Obs. Nyligen ändrades ursprungsversionen på ungerska av den här sidan. Våra översättare håller på att översätta den nya sidan till svenska.
Översättningen till är dock redan färdig.
Swipe to change

Rokovi za provedbu postupaka

Ungern
Innehåll inlagt av
European Judicial Network
Det europeiska rättsliga nätverket (på privaträttens område)

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Općenito je pravilo da se postupovno-pravne radnje koje su potrebne radi ostvarivanja željenog pravnog učinka mogu poduzeti unutar rokova propisanih zakonom. Odredbe o tome mogu se pronaći kako u materijalnom, tako i u postupovnom pravu.

Primjenjivi uvjeti iz materijalnog prava djelomično su utvrđeni pravilima o pravnim lijekovima, a djelomično uređeni pravilima o zastari. Njima su propisani rokovi za pokretanje parničnih postupaka. Zakonom je dopušteno izuzeće od tih ograničenja samo kako bi se osiguralo bezuvjetno izvršenje potraživanja (primjerice u imovinsko-pravnim sporovima). Neke postupovno-pravne radnje mogu se poduzeti zakonito samo unutar utvrđenog vremenskog razdoblja (roka). U određenim slučajevima trajanje roka jasno je definirano zakonom, primjerice za podnošenje zahtjeva za naknadu štete (zakonski rok), dok u drugim slučajevima, primjerice kada se zahtijeva uklanjanje nedostataka, rok ovisi o odluci suda (sudski rok).

Metoda računanja postupovno-pravnih rokova u materijalnom pravu znatno je drukčija od one u postupovnom pravu, kao što se razlikuju i pravne posljedice nepoštivanja tih dviju vrsta rokova razlikuju. Propuštanje roka u materijalnom pravu dovodi do gubitka prava i ne može se ispraviti dostavljanjem opravdanja. „Isprika” se može prihvatiti samo ako se primjenjuje zastara i samo u skladu s mjerodavnim pravilima materijalnog prava. U postupovno-pravnim rokovima potrebno je razlikovati subjektivne od objektivnih rokova. Subjektivni rokovi obuhvaćaju rokove za koje početni datum mora biti datum kad je tužena stranka primila obavijest, a propuštanje tih rokova uglavnom se može ispraviti podnošenjem prijedloga za povrat u prijašnje stanje (zahtjev za produljenje roka), dok objektivni rokovi nisu povezani s primitkom obavijesti i propuštanje tih rokova ne može se ispraviti podnošenjem prijedloga za povrat u prijašnje stanje.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971.  predviđeni kao neradni dani.

U skladu s člankom 102. stavkom 1. Zakona I. iz 2012. Zakonika o radu, sljedeći su dani predviđeni kao neradni: 1. siječnja, 15. ožujka, Uskrsni ponedjeljak, 1. svibnja, Duhovi, 20. kolovoza, 23. listopada, 1. studenoga te 25. i 26. prosinca.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Rokovi se računaju u danima, mjesecima ili godinama. Početni datum ne računa se u rokove koji se određuju u danima. Početni datum jest datum kada dolazi do pokretanja postupka ili do neke druge radnje (npr. dostave, objave) otkad je potrebno računati trajanje roka.

Rokovi izraženi u mjesecima ili godinama istječu na dan u mjesecu isteka koji odgovara danu početka roka ili, ako nema takvog dana u mjesecu isteka roka, rok istječe posljednjeg dana tog mjeseca.

Ako posljednji dan roka pada na neradni dan, rok istječe prvog sljedećeg radnog dana. Rok istječe protekom posljednjeg dana. Međutim, rokovi za dostavljanje podnesaka sudu ili za radnje koje sud mora poduzeti istječe već završetkom uredovnog vremena. Opća pravila primjenjiva na rokove u svim drugim parničnim postupcima propisana su člancima 103. do 112. Zakona III. Zakonika o parničnom postupku iz 1952. („Zakonik o parničnom postupku”).

