Time limits on procedures

When you are involved in a civil dispute and think you may have to litigate, you must be aware that there is certain deadline for taking action.

All modern legal systems including those of the 28 Member States provide for the temporal limitation of civil claims. The laws governing limitation or prescription periods vary greatly with respect to the length of the time limits, when exactly the time limit starts and depending on which act or event suspends or interrupts the time limit. The law applicable to the claim also governs the limitation period affecting the claim.

Please select the relevant country's flag to obtain detailed national information.

Last update: 18/01/2019

This page is maintained by the European Commission. The information on this page does not necessarily reflect the official position of the European Commission. The Commission accepts no responsibility or liability whatsoever with regard to any information or data contained or referred to in this document. Please refer to the legal notice with regard to copyright rules for European pages.

Izvorna jezična inačica ove stranice francuski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

Postupovni rokovi - Belgija

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

U Zakonu o sudskom postupku (Code judiciaire / Gerechtelijk Wetboek) rokovi su propisani na više mjesta.

Međutim, u Zakonu o sudskom postupku upotrebljavaju se dvije vrste rokova, rokovi čekanja i krajnji rokovi.

Rokovi čekanja vremenska su razdoblja koja moraju proći. Sudski postupak moguće je pokrenuti po isteku tog roka.

Primjer je roka čekanjaPoveznica se otvara u novom prozorurok za odaziv na sudski poziv. „Rok za odaziv na sudski poziv” mora se poštovati između datuma dostave sudskog poziva i pripremnog ročišta. Taj rok iznosi osam dana od podnošenja tužbe u parničnom postupku i dva dana u prethodnom postupku.

Krajnji rokovi vremenska su razdoblja unutar kojih mora biti pokrenut postupak i to najkasnije na dan isteka roka, Poveznica se otvara u novom prozorudies ad quem; u slučaju isteka tog roka, gubi se pravo na pokretanje tog sudskog postupka.

Primjeri krajnjeg roka za ostvarivanje prava na pravni lijek sljedeći su:

  • rok od mjesec dana za podnošenje žalbe (odjeljak 1051. Zakona o sudskom postupku) protiv presude u slučaju tužbe koja nije osporena, od datuma dostave presude
  • rok od mjesec dana za podnošenje prigovora (odjeljak 1048. Zakona o sudskom postupku) protiv presude izrečene u odsutnosti, od datuma dostave presude
  • rok od tri mjeseca za podnošenje žalbe Kasacijskom sudu (Cour de cassation / Hof van Cassatie) (odjeljak 1073. Zakona o sudskom postupku)
  • rok od tri mjeseca za pokretanje postupka treće strane (odjeljak 1129. Zakona o sudskom postupku)
  • rok od 30 dana za podnošenje prigovora u cilju isključenja suca (odjeljak 1142. Zakona o sudskom postupku)
  • rok od šest mjeseci za traženje preispitivanja pravomoćne presude (odjeljak 1136. Zakona o sudskom postupku).

Rok od godine dana (nakon presude) unutar kojeg mora biti dostavljena presuda izrečena u odsutnosti (odjeljak 806. Zakona o sudskom postupku) također je krajnji rok.

Rok za odaziv na sudski poziv primjer je roka čekanja.

Odjeljkom 707. Zakona o sudskom postupku propisano je da redovni rok za podnošenje tužbe za tužitelje koji imaju prebivalište ili boravište u Belgiji iznosi osam dana.

Isto se primjenjuje u sljedećim slučajevima:

1. kada se sudski poziv dostavlja u Belgiji na prijavljenoj adresi za dostavu

2. kada osoba kojoj se dostavlja sudski poziv nema poznato prebivalište ili boravište u Belgiji ili u inozemstvu

3. kada se sudski poziv stranci koja ima prebivalište u inozemstvu dostavlja osobno u Belgiji.

Rok za dostavu sudskog poziva u prethodnom postupku skraćen je na dva dana (Poveznica se otvara u novom prozoruodjeljak 1035. Zakona o sudskom postupku). Rok za dostavu sudskog poziva u slučajuPoveznica se otvara u novom prozoru sudske odluke o zapljeni imovine također iznosi dva dana kada je potonja uključena u prethodni postupak.

Kada tuženik nema mjesto boravišta, prebivališta ili adresu za dostavu u Belgiji, „osnovni rokovi od osam i dva dana produžuju se u tu svrhu u skladu s Poveznica se otvara u novom prozoruodjeljkom 55. Zakona o sudskom postupku.

Produženje roka (tj. osam ili dva dana +...) iznosi:

1. 15 dana ako stranka živi u susjednoj državi ili u Ujedinjenoj Kraljevini
2. 30 dana ako stranka živi u drugoj europskoj državi
3. 80 dana ako stranka živi u drugom dijelu svijeta.

Međutim, produženje roka mora biti predviđeno zakonom. Rokovi za sudski poziv propisani su uPoveznica se otvara u novom prozoruodjeljku 709. Zakona o sudskom postupku, a rokovi za sudske pozive u prethodnim postupcima propisani su u Poveznica se otvara u novom prozoruodjeljku 1035. Zakona o sudskom postupku.

U nekim će slučajevima možda biti nužno moći brzo dostaviti sudski poziv. U takvim situacijama odvjetnik ili sudski izvršitelj može nadležnom sudu dostaviti zahtjev za skraćenje rokova. (Poveznica se otvara u novom prozoruOdjeljak 708. Zakona o sudskom postupku za redovni postupak, Poveznica se otvara u novom prozoruodjeljak 1036. Zakona o sudskom postupku za prethodni postupak).

Ako je sudski poziv već dostavljen, sudski izvršitelj dostavit će primjerak te odluke tuženiku kako bi ga obavijestio o dopuštenju za skraćenje roka za odaziv na sudski poziv.

