Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.
Swipe to change

Vrste pravnih struka

Francuska

Sadržaj omogućio
Francuska

Pravne profesije - uvod

Suci

Organizacija

Profesionalni suci (magistrats) u Francuskoj dijele se na zasjedajuće suce, koji sude u pravnim predmetima, i pravnike koji rade u uredu državnog odvjetnika (ministère public ili parquet). Zasjedajući suci često se nazivaju magistrats du siège, dok su „suci” koji rade za ured državnog odvjetnika poznati kao magistrats du parquet.

Zasjedajući suci odlučuju u sporovima koji dođu pred njih; ured državnog odvjetnika predstavlja interese društva u pravnim postupcima i pokreće progon radi osiguranja primjene prava. Pravila kojima se uređuje profesija suca određena su u Odluci (ordonnance) br. 58-1270 od 22. prosinca 1958. o donošenju organskog zakona (loi organique) o statusu sudstva. U različitim fazama u karijeri jednog suca može ga se imenovati zasjedajućim sucem ili u ured državnog odvjetnika. To je poznato kao načelo jedinstva sudstva (odjeljak 1.), odnosno načelo koje je ponovno potvrdilo Ustavno vijeće, posebno u odluci od 11. kolovoza 1993. Svi suci čine dio sudske vlasti, od koje se prema članku 66. Ustava traži zaštita sloboda pojedinaca. Ipak, postoje određene razlike u pravilima kojima su uređeni: zasjedajući suci nisu podložni uputama bilo koje više vlasti i uživaju sigurnost položaja jer im se ne može dati novi položaj bez njihova pristanka.

Većina sudaca zapošljava se na temelju natječaja. Kako bi mogli pristupiti prvom natječaju otvorenom za vježbenike, kandidati moraju imati diplomu kojom se potvrđuje da su imali najmanje četiri godine višeg obrazovanja, do razine magistra. Uspješni kandidati imenuju se pomoćnicima sudaca (auditeurs de justice) i svi tada prolaze kroz isto osposobljavanje, koje provodi Francuska nacionalna škola sudstva (École nationale de la magistrature – ENM). Postoje i kanali za izravan ulazak u sudstvo. Na kraju svojeg osposobljavanja u ENM-u, pomoćnici sudaca imenuju se u sud ili u ured uredbom (décret).

Osim svojih glavnih funkcija, predsjednici sudova i voditelji ureda imaju i upravne funkcije, na primjer u pogledu rasporeda rasprava.

1. siječnja 2009. bilo je 8 090 sudaca, od kojih je 7 769 služilo u sudovima ili uredu državnog odvjetnika.

Vrhovno vijeće sudstva

Vrhovno vijeće sudstva (Conseil supérieur de la magistrature – CSM) predviđeno je člankom 65. Ustava. Ustavnim zakonom od 23. lipnja 2008. promijenjeni su sastav Vijeća i njegove ovlasti u odnosu na imenovanja i određena pravila za predmete koje mu upućuju stranke. Predsjednik Republike sada više nije član CSM-a.

Odjelom Vijeća s nadležnošću nad zasjedajućim sucima predsjeda prvi predsjednik Kasacijskog suda. On uključuje i pet zasjedajućih sudaca, jednog pravnika iz ureda državnog odvjetnika, jednog člana Državnog vijeća kojeg imenuje Državno vijeće, jednog odvjetnika (avocat) i šest kvalificiranih osoba koje ne pripadaju zakonodavstvu, redovnim sudovima ili upravnim sudovima. Predsjednik Republike, predsjedatelj Donjeg doma (Assemblée nationale) i predsjedatelj Senata imenuju po dvije kvalificirane osobe.

Odjelom Vijeća s nadležnošću nad pravnicima ureda državnog odvjetnika predsjeda glavni državni odvjetnik (procureur général) pri Kasacijskom sudu. Uključuje i pet pravnika ureda državnog odvjetnika i jednog zasjedajućeg suca, zajedno s već navedenim članom Državnog vijeća, odvjetnikom i šest kvalificiranih osoba.

