasni odvjetnici (avocats honoraires)

Popis 4.: odvjetnici Europske unije koji obavljaju zanimanje pod nazivom zanimanja iz svoje matične države

Popis 5.: odvjetnička društva u kojima djeluju odvjetnici s ovlaštenjima koja imaju avocats à la Cour

Popis 6.: druga odvjetnička društva

Za upis u imenik odvjetnika luksemburške odvjetničke komore odvjetnik mora ispunjavati sljedeće uvjete :

  • mora predočiti potrebna jamstva dobrog ugleda,
  • mora donijeti potvrdu o ispunjenju uvjeta za primanje na odvjetničku vježbeničku praksu ili o uspješno položenom kvalifikacijskom ispitu za odvjetnike iz druge države članice Europske unije u skladu s izmijenjenim Zakonom o odvjetništvu od 10. kolovoza 1991. kojim se utvrđuje opći sustav priznavanja diploma visokog školstva nakon najmanje tri godine studija ili potvrđuju uvjeti za status odvjetnika koji u Velikom Vojvodstvu Luksemburg obavlja zanimanje pod nazivom zanimanja iz svoje matične države, primjenom izmijenjenog Zakona od 13. studenog 2002. o prijenosu u luksemburško pravo Direktive 98/5/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 1998. kako bi se olakšalo stalno obavljanje odvjetničke djelatnosti u državi članici različitoj od one u kojoj je stečena kvalifikacija te mora poznavati jezik zakonodavstva, državne uprave i pravosuđa u skladu sa Zakonom o jezičnom režimu od 24. veljače 1984.,
  • mora biti državljanin Luksemburga ili neke države članice Europske unije,
  • mora poznavati jezik zakonodavstva, državne uprave i pravosuđa u skladu sa Zakonom o jezičnom režimu od 24. veljače 1984., ne dovodeći u pitanje članak 31. stavak 1. izmijenjenog Zakona od 10. kolovoza 1991. Mora posjedovati znanje luksemburškog i njemačkog jezika na razini B2 prema Europskom referentnom okviru za usmeno razumijevanje i na razini B1 za usmeno izražavanje, dok je samo za njemački jezik potrebna razina B2 za razumijevanje pisanog teksta. Potrebno je poznavanje francuskog jezika na razini B2 prema istom referentnom okviru za usmeno i pismeno razumijevanje i izražavanje.
    Iznimno od prethodno navedenog, europski odvjetnici iz članka 10. Direktive 98/5/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 1998. o olakšavanju stalnog obavljanja odvjetničke djelatnosti u državi članici različitoj od one u kojoj je stečena kvalifikacija, u trenutku uvrštavanja na popis I. imenika odvjetnika odvjetničke komore, moraju poznavati jezik zakonodavstva u skladu sa Zakonom o jezičnom režimu od 24. veljače 1984. ako svoju djelatnost ograniče na onu za koju nije potrebno znanje drugih jezika u skladu sa Zakonom od 24. veljače 1984. Razina potrebnog znanja jezika navedena je u prethodnom stavku.

Pojašnjenja povezana s poznavanjem jezika:

odvjetnici koji obavljaju samostalnu djelatnost moraju poznavati jezik zakonodavstva u smislu Zakona o jezičnom režimu od 24. veljače 1984., kao i svaki drugi jezik potreban za obavljanje profesionalnih djelatnosti, ne dovodeći u pitanje prethodno navedeno.

Odvjetnici upisani na popis II. moraju usto poznavati jezike državne uprave i pravosuđa Velikog Vojvodstva Luksemburga potrebne za obnašanje svojih dužnosti nakon vježbeničke prakse.

Odvjetnik koji prihvati neki predmet mora biti stručno i jezično sposoban, a u protivnom mu prijete disciplinske mjere.

Nakon dobivanja mišljenja Ministarstva pravosuđa, Vijeće odvjetničke komore može, na temelju dokaza o reciprocitetu s državom koja nije članica Europske unije, a čiji je kandidat državljanin, takvog kandidata osloboditi uvjeta o državljanstvu. Isto vrijedi i za kandidate sa statusom političkih izbjeglica koji ostvaruju pravo na azil u Velikom Vojvodstvu Luksemburg.

Samo suodvjetnici s popisa I. ovlašteni nositi naziv avocat à la Cour. Za to moraju:

  • kao i odvjetnici s popisa II., imati završenu dvogodišnju vježbeničku praksu i položen pravosudni ispit
  • ili imati položen kvalifikacijski ispit za odvjetnike iz druge države članice Europske unije u skladu s izmijenjenim zakonom od 10. kolovoza 1991. kojim se za odvjetničko zanimanje utvrđuje opći sustav priznavanja diploma nakon visokoškolskog obrazovanja za to zvanje u trajanju od najmanje tri godine
  • ili, kao europski odvjetnik kojem je dopušteno obavljati zanimanje pod nazivom zanimanja iz svoje matične države, priložiti dokaz o redovitom obavljanju djelatnosti u Luksemburgu prema luksemburškom pravu, uključujući pravo Europske unije, u trajanju od najmanje 3 godine, ili ispunjati uvjete iz članka 9. stavka 2. izmijenjenog Zakona od 13. studenoga 2002. kojim je u luksemburško pravo prenesena Direktiva 98/5/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 1998. o olakšavanju stalnog obavljanja odvjetničke djelatnosti u državi članici različitoj od one u kojoj je stečena kvalifikacija.

Samo su odvjetnici pod nazivom avocats à la Cour ovlašteni poduzimati radnje koje prema zakonima i propisima obavljaju sudski opunomoćenici (le ministère d'avoué), a to znači zastupati stranke pred Ustavnim sudom, Upravnim sudovima, Vrhovnim sudom i pred okružnim sudovima kada sude u građanskim stvarima, predavati podneske u njihovo ime, primati njihove dokumente i isprave u svrhu njihova dostavljanja sudu, davati na potpisivanje akte potrebne za uredno vođenje postupka te voditi predmet do izricanja presude.

Odvjetnici s popisa II. imenika odvjetnika i europski odvjetnici kojima je dopušteno obavljanje zanimanja pod nazivom zanimanja iz svoje matične države, koji su uvršteni na popis IV. odvjetnika, navedene radnje mogu poduzimati samo uz pomoć odvjetnika pod nazivom avocats à la Cour s popisa I. imenika odvjetnika. Budući da je zastupanje stranaka slobodno pred svim sudovima koji nužno ne uključuju sudske opunomoćenike (ministère d'avoué), odvjetnici s popisa II. ili popisa IV. imenika odvjetnika mogu zastupati stranke bez pomoći odvjetnika pod nazivom avocats à la Cour.

Pristup odvjetničkoj izobrazbi koja je uređena Uredbom Velikog Vojvodstva o organizaciji odvjetničkog vježbeništva i o pristupu javnom bilježništvu od 10. lipnja 2009. obuhvaća stručni vježbenički staž koji pak obuhvaća dodatne sate luksemburškog prava, a potom i praktični rad.

Nakon stjecanja potvrde o završenoj dodatnoj izobrazbi iz luksemburškog prava, vježbenici mogu zatražiti upis na popis II. jedne od luksemburških odvjetničkih komora.

Svrha je odvjetničkog vježbeništva naučiti obavljati odvjetničku djelatnost. Na sveučilišnom studiju vježbenik je stekao detaljno znanje iz prava, a tijekom dodatne izobrazbe iz luksemburškog prava (CCDL) to je znanje dopunjeno posebnostima luksemburškog prava. Tijekom obavljanja odvjetničkog vježbeništva naglasak se stavlja isključivo na učenje obavljanja odvjetničkih poslova, i to obavljanjem djelatnosti pod odvjetničkim mentorstvom i pohađanjem nastave usko povezane sa strukom.

Na kraju odvjetničkog vježbeništva u trajanju od najmanje dvije godine polaže se završni ispit. Nakon položenog ispita kandidat postaje avocat à la Cour i upisuje se na popis I.

Na svoj opravdani i obrazloženi zahtjev, vježbenik može dobiti dopuštenje Odbora za praćenje i usmjeravanje da dio svog odvjetničkog vježbeništva, u trajanju od tri do šest mjeseci, obavi u odvjetničkom uredu koji se nalazi u nekoj državi članici Europske unije. To razdoblje odobrenog odvjetničkog vježbeništva uzima se u obzir pri obračunu ukupnog trajanja odvjetničkog vježbeništva.

Odvjetnici su udruženi u komoru koja ne ovisi ni o vlasti ni o sudstvu. Postoji Odvjetnička komora Luksemburga i Odvjetnička komora Diekircha. Svaka komora ima pravnu osobnost. Odvjetničku komoru čine sljedeća tijela: Skupština, Vijeće komore, predsjednik i, za cijelu struku, Disciplinsko i upravno vijeće.

Više informacija dostupno je na Poveznica se otvara u novom prozoruinternetskoj stranici o odvjetničkoj djelatnosti Ministarstva pravosuđa.

Javni bilježnici

Broj javnih bilježnika (notaires) utvrđen je uredbom Velikog Vojvodstva u skladu s člankom 13. izmijenjenog Zakona o javnom bilježništvu od 9. prosinca 1976. Danas ima ukupno 36 javnih bilježnika koji opslužuju cijelu državu.

Javni bilježnici su javni službenici sa zadaćom da prime sve isprave i ugovore kojima stranke moraju ili žele dati vjerodostojnost javnih isprava koje izdaju tijela državne uprave, da posvjedoče o datumu, da ih čuvaju te izdaju njihove ovjerene prijepise i otpravke.

Javni bilježnici ne smiju sami ili posredstvom druge osobe, izravno ili neizravno obavljati poslovnu djelatnost; biti direktori/članovi uprave, komplementari u komanditnom društvu, članovi uprave ili likvidatori trgovačkog društva ili nekog gospodarskog ili poslovnog subjekta; sudjelovati u upravljanju ili nadzoru trgovačkih društava, poduzeća ili agencija koje se bave kupnjom, prodajom, parcelacijom ili izgradnjom objekata, ili imati u njima bilo kakav interes; ne smiju biti usko povezani sa spomenutim društvima, poduzećima i agencijama, jer bi time stranke bile spriječene u slobodnom odabiru javnog bilježnika; ne smiju se općenito upuštati u bankarske, eskontne i brokerske poslove ili burzovne špekulacije, izuzev eskontnih transakcija provedenih u obavljanju svojih dužnosti; ne smiju primati novčane pologe, izuzev pologa primljenih pri obavljanju svojih dužnosti ili likvidacije imovine; ne smiju pružati svoje usluge ni u jednom slučaju u kojem bi mogli imati svoj interes; ne smiju svojim imenom potpisivati radnje koje ne mogu samostalno obaviti; ne smiju imati poslovne agente ili agente za poslovanje s nekretninama koji iz bilo kojeg razloga posluju u njihovo ime.

Javnobilježnički akti vjerodostojni su prema odredbama Građanskog zakonika; ovršivi su ako imaju klauzulu ovršnosti. Javni bilježnici dužni su se pri sastavljanju akata služiti francuskim ili njemačkim jezikom, prema odabiru stranke.

Javni bilježnici obavljaju svoju dužnost na teritoriju cijele države. Svojim djelovanjem sudjeluju u obavljanju javne službe.

Javnobilježnička komora (La Chambre des Notaires) ima sedam članova koji se među javnim bilježnicima u državi biraju na glavnoj skupštini javnih bilježnika.

Osim ovlasti koje su joj dane zakonima i propisima, Javnobilježnička komora ima i sljedeće dužnosti :

  • održavanje discipline među javnim bilježnicima i obavljanje disciplinske vlasti preko svojeg Disciplinskog vijeća; sprečavanje ili rješavanje prijepora među javnim bilježnicima te, u slučaju nemogućnosti njegova rješavanja, iznošenje svojeg stava o sporu u obliku mišljenja;
  • rješavanje bilo kakvih prijepora između javnih bilježnika i trećih osoba;
  • davanje mišljenja o poteškoćama povezanima s nagradama, naknadama, plaćama, troškovima i izdacima koji se odobravaju javnim bilježnicima, te svim prijeporima koji se o tom pitanju podnose pred građanskim sudom;
  • primanje zapisnika na čuvanje; financijski nadzor javnih bilježnika;
  • zastupanje javnih bilježnika Velikog Vojvodstva u obrani prava i interesa struke.

Disciplinsko vijeće čine predsjednik Okružnog suda u Luxembourgu ili sudac koji ga zamjenjuje na mjestu predsjednika i četiri člana Javnobilježničke komore imenovana prema godinama radnog iskustva u struci.

Disciplinsko vijeće ima disciplinske ovlasti nad svim javnim bilježnicima u vezi s povredom zakona i propisa o obavljanju djelatnosti, profesionalnim pogreškama i nemarom, radnjama koje su protivne profesionalnoj osjetljivosti i dostojanstvu te časti i poštenju, ne dovodeći u pitanje sudski postupak koji bi mogao uslijediti nakon istih radnji. Odluke Disciplinskog vijeća mogu se pobijati žalbom koju može uložiti javni bilježnik protiv kojeg je odluka donesena ili glavni državni odvjetnik. Žalba se podnosi Građanskom odjelu Vrhovnog suda na čiju presudu nije dopuštena žalba.

Za obavljanje javnobilježničke djelatnosti treba:

  • biti državljanin Luksemburga ili neke države članice Europske unije
  • uživati građanska prava i ostvarivati politička prava
  • imati navršenih 25 godina i posjedovati diplomu javnobilježničkog pripravnika u skladu s luksemburškim zakonom (važeća pravila) ili Poveznica se otvara u novom prozorupotvrdu o obavljenom vježbeništvu potrebnu za obavljanje javnobilježničke djelatnosti (prijašnja pravila)
  • poznavati jezik zakonodavstva te jezike državne uprave i pravosuđa u skladu sa Zakonom o jezičnom režimu od 24. veljače 1984.

Više informacija dostupno je na Poveznica se otvara u novom prozoruinternetskoj stranici o javnobilježničkoj djelatnosti Ministarstva pravosuđa.

Druga pravna zanimanja

Sudski izvršitelji (Huissiers de justice)

Sudski izvršitelj sudski je službenik koji je isključivo ovlašten za sljedeće:

  • uručenje pismena i drugih isprava te izvršenje dostava predviđenih zakonima i propisima kad način dostave nije propisan zakonom,
  • izvršenje sudskih odluka i provedbu ovrhe na temelju ovršnih ili drugih isprava sa svojstvom ovršnosti.

Sudski izvršitelj može poduzimati:

  • naplatu svih tražbina sporazumno ili sudskim putem. Ta ovlast obuhvaća pravo da u ime podnositelja potpisuje zahtjeve u svrhu pribavljanja rješenja o plaćanju ili ovrsi na povremenim novčanim primicima,
  • procjenu i javnu dražbu radi prodaje namještaja, kućanskih predmeta i zaplijenjene robe u skladu sa zakonima i propisima koji se na to odnose.

Sud ga može ovlastiti za davanje:

  • materijalnih izjava, bez iznošenja ikakvog mišljenja o činjeničnim ili pravnim posljedicama koje bi mogle nastati,
  • izjava iste prirode na privatni zahtjev pojedinaca; u oba slučaja te su izjave vjerodostojne dok se ne dokaže suprotno.

Tarifa sudskih izvršitelja utvrđuje se uredbom Velikog Vojvodstva.

Komora sudskih izvršitelja (Chambre des huissiers de justice) zastupa struku na državnoj razini. Komorom upravlja tročlano Vijeće koje čine predsjednik, tajnik i blagajnik. Predsjednik zastupa Komoru sudskih izvršitelja u sudskim i izvansudskim postupcima.

Više informacija dostupno je na Poveznica se otvara u novom prozoruinternetskoj stranici o djelatnosti sudskih izvršitelja Ministarstva pravosuđa.

Tajnici

Glavni tajnik na čelu je tajništva i osoblja. Administrativni poslovi glavnog tajnika osobito obuhvaćaju dostavljanje kopija dokumenata odvjetnicima i privatnim osobama (npr. potvrde o razvodu za prijepis u inozemstvu), dostavu otpravaka i prijepisa, pohranu vlastoručnih oporuka, izjave u okviru ostavinskog postupka, prisegu tajnika, pripremu općih skupština i statistika te nadzor nad radom arhiva. Uz to, glavni tajnik zaprima pritužbe na pristranost sudaca.

Tajnici pomažu sucima u pripremi svih relevantnih akata i evidencija, osobito tijekom sudskog postupka, pojavljivanja stranaka na sudu, istraga, terenskih posjeta, obdukcija, popisivanja stečajne imovine, pisanja presuda i saslušanja osoba koje su pod skrbništvom ili tutorstvom. Sudac ne može vršiti svoju dužnost bez tajnika.

Dužnosti tajnika utvrđene su člankom 78. i sljedećim člancima izmijenjenog Zakona o ustroju pravosuđa.

Poveznica se otvara u novom prozoruZbirka posebnih zakona str. 7. – 40.

Pristup ovom zanimanju utvrđen je izmijenjenim Zakonom od 16. travnja 1979. o utvrđivanju statusa državnih dužnosnika.

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.fonction-publique.public.lu/fr/publications/Reformes/Recueils/1_Statut.pdf

Druge poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruMinistarstvo pravosuđa

Posljednji put ažurirano: 27/09/2016

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Pravna struka - Mađarska

Na ovoj ćete stranici pronaći pregled pravne struke u Mađarskoj.

Pravna zanimanja – uvod
Tužitelji
Suci
Odvjetnici
Javni bilježnici
Druga pravna zanimanja

Pravna zanimanja – uvod

U ovom se poglavlju daje pregled pravne struke u Mađarskoj, odnosno informacije o tužiteljima, sucima, odvjetnicima, pravnim zastupnicima, javnim bilježnicima i sudskim izvršiteljima.

U Mađarskoj predstavnici pravne struke (odvjetnici, javni bilježnici, sudski izvršitelji) djeluju neovisno, ali uz strukovno organiziranje u sustav komora. Članstvo u komori preduvjet je za bavljenje pravnom strukom. Komore imaju pravo strukovnog nadzora nad svojim članovima, kojim se želi osigurati odgovarajuća razina kvalitete usluga koje pružaju predstavnici pravne struke.

Tužitelji (ügyész)

Organizacija

Mađarskim ustavnim odredbama predviđeno je da se pravom utvrđuju nadležnostiUreda javnog tužitelja (Ügyészség) u pogledu istraga, pokretanja sudskog postupka te nadležnost za provjeru zakonitosti kaznenih mjera.

Ured javnog tužitelja pomaže osigurati da se svi pridržavaju zakona te u skladu sa pravom osigurava poštovanje zakona u slučajevima njegova kršenja.

Javno tužiteljstvo (Ügyészség) centralizirana je organizacija pod vodstvom glavnog tužitelja (legfőbb ügyész), koji odgovara parlamentu. Glavni tužitelj imenuje i razrješava dužnosti tužitelje.

Tužitelji se najprije imenuju na tri godine, a zatim na neodređeno razdoblje.

Propisi o radu Ureda javnog tužitelja određeni su zakonom.

Uloga i dužnosti

Uloge, dužnosti i pravni status tužitelja uređeni su zakonom. Tužiteljstvo je jedinstveno tijelo i svi tužitelji imaju isti pravni status.

Ured tužitelja (ügyészség):

  • vodi istrage u predmetima određenima zakonom o kaznenom postupku;
  • provjerava vode li se istrage u skladu s odgovarajućim pravnim propisima;
  • izvršava druge zadaće povezane s istragama;
  • priprema i podnosi optužnice te vodi tužbu u kaznenom postupku te se koristi pravom žalbe, kako je utvrđeno zakonom;
  • provjerava izvršavaju li se kazne u skladu s odgovarajućim pravnim propisima;
  • sudjeluje u drugim građanskim, radnim, upravnim i trgovačkim postupcima: tužitelj sudjeluje u postupcima uređenima Zakonom o parničnom postupku (polgári perrendtartás) kad nositelj prava iz bilo kojeg razloga ne može braniti svoja prava;
  • jamči poštovanje zakona u okviru općeg preispitivanja zakonitosti (általános törvényességi felügyelet);
  • jamči poštovanje zakona u okviru općeg preispitivanja zakonitosti (általános törvényességi felügyelet);
  • pokreće mjere potrebne za zaštitu djeteta u vezi s kaznenim djelima počinjenima nad maloljetnicima;
  • obavlja zadaće koje proizlaze iz međunarodnih obveza; osobito u pogledu pravne pomoći;
  • obavlja zadaće povezane s Eurojustom – pomaže osigurati da sve društvene organizacije, državna tijela i građani poštuju zakon te osigurava poštovanje vladavine prava u slučajevima kršenja zakona.

Pravne baze podataka

Dodatne informacije dostupne su na internetskim stranicama Poveznica se otvara u novom prozoruTužiteljstva Republike Mađarske (Magyar Köztársaság Ügyészsége).

Suci

Organizacija

Ustavom je propisana neovisnost sudaca. Oni odlučuju na temelju zakona te u skladu sa svojim uvjerenjima i na njih se pritom ne smije utjecati niti ih se pri donošenju njihovih odluka smije usmjeravati.

Suce imenuje mađarski predsjednik (köztársasági elnök).

Kandidati za imenovanje sucem moraju imati:

  • mađarsko državljanstvo;
  • potvrdu o nekažnjavanju;
  • pravo glasa;
  • diplomu pravnog fakulteta;
  • položen pravosudni ispit (szakvizsgával rendelkezik);
  • izjavu o financijskoj situaciji u skladu sa zakonom i
  • barem godinu dana radnog iskustva kao sudski službenik (bírósági titkár), službenik okružnog tužitelja (ügyészségi titkár), sudac ustavnog suda, vojni sudac, tužitelj, javni bilježnik, odvjetnik ili pravni savjetnik ili na radnom mjestu u središnjoj upravnoj agenciji (központi közigazgatási szerv) za što je uvjet položeni pravosudni ispit.

Porotni sud

U skladu s Ustavom suci porotnici (nem hivatásos bíró/ülnök) također mogu sudjelovati u sudskim postupcima.

Kandidati moraju imati potvrdu o nekažnjavanju, pravo glasa, mađarsko državljanstvo te biti stariji od 30 godina. Uz to, pomoćni vojni suci (katonai ülnök) moraju biti zaposleni u profesionalnim vojnim snagama Mađarske (Magyar Honvédség) ili u agencijama nadležnima za provedbu zakona.

Suci porotnici imenuju se na četiri godine.

U kaznenim postupcima sudska vijeća lokalnih sudova sastoje se od jednog profesionalnog suca (hivatásos bíró) i dva pomoćna suca kada se odlučuje o kaznenom djelu za koje se može dosuditi kazna zatvora u trajanju od osam i više godina. Postupak na županijskom sudu (megyei bíróság) kao prvostupanjskom sudu vodi vijeće (tanács) koje se sastoji od jednog profesionalnog suca i dva suca porotnika.

U parničnim postupcima o predmetima propisanima zakonom odlučuje vijeće koje se sastoji od jednog profesionalnog suca i dva pomoćna suca.

Sudski službenici i sudski pomoćnici

Diplomirani pravnici zapošljavaju se na sudovima na radnom mjestu sudskog službenika ili sudskog pomoćnika kako bi stekli znanje i iskustvo potrebno za buduću sudačku karijeru. Dužnost suca mogu vršiti samo u postupcima te u skladu s uvjetima propisanima zakonom.

Informativni članci o sudskom osoblju dostupni su na sljedećim poveznicama:

  1. dužnosniciPDF(407 Kb)en
  2. sudski službeniciPDF(382 Kb)en
  3. sudski pomoćniciPDF(286 Kb)hu
  4. fizički radniciPDF(280 Kb)hu

Odvjetnici

Odvjetnici (ügyvéd/ügyvéd)

Odvjetnici (ügyvéd) u okviru svoje djelatnosti pomažu klijentima u zaštiti njihovih prava i ispunjavanju obveza. Oni mogu pružati usluge pravnog zastupanja u svim predmetima te pred svim nadležnim tijelima. Odvjetnici su neovisni u svojem djelovanju, što znači da se na njih ne smije utjecati te da ne smiju prihvaćati nikakvu odgovornost koja bi mogla utjecati na njihovu neovisnost.

Poslovi za koje su predviđene naknade i koje mogu obavljati samo odvjetnici uključuju:

  • zastupanje i obranu u kaznenim predmetima;
  • pravno savjetovanje;
  • pripremu i pisanje pravnih dokumenata;
  • rukovanje novcem i vrijednostima koji su deponirani u vezi s navedenim aktivnostima.

Iako ti poslovi nisu isključivo u njihovoj nadležnosti, odvjetnici u kontekstu današnjega gospodarskog okruženja mogu pružati i druge usluge, kao što su porezno savjetovanje, usluge zastupanja u poslovima s nekretninama te usluge izvansudskog mirenja (peren kívüli közvetítés).

Odvjetničke poslove može obavljati svaka osoba koja je učlanjena u odvjetničku komoru (kamara) te je dala odvjetničku prisegu (ügyvédi eskü).

Za primanje u odvjetničku komoru potrebno je imati:

  • državljanstvo države članice Europskoga gospodarskog prostora (Európai Gazdasági Térség);
  • potvrdu o nekažnjavanju;
  • fakultetsku diplomu i položen stručni ispit iz prava u Mađarskoj (jogi szakvizsga) te
  • osiguranje od odgovornosti i odgovarajući uredski prostor.

Odvjetnici iz država članica Europske unije u Mađarskoj se mogu baviti odvjetničkim zanimanjem kao pružatelji ad hoc usluga, na redovnoj osnovi te kao članovi odvjetničke komore. Pružatelji ad hoc usluga moraju o svojoj djelatnosti obavijestiti odvjetničku komoru (ügyvédi kamara), koja je nadležna na području pružanja usluga, dok se osobe koje žele pružati odvjetničke usluge na redovnoj osnovi moraju upisati u nadležnu odvjetničku komoru.