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Početni datum jest datum kada dolazi do pokretanja postupka ili do neke druge radnje (npr. dostave, objave) otkad je potrebno računati trajanje roka. Početni datum ne računa se u rokove koji se izražavaju u danima.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Kada je riječ o računanju rokova, u Zakoniku o parničnom postupku nema razlike među različitim metodama računanja rokova za dostavu isprava. Međutim, primjenjuju se posebne odredbe ako se isprava razmjenjuju elektronički. Neke isprave šalju se vještaku u tiskanom obliku čak i ako vještak kontaktira sa sudom elektronički: sud vještaku dostavlja privitke sudskih isprava u tiskanom obliku ili u nekom drugom podatkovnom obliku ako bi, zbog velike količine privitaka ili zbog prirode medija za prenošenje podataka, digitalizacija predstavljala nerazmjerno ili nesavladivo opterećenje ili ako je vjerodostojnost isprava u tiskanom obliku dvojbena. Ako se iz prethodno navedenih razloga uz sudske isprave koje se dostavljaju elektronički prilažu privici u tiskanom obliku, osnova za računanje roka jest datum primitka privitaka. Dostavljanje podnesaka koji se odnose na postupak i dostava sudskih isprava u sporovima koji su definirani Zakonikom o parničnom postupku već se odvijaju elektronički. Dani kada sustav dostave ne radi najmanje četiri sata ne računaju se u rok koji je određen zakonom ili ga određuje sud.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Početni datum ne računa se u rokove koji se određuju u danima. Početni datum jest datum kada dolazi do pokretanja postupka ili do neke druge radnje (npr. dostave, objave) otkad je potrebno računati trajanje roka.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Kad se rok određuje u danima, broj navedenih dana podrazumijeva kalendarske dane. Međutim, ako posljednji dan roka pada na neradni dan, rok istječe tek prvog sljedećeg radnog dana.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rokovi izraženi u mjesecima ili godinama istječu na dan u mjesecu isteka koji odgovara danu početka roka ili, ako nema takvog dana u mjesecu isteka roka, rok istječe posljednjeg dana tog mjeseca..

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rokovi izraženi u mjesecima ili godinama istječu na dan u mjesecu isteka koji odgovara danu početka roka ili, ako nema takvog dana u mjesecu isteka roka, rok istječe posljednjeg dana tog mjeseca.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Da.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Uz slučajeve koji su prethodno spomenuti, sud može, iz bilo kojeg važnog razloga, samo jednom produljiti rok koji je odredio. Rok zajedno s produljenjem ne smije biti duži od 45 dana, osim ako dulje razdoblje nije potrebno radi pribavljanja mišljenja vještaka. Zakonski rok može se produljiti samo u slučajevima koji su propisani zakonom. Razdoblje od 15. srpnja do 20. kolovoza svake godine ne računa se u rokove određene u danima (zbog ljetne stanke suda). Ako rok određen u mjesecima ili godinama treba istječi tijekom ljetne stanke suda, on će istječi onoga dana sljedećeg mjeseca koji po svojem broju odgovara mjesecu u kojem je rok otpočeo ili, ako i taj dan pada u razdoblje ljetne stanke suda, na prvi sljedeći dan nakon ljetne stanke. Zakonom su propisane i iznimke od ljetne stanke suda. Sud strankama mora izričito skrenuti pažnju na te iznimke. U izvansudskim postupcima koji su uređeni drugim zakonima, a ne Zakonikom o parničnom postupku, odredbe o ljetnoj stanci suda mogu se primijeniti samo ako je to propisano posebnim zakonom.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Općenito je pravilo da se žalba može podnijeti u roku od 15 dana od obavijesti o odluci.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Sud može, iz bilo kojeg važnog razloga, samo jednom produljiti rok koji je odredio. Rok zajedno s produljenjem ne smije biti duži od 45 dana, osim ako nije potrebno dulje razdoblje radi pribavljanja mišljenja vještaka. Zakonski se rok može produljiti samo u slučajevima koji su propisani zakonom.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Pravilima parničnog postupka u Mađarskoj nije propisano produljenje roka zbog mjesta boravka stranaka. Međutim, propuštanje roka može se oprostiti ako stranke iz opravdanog razloga nisu bile dostupne na adresi koja je navedena u registru osobnih podataka i adresa.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Osim ako zakonom nije drukčije propisano, stranke ne mogu više valjano poduzeti propuštene postupovno-pravne radnje. Posljedice nepoduzimanja tih radnji, osim u slučajevima koji su propisani zakonom, nastaju automatski, bez prethodne obavijesti. Ako, u skladu sa zakonom, posljedice propusta nastaju tek nakon primitka prethodne obavijesti ili na zahtjev protustranke, propuštena radnja može se poduzeti u roku navedenom u obavijesti ili do podnošenja zahtjeva ili, ako je zahtjev podnesen na ročištu, sve do trenutka donošenja mjerodavne odluke. Ako je bilo koja stranka spriječena u poduzimanju bilo koje radnje zbog neke općepoznate prirodne pojave ili druge prepreke koja je izvan njezine kontrole, to se ne smatra propustom. Posljedice propuštanja rokova ne primjenjuju se ako je podnesak upućen sudu poštanskom preporučenom pošiljkom najkasnije posljednji dan roka.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Stranke mogu podnijeti prijedlog za povrat u prijašnje stanje kako bi dostavile opravdanje za svoj propust. Sud mora donijeti pravičnu odluku o tom prijedlogu.