Odjel Vijeća s nadležnošću nad zasjedajućim sucima iznosi nominacije za mjesta zasjedajućih sudaca na Kasacijskom sudu, prvih predsjednika prizivnih sudova (cours d’appel) i predsjednika regionalnih sudova (tribunaux de grande instance). Drugi zasjedajući suci mogu se imenovati samo uz pristanak.

Taj odjel djeluje kao disciplinski odbor za zasjedajuće suce. U tom svojstvu uključuje zasjedajuće suce koji zasjedaju u odjelu Vijeća s nadležnošću za pravnike ureda državnog odvjetnika.

Odjel Vijeća s nadležnošću nad pravnicima ureda državnog odvjetnika daje svoje mišljenje o imenovanjima tih pravnika. Također daje svoje mišljenje o disciplinskim mjerama poduzetima u odnosu na te pravnike. U tom svojstvu, osim članova navedenih u članku 65. stavku 3., uključuje i pravnika iz ureda državnog odvjetnika koji sjedi u odjelu Vijeća s nadležnošću nad zasjedajućim sucima.

Ured državnog odvjetnika

Organizacija

Pravnici u uredu državnog odvjetnika moraju djelovati u interesu društva koje zastupaju tako što zahtijevaju provedbu prava.

Izuzev Ureda Glavnog državnog odvjetnika (procureur général) pri Kasacijskom sudu, koji je odvojen, francuski uredi državnih odvjetnika čine hijerarhijsku piramidu „pod nadležnošću ministra pravosuđaˮ. Člankom 30. Zakonika o kaznenom postupku predviđa se da ministar pravosuđa provodi politiku koju odredi vlada u pogledu javnih tužbi. Ministar treba osigurati da se ta politika provodi usklađeno diljem zemlje. U tu svrhu ministar može davati opće upute pravnicima u uredima državnih odvjetnika u pogledu javnih tužbi koje podnose.

Pri svakom regionalnom sudu postoji ured državnog odvjetnika koji vodi državni odvjetnik (procureur de la République) i sastavljen je od nekoliko pravnika koji su mu odgovorni. Državni odvjetnik upravlja uredom, raspoređuje zadatke i odjele između savjetnika državnog odvjetnika (procureurs adjoints), zamjenika državnog odvjetnika (vice‑procureurs) i pomoćnika državnog odvjetnika (substituts). Državni odvjetnik koji upravlja tim uredom pak djeluje pod nadzorom i vodstvom Glavnog državnog odvjetnika.

Unatoč toj hijerarhijskoj strukturi, ured državnog odvjetnika smatra se jedinstvenom jedinicom jer pomoćnik ne treba odobrenje nadređenog za djelovanje i sve njegove radnje obvezuju ured državnog odvjetnika kao cjelinu.

Uloga i funkcije

Funkcije ureda državnog odvjetnika uglavnom se odnose na provedbu kaznenog prava. Vodi istrage i sâm poduzima sve potrebne mjere za progon kaznenih djela ili se brine da se to učini. Ima diskrecijsko pravo odlučivati koje radnje treba poduzeti u kaznenim predmetima (npr. pokretanje preliminarne sudske istrage (ouverture d’une information judiciaire), upućivanje predmeta sudu (renvoi devant une juridiction de jugement) ili obustavu postupka (classement sans suite). Dužan je sudjelovati u sudskoj raspravi; državni odvjetnik koji se pojavi pred sudom može iznositi usmena očitovanja kako smatra najprikladnijim za pravilno suđenje (o činjenicama, osobinama optuženog i presudi). Ured državnog odvjetnika osigurava i izvršenje presude.

Ured državnog odvjetnika odgovoran je za zaštitu maloljetnika koji su ugroženi i ima određene građanske funkcije (u pogledu, na primjer, statusa pojedinaca u matičnim knjigama rođenih, vjenčanih i umrlih), upravne funkcije (npr. u pogledu ugostiteljskih objekata, periodičnog tiska ili izravnog marketinga) i komercijalne funkcije (npr. u pogledu nekih stečajnih postupaka).

Uloga i funkcije zasjedajućih sudaca objašnjene su na stranici o redovnim sudovima.