Odvjetnici iz Europske unije (európai közösségi ügyvéd) koji su upisani u registar mogu tražiti primanje u komoru ako ispunjavaju zakonom propisane uvjete [npr. ako je prošlo razdoblje prakse propisanom zakonom, ako dokažu poznavanje mađarskog prava (kao i prava Europske unije), posjeduju zadovoljavajuće znanje mađarskog jezika za obavljanje djelatnosti itd.].

Odvjetnik iz Europske unije koji je primljen u komoru može se koristiti stručnim nazivom odvjetnika (ügyvédi cím) te podliježe istim propisima kao i mađarski odvjetnici.

Odvjetnici imaju obvezu čuvanja povjerljivosti svih činjenica i podataka koje doznaju tijekom obavljanja svoje djelatnosti.

Odvjetničke naknade u pravilu se utvrđujuslobodnim sporazumom između odvjetnika i njihovih klijenata. Odvjetničke naknade propisane su zakonom samo ako odvjetnici nastupaju kao javni branitelji (kirendelt védő) u sudskim postupcima.

Pravne baze podataka

Više informacija dostupno je na internetskim stranicama Poveznica se otvara u novom prozoruMađarske odvjetničke komore (Magyar Ügyvédi Kamara).

Pravnici (jogtanácsos)

Osnovna je zadaća pravnika pojednostavniti rad u organizaciji u kojoj su zaposleni. Pravnici osiguravaju pravno zastupanje organizacije za koju rade te pružaju pravne savjete i informacije; pripremaju zahtjeve, ugovore i ostale dokumente te sudjeluju u organizaciji pravnih poslova. Pravnici obično za razliku od odvjetnika svoje zadaće (koje nisu toliko raznovrsne kao zadaće odvjetnika) obavljaju u svojstvu zaposlenika. Naknade pravnika utvrđene su pravilnicima o radu.

Svaka osoba upisana u registar okružnog suda ili u registar Budimpeštanskog suda (Fővárosi Bíróság) može postati pravnik. Kandidat mora imati:

  • državljanstvo neke od država članica Europskoga gospodarskog prostora (az Európai Gazdasági Térségről szóló megállapodás);
  • potvrdu o nekažnjavanju;
  • diplomu pravnog fakulteta;
  • položen stručni ispit iz poznavanja mađarskog prava te
  • biti upisan u registar.

U određenim slučajevima ministar pravosuđa (az igazságügyért felelős miniszter) može odobriti izuzeće od ispunjavanja uvjeta državljanstva.

Javni bilježnici (közjegyző)

U sklopu zakonom propisanih nadležnosti javni bilježnici (közjegyző) izvršavaju pravosudne zadaće u okviru državnog pravosudnog sustava.

Cilj je njihovih aktivnosti, koje mogu obavljati samo ako su članovi Udruženja javnih bilježnika (Közjegyzői Kamara), spriječiti nastanak pravnih sporova. U skladu sa zakonom javne bilježnike na neodređeno vrijeme imenuje ministar pravosuđa i oni djelujuu određenim sjedištima.

Javni bilježnici moraju imati osiguranje od odgovornosti za cijelo vrijeme obavljanja javnobilježničke djelatnosti.

Njihov isključiv djelokrug poslova obuhvaća poslove registriranja pravnih transakcija, pravnih izjava i činjenica u javnim ispravama (közokirat). Među tradicionalnim je javnobilježničkim poslovima vođenje ostavinskih i drugih izvanparničnih postupaka. Još jedan važan dio javnobilježničke djelatnosti je i vođenje evidencije o hipotekama na pokretninu te rukovanje deponiranim novcem, vrijednostima i vrijednosnim papirima na temelju ovlaštenja koje su im dale uključene stranke kako bi ih uručili strankama koje na njih imaju pravo.

Za javnobilježničke aktivnosti naplaćuje se naknada u skladu sa zakonom koja odgovara utrošenom vremenu, potrebnoj pravnoj ekspertizi i preuzetoj razini odgovornosti. U iznimnim slučajevima (npr. kad je riječ o zahtjevnim predmetima za koje je potrebna viša razina stručnosti) može se odrediti naknada koja se razlikuje od uobičajenog iznosa. Ako se u javnobilježničkom aktu navodi predmet čija se vrijednost može iskazati, naknada se određuje na temelju toga. U drugim slučajevima javnobilježnička naknada određuje se na temelju vremena koje je utrošeno za obavljanje određenog posla. Za ovjeru kopija dokumenata određena je fiksna tarifa.

Budući da je mađarsko državljanstvo osnovni preduvjet za obavljanje djelatnosti sudaca, tužitelja, sudskih službenika, sudskih izvršitelja i javnih bilježnika, strani državljani ne mogu se imenovati na te dužnosti u Mađarskoj.

Pravne baze podataka

Više informacija dostupno je na internetskim stranicama Poveznica se otvara u novom prozoruMađarske nacionalne komore javnih bilježnika (Magyar Országos Közjegyzői Kamara).

Druga pravna zanimanja

Sudski izvršitelji

Izvršne mjere provode sudski izvršitelji (neovisni sudski izvršitelji (önálló bírósági végrehajtó) i izvršitelji okružnih sudova (megyei bírósági végrehajtó)).

Potraživanja koja su uključena u sudske odluke (bírósági határozat) donesene u parničnim postupcima u pravilu izvršavaju neovisni sudski izvršitelji. Neovisne sudske izvršitelje za pojedine lokalne sudove (helyi bíróság) na određenom području nadležnosti imenuje ministar pravosuđa.

Neovisni sudski izvršitelji nisu državni zaposlenici, nego njihove usluge plaćaju klijenti.

Njihov djelokrug aktivnosti obuhvaća sljedeće:

  • izvršenje na temelju potvrde o izvršenju (végrehajtási lap) koju izdaje sud;
  • izvršenje na temelju dokumenta s nalogom za izvršenje (végrehajtási záradék) koji izdaje sud;
  • izvršenje na temelju sudskog naloga, ograničenja izvršenja ili naloga za prijenos (végrehajtást elrendelő, letiltó, átutalási végzés) te odluke o izravnoj sudskoj obavijesti (közvetlen bírósági felhívás).

Sudski izvršitelji regionalnih sudova djeluju na regionalnim sudovima te na Budimpeštanskom regionalnom sudu (Fővárosi Törvényszék). Sudske izvršitelje za pojedine regionalne sudove na neodređeno vrijeme imenuje predsjedavajući sudac regionalnog suda koji objavljuje natječaj za to radno mjesto. Sudski izvršitelj regionalnog suda dio su sudskog osoblja i na temelju toga primaju naknade.

Oni izvršavaju sudske zahtjeve kad je nositelj potraživanja država. Riječ je o troškovima parničnih ili kaznenih postupaka koje unaprijed plaća država. Sudski izvršitelji regionalnih sudova nadležni su za naplatu troškova kaznenog postupka, zapljenu imovine i izvršenje drugih novčanih kazni. Oni su nadležni i za izvršenje sudskih zahtjeva za naplatu tražbina za uzdržavanje djece koji se također smatraju sudskim zahtjevima. Uz to, sudski izvršitelji regionalnih sudova izvršuju i zahtjeve kad je nositelj potraživanja sud, Državno sudbeno vijeće, Nacionalni sudbeni ured, Ministarstvo pravosuđa, zavod sudskih stručnjaka ili država.

Područje nadležnosti sudskih izvršitelja podudara se s područjem nadležnosti suda.

Pravne baze podataka

Više informacija dostupno je na internetskim stranicama Poveznica se otvara u novom prozoruMađarske komore sudskih izvršitelja (Magyar Bírósági Végrehajtói Kamara).

Organizacije koje pružaju besplatne pravne usluge

„Pravne klinike” djeluju na sveučilištima te u sklopu nekoliko mađarskih i međunarodnih nevladinih organizacija koje su aktivne u tom području.

Druge poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruPočetna stranica Mađarske nacionalne komore javnih bilježnika (A Magyar Országos Közjegyzői Kamara honlapja)

Poveznica se otvara u novom prozoruPočetna stranica Mađarske komore sudskih izvršitelja (A Magyar Bírósági Végrehajtói Kamara honlapja)

Poveznica se otvara u novom prozoruPočetna stranica Tužiteljstva Republike Mađarske (A Magyar Köztársaság Ügyészségének honlapja)

Poveznica se otvara u novom prozoruPočetna stranica Mađarske odvjetničke komore (A Magyar Ügyvédi Kamara honlapja)

Posljednji put ažurirano: 15/02/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Pravna struka - Malta

Pravna struka – uvod

Pravnoj struci na Malti pripadaju odvjetnici, javni bilježnici i pravni opunomoćenici.

  • Odvjetnici imaju pravo zastupanja na svim sudovima.
  • Javni bilježnici smatraju se javnim službenicima i sastavljaju te objavljuju javne akte.
  • Pravni opunomoćenici imaju pravo zastupanja na sudovima nižeg stupnja: u praksi se većina njihova rada sastoji od praćenja pravnih akata povezanih sa sudskim predmetima i onih koji se odnose na druge zahtjeve na sudu.

Pravna struka na Malti organizirana je kao jedinstveni sustav, a državni odvjetnici imenovani su među odvjetnicima pravne struke.

 

Tužitelji

Organizacija

U skladu s člankom 91. Ustava Glavni državni odvjetnik ima ustavne dužnosti, a Ured glavnog državnog odvjetnika uspostavljen je kao vladina agencija u skladu s Pravilnikom o glavnim državnim odvjetnicima, poglavlje 90. Zakona Malte.

U skladu s Ustavom Malte, Glavni državni odvjetnik ima jednako siguran mandat kao i sudac, a donosi neovisne odluke u predmetima povezanima s kaznenim progonom te izvršava dužnosti koje su predviđene Kaznenim zakonom u odnosu na kazneni progon.

Glavnom državnom odvjetniku u radu pomažu zamjenik glavnog državnog odvjetnika, pomoćnik glavnog državnog odvjetnika i drugi pravni službenici.

Uloga i dužnosti

Glavni državni odvjetnik obavlja svoju dužnost javnog tužitelja na Kaznenom sudu i na Kaznenom žalbenom sudu. Određene kaznene postupke koje je pokrenula policija prethodno treba odobriti Glavni državni odvjetnik.

U izvršavanju ovlasti pokretanja, provođenja ili obustave kaznenih postupaka koje su mu dodijeljene bilo kojim zakonom kojim se dopušta izvršavanje takvih ovlasti, Glavni državni odvjetnik ne smije primati upute ili biti pod nadzorom bilo koje druge osobe ili tijela.

Glavni državni odvjetnik djeluje i kao pravni savjetnik Vlade, a pravni službenici iz Ureda glavnog državnog odvjetnika ujedno zastupaju Vladu pred građanskim i ustavnim sudovima.

Ured glavnog državnog odvjetnika nadležno je tijelo i u većini predmeta povezanih s pravnom suradnjom u području građanskog, trgovačkog i kaznenog prava.

Ured glavnog državnog odvjetnika zastupa Republiku Maltu pred međunarodnim sudovima i zastupa Vladu na međunarodnim sastancima o pravnoj i pravosudnoj suradnji.

Ured ujedno izrađuje nacrte zakona te pomaže u njihovu donošenju u Parlamentu.

Suci

Organizacija

Suce i magistratske suce imenuje Predsjednik Republike na savjet predsjednika Vlade. Neovisni su od izvršne vlasti, a imaju trajni mandat. Da bi mogao biti imenovan magistratskim sucem osoba mora raditi kao odvjetnik na Malti najmanje sedam godina, odnosno dvanaest godina da bi mogao biti imenovan sucem. Predsjednik ih može razriješiti dužnosti u slučaju da se dokaže nesposobnost izvođenja dužnosti (bilo da proizlazi iz tjelesne ili duševne bolesti ili iz bilo kojeg drugog razloga) ili ako se dokaže neprimjereno ponašanje, na zahtjev Zastupničkog doma najmanje dvotrećinskom većinom svih članova.

Organizacija pravne struke: Odvjetnici

Pravozastupnici / odvjetnici

Uloga i dužnosti

Odvjetnici su stručnjaci ovlašteni za pružanje pravnih savjeta i mišljenja kao i za zastupanje svojih stranaka na sudovima ili drugim pravnim forumima.

Da bi osoba mogla raditi kao odvjetnik na Malti mora posjedovati ovlaštenje koji je izdao Predsjednik Republike sa službenim pečatom Malte. Osobe koje imaju takvo ovlaštenje moraju, prije preuzimanja dužnosti, položiti prisegu pred Žalbenim sudom na javnom zasjedanju.

Organizacija

Malteška komora branitelja predstavlja branitelje koji su primljeni u tu strukovnu organizaciju To je dobrovoljna, nepolitička, nevladina organizacija koja se financira iz članarina i sredstava koja su prikupljena iz aktivnosti koje udruženje organizira, te se pravno priznaje kao savjetodavno i participativno tijelo branitelja u predmetima povezanima s organizacijom i djelovanjem pravosuđa.

Postoji samo jedna vrsta odvjetnika na Malti, a pojmovi „odvjetnik” i „branitelj” upotrebljivaju se naizmjenično. Strukom upravlja Komisija za djelovanje sudstva, čiji su članovi Predsjednik Malte, vrhovni sudac, predsjednik Komore branitelja i drugi članovi sudstva, kao i drugi pravni stručnjaci. Sve pritužbe protiv odvjetnika rješava odbor sastavljen od pet odvjetnika koji zatim sastavlja preporuke Povjerenstvu za djelovanje pravosuđa o disciplinskim mjerama koje je potrebno poduzeti. Tri od pet odvjetnika imenuje Komora branitelja te joj se time daju izvršna prava upravljanja strukom.

Komora branitelja održava web-mjesto posvećenu struci, koja sadržava i imenik. Imenik je podijeljen na dva dijela: dio dostupan široj javnosti koji sadržava pojedinosti o svim odvjetnicima koji su članovi Komore branitelja i dio posvećen privatnim članovima koji sadržava pojedinosti o svim odvjetnicima koji su poznati Komori branitelja.

Tijekom proteklih godina Komora je organizirala brojne akademske konferencije i seminare, kao i niz mjesečnih predavanja u cilju promicanja kulture stalnog pravnog napretka svih odvjetnika.

Pravne baze podataka

Web-mjesto Poveznica se otvara u novom prozoruKomore branitelja sadržava informacije o službi, uključujući novosti, kalendar događanja i bazu podataka odvjetnika. Postoji i dio ograničen na članove gdje se pružaju dodatne usluge odvjetnicima.

Je li pristup toj bazi podataka besplatan?

Da, pristup je toj bazi podataka besplatan.

Javni bilježnici

Uloga i dužnosti

Javni bilježnici javni su službenici koji su ovlašteni primati pravne akte pojedinaca tijekom njihova života i oporuke te im dodijeliti značaj pravne isprave. Kao rezultat takvih obveza i dužnosti odgovorni su i za čuvanje tih isprava te mogu izdati preslike tih isprava. Poglavljem 55. Zakona Malte (Akt o javnobilježničkoj struci i javnobilježničkim arhivima) određuju se ostale ovlasti i funkcije javnih bilježnika.

Javni bilježnici polažu prisegu pred Žalbenim sudom prije nego što počnu obavljati dužnosti.

Nadzor nad svim javnim bilježnicima, javnobilježničkim arhivima i javnim registrom vrši posebni sud koji se zove Revizorski sud javnobilježničkih akata. Taj sud sastavljen je od umirovljenih sudaca i magistratskih sudaca te od branitelja i javnih bilježnika, a imenuje ih ministar odgovoran za javnobilježnička pitanja.

Sud može, kad god to smatra potrebnim i bez prethodne najave, posjetiti i obaviti inspekciju arhiva, javnoga registra ili ureda bilo kojeg javnog bilježnika.

Svake godine u siječnju, u Službenom listu Vlade Malte izdaju se pojedinosti o svim javnim bilježnicima koji se bave strukom na Malti.

Organizacija

Javnobilježničko vijeće glavno je tijelo koje nadzire javnobilježničku struku te ima pravo, ili na vlastitu inicijativu ili po zaprimanju žalbe, istražiti postupanje bilo kojeg javnog bilježnika za kojeg smatra da se ne ophodi u skladu sa dostojanstvom javnobilježničke struke. Vijeće se može baviti i optužbama za nemar ili zlouporabu protiv bilo kojeg javnog bilježnika tijekom njegova poslovnog vladanja ili u odnosu na poslovna pitanja, osim ako su takve ovlasti povjerene nekim drugim tijelima kako je navedeno u člancima 85. i 94. poglavlja 55.: Akt o javnobilježničkoj struci i javnobilježničkim arhivima Zakona Malte, ili u bilo kojem drugom zakonodavstvu.

Pravne baze podataka

Poveznica se otvara u novom prozoruSlužbeno web-mjesto Javnobilježničkog vijeća (Malte) sadržava informacije o Javnobilježničkom vijeću, opće informacije korisne javnosti i javnim bilježnicima kao i imenik koji sadržava pojedinosti o javnim bilježnicima koji se bave strukom na Malti. Baza podataka dostupna je široj javnosti te je besplatna.

Ostale pravne struke

Pravni opunomoćenici

Da bi osoba mogla raditi kao pravni opunomoćenik na Malti mora posjedovati ovlaštenje koji je izdao Predsjednik Republike sa službenim pečatom Malte. Osobe koje imaju takvo ovlaštenje moraju, prije preuzimanja dužnosti, položiti prisegu pred Žalbenim sudom na javnom zasjedanju.

Glavna je dužnost pravnog opunomoćenika pomagati odvjetniku koji ga uzima u službu u pogledu sudskih postupaka. Stoga su uključeni u podnošenje pisanih podnesaka sudskim registrima u ime stranaka i općenito u izvršenje ostalih usluga povezanih s pripremom parnica od strane odvjetnika.

Pravni opunomoćenici imaju pravo zastupanja pred magistratskim sudovima i posebnim sudovima i odborima te imaju pravo savjetovanja.

Povjerenstvo za djelovanje pravosuđa tijelo je odgovorno za upravljanje tom strukom na Malti. Poveznica se otvara u novom prozoruOdjeljak na web-mjestu malteškog Ministarstva unutarnjih poslova i nacionalne sigurnosti posvećen je struci pravnih opunomoćenika te je dostupan široj javnosti.

Tajnik i osoblje sudova

Tajnik sudova odgovoran je za registre i službenike povezane s njima, evidentiranje i dostavljanje sudskih akata, izvršenje izvršnih akata, kao što su presude i nalozi koji se donose uz pomoć šefova policije koje su imenovali Sudovi, sudske prodaje u obliku dražbe, suđenja s porotom i ostale kaznene sudske postupke.

Zamjenik tajnikaPDF(377 Kb)en

Sudski pomoćnikPDF(378 Kb)en

Službenik za registarPDF(378 Kb)en

Druge poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruMalteška komora branitelja

Poveznica se otvara u novom prozoruSlužbeno web-mjesto Javnobilježničkog vijeća (Malte)

Posljednji put ažurirano: 03/10/2016

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Pravna struka - Nizozemska

Ova stranica sadržava pregled pravničkih profesija u Nizozemskoj.

Državni odvjetnici

Suci

Odvjetnici

Javni bilježnici

Druga pravna zanimanja

Državni odvjetnici

Organizacija

Državno odvjetništvo (Openbaar Ministerie, skraćeno OM) državno je tijelo s uredima u svim regijama. Uz to postoji i Ured državnog odvjetnika zadužen za suzbijanje (međunarodnog) organiziranog kriminala i Ured državnog odvjetnika zadužen za suzbijanje ekološkog kriminala te financijskog kriminala i prijevara.

Tužitelji koji djeluju u deset ureda okružnog državnog odvjetništva uz pomoć administrativnog osoblja i pravnih stručnjaka svake godine obrade nekoliko stotina tisuća predmeta. Predmet na koji je uložena žalba prosljeđuje se jednom od četiri regionalna ureda državnog odvjetništva. Predstavnik Državnog odvjetništva u tim uredima zove se državni odvjetnik (Advocaat-Generaal). Na čelu su tih ureda glavni javni tužitelji i glavni državni odvjetnici. Na nacionalnoj razini Državnim odvjetništvom upravlja Odbor glavnih javnih tužitelja (College van Procureurs-generaal) u Haagu. Ministar pravosuđa ima političku odgovornost za rad Državnog odvjetništva. On zajedno s Odborom glavnih javnih tužitelja odlučuje o prioritetima u pogledu istraga i kaznenog progona.

Uloga i dužnosti

Osumnjičeni za počinjenje kaznenih djela moraju odgovarati pred Državnim odvjetništvom. Državno odvjetništvo jedino je tijelo u Nizozemskoj koje može pokrenuti sudski postupak. Ono je zaduženo za istragu kaznenih djela i podizanje optužnica te djeluje

u suradnji s policijom i drugim istražnim tijelima. Istrage vodi javni tužitelj. Uz to, Državno odvjetništvo nadzire ispravno izvršenje sudskih odluka: plaćanje kazni, odsluženje zatvorskih kazni te izvršenje rada za opće dobro. Zajedno sa sucima Državno odvjetništvo dio je pravosudnog sustava. Državno odvjetništvo (Openbaar Ministerie) stoga nije ministarstvo u uobičajenom smislu riječi.

Suci

Organizacija

Za imenovanje sucem potrebno je imati najmanje sedam godina profesionalnog iskustva. To se iskustvo stječe u okviru internih programa sudskog vježbeništva ili izvan njega. Pravosudni sustav osigurava potrebno osposobljavanje.

Suce imenuje Kruna na inicijativu ministra sigurnosti i pravosuđa. Samo se nizozemski državljani mogu imenovati sucima. Kandidati moraju imati završen studij prava na nizozemskom sveučilištu.

Pojedinci se mogu nominirati za imenovanje samo na preporuku nacionalnog selekcijskog odbora u čijem su sastavu predstavnici sudova, Državnog odvjetništva te društveno aktivne osobe.

Sudac se imenuje za vršenje sudačke dužnosti na određenom sudu. Takvo se imenovanje može provesti samo ako budućeg suca nominira taj sud. Ti su uvjeti osmišljeni kako bi se sustav imenovanja učinio što objektivnijim.

Sudac je državni dužnosnik s posebnim statusom. Nakon što je imenovan, sudac ne može prihvatiti imenovanje na neko drugo mjesto.

Suci mogu obavljati dužnost do navršenih 70 godina. Prije toga, samo ih najviši nizozemski sud, Vrhovni sud Nizozemske (Hoge Raad der Nederlanden), protivno njihovoj volji može razriješiti dužnosti na zahtjev javnog tužitelja (procureur-general) tog suda. Na taj je način osigurana odgovarajuća zaštita od političkog utjecaja na imenovanja i razrješenja dužnosti.

Uloga i dužnosti

Sudac je dužan donositi nepristrane odluke u pravnim sporovima – uključujući u predmetima u koje je uključena država. Kako bi se zajamčila nepristranost u odnosu na državu uveden je poseban sustav odabira i imenovanja. Zbog toga se pravni status sudaca razlikuje od statusa drugih državnih dužnosnika.

Nizozemski Ustav sadržava odredbe o ovlastima sudaca da donose odluke u sporovima te odredbe o pravnom statusu nositelja sudbene vlasti.

U skladu s važećim zakonodavstvom suci imaju diskrecijsko pravo u odlučivanju o predmetima. Oni također u velikoj mjeri određuju praktične aspekte tijeka postupka (primjerice duljinu određenih dijelova postupka).

Ako stranka u postupku sumnja u nepristranost suca, u skladu sa zakonom ima pravo uložiti prigovor na rad suca koji vodi predmet. Ponekad je stranka u postupku nezadovoljna radom suca. Tada se pravi razlika između odluke suda i postupanja suca.

  1. Ako je stranka nezadovoljna sudskom odlukom, obično može uložiti žalbu.
  2. Pritužbe na postupanje suca mogu se podnositi odboru suda na kojem ureduje predmetni sudac. Svaki sud ima utvrđen postupak s pravilima za obradu pritužbi.

Postoji nekoliko zakonskih odredbi kojima se uređuje postupanje sudaca. Njihova je svrha osigurati nepristranost rada sudaca.

Suci moraju biti stručni u najmanje dva područja. U skladu s tim, od njih se obično traži da vode jedan predmet povezan s određenim područjem, a nakon toga preuzimaju predmet iz drugog područja. Na taj se način nastoji spriječiti da se suci previše i predugo posvećuju samo jednom području stručnosti.

Suci djeluju na okružnim sudovima (rechtbanken). Oni se sastoje od najmanje četiri odjela: odjela za građansko pravo, odjela za kazneno pravo, odjela za upravno pravo te odjela područnih sudova. Suci koji rade u posljednjem odjelu zovu se kantonrechter, dok se drugi zovu rechter. Suci prizivnih sudova i Vrhovnog suda zovu se raadsheer.

Sastav sudova u sudskom postupku je sljedeći:

  • Kantonrechters sami vode predmete.
  • Suci okružnih sudova obično sami vode predmete, međutim o nekim predmetima odlučuje tročlano sudsko vijeće.
  • O predmetima na prizivnim sudovima odlučuju tročlana sudska vijeća, osim za predmete o kojima može odlučivati samo jedan sudac. Zakonom su predviđena pravila za te slučajeve.
  • Na Vrhovnom sudu o svakom predmetu odlučuje peteročlano sudsko vijeće.

Državno tijelo nadležno za reguliranje sudačke profesije je Sudbeno vijeće (rechtspraak).

Pravna baza podataka

Dodatne informacije građanima su dostupne na internetskim stranicama nizozemskog Poveznica se otvara u novom prozorupravosuđa.

Organizacija pravne struke: Odvjetnici

Odvjetnici

Poveznica se otvara u novom prozoruNizozemska odvjetnička komora (de Orde) strukovno je tijelo javnog prava koje okuplja sve odvjetnike u Nizozemskoj. U skladu sa zakonom, temeljna je aktivnost komore nadzor nad kvalitetom odvjetničkih usluga. Kvaliteta se, među ostalim, jamči:

  • sveobuhvatnim obrazovnim programom za pravnu struku
  • pravilnicima i ostalim obvezujućim propisima za odvjetnike
  • disciplinskim postupcima
  • informacijama i uslugama koje se pružaju članovima te
  • savjetovanjem nizozemske vlade o planiranim politikama i njihovoj provedbi.