Jedan od najvažnijih vidova roka njegov je izračun. Taj je postupak propisan u Poveznica se otvara u novom prozoruodjeljcima 48. do 57. Zakona o sudskom postupku (tj. poglavlju VIII. prvog dijela Zakona o sudskom postupku) (vidjeti u nastavku).

Ti se odjeljci odnose na opća pitanja (odjeljci 48. i 49.), na krajnji rok (odjeljak 50. pododjeljak 1.), Poveznica se otvara u novom prozoruizračun roka (odjeljci 52., 53. pododjeljak 1., 53.a, 54. i 57.), situacije Poveznica se otvara u novom prozoruviše sile, Poveznica se otvara u novom prozoruproduženje roka (odjeljci 50. pododjeljak 2., 51., 53. pododjeljak 2. i 55.) i slučaj obustave zbog smrti jedne od stranaka (odjeljak 56.).

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971.  predviđeni kao neradni dani.

1. siječnja (Nova godina)

Uskrs i Uskrsni ponedjeljak (promjenjivi datumi)

1. svibnja (Praznik rada)

Uzašašće (šesti četvrtak nakon Uskrsa)

Duhovi i Duhovski ponedjeljak (sedma nedjelja i ponedjeljak nakon Uskrsa)

Državni praznici: 21. srpnja

15. kolovoza (Velika Gospa)

1. studenog (Svi sveti)

11. studenog (Primirje iz 1918.)

25. prosinca (Božić)

Taj popis nije uključen u Zakon o sudskom postupku.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Vidjeti prethodno pitanje 1.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Pravilo je sljedeće: dies a quo (= datum čina/događaja kada počinje teći rok) NIJE uključen u rok, ali dies ad quem (= posljednji dan) JEST („dies a quo non computatur in termino”).

Poveznica se otvara u novom prozoruOdjeljak 52. Zakona o sudskom postupku: „Rok se računa od ponoći do ponoći. Računa se od datuma nakon dana čina ili događaja od kojeg počinje teći rok i uključuje sve dane, uključujući subote, nedjelje i državne praznike.”

Izračun roka ne počinje na dan dostave sudskog poziva ili presude (dies a quo), već sljedeći dan (točnije, od ponoći tog dana).

Na primjer, kada je poziv dostavljen u ponedjeljak 4. svibnja (dies a quo), Poveznica se otvara u novom prozorurok za odaziv na sudski poziv počinje teći u utorak 5. svibnja. Drugim riječima, prvi je dan roka od osam dana utorak 5 svibnja.

Ako je 4. svibnja petak, onda rok za odaziv na sudski poziv počinje u subotu 5. svibnja. Prvi dan roka za odaziv na sudski poziv može biti subota, nedjelja ili državni praznik.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

A/ Dostava koju obavlja sudski izvršitelj

U skladu s odjeljkom 57. Zakona o sudskom postupku, rok za podnošenje prigovora, žalbe i žalbe u kasaciji započinje, osim ako zakonom nije propisano drugačije, nakon dostave odluke osobno ili na mjestu stanovanja ili, ako je potrebno, nakon dostave ili ostavljanja primjerka u skladu s Poveznica se otvara u novom prozoruodjeljcima 38. i Poveznica se otvara u novom prozoru40.

U slučaju osoba koje nemaju boravište, prebivalište ili izabrano prebivalište u Belgiji i kada im obavijest nije dostavljena osobno, rok počinje teći u trenutku slanja primjerka sudskog poziva ili, u tom slučaju, u trenutku podnošenja primjerka sudskog poziva državnom odvjetniku.

Ako je sudski poziv dostavljen pravno nesposobnoj osobi, rok ne počinje teći sve dok odluka nije dostavljena zakonskom zastupniku te osobe.

B/ Obavijest u papirnatom obliku (poštom)

U skladu s odjeljkom 53.a Zakona o sudskom postupku, rokovi u odnosu na primatelja koji počinju od teći od trenutka dostave u papirnatom obliku i ako zakonom nije propisano drugačije izračunavaju se na sljedeći način:

  1. u slučaju obavijesti sudskim dopisom ili preporučenim pismom s potvrdom primitka, od dana nakon dana kada je pismo dospjelo na mjesto prebivališta primatelja ili, ako je potrebno, na trenutačnu adresu stranke ili adresu za dostavu
  2. u slučaju obavijesti preporučenim pismom ili redovnom poštom, od trećeg radnog dana nakon dana kada je pismo predano poštanskoj službi, osim ako primatelj može dokazati drugačije
  3. u slučaju dostave s potvrdom primitka, od sljedećeg dana.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Pravilo je sljedeće: dies a quo (= datum čina/događaja kada počinje teći rok) NIJE uključen u rok, ali dies ad quem (= posljednji dan) JEST.

DIES A QUO:

Poveznica se otvara u novom prozoruodjeljak 52. Zakona o sudskom postupku: „Rok se računa od ponoći do ponoći. Računa se od datuma nakon dana čina ili događaja od kojeg počinje teći rok i uključuje sve dane, uključujući subote, nedjelje i državne praznike.”

Prema tome, izračun roka ne počinje na dan dostave sudskog poziva ili presude (dies a quo), već sljedeći dan (točnije, od ponoći tog dana).

Na primjer, kada je poziv dostavljen u ponedjeljak 4. svibnja (dies a quo), Poveznica se otvara u novom prozorurok za odaziv na sudski poziv počinje teći u utorak 5. svibnja. Drugim riječima, prvi je dan roka od osam dana utorak 5 svibnja.

Ako je 4. svibnja petak, onda rok za odaziv na sudski poziv počinje u subotu 5. svibnja. Prvi dan roka za odaziv na sudski poziv može biti subota, nedjelja ili državni praznik.

DIES AD QUEM:

Poveznica se otvara u novom prozoruodjeljak 53. Zakona o sudskom postupku: „Datum isteka roka uključen je u vremenski rok. Međutim, kada taj dan pada na subotu, nedjelju ili Poveznica se otvara u novom prozorudržavni praznik, datum isteka roka premješta se na sljedeći radni dan.”