Suci s neprofesionalnim funkcijama (juges non professionnels)

Suci lokalnih sudova

Suci lokalnih sudova (juges de proximité) uvedeni su Zakonom o okviru i planu pravosudnog sustava (loi d’orientation et de justice) od 9. rujna 2002., dopunjenog Zakonom br. 2005-47 od 26. siječnja 2005. Imenuju se uredbom (décret), uz suglasnost Vrhovnog vijeća sudstva na razdoblje od sedam godina koje se ne može obnoviti. Uz nekoliko iznimaka, njihovi su uvjeti uređeni gore navedenom Odlukom (ordonnance) br. 58-1270 od 2. prosinca 1958.

Imaju neke funkcije sudaca redovnih sudova. U građanskim predmetima imaju nadležnost za suđenje u osobnim tužbama i tužbama za pokretnine do vrijednosti od 4 000 eura, osim za predmete za koje je nadležan okružni sud (tribunal d’instance). U kaznenim predmetima imaju nadležnost za suđenje u lakšim prijestupima u okviru prva četiri razreda prijestupa, kao prisjednici (assesseurs) na kaznenom sudu (tribunal correctionnel), koji se bavi srednjim prijestupima, i za odobravanje kazni o kojima se usuglase Državno vijeće i optuženi bez suđenja (composition pénale).

1. siječnja 2013. bila su 452 takva suca.

Članovi radnih sudova

Članovi radnih sudova (les conseillers prud’hommes) biraju se svakih pet godina. Biraju ih izborni kolegiji koji predstavljaju poslodavce i zaposlenike u poljoprivredi, industriji, trgovini, upravljanju i ostalim aktivnostima, razmjernim zastupanjem, u sustavu zatvorenih popisa bez podjele glasova ili preferenci za pojedinačne kandidate. Kandidati moraju biti francuski državljani, moraju imati 21 ili više godina i ne smiju biti osuđivani na bilo kakvu zabranu, diskvalifikaciju ili oduzimanje u pogledu svojih građanskih prava.

Svi radnici i poslodavci starosti 16 godina ili više koji se bave profesionalnom aktivnošću, koji imaju pripravnički ugovor ili koji su nedobrovoljno nezaposleni imaju pravo glasovanja.

Prisjednici u sudovima socijalne sigurnosti

Prisjednike u sudovima socijalne sigurnosti (tribunaux des affaires de la sécurité sociale) imenuje na tri godine prvi predsjednik prizivnog suda s nadležnošću u tom području, s popisa koji je konkretnom sudu podnio regionalni direktor za mlade, sport i socijalnu koheziju nakon nominacija najreprezentativnijih trgovinskih i profesionalnih organizacija.

Prisjednici u sudovima za nesposobnost

Prisjednike u sudovima za nesposobnost (tribunaux du contentieux de l’incapacité) imenuje na tri godine prvi predsjednik prizivnog suda s nadležnošću u tom području ili regionalni direktor za mlade, sport i socijalnu koheziju, s popisa koji se sastavljaju nakon nominacija koje podnose najreprezentativnije trgovinske i profesionalne organizacije.

Prisjednici u sudovima za maloljetnike

Prisjednike u sudovima za maloljetnike (tribunaux pour enfants) imenuje na četiri godine ministar pravosuđa. Moraju pokazati interes i sposobnosti u području dobrobiti djece; prisjednici na svakom sudu za maloljetnike biraju se s popisa kandidata koje podnosi prvi predsjednik prizivnog suda.

Prisjednici u sudovima za poljoprivredno zemljište

Prisjednici u sudovima za poljoprivredno zemljište (tribunaux paritaires des baux ruraux) sastoje se od jednakog broja vlasnika zemljišta koji nisu ujedno i posjednici i posjednika koji nisu ujedno i vlasnici zemljišta; njih biraju njihovi sučlanovi s popisa kandidata koje sastavlja odbor za pripremu izbornih popisa i finalizira prefekt departmana.

Suci trgovačkih sudova

Suci trgovačkih sudova (tribunaux de commerce), ponekad zvani juges consulaires, jesu dobrovoljni trgovci koje izaberu drugi trgovci.