Zakonom je propisano da odvjetnik mora biti član komore. U Nizozemskoj je 2014. bilo 17 000 registriranih odvjetnika.

Pravni savjetnici

Ne postoji središnje tijelo koje regulira profesiju pravnih savjetnika.

Javni bilježnici

Organizacija

Vidjeti internetske stranice Poveznica se otvara u novom prozoruKraljevskog strukovnog udruženja javnih bilježnika (Koninklijke Notariële Beroepsorganisatie).

Uloga i dužnosti

U skladu sa zakonom javnobilježnička isprava potrebna je za niz ugovora i pravnih poslova. Od njih su najvažniji:

  1. prijenos vlasništva nad nekretninama u Nizozemskoj
  2. upis i brisanje hipoteke
  3. osnivanje javnih ili privatnih društava s ograničenom odgovornošću ili izmjena njihovih osnivačkih akata
  4. osnivanje zaklada ili udruženja (uključujući zadruge) ili izmjena njihovih osnivačkih ugovora
  5. sastavljanje, izmjena ili izvršenje oporuka
  6. sastavljanje i izmjena ženidbenih ugovora i ugovora o registriranom partnerstvu
  7. prijenos dionica na ime
  8. ovjera potpisa
  9. potvrda darova i donacija javnobilježničkom ispravom.

Javni bilježnik iz praktičnih razloga često obavlja i druge vrste pravnih poslova te može sastavljati druge vrste ugovora. Oni, primjerice, uključuju ugovore o partnerstvu (trgovačko partnerstvo, ortaštva i komanditna društva), ugovore između nevjenčanih partnera te odredbe o zaštiti privatnih društava s ograničenom odgovornošću od trećih osoba.

Druga pravna zanimanja

Poveznica se otvara u novom prozoruKraljevsko strukovno udruženje sudskih izvršitelja (Koninklijke Beroepsorganisatie van Gerechtsdeurwaarders, KBvG) osnovano je Zakonom o sudskim izvršiteljima, koji je stupio na snagu 15. srpnja 2001. Na temelju tog zakona Kraljevsko strukovno udruženje sudskih izvršitelja, u kojemu je članstvo obvezno za sve sudske izvršitelje, ima zadaću poticanja razvoja dobre prakse u struci.

Nizozemski sudski izvršitelji nadležni su za zaprimanje i prosljeđivanje dokumenata u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1348/2000 od 29. svibnja 2000. o dostavi, u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima. Dokumenti koje treba dostaviti u Nizozemskoj moraju se poslati izravno jednom od sudskih izvršitelja. Zahtjev za dostavu podnosi se na nizozemskom ili engleskom jeziku.

Takav se zahtjev ne može podnijeti središnjem tijelu, Kraljevskom strukovnom udruženju sudskih izvršitelja. Njegova se pomoć može zatražiti samo u iznimnim okolnostima koje su definirane u članku 3. točki (c) prethodno navedene Uredbe.

Besplatne pravne usluge

Osnovne pravne savjete možete dobiti na jednom od šaltera za pravne usluge. Tamo možete zatražiti pojašnjenja u vezi s pravnim pitanjima te informacije i savjete. To je prvo odredište za sve koje traže pravnu pomoć.

Prema potrebi uputit će vas dalje, privatnom odvjetniku ili izmiritelju.

Na šalterima za pravnu pomoć sve se informacije pružaju besplatno, na licu mjesta ili u sklopu savjetovanja (najviše 60 minuta). Možete zatražiti savjet ako imate probleme u vezi s građanskim, upravnim i imigracijskim pravom.

Uspostavljeno je ukupno 30 šaltera za pravne usluge. Ravnomjerno su raspoređeni u zemlji kako bi pravne usluge bile lako dostupne svim nizozemskim građanima.

Dodatne informacije dostupne su na internetskim stranicama Poveznica se otvara u novom prozorušaltera za pravne savjete.

Poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruDržavno odvjetništvo, Poveznica se otvara u novom prozoruPravosuđe i Vrhovni sud Nizozemske (Nederlandse rechtspraak en de Hoge Raad der Nederlanden), Poveznica se otvara u novom prozoruNizozemska odvjetnička komora (Nederlandse Orde van Advocaten), Poveznica se otvara u novom prozoruKraljevsko strukovno udruženje javnih bilježnika (Koninklijke Notariële Beroepsorganisatie), Poveznica se otvara u novom prozoruKraljevsko strukovno udruženje sudskih izvršitelja (Koninklijke Beroepsorganisatie van Gerechtsdeurwaarders), Poveznica se otvara u novom prozoruŠalter za pravne usluge (Het Juridisch Loket), Informativni članak o sudskom osobljuPDF(389 Kb)en

Posljednji put ažurirano: 11/10/2016

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Državni odvjetnici (prokuratorzy)

Organizacija

Dolje opisana struktura odnosi se na državno odvjetništvo i ostale nadležne odjele u skladu sa Zakonom od 9. listopada 2009.

Državno odvjetništvo u Poljskoj čine:

  • Glavni državni odvjetnik (Prokurator Generalny);
  • državni odvjetnici iz redovnih i vojnih organizacijskih jedinica (prokuratorzy powszechnych jednostek organizacyjnych prokuratury i prokuratorzy wojskowi) koji su podređeni Glavnom državnom odvjetniku;
  • tužitelji iz Instituta nacionalnog sjećanja (prokuratorzy Instytutu Pamięci Narodowej) i Komisije za progon kaznenih djela počinjenih protiv poljskog naroda (Komisja Ścigania Zbrodni przeciwko Narodowi Polskiemu).

Glavni državni odvjetnik ima najviši položaj u državnom odvjetništvu, a imenuje ga predsjednik Poljske iz skupine kandidata koju predlaže Državno sudbeno vijeće i Državno odvjetničko vijeće. Glavni državni odvjetnik premijeru podnosi godišnja izvješća o tužiteljskim aktivnostima. Tužitelje iz redovnih i vojnih organizacijskih jedinica državnog odvjetništva imenuje glavni državni odvjetnik s popisa kandidata koji predlaže Državno odvjetničko vijeće.

Redovne jedinice državnog odvjetništva podijeljene su načetiri razine:

  • Ured glavnog državnog odvjetnika (Prokuratura Generalna);
  • Prizivni ured državnog odvjetništva (prokuratura apelacyjna);
  • okružne urede državnog odvjetništva (prokuratura okregowa);
  • područne urede državnog odvjetništva (prokuratura rejonowa).

Vojne jedinice državnog odvjetništva podijeljene su na tri razine:

  • Ured glavnog vojnog tužitelja (Naczelna Prokuratura Wojskowa)
  • urede okružnog vojnog tužiteljstva (Wojskowe Prokuratury Okręgowe)
  • urede garnizonskog vojnog tužiteljstva (Wojskowe Prokuratury Garnizonowe).

Državni odvjetnici iz Instituta nacionalnog sjećanja i Komisije za progon kaznenih djela počinjenih protiv poljskog naroda (Instutut Pamięci Narodowej – Komisja ds. Ścigania Zbrodni przeciwko Narodowi Polskiemu) djeluju u sljedećim organizacijskim jedinicama:

  • Glavnoj komisiji za progon kaznenih djela počinjenih protiv poljskog naroda (Główna Komisja ds. Ścigania Zbrodni przeciwko Narodowi Polskiemu)
  • odjelima Glavne komisije za progon kaznenih djela počinjenih protiv poljskog naroda (Główna Komisja ds. Ścigania Zbrodni przeciwko Narodowi Polskiemu)
  • Uredu za lustracijsku provjeru (Biuro lustracyjne)
  • odjelima Ureda za lustracijsku provjeru (Biuro lustracyjne).

U poljskom pravnom sustavu postoji razlika između državnih odvjetnika koje imenuje glavni državni odvjetnik i privatnih tužitelja koji sudjeluju kao stranke u kaznenim postupcima i koji, prema pravilima o postupanju, mogu pomagati državnim odvjetnicima u njihovu radu.

U okviru pravnog sustava postoje različita samoupravna tijela. Ona uključuju Državno odvjetničko vijeće (Rada Prokuratorów) u okviru Ureda glavnog državnog odvjetnika, skupštine te prizivna vijeća na regionalnoj razini. Međutim, ta tijela djeluju isključivo na internoj i organizacijskoj razini, nemaju web-mjesto i ne pružaju elektroničke usluge.

Daljnje informacije o državnom odvjetništvu u Poljskoj nalaze se na web-mjestu Poveznica se otvara u novom prozoruUreda glavnog državnog odvjetnika Poljske.

Uloga i dužnosti državnog odvjetništva:

Glavne su dužnosti državnog odvjetništva osiguranje poštovanja zakona i nadzor kaznenih progona.

Državni odvjetnici obavljaju svoje zadaće, a one su:

  • pokretanje, vođenje i nadziranje istražnih kaznenih postupaka
  • vršenje funkcija državnog odvjetnika na sudovima
  • pokretanje postupaka u kaznenim i građanskim stvarima, podnošenje prijedloga i sudjelovanje u sudskim postupcima u građanskim stvarima, pitanjima radnog prava i socijalne zaštite, u cilju zaštite vladavine prava, javnog interesa i imovine ili prava građana
  • poduzimanje mjera predviđenih zakonom, namijenjenih pravilnoj i jedinstvenoj primjeni zakona
  • provođenje istraživanja o pitanjima povezanima s kriminalom, njegovoj kontroli i suzbijanju
  • sakupljanje, obrada i analiza podataka dobivenih iz provedenih ili nadziranih istraga
  • suradnja s vladom u svrhu sprečavanja kaznenih djela i drugih povreda zakona
  • suradnja i sudjelovanje u postupcima koje provode međunarodna tijela u području provedbe zakona i suzbijanja kriminala.

Prava i obveze državnog odvjetnika:

Državni odvjetnik obvezan je djelovati u skladu sa zakonom, vođen načelom nepristranosti i jednakog postupanja prema svim građanima. Usprkos hijerarhijskoj organizaciji državnog odvjetništva, državni je odvjetnik neovisan u obavljanju svojih službenih dužnosti. Državni odvjetnik ne smije biti politički angažiran i ne smije imati dodatno zaposlenje te je obvezan stalno raditi na usavršavanju svojih kvalifikacija.

Državni se odvjetnik prvenstveno bavi kaznenim predmetima. Međutim, ponekad sudjeluje u građanskim parnicama koje se uglavnom tiču utvrđivanja očinstva, gubitka prava, pravne nesposobnosti te upravnim sporovima koji se obično odnose na nekretnine ili građevinsko pravo. U svakom regionalnom uredu postoji državni odvjetnik osposobljen za područje međunarodne suradnje u kaznenim stvarima.

Redovni sudovi (sądy powszechne)

Organizacija

Redovni sudovi u Poljskoj su:

  • okružni sudovi (sądy rejonowe)
  • regionalni sudovi (sądy okręgowe)
  • prizivni sudovi (sądy apelacyjne).

Redovni sudovi obavljaju sudbenu vlast (u predmetima koji nisu u nadležnosti upravnih sudova, vojnih sudova i Vrhovnog suda) te druge zadaće koje su im povjerene zakonom. Vrhovni sud nadzire rad sudova u skladu sa zakonom.

Nadležnost okružnih sudova obuhvaća jednu ili više općina (u opravdanim slučajevima, npr. u velikim gradovima, za jednu općinu može biti nadležno više okružnih sudova).

Regionalni sud je prizivni sud za okružne sudove te u posebnim slučajevima prvostupanjski sud. On je nadležan za najmanje dva okružna suda („sudski okrug”).

Ako regionalni sud vodi prvostupanjski postupak o žalbama odlučuje prizivni sud. U nadležnosti su prizivnog suda najmanje dva regionalna suda („žalbeno područje”).

Sudom predsjeda predsjednik suda. On se imenuje na određeno razdoblje (četiri godine na okružnim sudovima i šest godina na regionalnim i prizivnim sudovima).

Pravničke profesije na sudovima

U Poljskoj redovni sudovi obavljaju sudbenu vlast (u predmetima koji nisu u nadležnosti upravnih sudova, vojnih sudova i Vrhovnog suda) te druge zadaće koje su im povjerene zakonom. Suci imaju isključivu odgovornost za dijeljenje pravde. Druge zadaće obavljaju tajnici suda i viši tajnici suda (mogu ih obavljati i suci ako tajnici suda nisu u mogućnosti).

Suci (sędziowie)

U poljskom pravnom sustavu razlikuje se između profesionalnih sudaca i sudaca porotnika.

Suci obavljaju dužnosti povezane s dijeljenjem pravde. Predsjednik države na prijedlog Državnog sudbenog vijeća (Krajowa Rada Sądownictwa) imenuje suce na neodređeno razdoblje.

Suci su neovisni u vršenju svoje dužnosti i obvezuje ih samo Ustav i zakoni.

Neovisnost sudova i sudaca jamči Poveznica se otvara u novom prozoruDržavno sudbeno vijeće, koje je ustavno tijelo.

Neovisnost sudaca zajamčena je sudačkim imunitetom i sigurnošću mandata, kako je propisano Ustavom.

Suci podliježu disciplinskim mjerama za svaku povredu dužnosti. U disciplinskim postupcima protiv sudaca odlučuju: prizivni sudovi u prvostupanjskom postupku te Vrhovni sud u drugostupanjskom postupku.

Suci porotnici (lawnicy)

Uloga sudaca porotnika u dijeljenju pravde propisana je poljskim Ustavom. Oni su neovisni te ih, kao i suce, obvezuje samo Ustav i zakoni. Suci porotnici o sudskim predmetima odlučuju ravnopravno sa sucima. Međutim, za razliku od njih, suci porotnici ne mogu voditi sudski postupak ili ročište niti (u načelu) obavljati dužnost izvan sudskog postupka.

U pravilu, u parničnim i kaznenim postupcima ročišta se održavaju u prisustvu jednog suca, odnosno bez uključivanja sudaca porotnika. Međutim, oba zakona kojim su uređene te vrste sudskih postupaka predviđaju kategorije predmeta u kojima s obzirom na njihovu društvenu važnost odlučuju i suci porotnici.

Suce porotnike biraju vijeća općina koja su u nadležnosti predmetnih sudova. Imenuju se na razdoblje od četiri godine.

Sudski službenici (referendarze sądowi)

Sudski službenici na okružnim i regionalnim sudovima obavljaju sudske zadaće koje su u skladu za zakonom povjerene sudovima. Imenuju se na dužnost s datumom naznačenim u ispravi o imenovanju. Imenuje ih predsjedavajući sudac prizivnog suda.

U parničnim postupcima sudski službenici imaju sudačke ovlasti u okviru dužnosti koje su im povjerene, ako zakonom nije propisano drugačije. Međutim, u kaznenim postupcima te u postupcima za lakša kaznena djela i za porezne prekršaje sudski službenici ovlašteni su donositi preporuke te, u zakonom predviđenim predmetima, odluke i naloge.

S obzirom na to, oni su dio sudskog osoblja ovlaštenog za obavljanje zadaća povezanih s dijeljenjem pravde i u okviru svoje nadležnosti obavljaju dužnost u ime suda. U okviru svoje nadležnosti sudski službenici neovisni su u pogledu sadržaja sudskih odluka i naloga predviđenih zakonom. Ta neovisnost implicira organizacijsko i funkcionalno razdvajanje njihove pravosudne djelatnosti od djelatnosti drugih tijela kojim im se jamči neovisnost u obavljanju zakonom predviđenih zadaća.

Informativni članak o sudskim službenicimaPDF(374 Kb)en.

Sudski pomoćnici (asystenci sędziego)

Sudski pomoćnici zaduženi su za pripremanje sudskih ročišta te osiguravanje nesmetanog funkcioniranja suda (uključujući dijeljenje pravde i ostale zadaće). Odabir kandidata vrši se putem natječaja.

Informativni članak o sudskim pomoćnicima.PDF(374 Kb)en

Tajnici suda (urzędnicy sądowi)

Tajnici suda zaposleni su na svim redovnim sudovima na kojima obavljaju administrativne poslove koji nisu rezervirani za druge skupine zanimanja (vođenje zapisnika, pomaganje sucima u radu, organizacija tajništva suda itd.). Njihova prava i obveze te uvjeti zapošljavanja utvrđeni su u Zakonu o osoblju sudova i državnog odvjetništva. Odabir kandidata vrši se putem natječaja.

Informativni članak o sudskom osobljuPDF(379 Kb)en.

Organizacija pravničkih profesija

Odvjetnici (adwokaci)

Odvjetnici u Poljskoj pružaju pravne usluge povezane sa zaštitom prava i sloboda građana. Oni pružaju pravnu pomoć i izrađuju pravna mišljenja. Isto tako osiguravaju zastupanje strankama u kaznenim, građanskim, obiteljskim i maloljetničkim predmetima, predmetima koji se odnose na radno pravo i pravo socijalne zaštite te u postupcima pred Upravnim sudom.

Valja napomenuti da u Poljskoj ne postoji službena profesionalna specijalizacija, već svaki odvjetnik može sam odabrati svoje specifično područje interesa. Međutim, budući da je poljskim pravom strankama koje su u nepovoljnom financijskom položaju osiguran branitelj kojeg imenuje država, odvjetnik mora biti osposobljen za pružanje pravnih usluga u različitim vrstama slučajeva.

Postoje 24 regionalna odvjetnička vijeća (okręgowe rady adwokackie) i Nacionalno odvjetničko vijeće (Naczelna Rada Adwokacka) koje djeluje na državnoj razini. Ta samoupravna pravna tijela nadležna su za zastupanje i zaštitu strukovnih prava odvjetnika, poboljšanje odvjetničkih profesionalnih vještina i pružanje stručne obuke za odvjetničke vježbenike te za utvrđivanje i promicanje pravila profesionalnog ponašanja i osiguranje njihova poštovanja.

Pravne baze podataka

Detaljne informacije mogu se pronaći na web-mjestu Poveznica se otvara u novom prozoruNacionalnog odvjetničkog vijeća.

Pravni savjetnici (radcowie prawni)

Pravni savjetnici pružaju pravne usluge poduzećima, drugim poslovnim subjektima, organizacijskim jedinicama i fizičkim osobama. Oni pružaju pravnu pomoć i izrađuju pravna mišljenja. Međutim, za razliku od odvjetnika mogu biti zaposlenici trećih osoba. Od 1. srpnja 2015. odvjetnici i pravni savjetnici uživaju ista postupovna prava. Pravni savjetnici mogu biti branitelji u kaznenim postupcima ako nisu zaposlenici drugih stranaka. Mogu sudjelovati i u postupcima za lakša kaznena djela te biti branitelji u disciplinskim postupcima.

Strukovno udruženje pravnih savjetnika sastoji se od 19 regionalnih komora pravnih savjetnika i Nacionalne komore pravnih savjetnika koja djeluje na nacionalnoj razini. Ta strukovna udruženja nadležna su za zastupanje i zaštitu strukovnih prava pravnih savjetnika, poboljšanje njihovih profesionalnih vještina i pružanje stručne obuke za vježbenike te za utvrđivanje i promicanje pravila profesionalnog ponašanja i osiguranje njihova poštovanja.

Pravne baze podataka

Detaljne informacije mogu se pronaći na web-mjestu Poveznica se otvara u novom prozoruNacionalne komore pravnih savjetnika.

Javni bilježnici (notariusze)

Organizacija

Ministar pravosuđa imenuje javne bilježnike i određuje njihovo sjedište na zahtjev zainteresiranih osoba nakon savjetovanja s vijećem nadležne javnobilježničke komore. Ministar pravosuđa također razrješuje dužnosti javne bilježnike.

Nadležan je i za vođenje registra javnobilježničkih ureda te utvrđuje najviše naknade za javnobilježničke usluge.

Udruga javnih bilježnika sastoji se od 11 javnobilježničkih komora i Nacionalne javnobilježničke komore.

Uloga i dužnosti

Javni bilježnici sastavljaju isprave za koje stranke moraju ili žele imati javnobilježničku ovjeru (npr. prijenos vlasništva nad nekretninama).

Javni bilježnici osobe su od javnog povjerenja. Kao osobe od javnog povjerenja koje nastupaju u ime države javni bilježnici jamče sigurnost transakcija s nekretninama.

Javni bilježnici: sastavljaju javnobilježničke isprave, potvrde o nasljeđivanju i druge potvrde, podnose izjave, vode zapisnike, sastavljaju pritužbe u vezi sa zadužnicama i čekovima, čuvaju povjerenu gotovinu, vrijednosne papire, dokumente i podatke na mediju za pohranu podataka, osiguravaju upise, kopije i izvatke dokumenata, sastavljaju isprave, izjave i ostale isprave na zahtjev stranaka te obavljaju druge radnje u skladu s posebnim odredbama.

Javnobilježničke isprave koje javni bilježnik sastavlja u skladu sa zakonom smatraju se službenim ispravama.

Svoju djelatnost obavljaju u posebnim javnobilježničkim uredima. Javni bilježnik može voditi samo jedan ured, ali jedan ured može zajednički voditi nekoliko javnih bilježnika u skladu s propisima građanskog prava o partnerstvima. Međutim, u tom slučaju svaki javni bilježnik pruža usluge u svoje ime i odgovara za svoje aktivnosti.

Pravne baze podataka

Detaljne informacije mogu se pronaći na web-mjestu Poveznica se otvara u novom prozoruNacionalne javnobilježničke komore.

Ostale pravničke profesije

Poljskim pravom predviđeno je zvanje sudskog izvršitelja (komornicy sądowi).

Sudski izvršitelji

U skladu s poljskim pravom sudski izvršitelji su pomoćno osoblje sudova. Imaju status državnih službenika koji im daje legitimnost za obavljanje dužnosti, koje znatno zadiru u građanska prava i slobode. One prvenstveno uključuju mjere prisile nužne za izvršenje sudskih odluka te za ostvarenje ustavnog prava na pravično suđenje.

Ovlasti sudskih izvršitelja uključuju provođenje ovrha u parničnim postupcima.

Imenuje ih ministar pravosuđa na temelju užeg izbora kandidata koji moraju ispunjavati uvjete utvrđene u Zakonu o sudskim izvršiteljima i ovršnom postupku, među ostalima završen studij prava, obavljeno vježbeništvo, položen ispit za sudskog izvršitelja te završen probni rok od najmanje dvije godine na mjestu pomoćnika sudskog izvršitelja.

Nadzor rada sudskih izvršitelja provodi Ministarstvo pravosuđa uz pomoć predsjedavajućeg suca suda kojem je sudski izvršitelj pridružen te strukovnih udruženja – Nacionalnog vijeća sudskih izvršitelja i vijeća komora sudskih izvršitelja.

Vidjeti web-mjesto Poveznica se otvara u novom prozoruMinistarstva pravosuđaPoveznica se otvara u novom prozoruNacionalnog vijeća sudskih izvršitelja.

Organizacije koje nude besplatne pravne usluge

Veliki broj organizacija u Poljskoj nudi besplatne pravne usluge, uključujući:

  • „Plavi telefon” (Niebieska Linia) Ministarstva rada i socijalne politike, za borbu protiv nasilja u obitelji. Detaljne informacije mogu se pronaći na web-mjestu Poveznica se otvara u novom prozoruPlavog telefona. Također možete nazvati Plavi telefon na sljedeći broj: +48 22 668 70 00;
  • Besplatno pravno savjetovanje pruža i „Pravna klinika” (Kliniki Prawa) u kojoj rade studenti, članovi organizacija koje djeluju u okviru pravnih fakulteta svih većih sveučilišta u Poljskoj.
Posljednji put ažurirano: 13/10/2016

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice portugalski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Suci općih sudova te suci upravnih i poreznih sudova

U skladu s portugalskim Ustavom suci su dio neovisne sudbene vlasti.

Suci su odgovorni za izvršenje pravde u ime građana uz poštovanje zakona.

Rad sudaca općih sudova uređen je Ustavom i Statutom sudaca općih sudova (Estatuto dos Magistrados Judiciais). Postoje tri vrste sudaca, u skladu s hijerarhijom sudova:

  • suci Vrhovnog suda (Supremo Tribunal de Justiça), poznati kao Conselheiros;
  • suci žalbenih sudova (Tribunais das Relações), poznati kao Desembargadores te
  • suci prvostupanjskih sudova, poznati kao Juízes de Direito.

Rad sudaca upravnih i poreznih sudova uređen je Ustavom, Statutom upravnih i poreznih sudova (Estatuto dos Tribunais Administrativos e Fiscais) te, na supsidijarnoj osnovi, Statutom sudaca općih sudova (Estatuto dos Magistrados Judiciais). Postoje tri vrste sudaca upravnih i poreznih sudova, u skladu s hijerarhijom sudova:

  • suci Vrhovnog upravnog suda (Supremo Tribunal Administrativo), poznati kao Conselheiros;
  • suci središnjih upravnih sudova, poznati kao Desembargadores te
  • suci okružnih upravnih i poreznih sudova, poznati kao Juízes de Direito.

Za imenovanje sucem predviđen je postupak koji se sastoji od tri faze: javnog natječaja, teorijskog i praktičnog osposobljavanja u Centru za pravosudne studije (Centro de Estudos Judiciários) te pripravništva. Kandidati koji uspješno prođu sve tri faze imenuju se Juízes de Direito.

Suci se osposobljavaju tijekom cijele karijere.

Visoko pravosudno vijeće (Conselho Superior da Magistratura) provodi redovite inspekcije na prvostupanjskim sudovima, a Visoko vijeće upravnih i poreznih sudova (Conselho Superior dos Tribunais Administrativos e Fiscais) provodi redovite inspekcije rada sudaca tih sudova. Nakon svake inspekcije, uspostavlja se ljestvica najboljih sudaca na temelju ocjena vrlo dobar, dobar s pohvalom, dobar, zadovoljavajuće i loše. Ako je rad suca ocijenjen „lošim”, suspendirat će ga se s dužnosti te će se pokrenuti istraga radi procjene njegove prikladnosti za taj posao.