Dies ad quem dan je isteka vremenskog roka. Taj je dan uključen u rok i stoga je posljednji dan roka.

Međutim, ako taj dies ad quem pada na subotu, nedjelju ili državni praznik, datum isteka roka premješta se na sljedeći radni dan.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

U skladu s odjeljkom 52. Zakona o sudskom postupku, rok se izračunava od ponoći do ponoći. Računa se od datuma nakon dana čina ili događaja od kojeg počinje teći rok i uključuje sve dane, uključujući subote, nedjelje i državne praznike.

Međutim, dokument je moguće registrirati u pisarnici suda samo na dane i u sate kada je pisarnica otvorena za javnost.

Ovdje se misli na kalendarske dane.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

U skladu s odjeljkom 54. Zakona o sudskom postupku, rokovi u mjesecima ili godinama izračunavaju se od datuma u mjesecu do istog datuma u mjesecu.

Taj se odjeljak primjenjuje samo na rokove u mjesecima ili godinama (tj. rok za prigovor ili žalbu: mjesec dana) i znači – zajedno s rokom iz odjeljka  53. Zakona o sudskom postupku – da rok od mjesec dana, na primjer, ne iznosi uvijek 30 ili 31 dan, već može iznositi manje ili više od toga.

Datum u mjesecu odnosi se na prvi dan roka, odnosno, datum nakon datuma kada je dostavljen sudski poziv.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

U skladu s odjeljkom 53. pododjeljkom 1. Zakona o sudskom postupku, datum isteka roka (tj. dies ad quem) uključen je u rok.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

U članku 53. stavku 2. Zakona o sudskom postupku predviđeno je da se u slučajevima kada datum isteka roka pada na subotu, nedjelju ili državni praznik, datum isteka roka premješta na sljedeći radni dan.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

a/ Rokovi koji ne uzrokuju prestanak prava

U odjeljku 49. Zakona o sudskom postupku navedeno je da su rokovi utvrđeni zakonom i da sudac utvrđuje rokove samo kada je to dopušteno zakonom.

U skladu s odjeljkom 51. Zakona o sudskom postupku, sudac može skratiti ili produžiti datum isteka roka ako se time ne uzrokuje prestanak prava. Osim ako je zakonom predviđeno drugačije, produženje ne može biti duže od izvornog roka te nakon produženja nije dopušteno daljnje produženje osim ako za to postoji važna osnova. U odluci moraju biti navedeni razlozi.

b/ Stranka koja u Belgiji nema boravište, prebivalište ili adresu za dostavu

U skladu s odjeljkom 55. Zakona o sudskom postupku, u slučaju kada je zakonom propisano da se moraju produžiti rokovi određeni stranci koja u Belgiji nema boravište, prebivalište ili adresu za dostavu, to produženje iznosi:

  1. 15 dana ako stranka živi u susjednoj državi ili u Ujedinjenoj Kraljevini
  2. 30 dana ako stranka živi u drugoj europskoj državi
  3. 80 dana ako stranka živi u drugom dijelu svijeta.

c/ Kada sud ne zasjeda

U skladu s odjeljkom 50. pododjeljkom 2. Zakona o sudskom postupku, rok za žalbu ili prigovor predviđen u Poveznica se otvara u novom prozoruodjeljcima 1048., Poveznica se otvara u novom prozoru1051. i Poveznica se otvara u novom prozoru1253.c točkama c) i d) koji počinje i istječe za vrijeme kada sud ne zasjeda produžuje se do petnaestog dana nove sudske godine.

Razdoblje kada sud ne zasjeda počinje 1. srpnja i traje do 31. kolovoza svake godine.

Kada rok za žalbu ili prigovor počinje ili istječe za vrijeme tog razdoblja, dies ad quem za taj rok produžuje se do 15. rujna.

Primjer 1.: presuda je dostavljena 30. lipnja (dies a quo). Rok počinje teći 1. srpnja, a dies ad quem je 31. srpnja.

Primjer 2.: presuda je dostavljena 31. srpnja (dies a quo). Rok počinje teći 1. kolovoza, a dies ad quem je 31. kolovoza.

U oba su primjera i prvi dan roka i dies ad quem za vrijeme kada sud ne zasjeda te se rok stoga produžuje do 15. rujna, koji postaje dan isteka roka za podnošenje žalbe ili prigovora.

Primjer 3.: presuda je dostavljena 29. lipnja. Rok počinje teći 30. lipnja. Dies ad quem je 29. srpnja.

Primjer 4.: presuda je dostavljena 1. kolovoza. Rok počinje teći 2. kolovoza. Dies ad quem je 1. rujna.

U oba su primjera ili prvi dan roka ili dies ad quem izvan razdoblja kada sud ne zasjeda te se stoga ne primjenjuje produženje do 15. rujna.

Imajte na umu da se odjeljak 50. pododjeljak 2. Zakona o sudskom postupku (produženje zbog toga što sud ne zasjeda) primjenjuje zajedno s odjeljkom 53. pododjeljkom 2. Zakona o sudskom postupku (premještanje datuma isteka roka na sljedeći radni dan kada je datum isteka roka subota, nedjelja ili državni praznik), kada je posljednji dan roka (dies ad quem) 31. kolovoza.

U tom se slučaju odjeljak 50. pododjeljak 2. Zakona o sudskom postupku primjenjuje prije odjeljka 53. pododjeljka 2. Zakona o sudskom postupku.

Hipotetska situacija:

Dokument je dostavljen 31. srpnja. Rok za podnošenje žalbe ili prigovora teče od 1. kolovoza do 31. kolovoza. Dan 31. kolovoza subota je ili nedjelja.

Odjeljak 50. pododjeljak 2. Zakona o sudskom postupku: prvi i posljednji dan roka nalaze se unutar razdoblja kada sud ne zasjeda te se rok stoga produžuje na 15. rujna.