Biraju se u izbornom postupku s dvije faze određenom u člancima L. 7231 – L 72314 i R. 7231 – R. 72331 Trgovačkog zakonika.

Glasači u drugoj fazi trenutačni su suci, bivši suci i delegati trgovaca. Delegati trgovaca (délégués consulaires) sami su trgovci koji se biraju na pet godina za jedinu svrhu biranja sudaca trgovačkih sudova.

Suci se biraju na početno razdoblje od dvije godine i potom na razdoblje od četiri godine. Sudac ne može služiti više od četiri mandata uzastopno. Sudac koji je služio četiri uzastopna mandata ne može se birati godinu dana nakon toga.

Izbori za popunjavanje slobodnih mjesta u trgovačkim sudovima održavaju se svake godine u prvoj polovici listopada.

Sudski tajnici

Sudski tajnik (greffier) specijalist je za pravni postupak. Tajnik pomaže sucu ili sucima pri sastavljanju sudskih dokumenata i odgovoran je, ako to propisi zahtijevaju, za provjeru i potvrdu vjerodostojnosti akata suda koji će inače biti ništavi.

Sudski tajnik usko surađuje sa sucem, pomažući u pripremi predmeta za raspravu i istražujući dokumentaciju. Tajnik može primati javnost i pružati javne informacije, a može i pružati profesionalno osposobljavanje u Nacionalnoj školi sudskih tajnika (École nationale des greffes).

Većina dužnosti sudskog tajnika obavlja se u različitim uredima sudova. Ovisno o veličini i strukturi suda, sudskom tajniku mogu se dati upravljačke odgovornosti kao voditelja ili zamjenika voditelja sudskog tajništva ili voditelja odjela.

Odvjetnici

Odvjetnici (avocats) su službenici suda i članovi neovisne samostalne profesije. Pravila kojima su uređeni uglavnom se nalaze u Zakonu (loi) br. 71-1130 od 31. prosinca 1971. o reformi određenih sudskih i pravnih profesija i Uredbi (décret) br. 911191 od 27. studenoga 1991. o strukturiranju profesije odvjetnika. Zakonom br. 90‑1259 od 31. prosinca 1990., kojim je izmijenjen Zakon iz 1971., sa svojim provedbenim uredbama, stvorena je nova profesija odvjetnika (avocat), spajajući postojeću profesiju odvjetnika (avocat) i pravnog savjetnika (conseil juridique).

U svojem svakodnevnom radu odvjetnici se savjetuju s klijentima i zastupaju ih.

Na temelju odjeljka 4(1) Zakona od 31. prosinca 1971. odvjetnici imaju gotovo monopol nad pomaganjem strankama i njihovim zastupanjem te zastupanjem pred sudovima, sudskim tijelima i disciplinskim sudovima svih vrsta.

Ne postoji nacionalno udruženje odvjetnika jer odvjetnici žele zadržati odgovarajuću reprezentativnost svih odvjetničkih udruga. Postoji 161 odvjetničko udruženje (barreaux) u Francuskoj i u prekomorskim francuskim teritorijima, pri čemu je svako pridruženo regionalnom sudu (tribunal de grande instance) i svakim predsjeda voditelj (bâtonnier) i upravlja vijeće udruženja (conseil de l’ordre); uloga je vijeća udruženja bavljenje svim pitanjima profesije u praksi, osiguranje da odvjetnici ispunjavaju svoje dužnosti i zaštita njihovih prava.

Nacionalno vijeće odvjetničkih udruženja (Conseil national des barreaux – CNB), uspostavljeno Zakonom od 31. prosinca 1990. (odjeljak 15.), tijelo je priznato kao tijelo od javne koristi (établissement d’utilité publique) i ima pravnu osobnost; odgovorno je za zastupanje pravne profesije u odnosima s javnim tijelima i osiguranje usklađenosti pravila i praksa profesije.