Visoko pravosudno vijeće i Visoko vijeće upravnih i poreznih sudova odgovorni su za proglašavanje, imenovanje, raspored, premještaj i promicanje sudaca te izricanje stegovnih mjera sucima općih sudova, upravnih i poreznih sudova.

Kako bi se osigurala neovisnost i nepristranost sudaca, Ustavom je propisano da aktivni suci ne mogu vršiti nikakve druge dužnosti, javne ili privatne, s izuzetkom neplaćenog podučavanja ili znanstvenih istraživanja u području prava. Suci se premještaju, suspendiraju s dužnosti, umirovljuju ili otpuštaju u slučajevima predviđenima zakonom. Ne mogu odgovarati za svoje odluke, osim u izuzetnim slučajevima predviđenima zakonom.

Tužitelji u javnom tužiteljstvu (Ministério Público)

Tužitelji u javnom tužiteljstvu odgovorni su za zastupanje države, vršenje kaznenog progona te zaštitu demokratske vladavine prava i interesa utvrđenih zakonom. Javni tužitelji imaju vlastiti statut i autonomiju djelovanja kako je predviđeno zakonom.

Javnim tužiteljem postaje se sudjelovanjem u javnom natječaju koji se sastoji od ispita znanja, procjene životopisa i psihološkog testiranja. Sva predviđena testiranja i procjene odvijaju se u Centru za pravosudne studije (Centro de Estudos Judiciários).

Uspješnim kandidatima dodjeljuje se mjesto vježbenika (auditores de justiça). Nakon uspješnog završetka teorijskog i praktičnog osposobljavanja u Centru za pravosudne studije, dodjeljuje im se mjesto pripravnika-zamjenika tužitelja.

Karijera javnog tužitelja sastoji se od pet razina, navedenih počevši od najvišeg položaja u hijerarhiji:

  • glavni tužitelj (Procurador-Geral da República);
  • zamjenik glavnog tužitelja (Vice-Procurador-Geral da República);
  • pomoćnik glavnog tužitelja (Procurador-Geral Adjunto);
  • okružni tužitelj (Procurador da República);
  • pomoćnik okružnog tužitelja (Procurador da República Adjunto).

Ured glavnog tužitelja (Procuradoria-Geral da República) najviše je tijelo u javnom tužiteljstvu, a predsjedava mu glavni tužitelj. Ured glavnog tužitelja također obuhvaća Visoko vijeće javnog tužiteljstva (Conselho Superior do Ministério Público), Savjetodavno vijeće, službene pravne savjetnike i pomoćne službe.

Visoko vijeće javnog tužiteljstva odgovorno je za proglašenje, imenovanje, raspored, promicanje i premještaj javnih tužitelja te izricanje stegovnih mjera javnim tužiteljima.

Odvjetnici (Advogados)

Odvjetnici su pravni stručnjaci koji, nakon što su primljeni u odvjetničku komoru, pružaju pravno zastupanje i pravne savjete koji se sastoje od tumačenja i primjene pravnih propisa na zahtjev treće osobe.

Članstvo u odvjetničkoj komori (Ordem dos Advogados) uvjet je za obavljanje odvjetničkog zvanja u Portugalu.

Za obavljanje odvjetničkog posla potrebno je:

  • posjedovati diplomu pravnog fakulteta bilo kojeg priznatog sveučilišta u Portugalu ili inozemnu sveučilišnu diplomu prava, ako se smatra jednakovrijednom ili se može priznati kao diploma studija iste razine;
  • završiti vježbeništvo u trajanju od 18 mjeseci, koje se sastoji se od dvije faze: prve faze vježbeništva u trajanju od šest mjeseci i dodatne faze u trajanju od12 mjeseci;
  • položiti pismeni i usmeni pravosudni ispit.

Strani državljani koji su stekli svoju diplomu u Portugalu mogu se upisati u portugalsku odvjetničku komoru na isti način kao i portugalski državljani, pod uvjetom da njihova matična država pruža jednaka prava državljanima Portugala.

Odvjetnici iz drugih država članica EU-a koji žele trajno obavljati dužnost u Portugalu pod stručnim zvanjem stečenim u matičnoj državi moraju se upisati u odvjetničku komoru. U tom slučaju dopušteno im je zastupati stranke na sudu samo uz vodstvo odvjetnika koji je upisan u odvjetničku komoru. Ako žele obavljati odvjetničko zvanje pod jednakim uvjetima kao i portugalski odvjetnici, moraju se registrirati u odvjetničkoj komori i položiti pismeni i usmeni ispit iz portugalskog jezika.

Odvjetnička komora javna je udruga koja zastupa pravne stručnjake koji obavljaju odvjetničku djelatnost u skladu sa statutom komore. Komora je nadležna za osiguravanje pristupa zakonima, reguliranje struke te poduzimanje disciplinskih mjera protiv odvjetnika i odvjetničkih vježbenika (jedino nadležno tijelo), za zaštitu društvene uloge, dostojanstva i ugleda struke te promicanje pristupa znanju i primjeni zakona.

Pravnici/pravni savjetnici (Consultores jurídicos)

U portugalskom pravnom sustavu nema razlike između odvjetnika i pravnih savjetnika.

Pravni zastupnici (Solicitadores)

Pravni zastupnici samostalni su pravni stručnjaci koji svojim strankama pružaju pravne savjete i pravno zastupanje na sudu, u okviru ograničenja određenih njihovim statutom i zakonima o postupcima. Mogu zastupati stranke na sudu u slučajevima kada nije obvezno da stranke zastupa odvjetnik (advogado).

Pravni zastupnici također mogu pružiti građanima i trgovačkim društvima izvansudsko zastupanje, primjerice, pred poreznom upravom, u javnobilježničkim uredima, registarskim uredima te pred tijelima državne uprave.

Za obavljanje odvjetničkog posla potrebno je:

  • posjedovati službeno priznatu diplomu pravnog fakulteta i ne biti registriran u odvjetničkoj komori, ili posjedovati diplomu iz područja pravnog zastupanja. Strani državljani država članica EU-a moraju posjedovati zakonski propisane akademske i stručne kvalifikacije potrebne za obavljanje zanimanja pravnog zastupnika u svojim matičnim državama;
  • završiti vježbeništvo u trajanju od 12 do 18 mjeseci;
  • tijekom vježbeništva pribaviti odgovarajuće preporuke voditelja programa i centara za osposobljavanje te položiti državni ispit u skladu s odgovarajućim pravilima.

Pravni stručnjaci iz drugih država članica EU-a ili Europskog gospodarskog prostora mogu se registrirati pri vijeću za pravne zastupnike (Colégio dos Solicitadores) u skladu sa Zakonom br. 9/2009 od 4. ožujka 2009., kako je izmijenjen Zakonom br. 41/2012 od 28. kolovoza 2012. i Zakonom br. 25/2014 od 2. svibnja 2014.

Komora pravnih zastupnika i izvršitelja sudskih naloga (Ordem dos Solicitadores e dos Agentes de Execução, OSAE) javna je udruga koja zastupa te pravne stručnjake. Nadležna je, među ostalim, za izricanje disciplinskih mjera protiv svojih članova i za izdavanje mišljenja o nacrtima zakona u području svojih nadležnosti.

Dodatne informacije dostupne su na stranicama Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.osae.pt/.

Izvršitelji sudskih naloga (Agentes de execução)

Izvršitelji sudskih naloga stručnjaci su kojima su dane ovlasti na nacionalnoj razini za provedbu građanskih ovršnih postupaka. Ti neovisni i nepristrani pravni stručnjaci ne zastupaju ni jednu stranku, već su odgovorni za obavljanje svih formalnosti u pogledu izvršavanja, uključujući zapljenu, dostavu pismena, obavijesti i prodaju zaplijenjene imovine. U nekim slučajevima njihove dužnosti može obavljati sudski službenik.

Izvršitelje sudskih naloga imenuje vjerovnik ili sud.

Izvršitelji sudskih naloga pravni su zastupnici ili odvjetnici koji:

  • imaju portugalsko državljanstvo;
  • ne podliježu ograničenjima nametnutima statutima komore pravnih zastupnika i izvršitelja sudskih naloga i odvjetničke komore;
  • u posljednjih deset godina nisu bili uvršteni na službeni javni popis dužnika;
  • su uspješno završili vježbeništvo za izvršitelje sudskih naloga;
  • su položili ispit za pravne pomoćnike nakon što su više od tri godine obavljali dužnost izvršitelja sudskih naloga i dobili pozitivno mišljenje Komisije za pravne pomoćnike (Comissão para o Acompanhamento dos Auxiliares de Justiça, CAAJ);
  • su postali članovi odgovarajuće strukovne udruge u roku od tri godine po uspješnom završetku vježbeništva;
  • posjeduju minimalne IT strukture i resurse, kako je propisano uredbom koju je donijela Glavna skupština.

Nadležna su tijela za reguliranje struke komora pravnih zastupnika i izvršitelja sudskih naloga i specijalizirano vijeće izvršitelja sudskih naloga (Colégio de Especialidade dos Agentes de Execução).

CAAJ, koji je neovisan o komori pravnih zastupnika i izvršitelja sudskih naloga, nadležno je tijelo za nadzor rada izvršitelja sudskih naloga i izricanje disciplinskih mjera.

Dodatne informacije dostupne su na sljedećim internetskim stranicama: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.osae.pt/ i Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.caaj-mj.pt/.

Javni bilježnici (Notários)

Javni bilježnici specijalizirani su pravni stručnjaci ovlašteni za obavljanje poslova u određenim pravnim kontekstima. Imaju važnu ulogu u domaćoj i međunarodnoj trgovini.

Javni bilježnici ovlašteni su za:

  • sastavljanje privatnih ugovora i savjetovanje stranaka, pri čemu su dužni pošteno postupati prema svakoj stranci; sastavljanje službenih dokumenata, pri čemu odgovaraju za zakonitost dokumenta te za sve pružene savjete; informiranje stranaka o implikacijama i posljedicama svih obveza koje namjeravaju preuzeti (obveza javnih bilježnika);
  • obavljanje pravnih poslova dogovorenih u njihovoj prisutnosti. Pravni akt može se izravno upisati u službeni registar ili, ako jedna stranka ne ispuni svoje obveze, izvršiti bez intervencije suca;
  • nastupanje u ulozi izmiritelja, nepristrano i uz puno poštovanje zakona, kako bi strankama omogućili postizanje uzajamno prihvatljivog dogovora;
  • sastavljanje dokumenata i uvjeta za postupak sastavljanja popisa imovine, osim u predmetima o kojima se ne može odlučiti u okviru tog postupka zbog njihove prirode ili zbog njihove pravne i činjenične složenosti. O takvim predmetima odlučuje sudac okružnog suda (tribunal de comarca) na čijem se području nadležnosti nalazi javnobilježnički ured koji vodi predmet (Zakonom br. 2/2013 od 5. ožujka 2013., kojim je odobren pravni okvir za postupke sastavljanja popisa imovine, javnim bilježnicima dane su te ovlasti čime je uspostavljen sustav zajedničkih ovlasti).

Reforma javnobilježničke struke koja je za posljedicu imala njezinu privatizaciju osigurala je javnim bilježnicima dvostruku ulogu: oni su javni dužnosnici koji obavljaju slobodnu djelatnost, ali više nisu državni službenici.

Kao javni dužnosnici javni bilježnici u nadležnosti su Ministarstva pravosuđa, koje ima regulatorne ovlasti te ovlasti za izricanje disciplinskih mjera protiv javnih bilježnika. S obzirom na novi status javnog bilježništva kao slobodne profesije, javnobilježničku djelatnost uz Ministarstvo pravosuđa od 2006. regulira i javnobilježnička komora. Oni osiguravaju da se javni bilježnici u obavljanju svoje djelatnosti pridržavaju etičkog kodeksa te da djeluju u javnom interesu. To ne utječe na ovlasti Ministarstva pravosuđa za interveniranje, koje su s obzirom na prirodu javnobilježničke struke propisane zakonom.

Voditelji registara (Conservadores)

Voditelji registara javni su službenici nadležni za upis i objavu pravnih akata i činjenica povezanih s pokretnom i nepokretnom imovinom koje je potrebno upisati, poslovnim djelatnostima i važnim događajima u životima građana. Oni, među ostalim, provode pravne provjere navedenog i povezanih dokumenata te provjere točnosti definicija prava navedenih u dokumentima kojima se potvrđuju činjenice za upis i njihove usklađenosti sa zakonom utvrđenim redoslijedom registracije. Nadležni su i za objavu tih informacija te mogu odlučiti treba li neki pravni akt upisati u registar.

Ovisno o području njihove nadležnosti, voditelji registara mogu biti:

  • voditelji matičnih registra (conservadores do registo civil), čije su dužnosti utvrđivanje i objava pravnih činjenica povezanih sa životima fizičkih osoba. Oni su nadležni za upis događaja kao što su rođenje, brak, smrt, posvajanje, priznavanje i utvrđivanje majčinstva/očinstva, organizaciju postupaka kao što su razvod ili sporazumna rastava te izdavanje potvrda i preslika registriranih dokumenta;
  • voditelji zemljišnih knjiga (conservadores do registo predial), koji objavljuju prava na nepokretnu imovinu u cilju osiguravanja pravne sigurnosti u prometu nekretninama;
  • voditelji registra vozila (conservadores do registo de veículos), čije se dužnosti odnose na objavu prava na pokretnu imovinu podložnu upisu u registre (motorna vozila, plovila i letjelice) i koji objavljuju pravni status motornih vozila i prikolica u cilju osiguravanja pravne sigurnosti transakcija;
  • voditelji trgovačkih registara (conservadores do registo commercial), koji objavljuju pravne statuse trgovaca pojedinaca, trgovačkih društava, društava građanskog prava komercijalnog oblika, poduzeća s ograničenom odgovornošću te ostalih subjekata podložnih upisu u trgovačke registre u cilju osiguravanja pravne sigurnosti transakcija.

Za pristup ovom zanimanju potrebno je posjedovati diplomu pravnog fakulteta portugalskog sveučilišta ili ekvivalentne akademske kvalifikacije. Kandidati također moraju s uspjehom položiti provjeru osposobljenosti i završiti dodatni šestomjesečni sveučilišni tečaj koji se sastoji od predmeta iz područja prava i postupka registracije koji su nužni za obavljanje dužnosti voditelja registra. Nakon toga, moraju završiti jednogodišnje vježbeništvo i prijaviti se na javni natječaj. Kandidati se ocjenjuju u svakoj fazi ovog postupka i mogu se iz njega isključiti ako u bilo kojoj fazi ne ispune uvjete. Na kraju postupka prijavljuju se na javni natječaj koji organizira Institut voditelja registara i javnih bilježnika (Instituto dos Registos e do Notariado).

Institut voditelja registara i javnih bilježnika nadležan je za vođenje, koordinaciju, potporu, ocjenjivanje i nadzor rada registarskih ureda.

Sudski službenici (Oficiais de Justiça)

Sudski službenici pripadaju kategoriji pravosudnih službenika (funcionário de justiça) koji, među ostalim, sudjeluju u obradi postupaka koji se provode na sudovima ili u javnom tužiteljstvu. Međutim, kategorija pravosudnih službenika obuhvaća i IT osoblje te administrativno, tehničko i pomoćno osoblje i osoblje za održavanje prostora.

Karijera sudskog službenika započinje na nižim radnim mjestima pomoćnog službenika (escrivão auxiliar) u sudskoj službi i pomoćnog pravnog službenika (técnico de justiça auxiliar) u javnom tužiteljstvu. Pristup je omogućen osobama koje su završile stručno osposobljavanje i koje su prihvaćene u postupku odabira.

Sudski službenici podliježu odredbama posebnog statuta (Estatuto dos Funcionários de Justiça), kako je utvrđeno u Zakonskoj uredbi br. 343/1999 od 26. kolovoza 1999. Imaju važnu ulogu u međunarodnoj pravosudnoj suradnji, posebice u provedbi direktiva i uredbi EU-a.

Glavna uprava za pravosuđe (Direção-Geral da Administração da Justiça) tijelo je Ministarstva pravosuđa nadležno za zapošljavanje sudskih službenika i upravljanje njihovim radom.

Vijeće sudskih službenika (Conselho dos Oficiais de Justiça) tijelo je nadležno za ocjenjivanje profesionalnih zasluga sudskih službenika i za izricanje stegovnih mjera koje se odnose na njih.

Izmiritelji (Mediadores)

U članku 2. točki (b) Zakona 29/2013 od 19. travnja 2013., izmiritelj je definiran kao „(...) nepristrana i neovisna treća osoba, bez ovlaštenja za nametanje tijeka postupka, koja strankama u postupku mirenja pomaže da postignu konačan dogovor o predmetu spora”. Tim su zakonom definirani i status izmiritelja koji rade u Portugalu te njihovo uključivanje na popise u okviru svih javnih sustava mirenja putem selekcijskog postupka, uređenog Provedbenom uredbom (Portaria) br. 282/2010 od 25. svibnja 2010.

Rad izmiritelja vrlo je važan. Pomažući strankama da postignu dogovor ujedno pomažu održavanju društvene harmonije, a u nekim slučajevima i njezinoj ponovnoj uspostavi. U Portugalu djeluju specijalizirani izmiritelji za obiteljske, radne i kaznene predmete. U području mirenja ne djeluju nevladine organizacije već samo privatne organizacije koje pružaju usluge mirenja te osposobljavanje za izmiritelje.

Ne postoji etički kodeks izmiritelja na nacionalnoj razini, ali prethodno navedeni Zakon o izmiriteljima sadržava poglavlje o pravima i dužnostima izmiritelja, koji moraju djelovati u skladu s načelima utvrđenima u Europskom kodeksu ponašanja za izmiritelje, koji se proučava u sklopu njihova osposobljavanja.

Djelovanje izmiritelja nadzire trodijelni javni sustav mirenja u okviru kojeg se posebno rješavaju građanski, radni i kazneni predmeti. Svaki dio javnog sustava mirenja u nadležnosti je javnog tijela, što je definirano osnivačkim aktom odgovarajućeg tijela.

Osposobljavanje za izmiritelje u Portugalu ne organiziraju javna tijela već privatni subjekti certificirani pri Glavnoj upravi za pravosudnu politiku (Direção Geral da Política de Justiça, DGPJ) u skladu s Provedbenom uredbom br. 345/2013 od 27. studenoga 2013., pri čemu se osobiti naglasak stavlja na usklađenost s kvalitativnim okvirom.

DGPJ putem svojeg Ureda za alternativno rješavanje sporova (GRAL) upravlja javnim sustavima mirenja. Iako ne pruža informacije potrebne za traženje izmiritelja, Ured ima popis izmiritelja na koji se uvrštavaju izmiritelji koji sudjeluju u selekcijskom postupku utvrđenom pravilima iz Provedbene uredbe br. 282/2010 od 25. svibnja 2010.

Dodatne informacije dostupne su na: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.dgpj.mj.pt/.

Sudski upravitelji (Administradores Judiciais)

Sudski upravitelji nadziru i koordiniraju aktivnosti koje su dio posebnog postupka oporavka (processo especial de revitalização). Oni također upravljaju stečajnom imovinom ili njezinom likvidacijom u stečajnim postupcima te obavljaju sve dužnosti koje imaju u skladu sa statutom ili zakonima. Ovisno o zadaćama koje je potrebno obaviti tijekom postupka imenuje se privremeni sudski upravitelj, stečajni upravitelj ili fiducijar.

Uloga sudskog upravitelja utvrđena je Zakonom br. 22/2013 od 26. veljače 2013.

Sudski upravitelj mora ispunjavati sljedeće uvjete:

  • a) posjedovati odgovarajuće sveučilišne kvalifikacije i radno iskustvo;
  • b) završiti šestomjesečno vježbeništvo za sudske upravitelje;
  • c) položiti prijemni ispit na kojem se ocjenjuje znanje stečeno tijekom vježbeništva;
  • d) ne nalaziti se u situaciji koja je nespojiva sa službenim dužnostima;
  • e) biti prikladan za obavljanje posla sudskog izvršitelja.

Komisija za pravne pomoćnike (Comissão para o Acompanhamento dos Auxiliares da Justiça, CAAJ) nadležna je za selekcijski postupak za sudske izvršitelje i nadzor njihovog rada.

Službenici za industrijsko vlasništvo (Agente Oficial da Propriedade Industrial)

Službenici za industrijsko vlasništvo službenici su specijalizirani za područje industrijskog vlasništva kojima se poduzeća i pojedinci mogu obratiti za pomoć u zaštititi svojih prava i interesa.

Državni institut za industrijsko vlasništvo (Instituto Nacional da Propriedade Industrial) ovlastio je službenike za industrijsko vlasništvo za izvođenje postupaka povezanih s industrijskim vlasništvom u ime njihovih stranaka pri čemu ne moraju dati na uvid svoju punomoć.

Obavljanje zanimanja zastupnika za industrijsko vlasništvo unutar Državnog instituta za industrijsko vlasništvo uređeno je Zakonskom uredbom br. 15/95 od 24. siječnja 1995.

Organizacije koje pružaju besplatne pravne usluge

Ministarstvo pravosuđa u suradnji s odvjetničkom komorom i lokalnim tijelima vlasti u cijelom Portugalu nadležno je za rad ureda za pravne savjete (Gabinetes de Consulta Jurídica) u kojima pravni stručnjaci građanima daju besplatne pravne savjete. Popis ureda, kao i informacije o odgovarajućim podacima za kontakt mogu se pronaći na internetu, uključujući internetske stranice Glavne uprave za pravosudnu politiku (Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.dgpj.mj.pt).

Posljednji put ažurirano: 24/10/2016

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice rumunjski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Pravna struka - Rumunjska

Ova stranica pruža pregled pravne struke u Rumunjskoj.

Pravne struke – uvod

U Rumunjskoj postoje sljedeće pravne struke:

Tužitelji

Organizacija

Rumunjsko javno tužiteljstvo uključuje:

  • urede tužitelja pri žalbenim sudovima, sudovima posebne nadležnosti, sudovima za djecu i obitelj te okružnim sudovima;
  • urede tužitelja pri vojnim sudovima.
  1. Najviše tijelo je Ured glavnog državnog odvjetnika pri Visokom kasacijskom sudu, uključujući njegove specijalizirane odjele (Nacionalnu upravu za suzbijanje korupcije i Upravu za istrage organiziranog kriminala i terorizma).
  2. Prva razina: uredi tužitelja pri okružnim sudovima (176);
  3. Druga razina: uredi tužitelja pri sudovima posebne nadležnosti (42) i uredi tužitelja pri Sudu za djecu i obitelj (1);
  4. Treća razina: uredi tužitelja pri žalbenim sudovima (15).

Poveznica se otvara u novom prozoruVisoko sudsko vijeće središnje je tijelo u pravosudnom sustavu odgovorno za uređenje tužiteljske struke. Početno i stalno stručno usavršavanje sudaca i tužitelja pruža Poveznica se otvara u novom prozoruNacionalni pravosudni institut, koji djeluje kao javno tijelo s pravnom osobnošću uz koordinaciju Visokog sudskog vijeća. Poveznica se otvara u novom prozoruJavno tužiteljstvo obavlja svoje zadaće putem tužitelja koji rade u uredima tužitelja. Potonja se mogu naći pri svim sudovima, uz izuzetak suda za pitanja profesionalnog ponašanja.

Kazneni postupci koje vode uredi tužitelja pri žalbenim sudovima, sudovima posebne nadležnosti ili sudovima za obitelj i djecu

Institucionalna hijerarhija ureda tužitelja jest sljedeća:

  1. najviše je tijelo Ured glavnog državnog odvjetnika pri Visokom kasacijskom sudu , koji vodi glavni državni odvjetnik Rumunjske. To tijelo koordinira aktivnosti ureda tužitelja pri15 žalbenih sudova;
  2. uredi tužitelja pri žalbenim sudovima koordiniraju aktivnosti ureda tužitelja pri 43 suda posebne nadležnosti (uključujući specijalizirani Sud za djecu i obitelj). Svakim od njih upravlja glavni tužitelj.
  3. Uredi tužitelja pri sudovima posebne nadležnosti koordiniraju aktivnosti ureda tužitelja povezanih sa 176 redovnih okružnih sudova, a svakome od njih na čelu je prvi tužitelj;
  4. uredi tužitelja pri 176 redovnih okružnih sudova predstavljaju prvu (najnižu) razinu hijerarhije i na čelu je svakoga od njih prvi tužitelj.

Unutar Ureda glavnog državnog odvjetnika pri Visokom kasacijskom sudu djeluju dvije specijalizirane ustrojstvene jedinice :

  • Nacionalna uprava za suzbijanje korupcije (DNA), nadležna za istrage i kazneni progon koruptivnih djela. Na čelu joj je najviši tužitelj.
  • Uprava za istrage organiziranog kriminala i terorizma (DIICOT), nadležna za istrage i kazneni progon organiziranog kriminala i terorizma. Na čelu joj je najviši tužitelj čiji rad koordinira glavni državni odvjetnik Rumunjske.

Kazneni postupci koje provode uredi tužitelja pri vojnim sudovima

Kaznene postupke za kaznena djela koja su počinili pripadnici vojnih snaga vode uredi vojnog tužiteljstva, koja imaju pravni status vojnih jedinica. Djeluju pri vojnim sudovima, Vojnom sudu u Bukureštu ili Vojnom žalbenom sudu u Bukureštu.

Funkcionalna hijerarhija tužitelja

Tužitelji postupaju u skladu s načelima zakonitosti, nepristranosti i hijerarhijske kontrole.

Tužitelji postupaju u skladu sa zakonom poštujući i štiteći ljudsko dostojanstvo i braneći prava pojedinaca.

Tužitelji u svakom uredu tužitelja odgovaraju voditelju ureda, koji odgovara voditelju hijerarhijski nadređenog ureda tužitelja.

Nadzor koji trebaju obavljati glavni državni odvjetnik na čelu Ureda glavnog državnog odvjetnika pri Visokom kasacijskom sudu, najviši tužitelj Nacionalne uprave za suzbijanje korupcije i glavni tužitelj ureda tužitelja pri žalbenom sudu nad tužiteljima u njihovoj nadležnosti može se izvršavati izravno ili s pomoću, u tu svrhu imenovanih, tužitelja.