Samo kada je 15. rujna subota ili nedjelja primjenjuje se odjeljak 53. pododjeljak 2. i posljednji otvoreni dan premješta se na ponedjeljak.

d/ Smrt stranke kojoj je dopušteno podnijeti prigovor ili žalbu

U skladu s odjeljkom 56. Zakona o sudskom postupku, smrću stranke prestaje teći rok koji je toj stranci određen za podnošenje prigovora ili žalbe.

Taj rok počinje opet teći tek kada je presuda ponovno dostavljena u mjestu stanovanja pokojne stranke; ako je presuda dostavljena prije isteka rokova za izradu i pregled ostavine, novi rok počinje teći od datuma isteka tih rokova.

Ta se presuda može dostaviti zajedno svim nasljednicima bez navođenja njihovih imena i titula. Zainteresirane su stranke svejedno oslobođene isteka roka za dostavu presuda ako je očito da stranka nije bila svjesna dostave.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Općenito je pravilo, u skladu s odjeljkom 1050. Zakona o sudskom postupku, da je žalbu (appel/beroep) u svim slučajevima moguće podnijeti čim je donesena presuda, čak i ako se radi o privremenoj odluci prije donošenja presude ili o presudi izrečenoj u odsutnosti.

U skladu s odjeljkom 1051. Zakona o sudskom postupku, žalbeni rok iznosi mjesec dana i računa se od dostave presude ili obavijesti o presudi u skladu s Poveznica se otvara u novom prozoruodjeljkom 792. pododjeljcima 2. i 3., ali u skladu s odjeljkom 1054. Zakona o sudskom postupku, stranka kojoj je dostavljen sudski poziv u žalbenom postupku može podnijeti protužalbu protiv svih stranaka u postupku u bilo kojem trenutku, čak i ako je ta stranka potpisala presudu bez rezervi i prije potpisivanja dala na nju svoju suglasnost.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

U skladu s odjeljkom 51. Zakona o sudskom postupku, sudac može skratiti ili produžiti datum isteka roka ako se time ne uzrokuje prestanak prava. Osim ako je zakonom predviđeno drugačije, produženje ne može biti duže od izvornog roka te nakon produženja nije dopušteno daljnje produženje osim ako za to postoji važna osnova. U odluci moraju biti navedeni razlozi.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Odjeljak 55. Zakona o sudskom postupku uveden je posebno za takve stranke. Ako takva stranka ispunjuje uvjete iz odjeljka 55. Zakona o sudskom postupku, ona ima pravo uživati pogodnosti iz tog odjeljka zakona.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

U skladu s odjeljkom 50. stavkom 1. Zakona o sudskom postupku, rokovi kojima se uzrokuje prestanak prava ne mogu se niti skraćivati niti produživati, čak ni uz suglasnost stranaka, osim ako je istek obuhvaćen okolnostima propisanim u zakonu.

Drugim riječima, pravna radnja mora biti izvršena u roku jer u protivnom neće biti dopuštena.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Istek krajnjeg roka konačan je, odnosno, više nije moguće ostvarivati pravni lijek osim u slučaju povrede zakona.

Posljednji put ažurirano: 07/10/2016

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Postupovni rokovi - Bugarska

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

A) Pravo na sudsku zaštitu subjektivnih materijalnih prava uređeno je zakonski propisanim rokovima zastare i prekluzivnim rokovima.

Rok zastare razdoblje je u kojem nositelj subjektivnog prava može biti neaktivan i po čijem isteku više ne može zatražiti pravnu zaštitu tog prava. Po isteku tog roka zastare prestaje ne samo materijalno pravo, već i s njime povezano pravo na tužbu i pravo na izvršenje. Zastara se ne primjenjuje po službenoj dužnosti, već nakon što dužnik podnese prigovor nadležnom sudu ili sudskom izvršitelju.

Pravila o trajanju, prestanku i obustavi rokova zastare utvrđena su Zakonom o obvezama i ugovorima. Za sva potraživanja bez određenih rokova propisan je opći rok zastare od pet godina (članak 110. Zakona o obvezama i ugovorima).

Za tri skupine potraživanja propisan je rok zastare od tri godine (članak 111. Zakona o obvezama i ugovorima):

  • potraživanja za naknade za koje nije propisan drugi rok zastare,
  • potraživanja za odštetu i naknade koje proizlaze iz neizvršenog ugovora,
  • potraživanja za najam, kamate i ostala periodična plaćanja.

Rok zastare od tri godine propisan je i za pravo podnošenja zahtjeva za zakonsko poništenje ugovora sklopljenih na temelju pogreške ili kao posljedica prijevare ili prijetnje te ugovora koje su sklopile osobe bez pravne i poslovne sposobnosti ili njihovi zastupnici koji ne ispunjuju relevantne uvjete.

Rok zastare od jedne godine propisan je za pravo na podnošenje zahtjeva za zakonsko poništenje ugovora sklopljenih zbog iznimne potrebe ili očigledno nepovoljnih uvjeta (članak 33. Zakona o obvezama i ugovorima).

Rok zastare od šest mjeseci propisan je za potraživanja koja se odnose na nedostatke u prodaji pokretne imovine odnosno manjkave izrade u ugovoru o proizvodnji, osim kad je riječ o građevinskim radovima za koje se zahtjev likvidira u općem roku od pet godina (članak 265. Zakona o obvezama i ugovorima).

Rok zastare započinje u trenutku nastanka prava na tužbu koje ovisi o prirodi predmetnog materijalnog prava. To može biti trenutak u kojem je ugovorna obveza dospjela na plaćanje, trenutak u kojem je počinjen protupravni čin, trenutak u kojem je utvrđen počinitelj protupravnog čina ili trenutak predaje predmeta na koji se odnosi zahtjev zbog nedostataka itd.