Nacionalno vijeće odvjetničkih udruženja ima web-mjesto kojime se svima omogućuje slobodan pristup informacijama o strukturi profesije, trenutnim pitanjima profesije i registru svih odvjetnika registriranih u francuskim odvjetničkim udruženjima. Većina većih udruženja ima svoja vlastita web-mjesta koja su besplatna i dostupna svima; njihove adrese nalaze se u registru odvjetničkih udruženja dostupnom na web-mjestu CNB-a.

Odvjetnici u dvama francuskim vrhovnim sudovima, Državnom vijeću i Kasacijskom sudu, čine posebnu profesiju: oni su javni službenici koje odlukom imenuje ministar pravosuđa, a kada se stranke moraju zastupati pred tim sudovima, oni jedini imaju zastupanja. Pravila kojima su uređeni određena su uglavnom u Odluci (ordonnance) od 10. rujna 1817. o uspostavi reda odvjetnika u Državnom vijeću i Kasacijskom sudu, Uredbi (décret) br. 91-1125 od 28. listopada 1991. o uvjetima za pristupanje profesiji i Uredbi (décret) br. 2002-76 od 11. siječnja 2002. o disciplinskim pravilima za tu profesiju.

Odlukom (ordonnance) od 10. lipnja 1814. određuje se broj odvjetnika u vrhovnim sudovima na šezdeset. Međutim, Uredbom (décret) od 22. travnja 2009. sada se dopušta ministru pravosuđa osnivanje novih odvjetničkih ureda u vrhovnim sudovima radi pravilnog suđenja, uzimajući posebno u obzir promjene u količini predmeta koji dolaze pred sudove.

Odvjetnici na vrhovnim sudovima čine posebno udruženje ili red, na čelu kojeg je predsjednik, kojemu pomaže vijeće udruženja od 11 članova. To je tijelo odgovorno za osiguranje profesionalne discipline i zastupa profesiju.

Web-mjesto Reda odvjetnika pri Državnom vijeću i Kasacijskom sudu sadržava više podataka.

Postoji li baza podataka za ovo područje?

Postoji baza podataka koju vodi Nacionalno vijeće odvjetničkih udruženja, a kojom je obuhvaćen popis odvjetnika upisanih pri svakom odvjetničkom udruženju u Francuskoj.

Je li pristup tim informacijama besplatan?

Pristup bazi podataka na web-mjestu Nacionalnog vijeća odvjetničkih udruženja besplatan je.

Javni bilježnici

Organizacija

Javni bilježnik (notaire) javni je pravni službenik imenovan odlukom (arrêté) ministra pravosuđa. Javni bilježnici, međutim, djeluju kao neovisna samostalna profesija. Pravila kojima se uređuje profesija određena su uglavnom Zakonom (loi) od 25. ventôse godine XI. (datirano prema francuskom republikanskom kalendaru); Odlukom (ordonnance) br. 45‑2590 od 2. studenoga 1945.; Uredbom (décret) br. 45-0117 od 19. prosinca 1945. o organizaciji profesije javnog bilježnika; Uredbom (décret) br. 73-609 od 5. lipnja 1973. o profesionalnom osposobljavanju i uvjetima za obavljanje profesije javnog bilježnika; i Uredbom (décret) br. 78-262 od 8. ožujka 1978. o javnobilježničkim tarifama.

Profesija je organizirana u komore javnih bilježnika na razini departmana i vijeća na regionalnoj razini koji su odgovorni za reguliranje i disciplinu javnih bilježnika na svojem području. U odnosima s nacionalnim tijelima profesiju zastupa Vrhovno vijeće javnih bilježnika (Conseil supérieur du notariat).

Osim svoje uloge u zastupanju profesije u odnosima s javnim tijelima, zadatak je Vrhovnog vijeća javnih bilježnika sprječavati i rješavati profesionalne sporove između javnih bilježnika koji ne pripadaju istom regionalnom vijeću. Vrhovno vijeće javnih bilježnika ima besplatno web-mjesto na kojem su opisane glavne značajke profesije i koje sadržava registar javnih bilježnika i njihovih zborova i vijeća u departmanima i regijama.

Uloga i funkcije

Javni bilježnici ovlašteni su izdavati ovjerene dokumente, koji se potom smatraju ovršnim ispravama bez potrebe za sudskom potvrdom.