Uloga i dužnosti

U Rumunjskoj postoje dvije kategorije tužitelja:

  1. građanski tužitelji, odgovorni za istrage i progon kaznenih djela koja počine civili;
  2. vojni tužitelji, odgovorni za istrage i progon kaznenih djela koja počine uglavnom pripadnici vojnih snaga.

Nacionalne su kategorije državnih odvjetnika:

  • Glavni državni odvjetnik Rumunjske (na čelu Ureda glavnog državnog odvjetnika pri Visokom kasacijskom sudu);
  • najviši tužitelj (čelnici DNA-a i DIICOT-a);
  • glavni tužitelji (čelnici ureda tužitelja pri žalbenim sudovima);
  • prvi tužitelji (čelnici ureda tužitelja pri sudovima posebne nadležnosti ili okružnim sudovima);
  • voditelji službi (čelnici službi ureda tužitelja);
  • voditelji odjela (čelnici odjela u uredu tužitelja);
  • voditelji ureda (čelnici ureda u uredu tužitelja);
  • tužitelji.

Kada god se to smatra potrebnim, po službenoj dužnosti ili na zahtjev Visokog sudskog vijeća, ministar pravosuđa može izvršiti nadzor nad tužiteljima s pomoću tužitelja koje u tu svrhu odredi glavni državni odvjetnik Rumunjske, glavni tužitelj Nacionalne uprave za suzbijanje korupcije ili ministar pravosuđa kako bi se ispitali:

  • upravljačka učinkovitost tužitelja;
  • učinak i obavljanje zadaća tužitelja te
  • kvaliteta profesionalnih odnosa tužitelja s građanima te s drugim osobama uključenima u aktivnosti koje provode uredi tužitelja.

Taj se nadzor ne primjenjuje na cjelokupan raspon mjera koje tužitelji mogu poduzeti tijekom kaznenih postupaka, kao ni na odluke povezane s tim mjerama.

Ministar pravosuđa može zatražiti od glavnog državnog odvjetnika Rumunjske ili, prema potrebi, od glavnog tužitelja iz Nacionalne uprave za suzbijanje korupcije, da podnese izvješće o aktivnostima ureda tužitelja te može izdati upute o mjerama koje treba poduzeti radi učinkovitog sprečavanja i borbe protiv kriminala.

Glavno državno odvjetništvo pri Visokom kasacijskom sudu podnosi godišnje izvješće o radu Visokom sudskom vijeću i ministru pravosuđa, koji zaključke o izvješću podnosi rumunjskom parlamentu.

Suci

Organizacija

Središnje tijelo unutar pravosudnog sustava odgovorno za uređenje sudačke profesije jest Poveznica se otvara u novom prozoruVisoko sudsko vijeće (CSM). Početno i stalno stručno usavršavanje sudaca i tužitelja pruža Poveznica se otvara u novom prozoruNacionalni pravosudni institut, koji djeluje kao javno tijelo s pravnom osobnošću uz koordinaciju Visokog sudskog vijeća.

Uloga i dužnosti

U Rumunjskoj su suci specijalizirani za sljedeće kategorije predmeta:

  • građanske predmete i ovrhu u građanskim predmetima;
  • kaznene predmete i predmete o izvršenju kaznenopravnih mjera;
  • trgovačke predmete (stečajni suci);
  • obiteljsko-pravne predmete i predmete koji se odnose na maloljetnike;
  • upravne i porezne/financijske predmete;
  • predmete koji se odnose na radne sporove i socijalno osiguranje;
  • ustavne predmete te
  • vojne predmete.

Organizacija pravne struke: odvjetnici

Odvjetnici

Središnje tijelo odgovorno za odvjetničku struku jest Poveznica se otvara u novom prozorurumunjska Nacionalna unija odvjetničkih komora (UNBR), koja djeluje kao pravna osoba od javnog interesa i obuhvaća sve odvjetničke komore u Rumunjskoj. Time se osigurava odgovarajuća primjena prava na obranu, stručnost i stega te zaštita dostojanstva i časti odvjetnika koji su članovi te Unije. Sve rumunjske odvjetničke komore članice su rumunjske Nacionalne unije odvjetničkih komora.

Pravne baze podataka

Informacije o rumunjskim odvjetnicima dostupne su na internetskim stranicama Poveznica se otvara u novom prozorurumunjske Nacionalne unije odvjetničkih komora.

Je li pristup bazi podataka besplatan?

Da, pristup je bazi podataka besplatan.

Pravni savjetnici

U skladu sa zakonom pravni savjetnici mogu osnivati regionalne udruge, u skladu s resorom ili područjem aktivnosti koji odgovara njihovim profesionalnim interesima ili, kada je to primjenjivo, nacionalne udruge koje podliježu zakonu o udrugama i zakladama. Jedna od profesionalnih udruga osnovanih u skladu sa zakonom o udrugama i zakladama jest Poveznica se otvara u novom prozoru Rumunjska komora pravnih savjetnika (OCJR). Ona uključuje sve udruge pravnih savjetnika u svim regijama. Pravni savjetnici mogu osnivati i druge profesionalne udruge. Popis pravnih savjetnika po regijama dostupan je na internetskim stranicama članica OCJR-a. Poveznice su dostupne na internetskim stranicama OCJR-a.

Javni bilježnici

Organizacija

U skladu sa zakonom, rumunjsko je Ministarstvo pravosuđa pružanje javnobilježničkih usluga prenijelo na Poveznica se otvara u novom prozoruNacionalnu uniju javnih bilježnika (UNNP). Poveznica se otvara u novom prozoruNacionalna unija javnih bilježnikastručno je tijelo koje predstavlja javne bilježnike i odgovorno je za organizaciju javnobilježničke struke, obranu interesa svojih članova i ugled ove struke. Svi javni bilježnici članovi su Unije. Javni bilježnici grupirani su u 15 komora javnih bilježnika, od kojih je svaka povezana s jednim žalbenim sudom.

Uloga i dužnosti

U Rumunjskoj javni bilježnici pružaju sljedeće pravne usluge:

  • sastavljanje potrebnih dokumenata za pravno sljedništvo i ostavinske postupke;
  • sklapanje ugovora (ugovora o prodaji, ugovora o razmjeni, ugovora o uzdržavanju, ugovora o darovanju, ugovora o hipoteci, ugovora o zalogu, ugovora o najmu, ugovora o zakupu) i drugih akata (jamstva koja razne institucije zahtijevaju od svojih administratora);
  • sastavljanje statuta za poduzeća, udruge i zaklade;
  • ovjeravanje isprava;
  • ovjeravanje potpisa, oglednih uzoraka potpisa i žigova te
  • sve ostale usluge propisane zakonom.

Druge pravne struke

Sudski izvršitelji

Poveznica se otvara u novom prozoruRumunjska Nacionalna unija sudskih izvršitelja (UNEJ) profesionalno je tijelo s pravnom osobnošću koje obuhvaća sve sudske izvršitelje. Odgovorna je za čuvanje ugleda i autoriteta struke sudskih izvršitelja. Njezina je glavna misija predstavljati i braniti strukovne interese članova. Sudski izvršitelji grupirani su u 15 komora, od kojih je svaka povezana s odgovarajućim žalbenim sudom.

Popis sudskih izvršitelja dostupan je na Poveznica se otvara u novom prozoruinternetskim stranicama rumunjske Nacionalne unije sudskih izvršitelja i Poveznica se otvara u novom prozoruMinistarstva pravosuđa. Međutim, te dvije baze podataka imaju različitu strukturu.

Sudski službenici

Središnje tijelo unutar pravosudnog sustava odgovorno za uređenje struke sudskih službenika jest Poveznica se otvara u novom prozoruVisoko sudsko vijeće (CSM).

Nacionalna škola za sudske službenike (SNG) javno je tijelo s pravnom osobnošću koje djeluje uz koordinaciju Visokog sudskog vijeća, a odgovorna je za početno i stalno stručno usavršavanje sudskih službenika.

U rumunjskom pravosudnom sustavu postoji nekoliko kategorija sudskih službenika:

  • službenici koji sudjeluju na raspravama i ročištima;
  • statističari;
  • istraživačko osoblje;
  • informatičari;
  • arhivari;
  • upisničari.

Dodatne informacije o toj struci dostupne su u ovom dokumentuPDF(390 Kb)en.

Posljednji put ažurirano: 09/09/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

Pravna struka - Slovenija

Ova stranica sadržava pregled pravne struke u Sloveniji.

Tužitelji
Suci
Odvjetnici
Javni bilježnici
Državni odvjetnici

Organizacija pravne struke:

Pravne struke

Diplomirani pravnik u Republici Sloveniji može obavljati mnoga zanimanja među kojima su zanimanje suca, tužitelja, državnog odvjetnika, odvjetnika i javnog bilježnika, odnosno zanimanja u okviru pravosuđa.

Tužitelji (Tožilci)

Organizacija

U skladu s člankom 135. Ustava Republike Slovenije državni tužitelji (državni tožilci) podnose i zastupaju kaznene optužnice i imaju druge zakonom utvrđene nadležnosti. Nadležnosti i organizacija državnih tužiteljstava općenito su uređeni Zakonom o državnom tužiteljstvu (Zakon o državnem tožilstvu) i Zakonom o kaznenom postupku (Zakon o kazenskem postopku).

U Sloveniji postoji 11 okružnih državnih tužiteljstava (okrožno državno tožilstvo) (Celje, Kopar, Kranj, Krško, Ljubljana, Maribor, Murska Sobota, Nova Gorica, Novo Mesto, Ptuj, Slovenj Gradec), Specijalizirano državno tužiteljstvo (Specializirano državno tožilstvo), koje je nadležno za cijelu državu, i Glavno državno tužiteljstvo Republike Slovenije (Poveznica se otvara u novom prozoruVrhovno državno tožilstvo Republike Slovenije) u Ljubljani.

Specijalizirano državno tužiteljstvo nadležno je za progon počinitelja kaznenih djela u području organiziranog klasičnog kriminala i gospodarskog kriminala, terorizma, korupcijskih kaznenih djela i drugih kaznenih djela čije otkrivanje i progon zahtijevaju posebnu organizaciju i osposobljenost državnih tužitelja. Pri Specijaliziranom državnom tužiteljstvu kao samostalna organizacijska jedinica djeluje poseban Odjel za istragu i progon službenih osoba s posebnim ovlastima (Odelek za preiskovanje in pregon uradnih oseb s posebnimi pooblastili, takozvani posebni oddelek ili „posebni istražni odjel”). Državni tužitelji navedenog posebnog istražnog odjela nadležni su za progon kaznenih djela koja počine službene osobe u policiji, odnosno službi unutarnjih poslova, koje imaju policijske ovlasti, u vojnoj policiji, obavještajno-sigurnosnoj službi Ministarstva obrane i službene osobe Slovenske obavještajno-sigurnosne agencije te za usmjeravanje policajaca koji rade u okviru predmetnog odjela.

Glavno državno tužiteljstvo najviša je instanca tužiteljstva u državi gdje svoju funkciju obavljaju:

  • glavni državni tužitelji (vrhovni državni tožilci) i viši državni tužitelji (višji državni tožilci),
  • privremeno i djelomično dodijeljeni državni tužitelji.

Viši državni tužitelji pred višim sudovima (višja sodišča) u državi zastupaju žalbe u žalbenom postupku. Glavni državni tužitelji u postupcima s izvanrednim pravnim sredstvima u kazneno-pravnom i građansko-upravnom području nastupaju pred Vrhovnim sudom Republike Slovenije (Vrhovno sodišče Republike Slovenije).

Glavno državno tužiteljstvo ima:

  • tri odjela (kazneni odjel (kazenski oddelek), građansko-upravni odjel (civilno-upravni oddelek) i odjel za obrazovanje i stručni nadzor (oddelek za izobraževanje in strokovni nadzor)) te
  • Stručni informacijski centar (Strokovno informacijski center) koji je, među ostalim, nadležan za osiguravanje stručne pomoći u području porezne, financijske i računovodstvene struke te drugih struka potrebnih za učinkovit rad državnih tužitelja te za razvoj, jedinstvenost i rad informacijske podrške poslovanju državnih tužiteljstava.

Uloga i ovlaštenja

Glavno je pravo i dužnost državnog tužitelja progon počinitelja kaznenih djela. U okviru toga nadležan je za sljedeće:

  • poduzima sve potrebno u vezi s otkrivanjem kaznenih djela i pronalaženjem počinitelja te usmjerava rad policije u predkaznenom postupku, pri čemu je policija u organizacijskom smislu neovisna o državnom tužiteljstvu,
  • podnosi zahtjeve za pokretanje istrage,
  • podnosi i zastupa optužni akt pred nadležnim sudom te
  • podnosi žalbe na nepravomoćne sudske presude i izvanredna pravna sredstva na pravomoćne sudske presude (žalbe protiv presude prvostupanjskog suda u kaznenom predmetu podnosi državni tužitelj koji je zastupao optužbu pred prvostupanjskim sudom, a izvanredna pravna sredstva podnose glavni državni tužitelji).

Važećim kaznenim zakonodavstvom državnom se tužitelju pod posebnim uvjetima pruža mogućnost da se umjesto za kazneni progon odluči za oblike alternativnog rješavanja kriminalnih radnji. To su prvenstveno prebacivanje predmeta u postupak nagodbe i uvjetna odgoda kaznenog progona osumnjičenika koji je spreman postupati prema uputama državnog tužitelja i ispuniti zadatke koje mu on odredi. Ako nagodba ili uvjetna odgoda progona uspiju, državni tužitelj odbacuje kaznenu optužbu, što znači da izvansudski zaključi predmet. Državni tužitelj također ima mogućnost predložiti sudu izdavanje kaznenog naloga kojim sud tuženiku izriče konkretan prijedlog sankcije ili mjere bez provođenja glavne rasprave.

Glavno državno tužiteljstvo obavlja i zadatke koji ne pripadaju sadržajnom području kaznenog prava. Glavni državni tužitelji u jednom od tri odjela glavnog državnog tužiteljstva, odnosno građansko-upravnom odjelu, mogu podnositi zahtjeve za zaštitu zakonitosti (zahteva za varstvo zakonitosti) protiv presuda prizivnog suda (pritožbeno sodišče) u parničnim, neparničnim i drugim građanskim sudskim postupcima. Osnovni uvjet za podnošenje tog izvanrednog pravnog sredstva jest zaštita javnog interesa koji može utvrditi samo glavni državni tužitelj, stoga stranke u postupku ne mogu podnositi zahtjeve za zaštitu zakonitosti.

Suci

Organizacija

Profesionalni suci i suci porotnici

Status suca (sodniki) uređuje se Ustavom Republike Slovenije u člancima od 125. do 134. te Zakonom o sudačkoj službi (Zakon o sodniški službi). Suci su dužnosnici koje na prijedlog Sudbenog vijeća (Sodni svet) bira parlament (Državni zbor). Mandat je suca trajan, a dobna granica i uvjeti izbora propisani su zakonom.

Za suca može biti izabrana osoba koja ispunjuje sljedeće opće uvjete:

  1. mora biti državljanin Republike Slovenije i aktivno vladati slovenskim jezikom,
  2. mora imati poslovnu i opću zdravstvenu sposobnost,
  3. mora imati najmanje 30 godina,
  4. mora imati u Republici Sloveniji stečeno stručno zvanje diplomiranog pravnika ili stručno zvanje diplomiranog pravnika (UN) i magistra prava, odnosno u inozemstvu završenu usporedivu izobrazbu u području prava koja se dokazuje stranom ispravom o izobrazbi i priloženim mišljenjem o izobrazbi ili odlukom o priznavanju izobrazbe u svrhu zapošljavanja ili odlukom o nostrifikaciji (odločba o nostrifikaciji),
  5. morati imati položen državni pravosudni ispit,
  6. ne smije biti osuđen za kazneno djelo,
  7. pravomoćna optužnica ne smije biti podnesena protiv njega niti smije biti u postupku na temelju optužnog prijedloga za kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti.

Suci koji su odlučivali ili presuđivali u istražnim ili sudskim postupcima u kojima su odlukom povrijeđena temeljna prava i slobode, po isteku mandata ne ispunjavaju više uvjete za imenovanje.

Sudac ima status javnog dužnosnika, a u svojem je radu obvezan ustavom i zakonima. Sudačka funkcija nije spojiva s funkcijama u drugim državnim tijelima, u tijelima lokalne samouprave i u tijelima političkih stranaka te s drugim funkcijama i aktivnostima za koje je to određeno zakonom. U sudačkoj struci ne postoji formalna obrazovna specijalizacija. Pravno područje na kojem sudac uglavnom radi definirano je unutarnjom organizacijom pojedinih sudova na kojima su za rješavanje određenih vrsta sporova organizirani različiti sudski odjeli u koje su suci raspoređeni u skladu s godišnjim rasporedom rada suda. O napredovanju na više sudačko mjesto te napredovanju u platnom razredu odlučuje Sudbeno vijeće Republike Slovenije. Ono također predlaže parlamentu razrješavanje sudačke funkcije ako sudac u svojem radu krši ustav ili teže krši zakon, odnosno ako namjerno počini kazneno djelo uz zlouporabu sudačke funkcije. Razine napredovanja sudaca na sudačkoj funkciji definirane su organizacijom sudova u Republici Sloveniji. Suci mogu biti općinski suci (okrajni sodniki), okružni suci (okrožni sodniki), viši suci (višji sodniki) i vrhovni suci  (vrhovni sodniki).

Suci se udružuju u Udrugu sudaca koja je dio međunarodne sudačke udruge. Članstvo je u udruzi dobrovoljno.

Osim profesionalnih sudaca (poklicni sodniki) u vijeću sudjeluju i suci porotnici (sodniki porotniki). Ako je zakonom propisano da odlučuje vijeće, ono je sastavljeno od profesionalnog suca kao predsjednika vijeća i dvaju sudaca porotnika kao članova vijeća, osim ako je zakonom propisano drukčije. Ako je zakonom propisano da odlučuje peteročlano vijeće, ono je sastavljeno od profesionalnog suca kao predsjednika vijeća, još jednog profesionalnog suca i triju sudaca porotnika kao članova vijeća, osim ako je zakonom propisano drukčije. Svaki državljanin Republike Slovenije koji je napunio 30 godina, koji nije pravomoćno osuđen za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti, koji je prikladan i zdravstveno sposoban za sudačku funkciju te koji aktivno vlada slovenskim jezikom može biti imenovan sucem porotnikom. Mandat sudaca porotnika traje pet godina s mogućnošću ponovnog imenovanja. Predsjednik višeg suda imenuje i razrješuje suce porotnike u okružnim sudovima koji su u njegovoj nadležnosti.

Državno sudbeno vijeće

Poveznica se otvara u novom prozoruDržavno sudbeno vijeće (Sodni svet) središnje je tijelo nadležno za uređenje te struke.

Sudbeno vijeće ima 11 članova.

Pet članova bira parlament na prijedlog Predsjednika Republike Slovenije među sveučilišnim profesorima prava, odvjetnicima i pravnicima, a šest članova biraju se među sucima koji su na stalnoj sudačkoj funkciji. Članovi Vijeća među sobom biraju predsjednika Vijeća.

Zadaće su Sudbenog vijeća sljedeće:

  • predlaže parlamentu kandidate za izbor na sudačku funkciju;
  • predlaže parlamentu razrješenja sudaca;
  • imenuje i razrješuje predsjednike sudova, osim predsjednika Vrhovnog suda Republike Slovenije;
  • donosi odluke o napredovanju u više sudačko zvanje i o bržem napredovanju u platnim razredima, na položaj višeg suca (svetnik), ili na više sudačko mjesto te o iznimnom napredovanju u više sudačko zvanje;
  • donosi odluke o žalbi na odluke o premještanju odnosno imenovanju na sudačko mjesto, na sudačku funkciju odnosno na položaj višeg suca i na odluke o uvrštenju u određeni platni razred;
  • donosi odluke o nespojivosti sudačke funkcije;
  • daje mišljenje o prijedlozima proračuna sudova i daje mišljenje parlamentu o zakonima kojima se uređuju položaj, prava i dužnosti sudaca te zaposlenika na sudovima;
  • donosi kodeks sudačke etike;
  • donosi mjerila za odabir kandidata za sudačku poziciju na temelju mišljenja ministra pravosuđa i mjerila kvalitete rada sudaca za ocjenu sudačke službe;
  • odobrava politiku otkrivanja i upravljanja rizikom od korupcije i izloženosti sudova korupciji te prati njezinu provedbu;
  • imenuje članove Komisije za etiku i integritet (Komisija za etiko in integriteto);
  • raspravlja o utemeljenosti žalbe suca koji smatra da su povrijeđena njegova zakonska prava, njegov neovisni položaj ili neovisnost sudstva i donosi odluke o tome;
  • obavlja druge zadatke propisane zakonom.

Osim ako je zakonom propisano drukčije, potrebna je dvotrećinska većina glasova svih članova Sudbenog vijeća prilikom donošenja odluke o sljedećim prijedlozima:

  • izbor sudaca;
  • imenovanje, napredovanje i uvrštavanje sudaca u platne razrede;
  • žalbe na odluke o premještanju odnosno imenovanju na sudačko mjesto, na sudačku funkciju odnosno na položaj višeg suca;
  • žalbe na odluke o uvrštenju u platni razred;
  • razrješavanje sudaca;
  • mjerila za odabir kandidata za sudačku poziciju, mjerila kvalitete rada sudaca i mjerila kvalitete rada sudova;
  • poslovnik Sudbenog vijeća.

Odvjetnici

Člankom 137. Ustava Republike Slovenije određuje se da je odvjetništvo (odvetništvo) kao dio pravosuđa samostalna i neovisna služba određena zakonom. Zakonom o odvjetništvu (Zakon o odvetništvu) određuje se da odvjetnik u okviru obavljanja svoje struke daje pravne savjete, zastupa i brani stranke pred sudovima i drugim državnim tijelima, sastavlja dokumente i zastupa stranke u njihovim pravnim odnosima. Ako zakonom nije utvrđeno drukčije, pred sudovima stranku uz novčanu naknadu može zastupati samo odvjetnik.

Odvjetnik može biti osoba koja ispunjuje sljedeće uvjete:

  1. mora biti državljanin Republike Slovenije,
  2. mora biti poslovno sposoban,
  3. mora imati u Republici Sloveniji stečeno sljedeće stručno zvanje ili završeno jednakovrijedno obrazovanje u inozemstvu priznato u skladu sa zakonom kojim se uređuje priznavanje i ocjenjivanje obrazovanja:
    • stručno zvanje diplomiranog pravnika,
    • stručno zvanje diplomiranog pravnika (UN) i magistra prava,
    • stručno zvanje magistra prava na temelju jedinstvenog magistarskog studijskog programa,
  4. mora imati položen državni pravosudni ispit,
  5. mora imati četiri godine praktičnog iskustva kao diplomirani pravnik, od toga najmanje godinu dana nakon položenog državnog pravosudnog ispita kod odvjetnika ili u odvjetničkom društvu, na sudu, u državnom odvjetništvu, državnom pravobraniteljstvu ili u javnobilježničkom uredu, u redovnom radnom odnosu sklopljenom ugovorom o radu za puno radno vrijeme,
  6. mora aktivno vladati slovenskim jezikom,
  7. mora opravdati povjerenje za obavljanje odvjetničkog posla,
  8. mora imati opremu i prostore koji su potrebni i primjereni za obavljanje odvjetničkog posla,
  9. mora imati položen ispit iz poznavanja zakona kojime se uređuje područje odvjetništva, odvjetničkih tarifa i Kodeksa odvjetničke profesionalne etike pri Odvjetničkoj komori Slovenije (Odvetniška zbornica Slovenije).

Zakonom o odvjetništvu određuje se da odvjetnik u okviru obavljanja svojih dužnosti radi sljedeće:

  • daje pravne savjete,
  • zastupa i brani stranke pred sudovima i drugim državnim tijelima,
  • sastavlja dokumente i
  • zastupa stranke u njihovim pravnim odnosima.

Pred sudovima stranku uz novčanu naknadu može zastupati samo odvjetnik kojega u nekim slučajevima može zamijeniti odvjetnički vježbenik.

U kaznenom postupku tuženika može zastupati samo odvjetnik.

U građanskim predmetima stranku pred općinskim sudom može zastupati bilo koja osoba s potpunom poslovnom sposobnošću, a pred okružnim, višim i vrhovnim sudom može je zastupati samo odvjetnik ili druga osoba koja je položila državni pravosudni ispit. U postupku s izvanrednim pravnim sredstvima stranku mora zastupati odvjetnik (osim u slučaju da stranka ili njezin zakonski zastupnik imaju položen državni pravosudni ispit).

Zastupanje po odvjetniku obvezno je i u svim postupcima pred sudovima prema Zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (Zakon o duševnem zdravju).

Strani odvjetnik, koji je u matičnoj državi stekao pravo obavljanja odvjetničkog posla, pod uvjetima određenima tim zakonom u Republici Sloveniji može obavljati sljedeće:

  • pojedine odvjetničke usluge koje su povezane s obavljanjem odvjetničkog posla,
  • odvjetnički posao s profesionalnim zvanjem iz svoje matične države,
  • odvjetnički posao sa zvanjem „odvjetnik”(odvetnik).

Matična država jest ona u kojoj odvjetnik ima pravo obavljanja odvjetničkog posla s profesionalnim zvanjem stečenim prema propisima te države.

Odvjetnik iz druge države članice Europske unije prema ovom je zakonu odvjetnik koji ima pravo obavljati odvjetnički posao u bilo kojoj državi članici Europske unije sa stručnim zvanjem stečenim prema propisima te države. Odvjetnik iz druge države članice Europske unije upisuje se u imenik stranih odvjetnika koji u Republici Sloveniji mogu obavljati odvjetnički posao sa stručnim zvanjem „odvjetnik”, sa svim pravima i dužnostima obavljanja odvjetničkog posla, ako ispunjuje zakonske uvjete i ako položi ispit o poznavanju pravnog uređenja Republike Slovenije. Detaljniji sadržaj i postupak polaganja ispita propisani su u Uredbi o ispitu za odvjetnike iz drugih država (Uredba o preizkusnem izpitu za odvetnike iz drugih držav).