Ako se stranka ili njezin zastupnik ne pojavi pred sudom na navedeni datum ili propusti rok zbog razloga koji je izvan njezine kontrole, posljedice propusta, osim u slučajevima navedenim u nastavku, mogu se ispraviti dostavljanjem opravdanja za propust.

Opravdanje se ne može dostaviti ako je zakonom isključena mogućnost dostavljanja opravdanja, ako su se posljedice propusta mogle spriječiti bez dostavljanja opravdanja, ako propust ne dovodi ni do kakve štete izrečene u sudskoj odluci ili ako stranka propusti novi rok određen na osnovi prijedloga za povrat u prijašnje stanje.

Prijedlozi za povrat u prijašnje stanje mogu se podnijeti u roku od petnaest dana. Taj rok mora početi teći od propuštenog završnog dana, odnosno od posljednjeg dana propuštenog roka. Međutim, ako stranka ili njezin zastupnik saznaju za propuštenu radnju na kasniji datum ili ako se prepreka ukloni tek na kasniji datum, rok za podnošenje prijedloga za povrat u prijašnje stanje počinje teći od trenutka kad stranka dobije saznanje o propuštenoj radnji, odnosno od trenutka kad je prepreka uklonjena. Prijedlog za povrat u prijašnje stanje može se podnijeti najkasnije tri mjeseca od trenutka kada je radnja propuštena.

U prijedlogu za povrat u prijašnje stanje moraju se navesti uzroci propusta i okolnosti zbog kojih je propust vjerojatno bio nenamjeran. U slučaju propuštanja roka, propuštena radnja mora se poduzeti istovremeno s podnošenjem prijedloga za povrat u prijašnje stanje.

Ako zakonom nije predviđena mogućnost dostavljanja opravdanja ili ako je prijedlog za povrat u prijašnje stanje podnesen izvan roka, taj se prijedlog mora odbaciti bez razmatranja njegove osnovanosti. Isto se primjenjuje ako, u slučaju propuštanja roka, stranka koja podnosi prijedlog za povrat u prijašnje stanje ne poduzme propuštenu radnju istovremeno s podnošenjem prijedloga.

Protiv odluke o odbačaju prijedloga za povrat u prijašnje stanje dopušteno je podnošenje žalbe.

Posljednji put ažurirano: 16/10/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Feedback

Använd formuläret nedan för att skicka in dina synpunkter på vår nya webbplats