Rok zastare ne može se skratiti ili produljiti suglasnošću stranaka.

Rok zastare može se prekinuti i obustaviti.

Rok zastare prestaje teći u slučajevima koji su iscrpno navedeni u članku 115. Zakona o obvezama i ugovorima:

  • između djece i roditelja, dok roditelji uživaju svoja roditeljska prava,
  • između štićenika i njihovih skrbnika ili staratelja za vrijeme trajanja skrbništva ili starateljstva,
  • između supružnika,
  • u slučaju potraživanja osoba čijom se imovinom upravlja u skladu sa zakonom ili sudskim nalogom prema upravitelju tijekom trajanja njegova upravljanja,
  • u slučaju potraživanja naknade pravnih subjekata od njihovih rukovoditelja, dok su predmetni rukovoditelji na svojem položaju,
  • u slučaju potraživanja maloljetnika i osoba u pritvoru u razdoblju u kojem oni nemaju zakonskog zastupnika ili staratelja i šest mjeseci nakon njegova imenovanja ili nakon prestanka pravne i poslovne nesposobnosti,
  • ako je pokrenut postupak u pogledu zahtjeva.

U tim je slučajevima stranci privremeno i pravno uskraćena sposobnost izvršavanja prava na tužbu. Rok zastare koji je tekao do obustave ostaje na snazi i nastavlja teći nakon što prestanu okolnosti koje su prouzročile obustavu.

Rok zastare obustavlja se u sljedećim slučajevima:

  • dužnikovim priznanjem potraživanja,
  • prijavom potraživanja ili ulaganjem prigovora odnosno podnošenjem zahtjeva za mirenje; međutim, ako potraživanje nije namireno ili zahtjevi iz prigovora nisu ispunjeni, rok zastare ne smatra se prekinutim,
  • prijavom potraživanja u okviru postupka u slučaju nesolventnosti,
  • poduzimanjem mjera izvršenja.

U tim slučajevima rok zastare koji je počeo teći u trenutku nastanka prava na tužbu do obustave roka zastare prestaje biti pravno relevantan te počinje teći novi rok zastare. Ako obustava nastupi zbog prijave potraživanja ili ulaganja prigovora, zakonom je propisana još jedna važna posljedica: trajanje novog roka zastare koji započinje nakon obustave roka zastare uvijek je pet godina.

Apsolutni (prekluzivni) rokovi oni su po čijem isteku prestanu sama materijalna prava. Ti rokovi počinju teći u trenutku nastanka subjektivnog prava, a ne od trenutka nastanka prava na tužbu.

Apsolutni rokovi ne mogu se prekinuti ili obustaviti kao rokovi zastare.

Njih službeno primjenjuje sud ili sudski izvršitelj ako dužnik nije uložio nikakav prigovor.

Takvi rokovi obuhvaćaju: razdoblje od tri mjeseca u kojem vjerovnik ili hipotekarni vjerovnik mogu uložiti prigovor ako se osiguranje od odgovornosti isplati vlasniku predmeta, a ne njemu; razdoblje od tri mjeseca u kojem suvlasnik može pokrenuti postupak za kupnju predmeta koji je u suvlasništvu ako je drugi suvlasnik svoj udio prodao trećoj osobi; razdoblje od jedne godine za pokretanje postupka za otkaz darovanja itd.

B) Rokovi za provedbu određenih postupovnih radnji stranaka te suda u okviru postupaka u pogledu potraživanja i postupaka izvršenja propisani su Zakonom o parničnom postupku (ZPP). Rokovi za provedbu postupovnih radnji u okviru postupka u slučaju nesolventnosti propisani su Zakonom o trgovini (ZT).

Ako stranke propuste rok, prestaje njihovo pravo na provođenje relevantne postupovne radnje. Ako sud propusti rok, to nije prepreka naknadnoj provedbi postupovne radnje jer se ona uvijek može provesti.

Rokovi u kojima postupovne radnje moraju provesti stranke rokovi su propisani zakonom te rokovi koje je odredio sud.

Rokovi koji su propisani zakonom (zakonski rokovi) obuhvaćaju:

  • rok za otklanjanje nepravilnosti u tužbenom zahtjevu (jedan tjedan od njezine dostave stranci – članak 129. stavak 2. ZPP-a),
  • rok za očitovanje na zahtjev tuženika, za navođenje dokaza, za osporavanje istinitosti dokaza u tužbenom zahtjevu, za podnošenje protuzahtjeva, za tuženikovo predstavljanje trećih osoba (sudionika) i pokretanje postupka protiv njih te za ulaganje prigovora na postupak koji je sud odredio za ispitivanje postupka. Taj rok počinje teći od trenutka u kojem je tuženik zaprimio primjerak tužbenog zahtjeva te traje mjesec dana ili dva tjedna, ovisno o tomu vodi li se postupak u okviru općeg postupka ili postupka u pogledu posebnih potraživanja (članak 131., članak 133., članak 367. ZPP-a),
  • rok u kojem podnositelj zahtjeva može zahtijevati dodatnu izjavu u postupku u pogledu trgovačkih sporova – razdoblje od dva tjedna od primitka tuženikova očitovanja (članak 372. ZPP-a),
  • rok u kojem se tuženik mora očitovati na dodatnu izjavu u postupku u pogledu trgovačkih sporova – razdoblje od dva tjedna od primitka dodatne izjave o potraživanju (članak 373. ZPP-a),
  • rok za žalbu protiv presuda suda – razdoblje od dva tjedna od dostave presude stranci (članak 259. ZPP-a),
  • rok u kojem se druga stranka može očitovati na žalbu i podnijeti protužalbu – razdoblje od dva tjedna od primitka primjerka žalbe (članak 263. ZPP-a),
  • rok za kasacijsku žalbu protiv presuda suda – razdoblje od jednog mjeseca od dostave presude stranci (članak 283. ZPP-a),
  • rok za žalbu protiv presuda suda – razdoblje od jednog tjedna od njezine dostave stranci, a ako su te presude donesene na sudskoj raspravi kojoj je stranka prisustvovala, rok počinje teći od datuma rasprave (članak 275. ZPP-a),
  • rok za podnošenje zahtjeva za ukinuće izvršene odluke – razdoblje od tri mjeseca od nastanka razloga za njezino ukinuće (članak 305. ZPP-a),
  • rok u kojem stranka može zatražiti razrješenje suca – na prvom ročištu nakon nastanka razloga za razrješenje ili nakon što je stranka saznala za postojanje tog razloga (članak 23. ZPP-a),
  • rok u kojem stranka može uložiti prigovor zbog nepostojanja isključive nadležnosti – do završetka postupka u drugom stupnju (članak 119. ZPP-a),
  • rok u kojem stranka može uložiti prigovor zbog nepostojanja mjesne nadležnosti u skladu s mjestom gdje se nalazi nekretnina – do završetka sudske istrage u prvom stupnju (članak 119. ZPP-a) te u svim ostalim slučajevima povrede pravila mjesne nadležnosti prigovor može uložiti isključivo tuženik u roku za očitovanje na zahtjev (članak 119. ZPP-a),
  • rok u kojem tužitelj može povući tužbeni zahtjev bez pristanka tuženika – do završetka prvog sudskog ročišta (članak 232. ZPP-a),
  • rok u kojem stranka može podnijeti incidentalni zahtjev – na prvom ročištu za tužitelja i u roku u kojem se tuženik mora očitovati na tužbeni zahtjev (članak 212. ZPP-a),
  • rok za osporavanje istinitosti dokumenta – najkasnije u trenutku očitovanja na tužbu koja je tuženiku dostavljena, a ako je predmetnoj tužbi priložen tužbeni zahtjev, tuženik bi je trebao osporiti u pisanom obliku (članak 193. ZPP-a),
  • rok za ulaganje prigovora na platni nalog – razdoblje od dva tjedna od dostave naloga (članak 414. ZPP-a),
  • rok za žalbu koja se odnosi na odbijanje izdavanja platnog naloga – razdoblje od jednog tjedna od dostave obavijesti podnositelja prigovora (članak 413. ZPP-a),
  • rok za žalbu koja se odnosi na izdavanje naloga za izvršenje – razdoblje od dva tjedna koje počinje teći od dostave naloga za žalitelja te od dostave zahtjeva za dobrovoljno izvršenje obveze za dužnika (članak 407. ZPP-a),
  • rok za dobrovoljno izvršenje obveze dužnika u postupku izvršenja – razdoblje od dva tjedna od trenutka kada je sudski izvršitelj dostavio zahtjev (članak 428. ZPP-a),
  • rok za ulaganje žalbe u pogledu djelovanja sudskog izvršitelja – razdoblje od jednog tjedna od provedbe radnje ako je stranka prisustvovala predmetnoj provedbi ili ako joj je uredno uručen sudski poziv te u drugim slučajevima – od datuma obavijesti (članak 436. ZPP-a),
  • rok za prijavu potraživanja u okviru postupka u slučaju nesolventnosti – jedan mjesec odnosno tri mjeseca od upisa odluke o pokretanju postupka u slučaju nesolventnosti u trgovački registar (članci 685. i 688. ZT-a),
  • rok za primjenu plana oporavka – jedan mjesec od datuma unosa sudske odluke o odobravanju popisa prihvaćenih potraživanja u trgovački registar (članak 696. ZOT-a),
  • rok za ulaganje prigovora u pogledu popisa prihvaćenih potraživanja – razdoblje od sedam‑dana od upisa popisa u trgovački registar (članak 690. ZT-a),
  • rok za dostavljanje prigovora u pogledu diobnog popisa koji je pripremio upravitelj u slučaju nesolventnosti – razdoblje od četrnaest dana od upisa u trgovački registar (članak 727. ZT-a),
  • druge rokove.

Rokovi koje je odredio sud obuhvaćaju:

  • rok za prikupljanje dokaza (članak 157. ZPP-a),
  • rok za plaćanje pologa za troškove prikupljanja dokaza (pozivanje svjedoka, plaćanje nagrade za vještake itd.) – članak 160. ZPP-a,
  • rok za otklanjanje nepravilnosti postupovne radnje koju je provela stranka (članak 101. ZPP-a),
  • druge rokove.

Rokovi se isto tako dijele u dvije vrste ovisno o tomu može li ih sud produljiti ili ta mogućnost ne postoji.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

Državni su praznici:

1. siječnja – Nova godina,

3. ožujka – Dan oslobođenja – nacionalni praznik,

1. svibnja – Međunarodni praznik rada,

6. svibnja – Dan svetog Jurja, Dan hrabrosti i bugarske vojske,

24. svibnja – Dan bugarskog obrazovanja i kulture te slavenske književnosti,

6. rujna – Dan ujedinjenja,

22. rujna – Dan neovisnosti,

1. studenoga – Dan nacionalnih vođa – neradni dan za sve polaznike obrazovnih ustanova,

24. prosinca – Badnjak, 25. i 26. prosinca – Božić,

Veliki petak, Velika subota i Uskrs – dva dana (nedjelja i ponedjeljak), čiji se datum određuje za predmetnu godinu.

Vijeće ministara može isto tako jednokratno proglasiti druge dane državnim praznicima, danima posvećenima slavljenju određenih zanimanja te neradnim danima tijekom predmetne godine.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Opća pravila o rokovima za provedbu postupovnih radnji stranaka te suda u okviru postupaka u pogledu potraživanja i postupaka izvršenja propisana su Zakonom o parničnom postupku iz 2007. (ZPP). Podrobne informacije o općim pravilima utvrđenima u sedmom poglavlju Zakona o parničnom postupku „Rokovi i ponovno uvođenje rokova” sadržane su u odgovorima na pitanja 4., 5. i 6.