Odvjetnici mogu reklamirati svoje usluge pod određenim uvjetima jer su zakonom propisani dopušteni oblici reklamiranja. Svoj posao može obavljati samostalno ili u odvjetničkom društvu. Krovna odvjetnička organizacija jest Odvjetnička komora Slovenije (Odvetniška zbornica Slovenije) koja ima svoja pravila i statut. Pravo na obavljanje odvjetničkog posla stječe se upisom u imenik odvjetnika koji vodi Odvjetnička komora Slovenije. Odvjetnici koji postignu određenu razinu, odnosno smjer stručnog obrazovanja, pod određenim uvjetima mogu od Odvjetničke komore Slovenije zahtijevati priznanje statusa odvjetnika specijalista. Naknade za odvjetničke usluge utvrđene su u odvjetničkoj tarifi koju izdaje Odvjetnička komora nakon dobivanja suglasnosti ministra pravosuđa.

Pravne baze podataka

Poveznica se otvara u novom prozoruOsnovni propisi o odvjetnicima na engleskom jeziku dostupni su na internetskim stranicama Odvjetničke komore.

Odvjetnička komora osigurava Poveznica se otvara u novom prozorutražilicu (na slovenskom i engleskom jeziku) kojim se mogu pretraživati odvjetnici prema sljedećem:

  • imenu,
  • području,
  • poznavanju stranih jezika i
  • područjima rada.

Javni bilježnici

Organizacija

Stavkom 2. člankom 137. Ustava Republike Slovenije određuje se da je javno bilježništvo (notariat) javna služba uređena zakonom. Zakonom o javnom bilježništvu (Zakon o notariatu) propisuje se da javni bilježnici: kao osobe od javnog povjerenja prema odredbama tog zakona sastavljaju javne isprave o pravnim poslovima, izjavama volje, odnosno činjenicama iz kojih proizlaze prava;  preuzimaju isprave na čuvanje te novac i vrijednosnice za uručenje trećim osobama ili državnim tijelima; prema nalogu sudova obavljaju zadatke koji im se mogu delegirati prema zakonu.

Javnim bilježnikom može se imenovati osoba koja ispunjuje sljedeće uvjete:

  1. mora biti državljanin Republike Slovenije ili neke druge države članice Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora ili državljanin Švicarske Konfederacije ili države članice Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj,
  2. mora imati poslovnu i opću zdravstvenu sposobnost,
  3. mora imati u Republici Sloveniji stečeno stručno zvanje diplomiranog pravnika ili stručno zvanje diplomiranog pravnika (UN) i magistra prava, odnosno u inozemstvu završenu usporedivu izobrazbu u području prava koja se dokazuje stranom ispravom o izobrazbi i priloženim mišljenjem o izobrazbi ili odlukom o priznavanju izobrazbe u svrhu zapošljavanja ili odlukom o nostrifikaciji,
  4. mora imati položen državni pravosudni ispit,
  5. mora imati pet godina praktičnog iskustva kao diplomirani pravnik, od toga najmanje godinu dana kod javnog bilježnika i najmanje godinu dana na sudu, kod odvjetnika ili državnog odvjetnika,
  6. mora imati svojstvo osobe od javnog povjerenja za obavljanje javnobilježničke službe,
  7. mora aktivno vladati slovenskim jezikom,
  8. mora imati opremu i prostore koji su potrebni i primjereni za obavljanje javnobilježničkog posla,
  9. mora biti mlađi od 64 godine.

Bez obzira na točku 1. prethodnog stavka, uz uvjet pravne i stvarne uzajamnosti, javnim bilježnikom može biti imenovan i državljanin države koja nije članica Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora ili Švicarske Konfederacije ili države članice Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj.

S javnim bilježništvom nije spojivo obavljanje odvjetničke ili bilo koje druge plaćene službe, odnosno funkcije.

Javni bilježnik ne smije obavljati poslove koji nisu spojivi s ugledom i integritetom koje se zahtijeva obavljanjem javnog bilježništva ili zbog kojih bi moglo biti narušeno povjerenje u nepristranost javnog bilježnika, odnosno u vjerodostojnost isprava koje on izdaje.

Javnog bilježnika na slobodno javnobilježničko mjesto imenuje ministar pravosuđa. Prije imenovanja javnog bilježnika ministar mora dobiti mišljenje Javnobilježničke komore Slovenije (Notarska zbornica Slovenije) o prijavljenim kandidatima. Broj javnih bilježnika ograničen je i utvrđuje se na temelju mjerila koja postavlja Ministarstvo pravosuđa. U slučaju postojanja zakonom utvrđenih nepravilnosti u radu javnog bilježnika razrješava ga ministar pravosuđa. Krovna je organizacija javnih bilježnika Javnobilježnička komora.

Prema zakonu, javni bilježnici moraju biti učlanjeni u Poveznica se otvara u novom prozoruJavnobilježničku komoru Slovenije.

Uloga i ovlaštenja

Javni bilježnici obavljaju javnu službu, pri čemu sastavljaju posebice javne i privatne isprave, što je vrlo važno za sigurnost pravnih poslova.

Javne su isprave koje obično sastavljaju javni bilježnici javnobilježnički zapisi i javnobilježnički zapisnici. Iako javni bilježnik za stranke može sastaviti bilo kakav pisani ugovor, neke su vrste ugovora i statuta dioničkih društava i društava s ograničenom odgovornošću prema slovenskom pravu valjane samo ako su u obliku javnobilježničkog zapisa. Javni bilježnik može sastaviti i oporuku. Osim toga, ponekad mora ovjeriti prijepise isprava i potpise te tako osigurati njihovu valjanost na sudu. Na čuvanje javnom bilježniku mogu se predati isprave i vrijednosnice.

Pravne baze podataka

Na internetskim stranicama Javnobilježničke komore dostupan je Poveznica se otvara u novom prozorupopis svih javnih bilježnika u Sloveniji s njihovim podacima za kontakt i jednostavna tražilica.

Na tim internetskim stranicama omogućen je pristup i sljedećim trima registrima koje vodi Javnobilježnička komora:

Druge pravne struke

Sudski pomoćnik (Sodniški pomočnik)PDF(372 Kb)en

Državni odvjetnici

Uloga državnog odvjetnika (državni pravobranilci) uređena je Zakonom o državnom odvjetništvu (Zakon o državnem pravobranilstvu). Državno odvjetništvo ( Poveznica se otvara u novom prozoruDržavno pravobranilstvo) pred sudovima zastupa državu, njezina tijela i upravne organizacije u njezinu sustavu koji su pravne osobe te obavlja druge zadaće u skladu sa zakonom. Zadaće državnog odvjetništva obavljaju glavni državni odvjetnik (generalni državni pravobranilec), državni odvjetnici i pomoćnici državnog odvjetnika (pomočniki državnega pravobranilca). Državnog odvjetnika i pomoćnika državnog odvjetnika imenuje Vlada Republike Slovenije na prijedlog ministra pravosuđa na temelju prethodnog mišljenja glavnog državnog odvjetnika. Mandat traje 8 godina s mogućnošću ponovnog imenovanja. Uvjeti za imenovanje na funkciju državnog odvjetnika jednaki su uvjetima za sudačku funkciju s dodatnim zahtjevima u pogledu radnog iskustva. Pri obavljanju svojeg posla državni je odvjetnik obvezan ustavom i zakonom. Zastupanje države mora preuzeti po službenoj dužnosti. Državni odvjetnik, odnosno pomoćnik državnog odvjetnika, ima pravo na osnovnu plaću koja odgovara platnom razredu za funkciju na koju je imenovan. Odredbe o nespojivosti sudačke funkcije primjenjuju se mutatis mutandis na funkcije državnog odvjetnika Osim toga, državni odvjetnik zastupa Republiku Sloveniju i u postupcima pred Sudom Europske unije i Europskim sudom za ljudska prava.

Druge poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruInformacije o pravnim strukama na internetskim stranicama glavnog državnog tužitelja Republike Slovenije

Poveznica se otvara u novom prozoruInformacije o pravnim strukama na internetskim stranicama Sudbenog vijeća

Poveznica se otvara u novom prozoruInformacije o pravnim strukama na internetskim stranicama slovenskog sudstva

Poveznica se otvara u novom prozoruInformacije o pravnim strukama na internetskim stranicama Odvjetničke komore Slovenije

Poveznica se otvara u novom prozoruInformacije o pravnim strukama na internetskim stranicama Javnobilježničke komore Slovenije

Poveznica se otvara u novom prozoruInformacije o pravnim strukama na internetskim stranicama Državnog odvjetništva

Posljednji put ažurirano: 17/02/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Pravna struka - Slovačka

Ova stranica sadržava pregled pravne struke u Slovačkoj.

Tužitelji

Suci

Odvjetnici

Pravnici / pravni savjetnici

Javni bilježnici

Pravne struke – uvod

Tužitelji

Organizacija

Poveznica se otvara u novom prozoruJavno tužiteljstvo Slovačke Republike neovisno je državno tijelo koje vodi glavni javni tužitelj. U okviru svojih ovlasti javno tužiteljstvo štiti zakonom zajamčena prava i interese pojedinaca, pravnih subjekata i države.

Za rad javnog tužiteljstva Slovačke Republike predviđeno je posebno poglavlje državnog proračuna.

Status i uloga javnog tužiteljstva i glavnog javnog tužitelja utvrđeni su Ustavom Slovačke Republike (Članak 149.) i Zakonom o javnom tužiteljstvu br. 153/2001, kojim su utvrđene i ovlasti glavnog javnog tužitelja i ostalih tužitelja. Tim su zakonom uređeni i organizacija i upravljački ustroj javnog tužiteljstva. Status, prava i odgovornosti tužitelja utvrđeni su u Zakonu o tužiteljima i tužiteljima pripravnicima br. 154/2001.

Hijerarhijska struktura

S obzirom na njegovu ulogu u očuvanju zakona, nužna je hijerarhijska struktura Poveznica se otvara u novom prozoru javnog tužiteljstva. Na taj se način osigurava ujednačena primjena zakona i propisa opće primjene, kao i ujednačena primjena kaznene politike.

U javnom tužiteljstvu postoji hijerarhija tužitelja na čijem je vrhu glavni javni tužitelj.

Ovlasti

Ovlasti javnog tužiteljstva uključuju:

  • kazneni progon osoba osumnjičenih za kaznena djela te nadzor poštovanja zakona prije početka kaznenog progona te tijekom prethodnog postupka;
  • nadzor poštovanja zakona u objektima pritvora osoba koje su lišene slobode ili im je sloboda ograničena odlukom suda ili nekog drugog ovlaštenog državnog tijela;
  • izvršavanje ovlasti u sudskih postupcima;
  • zastupanje države u sudskim postupcima, kada je to predviđeno zakonom;
  • nadzor poštovanja zakona u radu javnih upravnih tijela, u mjeri u kojoj je to predviđeno zakonom;
  • sudjelovanje u pripremi i provedbi mjera za sprječavanje kršenja zakona i propisa opće primjene;
  • pridonošenje uklanjanju uzroka kriminalnih aktivnosti i okolnosti koje ih potiču te prevenciji i suzbijanju kriminala;
  • sudjelovanje u pripremi zakonodavstva (uloga u zakonodavnom postupku);
  • izvršavanje svih drugih dužnosti predviđenih posebnim zakonima, aktima ili međunarodnim ugovorima koji su stupili na snagu u skladu sa zakonima.

Dužnosti

Glavni javni tužitelj i drugi tužitelji izvršavaju dužnosti u okviru nadležnosti javnog tužiteljstva te se koriste svim dostupnim zakonskim sredstvima pri izvršavanju dužnosti i obveza. Dužni su:

  • provoditi Ustav Slovačke Republike (po znanju i savjesti), ustavne i druge zakone, međunarodne ugovore koji su stupili na snagu u skladu sa zakonom te druge propise opće primjene;
  • poštovati i štititi ljudsko dostojanstvo i temeljna ljudska prava i slobode te izbjegavati sve oblike diskriminacije;
  • štititi javni interes te
  • postupati proaktivno, pošteno, nepristrano i pravovremeno.

Hijerarhija

Organizacijski sustav javnog tužiteljstva Slovačke Republike obuhvaća sljedeća tijela:

Ured glavnog javnog tužitelja najviše je tijelo u sustavu tužiteljstva. Ured glavnog javnog tužitelja čine:

  • Ured posebnog tužitelja koji je osnovan radi otkrivanja i progona slučajeva korupcije i organiziranog kriminala;
  • vojni odjel Ureda glavnog javnog tužitelja;
  • uredi regionalnog tužitelja (8), koji su nadređeni uredima okružnog tužitelja u njihovim regijama te središnji Ured vojnog tužitelja (1), koji je nadređen uredima okružnog vojnog tužitelja;
  • uredi okružnog tužitelja (55) i uredi okružnog vojnog tužitelja (3).

Ministarstvo obrane osigurava potrebna materijalna i financijska sredstva za rad vojnog odjela Ureda glavnog javnog tužitelja te svih ureda vojnog tužitelja.

Sjedište Ureda glavnog javnog tužitelja nalazi se u Bratislavi.

Sjedišta i područja nadležnosti povezanih ureda tužitelja podudaraju se sa sjedištima i područjima nadležnosti odgovarajućih sudova. Međutim, sjedišta i područne nadležnosti ne podudaraju se s administrativnom teritorijalnom podjelom zemlje.

Tužitelji izvršavaju svoje dužnosti u okviru radnog odnosa u javnoj službi, koji je zasnovan s njihovim imenovanjem. Glavni javni tužitelj imenuje tužitelje na položaj tužitelja na neodređeno vrijeme. Tužitelji polažu prisegu prilikom preuzimanja dužnosti.

Kvalifikacije

Tužitelji moraju biti slovački državljani i ispunjavati sljedeće uvjete: :

  • imati najmanje 25 godina na datum imenovanja;
  • posjedovati diplomu pravnog fakulteta;
  • imati punu pravnu sposobnost;
  • podastrijeti potvrdu o nekažnjavanju te jamstva o prikladnosti za obavljanje dužnosti;
  • savršeno vladati slovačkim jezikom;
  • imati stalno boravište u Slovačkoj;
  • ne smiju biti članovi neke političke stranke ili pokreta;
  • položiti ispit za tužitelje;
  • dati pisani pristanak za imenovanje na dužnost tužitelja u određenom uredu tužitelja.

Uvjeti za imenovanje na dužnost tužitelja u u uredu vojnog tužitelja su:

  • profesionalna vojna služba;
  • imenovanje ili promaknuće u rang časnika ili generala;
  • imenovanje na dužnost u uredu vojnog tužitelja u skladu s odgovarajućim zakonodavstvom.

Samo se tužitelj pripravnik u javnom tužiteljstvu može prijaviti na ispit za tužitelje. Mjesta za tužitelje pripravnike popunjavaju se na temelju selekcijskog ispita.

U skladu sa zakonom i ispiti za sudske vještake, pravosudni ispiti te ispiti za javne bilježnike priznaju se kao ispiti za tužitelje.

Promaknuće na položaj glavnog tužitelja ili neki viši položaj u uredu tužitelja moguće je samo na temelju selekcijskog ispita.

Privremeno upućivanje tužitelja na rad u neki drugi ured tužitelja ovisi o njihovu pristanku. Tužitelji se mogu premještati u druge urede tužitelja samo ako pristanu na premještaj, zatraže premještaj ili se premještaju na temelju disciplinske mjere koja im je izrečena.

Glavni javni tužitelj može suspendirati tužitelja koji se kazneno progoni zbog namjernog kaznenog djela ili se protiv njega vodi disciplinski postupak koji bi za posljedicu mogao imati uklanjanje s dužnosti tužitelja.

Radni odnos u javnoj službi tužitelja može se prekinuti samo na temelju razloga definiranih zakonom.

Uloge i dužnosti

Tužitelj nadzire poštovanje zakona prije početka kaznenog progona te tijekom prethodnog postupka. U provođenju svojih nadzornih dužnosti tužitelji su ovlašteni:

  • izdavati obvezujuće upute policiji, prije početka kaznenog postupka, tijekom istrage i skraćenog istražnog postupka za kaznena djela, te određivati rokove za obradu predmeta; sve upute moraju biti uključene u odgovarajući spis predmeta;.
  • tražiti spise, dokumente, materijale i izvješća o statusu policijske istrage ako je istraga već pokrenuta ili kako bi se utvrdilo je li policija istragu pokrenula bez odgode i provodi li je prema propisima;
  • sudjelovati u policijskim aktivnostima, provoditi pojedine istražne radnje ili voditi cjelokupnu istragu ili skraćeni istražni postupak te izdavati odluke u svim predmetima; tužitelj pritom mora postupati u skladu sa zakonom; pritužbe na odluke tužitelja mogu se podnositi na isti način kao pritužbe na policijske odluke;
  • vratiti predmet policiji uz upute za dopunu istrage ili skraćenog istražnog postupka uz određivanje roka; tužitelj obavješćuje osumnjičenika i oštećenika o tome da je predmet vraćen policiji;
  • ukinuti nezakonite ili neopravdane odluke policije umjesto kojih donosi vlastite odluke; tužitelj može odlučiti prekinuti kazneni progon ili prebaciti predmet drugdje u roku od 30 dana ako zamijeni odluku policije vlastitom odlukom koja se ne temelji na pritužbi uključene stranke; pritužba se može podnijeti na odluku tužitelja i na odluku policije; tužitelj također može izdati obvezujuće upute za pokretanje istrage i skraćenog istražnog postupka.

Samo je tužitelj ovlašten za:

  • podizanje optužnice;
  • sklapanje dogovora s okrivljenikom u vezi s krivnjom ili kaznom te podnošenje prijedloga sudu za odobrenje dogovora;
  • obustavu kaznenog progona;
  • prekid ili privremeni prekid kaznenog progona;
  • odobravanje mirenja ili predraspravne nagodbe i prekid kaznenog progona;
  • izdavanje naloga za zapljenu imovine okrivljenika te određivanje imovine koja ne podliježe zapljeni ili poništenje zapljene;
  • osiguranje potraživanja oštećenika, njegovo djelomično ili potpuno poništenje ili isključivanje neke stavke iz tog potraživanja;
  • izdavanje naloga za ekshumaciju posmrtnih ostataka;
  • traženje suglasnosti za pokretanje kaznenog progona, ili stavljanje u pritvor osobe u predmetu za koji je potrebna suglasnost, od Nacionalnog vijeća Slovačke Republike, Sudbenog vijeća Slovačke Republike, Ustavnog suda ili Europskog parlamenta;
  • podnošenje prijedloga sudu za stavljanje tuženika u pritvor ili produženje pritvora;
  • podnošenje zahtjeva za povratak tuženika iz inozemstva;
  • vođenje preliminarne istrage u ekstradikcijskom postupku, osim ako je zakonom predviđeno drukčije;
  • na temelju zahtjeva nadležnog inozemnog tijela, podnošenje prijedloga sudu za privremenu zapljenu imovine osobe protiv koje se kazneni progon vodi u inozemstvu, ako se dio njezine imovine nalazi na državnom području Slovačke Republike.

U izvršavanju svojih ovlasti nadzora poštovanja zakona u objektima pritvora osoba koje su lišene slobode ili im je sloboda ograničena tužitelji moraju osigurati da se:

pojedincima pritvor određuje samo na temelju sudske odluke ili odluke nekog drugog ovlaštenog državnog tijela te u policijskom zatvoru ili u objektima određenima za pritvor, lišavanje slobode, zaštitu, zaštitnu mjeru rehabilitacije maloljetnih prijestupnika, bolnički tretman ili institucionalni tretman;

poštuju zakoni i drugi propisi opće primjene.

U građanskim postupcima tužitelj je ovlašten za:

  1. podnošenje prijedloga za pokretanje građanskog postupka radi:
  • određivanja zaštitne mjere rehabilitacije maloljetnih prijestupnika u dobi od 12 do 14 godina ako su počinili kazneno djelo kažnjivo doživotnom kaznom zatvora u skladu s Kaznenim zakonom;
  • utvrđivanja nezakonitosti štrajka ili otpuštanja;
  • utvrđivanja ništavosti prijenosa državne imovine u skladu sa Zakonom o dokazivanju porijekla imovine u slučaju privatizacije, Zakonom o uvjetima za prijenos državne imovine na druge osobe ili Zakonom o upravljanju državnom imovinom;
  • preispitivanja zakonitosti odluke upravnog tijela u predmetima u kojima nije prihvaćen prosvjed tužitelja;
  • ukidanja nezakonite odluke općinskih vlasti ako je same nisu ukinule na zahtjev tužitelja;
  1. uključivanje u tekući parnični postupak u vezi s:
  • pravnom sposobnošću
  • proglašenjem smrti
  • odgojem djece
  • skrbništvom
  • upisima u poslovni registar
  • stečajem i restrukturiranjem.

U izvršavanju nadzora poštovanja zakona i drugih propisa opće primjene u javnim upravnim tijelima tužitelj je ovlašten za preispitivanje zakonitosti:

  • propisa opće primjene koje donose javna upravna tijela;
  • internih administrativnih pravila koja donose javna upravna tijela radi osiguranja ispunjavanja javnih upravnih zadaća;
  • odluka o različitim predmetima u području javne uprave;
  • postupaka javnih upravnih tijela pri donošenju internih administrativnih pravila i odluka u području javne uprave.

Suci

Organizacija

Sudsko osoblje

  1. Glavni administrator-pomoćnikPDF(382 Kb)sk
  2. Tajnik sudaPDF(295 Kb)sk
  3. Viši sudski dužnosnikPDF(460 Kb)sk
  4. Pomoćnik suca Vrhovnog sudaPDF(291 Kb)sk

Odvjetnici

Pravne baze podataka

Dodatne informacije dostupne su na Poveznica se otvara u novom prozoruinternetskim stranicama slovačke odvjetničke komore.

Pravnici / pravni savjetnici

Pravne baze podataka

Dodatne informacije dostupne su na Poveznica se otvara u novom prozoruinternetskim stranicama slovačkog Centra za pravnu pomoć.

Javni bilježnici

Javni bilježnici u Slovačkoj Republici moraju posjedovati diplomu pravnog fakulteta.

Javni bilježnici djeluju u okviru preventivnog pravosuđa te izdaju ovjerene javne isprave.

Rad javnih bilježnika nadzire Ministarstvo pravosuđa.

Obvezno je njihovo članstvo u slovačkoj javnobilježničkoj komori.

Pravne baze podataka

Poveznica se otvara u novom prozoruInternetske stranice javnobilježničke komore predviđene su samo za intranetsku podršku javnim bilježnicima. Pristup je stranicama besplatan , ali je pretraživanje informacija ograničeno.

U bazi podataka dostupni su:

  • – javni registri
  • – popis javnih bilježnika (podaci za kontakt, jezici kojima vladaju, radno vrijeme)
  • – zakonodavstvo.
Posljednji put ažurirano: 18/03/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Pravna struka - Švedska

Ovaj odjeljak sadržava pregled pravnih struka u Škotskoj.

Tužitelji
Suci
Odvjetnici
Javni bilježnici
Druge pravne struke

Pravne struke – uvod

Tužitelji

Organizacija

Kazneni progon vrše Poveznica se otvara u novom prozoruDržavno tužiteljstvo (Åklagarmyndigheten) i Poveznica se otvara u novom prozoruUred za gospodarski kriminalitet (Ekobrottsmyndigheten). Oba su tijela odgovorna izravno vladi (Ministarstvu pravosuđa). Glavni tužitelj na čelu je Državnog tužiteljstva, a glavni direktor na čelu je Ureda za gospodarski kriminalitet. Glavni je tužitelj (Riksåklagare) najviše rangirani tužitelj u državi te je odgovoran za tužiteljstvo i vodi ga.

Glavni je tužitelj odgovoran za pravni razvoj, aktivnosti Poveznica se otvara u novom prozoruVrhovnog suda te administrativne zadatke. Viši tužitelji odgovorni su za specifična područja tužiteljstva. Javne tužitelje imenuje glavni tužitelj, a raspoređeni su po okruzima u kojima su zaposleni okružni tužitelji. Neki su okružni tužitelji specijalizirani za posebna područja. Postoje 32 ureda okružnog tužiteljstva. Postoje i tri međunarodna te četiri nacionalna ureda tužiteljstva koja su odgovorna za posebne vrste predmeta. Na čelu je svakog ureda okružnog tužiteljstva voditelj tužiteljstva.

Svi tužitelji u tužiteljstvu donose odluke potpuno neovisno, što znači da viši tužitelj ne može odrediti kakve odluke može podređeni tužitelj donijeti u predmetu za koji je potonji odgovoran. Kako biste postali tužitelj, morate imati švedsko državljanstvo. Za imenovanje tužiteljem potrebna je i švedska diploma pravnog fakulteta, završena praktična pravna obuka te dvogodišnji radni staž kao sudski službenik na okružnom ili upravnom sudu. U određenim okolnostima, pravna izobrazba u nekoj drugoj skandinavskoj državi može se smatrati jednakovrijednom diplomi pravnog fakulteta. Tužitelji se najprije zapošljavaju kao pripravnici na devet mjeseci, tijekom kojih ih kroz posao vodi mentor. Zatim, dvije godine radi kao tužitelj i prolazi obuku, prije no što je imenovan okružnim tužiteljem.

Postoje tri centra za razvoj tužiteljstva u Stockholmu, Göteborgu i Malmöu koje vodi viši tužitelj. Ti su centri odgovorni za razvoj metodologije i pravnog znanja u okviru svojih kaznenih područja te djeluju kao centri znanja u područjima svoje nadležnosti. Provode i daljnje pravne radnje i nadzor. Na primjer, obrađuju sve žalbe na odluke tužitelja.

Uloga i dužnosti

Tužitelj ima tri glavne dužnosti:

  • vodi istrage kaznenih djela
  • odlučuje je li potrebno podnijeti optužnicu
  • sudjeluje u sudskim postupcima.