Imaju i zadatak savjetovanja pojedinaca i poduzeća, bez obzira na to je li to u vezi sa sastavljanjem službenih dokumenata, a uz svoju glavnu aktivnost mogu imati i ulogu u upravljanju imovinom i imovinskim transakcijama.

Druge pravne profesije

Sudski izvršitelji

Sudski izvršitelj (huissier de justice) javni je pravni službenik kojeg odlukom (arrêté) imenuje ministar pravosuđa. Sudski izvršitelji, međutim, djeluju kao neovisna samostalna profesija. Pravila kojima se uređuje ta profesija nalaze se uglavnom u Zakonu (loi) od 27. prosinca 1923., Odluci (ordonnance) br. 45-2592 od 2. studenoga 1945., Uredbi (décret) br. 56-222 od 29. veljače 1956. i Uredbi (décret) br. 75-770 od 14. kolovoza 1975.

Oni jedini smiju dostavljati sudske dokumente i izvršavati sudske naloge i ovršne naloge ili isprave. Osim toga, smiju na nalog suda ili zahtjev pojedinca sastavljali izvješća o službenim nalazima. Osim svoje glavne aktivnosti smiju djelovati i kao miritelji, upravitelji imovinom ili agenti osiguranja, pod uvjetom da najprije obavijeste regionalne zborove sudskih izvršitelja i glavnog državnog odvjetnika (procureur général) pri prizivnom sudu tog područja.

Za radnje koje poduzimaju u građanskim i trgovačkim stvarima u svojoj nadležnosti, sudski izvršitelji dobivaju novčanu naknadu prema fiksnim tarifama određenima u Uredbi (décret) br. 96-1080 od 12. prosinca 1996.

Profesiju zastupaju komore na razini departmana i regija u mjesnoj nadležnosti svakog prizivnog suda. Postoji nacionalna komora koja zastupa cijelu profesiju u odnosima s javnim tijelima i rješava sporove između komora i između sudskih izvršitelja koji ne pripadaju istoj regionalnoj komori. Nacionalna komora sudskih izvršitelja ima besplatno web-mjesto na kojem su opisane glavne značajke profesije i koje sadržava registar sudskih izvršitelja.

Ostali službenici suda

Tajnici trgovačkih sudova (greffiers de tribunaux de commerce) javni su pravni službenici čiji je glavni zadatak pomaganje članovima trgovačkog suda tijekom rasprava i pomaganje predsjedniku suda u svim njegovim upravnim zadacima. Upravljaju sudskim registrom i brinu o tome da se registar trgovine i trgovačkih društava (registre du commerce et des sociétés – RCS) te sudski registar i spisi pravilno vode. Izdaju službene preslike i odgovorni su za stavljanje sudskog pečata, brinu o novcu položenom u registru, sastavljaju dokumente za registar i druge formalne dokumente u svojoj nadležnosti.

Profesija je uređena člancima od L.741-1 i dalje do R.741-1 Trgovačkog zakonika.

Profesiju u odnosima s javnim tijelima zastupa Nacionalno vijeće tajnika trgovačkih sudova (Conseil national des greffiers des tribunaux de commerce – CNGTC). To je tijelo priznato kao tijelo od javne koristi (établissement d’utilité publique) i ima pravnu osobnost; odgovorno je za zastupanje kolektivnih interesa profesije. Organizira početno i kasnije osposobljavanje sudskih tajnika i sudskog osoblja i profesionalne ispite i omogućuje pripravništvo te osigurava njegovu provedbu. Web-mjesto Nacionalnog vijeća tajnika trgovačkih sudova sadržava više informacija o tim pitanjima.

Pravni savjetnici / pravnici u poduzećima

Profesija pravnih savjetnika (conseil juridique) spojena je s profesijom odvjetnika (avocat) Zakonom br. 90-1259 od 31. prosinca 1990.

Pravnici (juristes) koji nisu odvjetnici (avocats), nego rade za trgovačko društvo, nisu podložni nikakvim posebnim profesionalnim propisima.

Slične poveznice

Pravne profesije

Posljednji put ažurirano: 27/09/2013

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.