Opća pravila o rokovima zastare utvrđena su u članku 110. i dalje Zakona o obvezama i ugovorima. Podrobne informacije o njima sadržane su u odgovoru na pitanje 1.

Opća pravila o rokovima za ispunjenje obveza koje proizlaze iz obveznih odnosa utvrđena su u člancima od 69. do 72. Zakona o obvezama i ugovorima.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Trenutak u kojem rok za poduzimanje određene postupovne radnje počinje teći obično je datum kada je stranka obaviještena da tu radnju mora poduzeti ili odgovarajuće obaviještena o aktu suda protiv kojeg je moguće podnijeti prigovor:

  • rok za otklanjanje nepravilnosti u tužbenom zahtjevu počinje teći od datuma dostave uputa suda stranci,
  • rok u kojem tuženik može dostaviti pisano očitovanje na tužbeni zahtjev počinje teći od trenutka u kojem je on zaprimio primjerak tužbenog zahtjeva i dokaza o njegovu postojanju, a u obavijesti koju sud prilaže primjerku tužbenog zahtjeva mora biti naveden rok za očitovanje i posljedice ako se taj rok ne ispoštuje,
  • rok za žalbu protiv presude počinje teći od njezine dostave stranci,
  • roka za žalbu protiv presude donesene u predmetu koji se razmatrao u okviru postupka „Skraćeni postupak” (dio treći, poglavlje 25. Zakona o parničnom postupku) počinje teći od datuma kada je sud izjavio da će objaviti svoju odluku,
  • rok za žalbu protiv presuda počinje teći od njihova dostavljanja stranci, a ako su te presude donesene na sudskoj raspravi kojoj je stranka prisustvovala, rok počinje teći od datuma sudske rasprave,
  • žalba u pogledu djelovanja sudskog izvršitelja podnosi se u roku od jednog tjedna od provedbe radnje ako je stranka prisustvovala predmetnoj provedbi ili ako joj je uredno uručen sudski poziv te u drugim slučajevima – od datuma obavijesti,
  • rokovi u okviru postupka u slučaju nesolventnosti počinju teći od upisa relevantne radnje upravitelja u slučaju nesolventnosti (na primjer, sastavljanje popisa vjerovnika s prihvaćenim potraživanjima) ili akta suda u trgovački registar.

Postoje i rokovi koji počinju teći u trenutku pokretanja postupaka u pogledu potraživanja, s obzirom na to da je zakonom propisano samo konačno vrijeme trajanja njihove provedbe.

Na primjer:

  • tužitelj može promijeniti temelj ili prijedlog svojega zahtjeva ili povući zahtjev bez pristanka tuženika dok traje prvo ročište u predmetu,
  • svaki slijednik u postupku podjele može, dok traje prvo ročište, pisanim zahtjevom zatražiti da mu se kao subjektu u podjeli dodijeli dodatna imovina itd.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Rok počinje teći od trenutka obavješćivanja stranke. Vrijeme uredne dostave obavijesti stranci određuje se na različite načine, ovisno o načinu obavješćivanja. U poglavlju VI. „Obavijesti i sudski pozivi” Zakona o parničnom postupku utvrđena su pravila o načinu dostave obavijesti i sudskih poziva strankama te u kojem se trenutku smatra da je dostava obavijesti uredno obavljena.

Ako se obavijest dostavlja osobno primatelju ili njegovu zastupniku odnosno drugoj osobi koja živi ili radi na predmetnoj adresi, u sudskom pozivu mora se navesti datum kad je dotična osoba primila obavijest, bez obzira na to je li joj obavijest dostavio djelatnik suda ili pošte. Rokovi za pokretanje relevantne postupovne radnje počinju teći od tog datuma.

Obavijesti se mogu dostaviti i na adresu e-pošte koju je navela stranka. Obavijesti se smatraju dostavljenima nakon njihova unosa u za to određeni informacijski sustav.

Ako postoje pravni preduvjeti (na primjer, ako je stranka promijenila adresu koju je navela za predmet u pitanju, a da o tomu nije obavijestila sud), sud može naložiti dostavu obavijesti na način da je priloži spisu predmeta i u tom slučaju rok počinje teći od datuma njezina prilaganja spisu.

Ako tuženika nije moguće pronaći na njegovoj stalnoj adresi te se na toj adresi ne nalazi osoba koja bi mogla primiti obavijesti, dostavljač na vratima ili u poštanskom sandučiću mora ostaviti obavijest u kojoj se navodi da se dokumenti nalaze u uredu suda i da ih je moguće preuzeti u roku od dva tjedna od datuma obavijesti. U tom slučaju, ako ih tuženik ne preuzme, smatra se da su obavijest i predmetni dokumenti dostavljeni na datum isteka roka za njihovo preuzimanje.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Rok se izražava u godinama, tjednima i danima. Rok izražen u danima izračunava se od dana nakon dana kada počinje teći rok i istječe na kraju zadnjeg dana roka. Na primjer, ako se stranci naloži otklanjanje nepravilnosti u okviru radnje u roku od sedam dana, a obavijest o tomu dostavljena joj je 1. lipnja, to je datum na koji počinje teći rok, ali računanje započinje sljedećeg kalendarskog dana, 2. lipnja, i razdoblje istječe 8. lipnja.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Rokovi se izražavaju u kalendarskim danima.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rok koji se izražava u tjednima istječe određenog dana posljednjeg tjedna. Na primjer, ako se stranci naloži otklanjanje nepravilnosti u okviru izjave o potraživanju u roku od tjedan dana, a obavijest o tomu dostavljena joj je u petak, to je datum na koji počinje teći rok i razdoblje će isteći u petak sljedećeg tjedna.

Rok koji se izražava u mjesecima istječe na predmetni datum posljednjeg mjeseca, a ako za zadnji mjesec nije određen takav datum, razdoblje istječe zadnjeg dana mjeseca.