Tužitelj vodi prethodnu istragu kaznenih djela koja se ne smatraju lakšima i za koje postoji razumna sumnja da ih je određena osoba počinila. Tužitelj može voditi istragu i u drugim slučajevima, ako za to postoje posebni razlozi. Kao voditelj prethodne istrage, tužitelj je odgovoran osigurati učinkovitu istragu kaznenog djela. U slučaju lakših kaznenih djela istragu u cijelosti vode policijski službenici.

Ako prethodnu istragu vodi tužitelj, u tome mu pomaže policija. Tužitelj stalno prati istragu te donosi odluke o potrebnim istražnim mjerama i druge odluke. Po završetku prethodne istrage, tužitelj odlučuje hoće li pokrenuti kazneni postupak. (To vrijedi i za prethodne istrage za koje je odgovorna policija.)

Drugi je važan aspekt tužiteljeva rada priprema predmeta i sudjelovanje u sudskim postupcima. Tužitelj odlukom o podizanju optužnice te svojim opisom kaznenog djela utvrđuje okvir kaznenog postupka na sudu. Većina tužitelja na sudu provodi barem jedan ili dva dana tjedno.

Glavni tužitelj jedini je tužitelj koji ima pravo pokrenuti ili voditi postupke na Vrhovnom sudu. On može, međutim, imenovati pomoćnika tužitelja iz Ureda glavnog tužitelja ili drugog javnog tužitelja koji će ga zastupati na Vrhovnom sudu.

Pravne baze podataka

Više informacija o tužiteljima dostupno je na Poveznica se otvara u novom prozoruinternetskim stranicama Državnog tužiteljstva.

Suci

Organizacija

Stalne suce (ordinarie domare) imenuje vlada na preporuku nezavisnog državnog savjetodavnog tijela, Odbora za predlaganje sudaca (Domarnämnden). Suca se u načelu može razriješiti dužnosti samo u okolnostima utvrđenima u ustavnom zakonu pod nazivom Upravni instrument (regeringsformen).

Kako biste postali sudac, morate imati švedsko državljanstvo. Za obnašanje dužnosti suca morate imati i švedsku diplomu pravnog fakulteta. U određenim okolnostima, pravna izobrazba u nekoj drugoj skandinavskoj državi može se smatrati jednakovrijednom diplomi pravnog fakulteta. Stalni su suci većinom zaposleni kao suci na okružnom ili upravnom sudu ili kao suci na žalbenim ili upravnim žalbenim sudovima. Predsjednik žalbenog ili upravnog žalbenog suda naziva se president, a predsjednik okružnog ili upravnog suda lagman. Suci Vrhovnog suda i Vrhovnog upravnog suda nazivaju se vrhovnim sucima (justitieråd).

Mnogi od onih koji su imenovani stalnim sucima imali su uobičajeni razvoj karijere: dvije godine su bili sudski službenici na okružnomPDF(329 Kb)sv ili upravnom suduPDF(281 Kb)sv te su se zatim prijavili za mjesto službenika izvjestitelja (fiskal) na žalbenom ili upravnom žalbenom sudu. Nakon barem godine dana provedene na takvom sudu, sudački vježbenik mora barem dvije godine provesti kao službenik izvjestitelj na okružnom ili upravnom sudu. Nakon toga slijedi barem godina dana na poziciji člana sudskog vijeća na žalbenom ili upravnom žalbenom sudu. Nakon uspješno završenog pripravničkog staža, sudački se vježbenik imenuje članom sudskog vijeća na žalbenom ili upravnom žalbenom sudu. Službenici izvjestitelji i članovi sudskog vijeća primjeri su sudaca bez stalnog mandata koji mogu sudjelovati u sudskim postupcima. Na sudovima su zaposleni i pravnici (beredningsjurister)PDF(280 Kb)sv i izvjestitelji (föredragande)PDF(281 Kb)sv.

Svaki okružni, žalbeni, upravni i upravni žalbeni sud ima određeni broj sudaca porotnika (nämndemän). Suce porotnike imenuje na četiri godine

  • općinsko vijeće u općinama u mjesnoj nadležnosti okružnog suda
  • okružno vijeće u okruzima u nadležnosti upravnog, upravnog žalbenog ili žalbenog suda.
    Na glasovanju tijekom vijećanja suda svaki sudac porotnik ima po jedan glas.

Pravne baze podataka

Više informacija o sucima i sucima porotnicima pronađite na Poveznica se otvara u novom prozoruinternetskim stranicama švedskih sudova. Više informacija o samim sucima pronađite na Poveznica se otvara u novom prozoruinternetskim stranicama Udruženja švedskih sudaca.

Organizacija pravne struke: odvjetnici

Odvjetnici

Prema švedskom pravu samo članovi Poveznica se otvara u novom prozoruŠvedske odvjetničke komore (Sveriges Advokatsamfund) imaju pravo koristiti se titulom advokat (odvjetnik). Uvjeti su za članstvo u Odvjetničkoj komori sljedeći:

  • prebivalište u Švedskoj ili drugoj državi EU-a ili EGP-a ili Švicarskoj
  • položeni ispiti na temelju kojih je osoba osposobljena da postane sudac – u Švedskoj je to magisterij iz prava
  • trogodišnje odgovarajuće pravničko iskustvo i rad u struci u trenutku podnošenja zahtjeva za članstvo
  • završena izobrazba na Odvjetničkoj komori i položeni ispit
  • dostojnost i prikladnost u drugim pogledima za obavljanje pravne struke.
  • Posebna pravila primjenjuju se na prijavitelje iz drugih država EU-a i EGP-a ili Švicarske koji ispunjavaju zahtjeve u pogledu izobrazbe na temelju kojih mogu postati odvjetnici u svojim matičnim državama.
  • Odluke o novim članstvima donosi Odbor Odvjetničke komore.
  • Švedska odvjetnička komora osnovana je zasebnom inicijativom 1887., a službeni je status stekla kada je 1948. stupio na snagu važeći Zakon o sudskom postupku. Komora trenutačno broji više od 4 700 članova.
  • Komora je uređena Zakonom o sudskom postupku i svojom poveljom, koju odobrava vlada. Komora, koja je uređena privatnim pravom, ima sljedeće ciljeve:
  • održati visoke etičke i profesionalne standarde pravne struke
  • pratiti pravni razvoj i osigurati da se stručnim znanjem Komore pridonosi tom razvoju
  • štiti opće profesionalne interese svojih članova te promicati suradnju i suglasnost među njima.
    Komora ima i određene javne dužnosti. Na temelju Zakona o sudskom postupku Komori su dodijeljeni upravni zadaci pa tako djeluje kao javno tijelo, prvenstveno u disciplinskim pitanjima.
    Propisima kojima se uređuje Komora nastoji se osigurati kvalitetna pomoć osobama koje traže pravnu pomoć i savjetovanje. Na temelju Zakona o sudskom postupku, članovi su obvezni postupati u skladu s načelima profesionalne etike te su podložni regulatornoj i nadzornoj ovlasti Odvjetničke komore i državnog tužitelja. Odvjetnike nadzire Disciplinsko povjerenstvo Odvjetničke komore. Ako Disciplinsko povjerenstvo smatra da je odvjetnik povrijedio pravila postupanja Odvjetničke komore, Povjerenstvo može tom članu odrediti disciplinsku sankciju.

Pravne baze podataka

Više informacija dostupno je na Poveznica se otvara u novom prozoruinternetskim stranicama Švedske odvjetničke komore.

Pravni savjetnici

Pravni savjetnici u sudskim postupcima ne moraju nužno biti odvjetnici, dovoljno je da ih sud smatra primjerenima. No samo su odvjetnici u načelu imenovani braniteljima po službenoj dužnosti.

Javni bilježnici

Organizacija

Osim javnog bilježnika (vidjeti u nastavku), u Švedskoj ne postoje posebni javni bilježnici.

Javnog bilježnika imenuje Poveznica se otvara u novom prozoruOkružni upravni odbor (länsstyrelsen). Javni bilježnik mora biti pravne struke, vladati švedskim jezikom te biti primjeren u drugim pogledima.

Uloga i dužnosti

Pravne baze podataka

Ne postoje javno dostupan registar i/ili internetske stranice o toj struci.

Neke od internetskih stranica okružnih upravnih odbora, međutim, sadržavaju više informacija o javnim bilježnicima.

Funkcija je javnog bilježnika pomagati javnosti u raznim pitanjima, poput:

  • ovjeravanja potpisa, preslika, prijevoda te drugih informacija povezanih sa sadržajem isprava
  • sudjelovanja, u određenim slučajevima, u sudskim postupcima u svojstvu svjedoka
  • nadziranja izvlačenja dobitaka
  • podnošenja izvješća o nalazima, po završetku drugih istraga ili ispitivanja
  • uzimanja izjava o okolnostima pravne ili ekonomske prirode te izdavanja tih izjava trećim osobama
  • potvrđivanja da su određeno tijelo ili osoba ovlašteni provesti određene mjere
  • izdavanja potvrda u skladu s Haškom konvencijom od 5. listopada 1961. o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava (apostille).

Pravne baze podataka

Ne postoje javno dostupan registar i/ili internetske stranice o toj struci.

Neke od internetskih stranica okružnih upravnih odbora, međutim, sadržavaju više informacija o javnim bilježnicima.

Druge pravne struke

Poveznica se otvara u novom prozoruIzvršno tijelo (Kronofogdemyndigheten) odgovorno je za naplatu dugova i izvršenje drugih obveza. U izvršnom je tijelu zaposlen izvršitelj (kronofogde) koji je odgovoran za osiguravanje zakonitosti izvršenja. U Švedskoj postoji izobrazba za izvršitelje. Upisati se možete ako ste švedski državljanin, imate diplomu pravnog fakulteta ili jednakovrijednu kvalifikaciju te ako ste kvalificirani sudski službenik (notarie). Kao zamjena za kvalifikaciju sudskog službenika moguć je i pripravnički staž točno određenog trajanja ili postupak izuzeća.

Posljednji put ažurirano: 20/02/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Pravna struka - Engleska i Wales

Na ovim je stranicama dostupan pregled nekih od glavnih vrsta pravnih stručnjaka u engleskom i velškom dijelu sudske nadležnosti Ujedinjene Kraljevine. Uključene su informacije o sucima, tužiteljima i različitim vrstama pravnika.

Pravosudni sustav

U pravosudnom sustavu Engleske i Walesa suci različitih sudačkih statusa – na radnim mjestima u punom i nepunom radnom vremenu – zasjedaju u raznim sudovima i tribunalima Engleske i Walesa. Informacije o pravosuđu u Engleskoj i Walesu dostupne su na web-mjestu Poveznica se otvara u novom prozoruPravosuđe Engleske i Walesa.

 

 

 

 

Suci u punom radnom vremenu

  • Predsjednik sudova (Lord Chief Justice) čelnik je pravosudnog sustava Engleske i Walesa te predsjeda sudovima Engleske i Walesa. Sudovima je počeo predsjedati 3. travnja 2006., kada su Zakonom o ustavnoj reformi iz 2005. pravosudne ovlasti lorda kancelara prenesene na predsjednika sudova. Predsjednik sudova ujedno je na čelu kaznenih pravosudnih tijela.
  • Voditelji odjela (Heads of division) – četiri viša suca na čelu su drugih odjela: voditelj upisnika – građanski odjel (Master of the Rolls – Civil Division); predsjednik odjela Kraljičina stola (President of the Queen’s Bench Division); predsjednik obiteljskog odjela (President of the Family Division) i kancelar Suda pravičnosti Visokog suda (Chancellor of the High Court – Chancery). Više informacija dostupno je na web-mjestu Poveznica se otvara u novom prozoruPravosuđe Engleske i Walesa.
  • Suci žalbenog suda (Lords Justices of Appeal) zasjedaju na žalbenom sudu (Court of Appeal), koji odlučuje u kaznenim i građanskim predmetima.
  • Suci Visokog suda (High Court Judges) zasjedaju na Visokom sudu (High Court), na kojem se odlučuje o najsloženijim građanskim predmetima. Oni sude i u najozbiljnijim i najosjetljivijim kaznenim predmetima na Krunskom sudu (na primjer, u slučajevima ubojstva).
  • Regionalni suci (Circuit Judges) obično sude u kaznenim, građanskim i obiteljskim predmetima.
  • Okružni suci (District Judges) odlučuju u građanskim predmetima. Većina njihova posla obavlja se u sudskim vijećima (ne na javnim suđenjima). Njihove ovlasti uključuju i suđenje u bilo kojem predmetu na okružnom sudu u kojem kazna ne premašuje određeni novčani iznos (koji se povremeno preispituje); u predmetima koji premašuju taj iznos obično sudi regionalni sudac. Okružni suci rješavaju više od 80 % svih pokrenutih građanskih sporova u Engleskoj i Walesu.
  • Okružni suci – magistratski sudovi (District Judges – magistrates’ courts) zasjedaju u magistratskim sudovima i rješavaju one vrste predmeta kakve rješavaju magistratski suci (vidjeti u nastavku). No prije svega pomažu u opširnijim i složenijim predmetima.
  • Suci i sudski pomoćnici Visokog suda (High Court Masters and Registrars) postupovni su suci koji rješavaju većinu građanskih predmeta na Sudu pravičnosti te odjelu Kraljičina stola Visokog suda.

Suci u nepunom radnom vremenu

Suci u nepunom radnom vremenu obično se imenuju na razdoblje od najmanje pet godina, podložno odgovarajućoj gornjoj dobnoj granici. Glavne vrste sudaca u nepunom radnom vremenu navedene su u nastavku.

  • Zamjenici sudaca Visokog suda (Deputy High Court Judges), koji zasjedaju u jednom ili više odjela Visokog suda.
  • Honorarni suci (Recorders), čija je nadležnost slična onoj regionalnih sudaca, iako oni uglavnom pred sudom rješavaju manje složena ili teška pitanja.
  • Zamjenici okružnih sudaca (Deputy District Judges), koji zasjedaju na okružnim sudovima i u okružnim uredima Visokog suda. Oni odlučuju u najjednostavnijim predmetima koji spadaju u područje nadležnosti okružnih sudaca.
  • Zamjenici okružnih sudaca – magistratski sudovi (Deputy District Judges – magistrates’ courts) obavljaju posao sličan onome okružnih sudaca u punom radnom vremenu.
  • Zamjenici sudaca i sudskih pomoćnika Visokog suda (Deputy High Court Masters and Registrars) obavljaju posao sličan onome svojih kolega na Visokom sudu u punom radnom vremenu.

Suci tribunala

Tribunali godišnje rješavaju gotovo 800 000 predmeta iz vrlo različitih područja, primjerice porezne, mirovinske ili imigracijske sporove.

Tribunali obično zasjedaju kao vijeće koje se sastoji od predsjednika tribunala s pravnim kvalifikacijama ili suca, kojemu pomažu članovi vijeća stručni u određenim područjima. Nema porote, a sudac tribunala nema ovlasti izricanja kazne zatvora stranci koja izgubi spor. Njihova je glavna zadaća uspješno rješavanje sukoba te, u nekim slučajevima, donošenje odluke o razini odštete ili naknade koja se dodjeljuje stranci koja je dobila spor.

Magistratski suci

Magistratski suci, poznati i kao „mirovni suci” ili „JP-ovi”, rješavaju oko 95 % kaznenih predmeta u Engleskoj i Walesu. U lokalnim područjima svoje dužnosti obavlja više od 30 000 magistratskih sudaca, koji godišnje u pravilu zasjedaju najmanje 26 puta po pola radnog dana. Ne moraju imati pravnu izobrazbu i nisu plaćeni.

Obično zasjedaju kao jedno tijelo u vijeću sastavljenom od tri suca, od kojih je jedan osposobljen za ulogu predsjednika te vodi poslove vijeća i govori u njegovo ime. Vijeću uvijek pomaže službenik s pravnim kvalifikacijama koji pruža pravne i postupovne savjete.

Magistratski suci sude u relativno lakšim kaznenim predmetima. U takve predmete spadaju sitna krađa, vandalizam, javni neredi i prometni prekršaji. Magistratski suci rješavaju i niz pitanja povezanih s obiteljima i djecom te sa zahtjevima za izdavanje dozvola.

Tužitelji

Organizacija

Poveznica se otvara u novom prozoruSlužba krunskog tužiteljstva (Crown Prosecution Service – CPS) neovisno je tijelo zaduženo za kazneni progon kaznenih djela koja je istražila policija u Engleskoj i Walesu. Njome upravlja državni odvjetnik, koji je za Službu krunskog tužiteljstva odgovoran Parlamentu. Engleska i Wales podijeljeni su na 42 područja kaznenog progona, a na čelu svakog od njih nalazi se glavni krunski tužitelj. Osim toga, postoje četiri specijalizirana nacionalna odjela: odjel za organizirani kriminal, posebni kriminalistički odjel, odjel za suzbijanje terorizma i odjel za progon kaznenih djela prijevare. CPS Direct telefonska je služba u okviru koje policijski službenici širom Engleske i Walesa imaju pristup savjetima i odlukama izvan radnog vremena.

Na čelu je Službe krunskog tužiteljstva Direktor javnog tužiteljstva (Director of Public Prosecutions – DPP) koji donosi odluke o najsloženijim i najosjetljivijim predmetima te savjetuje policiju u kaznenim stvarima. Direktor javnog tužiteljstva odgovoran je za optužnice i progone koje pokreće Služba krunskog tužiteljstva, a odgovara državnom odvjetniku.

U Službi krunskog tužiteljstva zaposleni su tužitelji i pomoćnici tužitelja, kao i socijalni radnici te administratori. Krunski tužitelji iskusni su odvjetnici ili pravnici odgovorni za kazneni progon kaznenih djela u ime Krune. Pomoćni tužitelji preispituju i iznose ograničeni raspon predmeta na magistratskim sudovima.

Uloga i dužnosti

Zaposlenici Službe krunskog tužiteljstva:

  • savjetuju policiju i preispituju dokaze u predmetima kako bi utvrdili postoje li osnove za kazneni progon
  • odlučuju o optužnici (osim u lakšim predmetima) ako je donesena odluka o kaznenom progonu
  • pripremaju predmete i iznose ih pred sudom.

Krunski tužitelji ubrajaju se u državne službenike i zapošljavaju se putem javnog natječaja. Da bi ispunio uvjete za zapošljavanje, kandidat mora biti:

  • pravni savjetnik ovlašten u Engleskoj i Walesu koji posjeduje valjano odobrenje za rad
  • odvjetnik pri Engleskoj odvjetničkoj komori s obavljenim vježbeničkim stažom
  • državljanin države članice Europskog gospodarskog prostora ili Commonwealtha. Odvjetnici koji su kvalifikacije stekli izvan Engleske i Walesa moraju prije stupanja u radni odnos položiti razlikovni pravosudni ispit.

Organizacija pravne struke: Pravnici

Odvjetnici (barristers/advocates)

Poveznica se otvara u novom prozoruVijeće odvjetničke komore (The Bar Council) upravno je tijelo za sve odvjetnike u Engleskoj i Walesu. Osnovano je u cilju zastupanja najboljih interesa profesije, oblikovanja i provedbe ključnih političkih inicijativa te održavanja standarda, časti i neovisnosti Odvjetničke komore. U skladu sa Zakonom o pravnim uslugama iz 2007. Vijeće je zadaću reguliranja profesije prenijelo na neovisno i namjensko Povjerenstvo za standarde Odvjetničke komore. Odvjetnici su zasebni stručni pravni savjetnici i zastupnici pred sudom. Općenito govoreći, oni su samozaposleni i rade u skupinama u uredima poznatima pod nazivom „komore”, a oni se nazivaju „stanarima”. Odvjetnici su uglavnom osposobljeni za zastupanje svojih stranaka na višim sudovima. Mnogo vremena provode i savjetujući stranke i istražujući predmete te proučavajući svoje stručno područje. Približno 10 % odvjetnika Kraljičini su savjetnici (Queen’s Counsel – QC) koji se bave najvažnijim i najsloženijim predmetima.

Pravni savjetnici (solicitors)

Posao pravnog savjetnika uključuje pružanje stručnih pravnih savjeta strankama (građanima, poduzećima, dobrovoljnim organizacijama, dobrotvornim udrugama itd.) te njihovo zastupanje, uključujući zastupanje na sudu. Njihov je rad izuzetno raznolik. Većina pravnih savjetnika radi u privatnim uredima, u kojima u partnerstvu s drugim pravnim savjetnicima nude usluge strankama. Uredi pravnih savjetnika mogu biti općeg usmjerenja te obuhvaćati mnoštvo pravnih područja ili se specijalizirati za određeno područje. Drugi pravni savjetnici rade kao zaposlenici tijela središnje i lokalne vlasti, Službe krunskog tužiteljstva, magistratskih sudova, trgovačkih ili industrijskih organizacija ili drugih tijela. Pravni savjetnici mogu odabrati vrstu okruženja koja im najbolje odgovara.

Pravni savjetnici u pravilu strankama pružaju pravne savjete. Ako je tim strankama zatim potrebno zastupanje na višim sudovima u Engleskoj i Walesu, pravni će savjetnik u pravilu zatražiti od odvjetnika da vodi predmet na sudu. Međutim, odvjetnik nije uvijek potreban zato što kvalificirani pravni savjetnici imaju pravo obraćanja sudu (tj. imaju pravo zastupanja stranaka) na višim sudovima.

Poveznica se otvara u novom prozoruKomora pravnih savjetnika (The Law Society) predstavlja pravne savjetnike u Engleskoj i Walesu. Zadaće Komore sežu od pregovaranja s regulatornim tijelima profesije, vladom i ostalima te zagovaranja vlastitih interesa, pa do osposobljavanja i pružanja savjeta. Komora pravnih savjetnika tu je kako bi pomogla pravnim savjetnicima širom Engleske i Walesa te ih štitila i promicala njihove interese.

Poveznica se otvara u novom prozoruRegulatorno tijelo za pravne savjetnike (Solicitors Regulation Authority – SRA) bavi se svim regulatornim i disciplinskim pitanjima te utvrđuje, nadzire i provodi standarde za pravne savjetnike širom Engleske i Walesa. Ranije je bilo poznato kao Regulatorno povjerenstvo komore pravnih savjetnika te djeluje isključivo u javnom interesu.

Poveznica se otvara u novom prozoruUred za pravne pritužbe (Office for Legal Complaints) dostupan je građanima koji žele podnijeti pritužbu na pravnog savjetnika. To neovisno i nepristrano tijelo koje je ranije bilo poznato kao Služba za pravne pritužbe (Legal Complaints Service) radi na brzom i učinkovitom rješavanju svih pitanja.

Javni bilježnici

Javni bilježnici treća su i najstarija grana pravne struke u Engleskoj i Walesu. Poveznica se otvara u novom prozoruUred za ovlaštenja (The Faculty Office) (koji je nadbiskup od Canterburyja osnovao 1279.) javnim bilježnicima daje ovlasti za obavljanje javnobilježničkih poslova, a regulatorno je tijelo Sud za ovlaštenja (Court of Faculties). Javni bilježnici imaju ulogu posrednika između građanskog i običajnog prava.

Svi javni bilježnici imaju pravnu izobrazbu te, premda većinom mogu biti i pravni savjetnici, javnobilježničke kvalifikacije stječu polaganjem zasebnih neovisnih ispita. Svi javni bilježnici moraju pohađati istu početnu obuku kako bi stekli javnobilježničke kvalifikacije: uvjet je Poveznica se otvara u novom prozorustudij javnog bilježništva na sveučilištu University College London. Po stjecanju kvalifikacija javni bilježnici svoju djelatnost mogu obavljati bilo gdje u Engleskoj i Walesu i svi imaju jednake ovlasti. Osim što pripremaju i izdaju javnobilježničke akte i instrumente, javni bilježnici mogu i pružati savjete povezane s izradom oporuka, pitanjima nasljedstva i upravljanjem ostavinom te vršiti prijenos vlasništva nad nekretninama.

Javnobilježnička djelatnost već je stoljećima priznata širom svijeta, što građanima i poduzećima omogućuje slobodno kretanje. Javni bilježnici tako pospješuju trgovinu i olakšavaju život običnim građanima, omogućujući im slobodu u svakodnevnom životu i poslovanju uz razumne troškove i bez nepotrebne odgode.

Javni bilježnik posjeduje službeni pečat, a javnobilježnički akti u Engleskoj i Walesu imaju dokaznu snagu. Javnobilježnički akti pripremaju se u privatnom i javnom obliku; ovi potonji poznati su i kao ˆ„javnobilježnički akti u izvornom obliku”. Javnobilježnički akti koji nose potpis i pečat javnog bilježnika priznati su kao dokaz ovlaštenog javnog službenika u svim zemljama svijeta.

Javni bilježnici podliježu sličnim pravilima struke kao odvjetnici, a od njih se zahtijeva da svake godine obnavljaju svoje javnobilježničko ovlaštenje te da imaju policu osiguranja od profesionalne odgovornosti i osiguranja povjerenja. Obnavljanje ovlaštenja podložno je poštovanju pravila. Imenovanje javnim bilježnikom osobno je i vrijedi za pojedinačnog javnog bilježnika. Poveznica se otvara u novom prozoruJavnobilježnička komora (The Notaries Society) članska je organizacija koja zastupa približno 800 javnih bilježnika. Poveznica se otvara u novom prozoruUdruga javnih bilježnika – notara (The Society of Scrivener Notaries) zastupa približno 30 javnih bilježnika – notara koji uglavnom rade u središnjem Londonu, a imenuje ih drevni ceh Poveznica se otvara u novom prozoruDruštvo notara (The Scriveners Company).

Patentni zastupnici i zastupnici za žigove (patent and trade mark attorneys)

Patentni zastupnici i zastupnici za žigove stručni su savjetnici u području intelektualnog vlasništva. Oni strankama pružaju pravne savjete u tom području, naročito u pogledu patenata, žigova, dizajna i autorskih prava. Zastupaju i stranke na specijaliziranim sudovima za intelektualno vlasništvo (neki od njih dobivaju daljnje ovlasti nakon stjecanja kvalifikacija parničnog odvjetnika). Većina patentnih zastupnika i zastupnika za žigove radi u privatnim uredima. Mnogi rade u specijaliziranim uredima, no neki rade u partnerstvu s odvjetnicima. Osim toga, brojni predstavnici ove struke zaposleni su u industriji. Patentni zastupnici i zastupnici za žigove s kvalifikacijama parničnog odvjetnika mogu zastupati svoje stranke na sudu, na isti način kao i pravni savjetnici, u predmetima povezanima s intelektualnim vlasništvom, uključujući nalaganje odvjetniku da preuzme predmet. Poveznica se otvara u novom prozoruOvlašteni institut patentnih zastupnika (Chartered Institute of Patent Attorneys – CIPA) predstavlja patentne zastupnike u čitavoj Ujedinjenoj Kraljevini. Njegova uloga uključuje suradnju s vladom u području zakonodavstva o intelektualnom vlasništvu, osiguravanja obrazovanja i osposobljavanja patentnih zastupnika i vježbenika te suradnju s regulatornim tijelima struke. Cilj CIPA-e jest promicati pravo i zanimanja povezana s intelektualnim vlasništvom. Poveznica se otvara u novom prozoruInstitut zastupnika za žigove (Institute of Trade Mark Attorneys – ITMA) predstavlja zastupnike za žigove i njihovu struku u cijeloj Ujedinjenoj Kraljevini. Njegove dužnosti uključuju pregovaranje i lobiranje kod vlade, vlastitog neovisnog regulatornog ogranka (IPReg) i drugih mjerodavnih organizacija. Pruža odgovarajuće obrazovanje i osposobljavanje te savjete u struci zastupnika za žigove, a odgovoran je i za promicanje struke i intelektualnog vlasništva. Poveznica se otvara u novom prozoruRegulatorni odbor za intelektualno vlasništvo (Intellectual Property Regulation Board – IPReg) bavi se svim regulatornim i disciplinskim pitanjima te utvrđuje, nadzire i provodi standarde za patentne zastupnike i zastupnike za žigove u cijeloj Ujedinjenoj Kraljevini. Djeluje u javnom interesu i vodi zakonski propisane registre patentnih zastupnika i zastupnika za žigove, bilo fizičkih bilo pravnih osoba.

Druge pravne struke

Osim onih koji rade na magistratskim sudovima, službenici i drugi zaposlenici na većini sudova u Engleskoj i Walesu ne trebaju imati pravnu izobrazbu. Oni su državni službenici koji se bave administrativnim poslovima i pomažu sucima. Ne smiju pružati pravne savjete. Sve sudsko osoblje u svojstvu državnih službenika zapošljava Poveznica se otvara u novom prozoruSlužba sudova i tribunala Njezina Veličanstva.

Više informacija o kategorijama sudskog osoblja dostupno je ovdjePDF(456 Kb)en.

Na magistratskim sudovima službenici imaju drukčiju ulogu. Mirovni suci nemaju pravnu naobrazbu te se oslanjaju na savjete pravno osposobljenih službenika, koji se dijele u dvije skupine: sudačke savjetnike i pomoćnike sudačkih savjetnika (ili sudske službenike).

  • Sudački savjetnici glavni su pravni savjetnici magistratskih sudaca. Oni su pravnici (odvjetnici ili pravni savjetnici) s odgovarajućom kvalifikacijom koju posjeduju najmanje pet godina. Magistratskim sucima na sudu i izvan njega pružaju savjete o zakonodavnim i postupovnim pitanjima. Ujedno su nadređeni pomoćnicima sudačkih savjetnika i odgovorni za njihovu naobrazbu, kvalitetu pruženih pravnih usluga i pružanje dosljednih pravnih savjeta u okviru svojeg upravnog područja.

  • Pomoćnici sudačkih savjetnika rade na sudovima i savjetuju magistratske suce o zakonodavnim i postupovnim pitanjima te pravnoj praksi. I oni imaju pravnu naobrazbu (obično kao pravni savjetnici ili odvjetnici).

Za provedbu naloga Visokog suda sada su zaduženi službenici visokog suda za provedbu (high court enforcement officers), koje lord kancelar ili njegov opunomoćenik imenuju i dodjeljuju određenim okruzima. Oni su odgovorni za provedbu sudskih naloga u vidu povrata dugovanog novca u skladu s presudom Visokog suda ili presudom okružnog suda proslijeđenom Visokom sudu. Mogu zaplijeniti i prodati robu kako bi se pokrio iznos duga. Osim toga izvršavaju i nadziru zaposjedanje imovine i povrat robe.

Izvršitelji okružnih sudova (county court bailiffs) državni su službenici koje Služba sudova i tribunala Njezina Veličanstva zapošljava za izvršenje presuda i/ili naloga donesenih i zavedenih na okružnim sudovima. To su državni službenici koji provode izvršne naloge, zaposjedaju zemljište na temelju naloga za zaposjedanje i vraćaju robu na temelju naloga za povrat robe. Propisi o sudskim izvršiteljima koji izvršavaju naloge utvrđeni su u odjeljcima 85. – 111. Zakona o okružnim sudovima iz 1984. Postupci za izvršenje utvrđeni su u pravilniku o parničnom postupku. Osim toga, izvršitelji okružnih sudova obavljaju druge dužnosti, uključujući osobno uručivanje isprava i naloga o pritvaranju. Propisi o pritvaranju utvrđeni su u odjeljcima 118. – 122. Zakona o okružnim sudovima.

Ovlašteni sudski izvršitelji (certificated bailiffs) privatni su sudski izvršitelji ovlašteni u skladu s pravilima o prisilnoj naplati najamnine, a imenuje ih regionalni sudac koji zasjeda u okružnom sudu. U slučaju prisilne naplate najamnine riječ je o pljenidbi imovine stanara kako bi najmodavac osigurao plaćanje zakašnjelih najamnina bez intervencije suda. Na temelju niza drugih zakona, ovlašteni sudski izvršitelji smiju provoditi ovrhe i na temelju određenih drugih vrsta dugova, kao što su lokalni porez i porez na poslovne prostore.

Druge poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruSlužba krunskog tužiteljstva
Poveznica se otvara u novom prozoruUred za ovlaštenja
Poveznica se otvara u novom prozoruJavnobilježnička komora
Poveznica se otvara u novom prozoruPravosuđe Engleske i Walesa
Poveznica se otvara u novom prozoruOdvjetnička komora
Poveznica se otvara u novom prozoruRegulatorno tijelo za pravne savjetnike
Poveznica se otvara u novom prozoruUred za pravne pritužbe
Poveznica se otvara u novom prozoruKomisija za pravne usluge
Poveznica se otvara u novom prozoruOvlašteni institut patentnih zastupnika
Poveznica se otvara u novom prozoruInstitut zastupnika za žigove
Poveznica se otvara u novom prozoruRegulatorni odbor za intelektualno vlasništvo
Poveznica se otvara u novom prozoruSlužba sudova i tribunala Njezina Veličanstva

Posljednji put ažurirano: 30/06/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

Pravna struka - Sjeverna Irska

Na ovim je stranicama dostupan pregled vrsta pravnih stručnjaka u Sjevernoj Irskoj, u nadležnosti Ujedinjene Kraljevine.

Pravni stručnjaci – uvod

Pravni su stručnjaci u Sjevernoj Irskoj sljedeći:

  • Suci
  • Tužitelji
  • Odvjetnici
  • Pravni savjetnici

 

 

 

Organizacija pravne struke: Suci

U Sjevernoj Irskoj postoje sljedeće vrste sudaca:

  • Predsjednik sudova (Lord Chief Justice) – čelnik sudova
  • Žalbeni suci
  • Suci Visokog suda
  • Savjetnici na Vrhovnom sudu
  • Suci Regionalnog suda
  • Regionalni suci (regionalni sud)
  • Regionalni suci (magistratski sud)
  • Magistrati porotnici
  • Istražitelji

Organizacija pravne struke: Tužitelji

Organizacija

Javno tužiteljstvo Sjeverne Irske (Public Prosecution Service for Northern Ireland, PPS) glavno je tijelo za kazneni progon u Sjevernoj Irskoj. Osim donošenja odluka o progonu u slučajevima koje istražuje policija u Sjevernoj Irskoj, razmatra i slučajeve koje su istražila druga državna tijela, kao što su Porezni i carinski ured Njezina veličanstva.

PPS vodi ravnatelj Javnog tužiteljstva Sjeverne Irske. Postoji i zamjenik ravnatelja Javnog tužiteljstva. Zamjenik ravnatelja ima sve ovlasti kao i direktor, ali ih obavlja pod njegovim vodstvom i nadzorom. Na oba se položaja dolazi javnim imenovanjem koje vrši javni tužitelj Sjeverne Irske.

PPS je neministarska vladina služba. U skladu sa Zakonom o pravosuđu (Sjeverna Irska) iz 2002. dužnosti ravnatelja obavljaju se neovisno o bilo kojoj drugoj osobi. Zakonom iz 2002. predviđa se da se ravnatelj i javni tužitelj povremeno međusobno savjetuju o bilo kojem pitanju za koje je javni tužitelj odgovoran Skupštini Sjeverne Irske. Trenutačno je određeni broj pitanja iz tužiteljstva rezervirano za Parlament u Westminsteru. Dužnosti u odnosu na ta pitanja obavlja pravobranitelj za Sjevernu Irsku.

Uloga i dužnosti

Glavna je uloga PPS-a odlučivanje treba li ili ne osobe kazneno goniti za počinjenje kaznenih djela te određivanje kazni.

Služba je ujedno odgovorna za progon slučajeva na sudu. Tužitelj iznosi dokaze na sudu u ime Krune. Tužitelji pozivaju i ispituju svjedoke Krune te unakrsno ispituju svjedoke obrane. Po završetku slučaja iznose sažetak dokaza sudu u ime Krune.

Organizacija pravne struke: Odvjetnici

Odvjetnici (branitelji)

U Sjevernoj Irskoj odvjetnici (branitelji) dijele se na više savjetnike (poznate kao Kraljičine savjetnike) i niže savjetnike. Odvjetnička komora tijelo je specijaliziranih branitelja s iskustvom u parničnim postupcima kojima javnost ima pristup uz pomoć pravnih savjetnika i, u ograničenim okolnostima, putem izravnog profesionalnog pristupa.

Poveznica se otvara u novom prozoruOdvjetnička komora Sjeverne Irske udruženje je nezavisnih odvjetnika sa sjedištem u Knjižnici komore u Belfastu.  Dana 1. rujna 2012. gotovo 600 odvjetnika radilo je u privatnoj praksi.

Pravni savjetnici (solicitors)

U Sjevernoj Irskoj Poveznica se otvara u novom prozoruKomora pravnih savjetnika regulatorno je tijelo koje uređuje obrazovanje, račune, disciplinska pravila i pravila profesionalnog ponašanja pravnih savjetnika.  Uloga joj je održavanje nezavisnosti, etičkih standarda, profesionalne stručnosti i kvalitete usluga ponuđenih javnosti. Pravni savjetnici se mogu specijalizirati za određeno područje ili se mogu baviti općim pravom.

Javni bilježnici

U Sjevernoj Irskoj svi su pravni savjetnici ovlašteni za uzimanje prisega.  To znači da oni mogu ovjeravati službene dokumente (osim onih koje su sami pripremili ili koje je pripremila suprotna strana u slučaju).

Osim toga, neki su pravni savjetnici javni bilježnici što znači da mogu ovjeravati dokumente za korištenje u inozemstvu. Podaci o tome mogu se pronaći na web-mjestu Poveznica se otvara u novom prozoruKomore pravnih savjetnika Sjeverne Irske.

Patentni zastupnici i zastupnici za žigove

Patentni zastupnici i zastupnici za žigove stručni su savjetnici u području intelektualnog vlasništva. Oni strankama pružaju pravne savjete u tom području, naročito u pogledu patenata, žigova, dizajna i autorskih prava. Isto tako, oni zastupaju stranke na specijaliziranim sudovima za intelektualno vlasništvo (neki od njih dobivaju daljnje ovlasti nakon stjecanja kvalifikacija parničnog odvjetnika).

Većina patentnih zastupnika i zastupnika za žigove radi u privatnoj praksi. Mnogi rade u specijaliziranim uredima, no neki rade u partnerstvu s pravnim savjetnicima. Osim toga, brojni predstavnici ove struke zaposleni su u industriji.

Patentni zastupnici i zastupnici za žigove s kvalifikacijama parničnog odvjetnika mogu zastupati svoje stranke na sudu, na isti način kao i pravni savjetnici, u predmetima povezanima s intelektualnim vlasništvom, uključujući nalaganje odvjetniku da preuzme predmet.

Poveznica se otvara u novom prozoruOvlašteni institut patentnih zastupnika (Chartered Institute of Patent Attorneys) (CIPA) predstavlja patentne zastupnike u cijeloj Ujedinjenoj Kraljevini. Njegova uloga uključuje suradnju s vladom na zakonodavstvu koje se odnosi na intelektualno vlasništvo, osiguravanje mogućnosti za obrazovanje i osposobljavanje patentnih zastupnika i vježbenika i suradnju s regulatornim tijelima struke. Cilj je CIPA-e promicati pravo i zanimanja u području intelektualnog vlasništva.

Poveznica se otvara u novom prozoruInstitut zastupnika za žigove (Institute of Trade Mark Attorneys) (ITMA) predstavlja zastupnike za žigove i predmetnu struku u cijeloj Ujedinjenoj Kraljevini. Njegove dužnosti uključuju pregovaranje i lobiranje kod vlade, vlastitog neovisnog regulatornog ogranka (IPReg) i drugih mjerodavnih organizacija. Zastupnicima za žigove pruža odgovarajuće obrazovanje, osposobljavanje i savjete, a odgovoran je i za promicanje struke i intelektualnog vlasništva.

Poveznica se otvara u novom prozoruRegulatorni odbor za intelektualno vlasništvo (Intellectual Property Regulation Board) (IPReg) bavi se svim regulatornim i disciplinskim pitanjima te utvrđuje, nadzire i provodi standarde za patentne zastupnike i zastupnike za žigove u cijeloj Ujedinjenoj Kraljevini. Djeluje u javnom interesu i vodi zakonski propisane registre patentnih zastupnika i zastupnika za žigove, bilo fizičkih bilo pravnih osoba.

Druga pravna zanimanja

Sudski službenici

Sudski službenici i drugo osoblje na sudovima u Sjevernoj Irskoj državni su službenici koji nemaju pravnu izobrazbu i koji se bave administrativnim stvarima.

Sudski službenici osiguravaju da suci imaju svu potrebnu dokumentaciju kada rješavaju predmete pred sudom, evidentiraju odluku suca u određenom predmetu i pružaju svu administrativnu potporu koja je sucu potrebna. Sudsko osoblje može savjetovati o sudskim postupcima, ali ne može pružiti pravnu pomoć niti preporučiti kakve radnje stranka može poduzeti u sporu. Svi sudski službenici zaposleni su kao državni službenici pri Poveznica se otvara u novom prozoruSudskoj službi Sjeverne Irske (Northern Ireland Courts and Tribunals Service), agenciji koja djeluje unutar Ministarstva pravosuđa Sjeverne Irske.

Službenici za izvršavanje zakona

Službenici za izvršavanje zakona državni su službenici zaposleni pri Sudskoj službi Sjeverne Irske. Bave se izvršavanjem presuda u građanskim postupcima putem Ureda za izvršavanje presuda. Ured izvršava presude u građanskim postupcima magistratskih i regionalnih sudova (uključujući sudova za sporove male vrijednosti) kao i presude Visokog suda. Zakon koji uređuje izvršavanje naveden je u Poslovniku za izvršenje presuda (Sjeverna Irska) iz 1981. i u Pravilniku o izvršenju presuda (Sjeverna Irska) iz 1981., kako je izmijenjen.

Druge poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruSlužba javnog tužiteljstva

Poveznica se otvara u novom prozoruOdvjetnička komora Sjeverne Irske

Poveznica se otvara u novom prozoruKomora pravnih savjetnika

Poveznica se otvara u novom prozoruSudska služba Sjeverne Irske

Posljednji put ažurirano: 03/10/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice engleski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Pravna struka - Škotska

Na ovim je stranicama dostupan pregled glavnih vrsta pravnih stručnjaka u škotskom dijelu sudske nadležnosti Ujedinjene Kraljevine. Uključene su informacije o sucima, tužiteljima i pravnicima.

Suci

U Škotskoj ne postoji posebno zanimanje sudaca kao takvih. Samo iskusni pravni savjetnici (solicitors) i odvjetnici (advocates) mogu postati suci. Sudska mjesta u škotskom dijelu sudske nadležnosti su:

  • Predsjednik Vrhovnog građanskog suda (Lord President of the Court of Session)
  • Potpredsjednik Vrhovnog građanskog suda i Vrhovnog kaznenog suda (Lord Justice Clerk)
  • Viši grofovijski suci (Sheriff Principals) koji predsjedavaju u jednoj od šest škotskih sudskih grofovija (sheriffdoms)
  • Kad zasjedaju na Vrhovnom građanskom sudu (Court of Session), suci se nazivaju sucima vijeća pravde (Senators of the College of Justice)
  • Kad zasjedaju na Vrhovnom kaznenom sudu (High Court of Justiciary), suci se nazivaju povjerenicima pravosuđa (Lords Commissioners of Justiciary)
  • Grofovijski suci (Sheriffs)
  • Grofovijski suci sa skraćenim radnim vremenom obično zamjenjuju stalne grofovijske suce.
  • Mirovni suci (Justices of the Peace) su laici koji na sudovima mirovnih sudaca zasjedaju sami ili utroje, a pomaže im sudski službenik s pravnom izobrazbom ili sudski procjenitelj.

Tužitelji

Organizacija

U Škotskoj Poveznica se otvara u novom prozoruKrunski ured i služba javnog tužiteljstva (Crown Office and Procurator Fiscal Service) odgovorno je tijelo za sve kaznene progone. Na čelu te službe je glavni javni tužitelj (Lord Advocate), koji je također ministar u škotskoj vladi, i njegov zamjenik koji se naziva Solicitor General.

Krunski ured i služba javnog tužiteljstva (COPFS) jedino je nadležno tijelo za kazneni progon kaznenih djela, istragu iznenadnih ili sumnjivih smrti i pritužbe na rad policije.

Zakonom o Škotskoj iz 1998. (odjeljak 48.) određeno je da će bilo koju odluku glavni javni tužitelj (u svojstvu čelnika sustava kaznenog progona i istraga smrti u Škotskoj) donijeti sam neovisno o bilo kojoj drugoj osobi.

Samo kvalificirani pravnici ili odvjetnici mogu postati tužitelji.

Uloga i dužnosti

Policija (ili druge specijalne agencije za izvješćivanje, primjerice Uprava za prihode i carine Njezina veličanstva (Her Majesty's Revenue and Customs)) provodi početnu istragu kaznenog djela i podnosi izvješće lokalnom javnom tužitelju (Procurator Fiscal). On razmatra to izvješće i odlučuje treba li poduzeti mjere u interesu javnosti. Pri donošenju odluke javni će tužitelj razmotriti ima li dovoljno dokaza i, ako ima, koja je mjera prikladna: hoće li poduzeti kazneni progon, upotrijebiti izravnu mjeru (kao što je novčana kazna zbog poreznog kaznenog djela) ili neće poduzeti ništa. U slučajevima koje mora razmatrati porota, javni će tužitelj razgovarati sa svjedocima te prikupiti i pregledati forenzičke i ostale dokaze prije donošenja odluke o kaznenom progonu. On će tada podnijeti izvješće Krunskom vijeću (Crown Counsel) koje će odlučiti o kaznenom progonu.

Organizacija pravne struke: Pravnici

Odvjetnici (advocates)

Odvjetnici su članovi Škotske odvjetničke udruge (Scottish Bar). Oni imaju pravo pojaviti se pred svim škotskim sudovima, iako većinom rade na višim sudovima (Vrhovni građanski sud i Vrhovni kazneni sud) i daju stručna mišljenja o pravnim pitanjima. Iskusni odvjetnici poznati su kao kraljevski savjetnici (Queen's Counsel). Svi odvjetnici članovi su Poveznica se otvara u novom prozoruOdvjetničke komore (Faculty of Advocates).

Pravni savjetnici (solicitors)

Pravni savjetnici najbrojniji su među pravnim stručnjacima. Oni mogu davati savjete o svim pravnim pitanjima i zastupati stranke pred sudom. Svi pravni savjetnici članovi su Poveznica se otvara u novom prozoruKomore pravnih savjetnika Škotske (Law Society of Scotland), koja promiče interese pravnih savjetnika i interese javnosti u odnosu na njihovu struku.

Postoje i pravni savjetnici-odvjetnici (solicitor-advocates), koji su također članovi Komore pravnih savjetnika Škotske. Kao odvjetnici (vidi gore), i oni se mogu pojaviti pred Vrhovnim građanskim sudom i Vrhovnim kaznenim sudom.

Javni bilježnici

Javni bilježnici su pravni savjetnici koji dokumentiraju određene poslove i potpisuju određene pravne dokumente. Oni nisu odvojena samostalna pravna struka.

Patentni zastupnici i zastupnici za žigove (patent and trade mark attorneys)

Patentni zastupnici i zastupnici za žigove stručni su savjetnici na području intelektualnog vlasništva.  Oni strankama daju pravne savjete na tom području, osobito u pogledu registracije i postupka prijave patenata, žigova i dizajna kao i u pogledu drugih aspekata intelektualnog vlasništva uključujući i zaštitu autorskih prava.  Za razliku od općenitijeg građanskog i kaznenog prava, materijalno pravo intelektualnog vlasništva primjenjuje se u čitavoj Ujedinjenoj Kraljevini.  Sudske postupke u pogledu prava intelektualnog vlasništva u Škotskoj obično treba pokrenuti pred Vrhovnim građanskim sudom jer on ima isključivu nadležnost za patente i većinu drugih registriranih prava intelektualnog vlasništva (osobito kad je o riječ o žigovima Zajednice i registriranim dizajnima Zajednice). Taj sud također ima mnogo sudaca nadležnih za intelektualno vlasništvo i posebna pravila za postupanje s predmetima koji se tiču intelektualnog vlasništva.  Patentni zastupnici i zastupnici za žigove mogu zastupati stranke izravno pred Okružnim sudom za patente (Patents County Court) i u slučaju žalbe Zavoda za intelektualno vlasništvo Ujedinjene Kraljevine pred Sudom za patente Visokog suda (Patents Court of the High Court) u Engleskoj i Walesu.  Patentni zastupnici s kvalifikacijama parničnog odvjetnika također mogu sudjelovati u postupcima pred Visokim sudom u Londonu, no patentni zastupnici i zastupnici za žigove trenutačno nemaju pravo zastupati stranke u postupcima povezanima s intelektualnim vlasništvom koji se vode pred škotskim sudovima.  Zbog toga postupke povezane s pravima intelektualnog vlasništva u Škotskoj trenutačno vode pravnici specijalizirani za intelektualno vlasništvo koji često surađuju s patentnim zastupnicima i zastupnicima za žigove.

Većina patentnih zastupnika i zastupnika za žigove u Škotskoj radi u specijaliziranim privatnim uredima, ali neki rade i u industrijskom sektoru.

Poveznica se otvara u novom prozoruOvlašteni institut patentnih zastupnika (Chartered Institute of Patent Attorneys) (CIPA) predstavlja patentne zastupnike u čitavoj Ujedinjenoj Kraljevini. Njegova uloga uključuje suradnju s Vladom na zakonodavstvu koje se odnosi na intelektualno vlasništvo, osiguravanje mogućnosti za obrazovanje i osposobljavanje patentnih zastupnika i vježbenika i suradnju s regulatornim tijelima struke.  Cilj CIPA-e je promicati pravo i zanimanja povezana s intelektualnim vlasništvom.

Poveznica se otvara u novom prozoruInstitut zastupnika za žigove (Institute of Trade Mark Attorneys) (ITMA) predstavlja zastupnike za žigove i pripadnu struku u čitavoj Ujedinjenoj Kraljevini. Njegove dužnosti uključuju pregovaranje i lobiranje kod vlade, kod vlastitog neovisnog regulatornog ogranka (IPReg) i drugih relevantnih organizacija. Institut pripadnicima struke zastupnika za žigove pruža mogućnosti odgovarajućeg obrazovanja, osposobljavanja i savjete, a odgovoran je i za promicanje struke i intelektualnog vlasništva.

Poveznica se otvara u novom prozoruRegulatorni odbor za intelektualno vlasništvo (Intellectual Property Regulation Board) (IPReg) bavi se svim regulatornim i disciplinskim pitanjima te određuje, prati i provodi standarde za patentne zastupnike i zastupnike za žigove u čitavoj Ujedinjenoj Kraljevini.  On djeluje u javnom interesu i održava zakonski propisane registre patentnih zastupnika i zastupnika za žigove, i pojedinačnih osoba i pravnih subjekata.

Druga pravna zanimanja

Sudski izvršitelji (Sheriff officers) i sudski uručitelji (Messengers-at-arms) službenici su suda nadležni za uručivanje dokumenata i izvršavanje sudskih odluka u Škotskoj. I jedne i druge zapošljavaju privatna poduzeća, a oni naplaćuju pristojbe određene sekundarnim zakonodavstvom.

Odjeljkom 60. Zakona o bankrotu i ovrsi (Škotska) ukinut će se funkcije sudskog izvršitelja i sudskog uručitelja i zamijeniti novom funkcijom sudskog službenika (Judicial officer). Sudske službenike imenovat će predsjednik Vrhovnog građanskog suda na preporuku nove škotske Komisije za građanske ovrhe.

Ostale poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruKrunski ured i služba javnog tužiteljstva, Poveznica se otvara u novom prozoruOdvjetnička komora Škotske, Poveznica se otvara u novom prozoruKomora pravnih savjetnika Škotske , Poveznica se otvara u novom prozoruŠkotska udruga pravnih centara; Poveznica se otvara u novom prozoruOvlašteni institut patentnih zastupnika, Poveznica se otvara u novom prozoruInstitut zastupnika za žigove, Poveznica se otvara u novom prozoruRegulatorni odbor za intelektualno vlasništvo

Posljednji put ažurirano: 10/11/2014

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.