Rok koji se izražava u godinama istječe na predmetni datum zadnje godine, a ako za zadnju godinu nije određen takav datum, razdoblje istječe zadnjeg dana godine.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Vidjeti odgovor na 8. pitanje.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Ako je zadnji dan razdoblja neradni dan, rok uvijek istječe na prvi sljedeći radni dan.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Sud ne može produljiti rokove žalbe protiv presuda i naloga te za podnošenje zahtjeva za ukinuće izvršene odluke, kao ni rok za ulaganje prigovora na platni nalog.

Sud može produljiti rokove za sve ostale zakonske i sudske rokove na zahtjev dotične stranke, koji je podnesen prije isteka roka, ako za to postoje dobri razlozi (članak 63. ZPP-a). Novoodređeni rok ne smije biti kraći od početnoga. Produljeni rok teče od isteka početnog roka.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Zakonom o parničnom postupku propisana su opća pravila za podnošenje žalbi protiv presuda u svim građanskim i trgovačkim stvarima na način da se njime osigurava:

  • razdoblje od dva tjedna za podnošenje žalbe protiv presude koju je donio sud, koje počinje teći od dostave presude stranci,
  • razdoblje od jednog mjeseca za podnošenje kasacijske žalbe protiv presude koju je donio sud, koje počinje teći od dostave presude stranci,
  • razdoblje od jednog tjedna za podnošenje žalbi protiv presuda koje je donio sud, koje počinje teći od njihove dostave stranci, a ako su te presude donesene na sudskoj raspravi kojoj je stranka prisustvovala, razdoblje počinje teći od datuma ročišta.

Sve su iznimke od tih općih pravila detaljno propisane zakonom i temelje se na posebnim obilježjima predmetnog postupka. Takve su iznimke propisane za:

  • odluke o pokretanju postupka u slučaju nesolventnosti, za koje je žalbu moguće podnijeti u roku od sedam dana od njihova upisa u trgovački registar,
  • odluke kojima se odbija zahtjev za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti, za koje je žalbu moguće podnijeti u roku od sedam dana od datuma obavijesti u skladu s Zakonom o parničnom postupku,
  • odluku u postupku podjele koju sud donose u pogledu potraživanja stranaka u postupku podjele računa, odluku o javnoj prodaji nedjeljive nekretnine, odluku o dodjeli nedjeljive nekretnine jednoj od stranaka u postupku podjele te odluke o objavi završnog zapisnika o podjeli, za koje je moguće uložiti zajedničku pritužbu u roku za žalbu protiv posljednje odluke,
  • odluku zbog ogluhe za koju nije moguće podnijeti žalbu, ali u roku od jednog mjeseca od njezine dostave stranka na koju se ta odluka odnosi može od žalbenog suda zatražiti poništenje odluke ako nije u stanju sudjelovati u predmetu,
  • odluku o sporazumnom razvodu, za koju nije moguće podnijeti žalbu,
  • ostale predmete žalbe izričito navedene u zakonu.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Ne postoji odredba kojom se sudu omogućuju skraćivanje rokova koje je sam odredio ili koji su propisani zakonom, već samo odredba kojom mu se omogućuje produljenje roka na zahtjev stranaka. Sud ne može produljiti rokove žalbe protiv presuda i naloga te za podnošenje zahtjeva za ukinuće izvršene odluke, kao ni rok za ulaganje prigovora na platni nalog.

Međutim, nema prepreke da sud na vlastitu inicijativu ili na zahtjev jedne od stranaka promijeni datum ročišta, odnosno da ga zakaže za raniji ili kasniji datum ako je to nužno zbog relevatnih okolnosti. Međutim, u takvim bi slučajevima sud trebao obavijestiti stranke o novom datumu te bi se ta obavijest trebala dostaviti najkasnije u roku od jednog tjedna prije datuma ročišta.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Postupovna pravila Zakona o parničnom postupku, uključujući ona koja se odnose na produljenje roka, primjenjuju se na sve sudionike u postupku, bez obzira na njihovo boravište.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Opće je načelo da sud u obzir ne uzima postupovne radnje provedene nakon isteka roka. Nadalje, u ZPP-u je izričito navedeno da, ako se nedostatci u tužbenom zahtjevu pravodobno ne otklone, on se odbija; ako se žalba, zahtjev za poništenje ili prigovor na odluku o izvršenju podnesu nakon isteka roka, oni se odbijaju kao zakašnjeli; ako stranka pravodobno ne podnese njoj dostupne dokaze, oni neće biti prihvaćeni u okviru predmeta, osim ako je do propusta došlo zbog posebnih nepredviđenih okolnosti.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Stranka koja nije poštovala rok propisan zakonom ili rok koji je odredio sud može zatražiti njegovu ponovnu uspostavu ako dokaže da rok nije poštovala zbog posebnih nepredviđenih okolnosti koje nije bila u stanju prevladati. Ponovna uspostava roka nije dopuštena ako postoji mogućnost produljenja roka kako bi se provela postupovna radnja.

Zahtjev za ponovnu uspostavu roka potrebno je podnijeti u roku od jednog tjedna od obavijesti o nepoštovanju te se u njemu moraju navesti sve okolnosti na kojima je on utemeljen i svi dokazi o meritumu zahtjeva. Zahtjev je potrebno dostaviti sudu pred kojim se trebala provesti postupovna radnja. Uz zahtjev za ponovnu uspostavu roka dostavljaju se i dokumenti za koje se zahtijeva ponovna uspostava roka te ako se rok odnosi na plaćanje troškova, sud određuje novi rok za njihovu dostavu.

Posljednji put ažurirano: 28/09/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Postupovni rokovi - Češka

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Općenito, rokovi važni za građanske postupke su postupovni ili materijalni.

Postoje dvije vrste postupovnih rokova: zakonski i sudski.

Zakonski su rokovi utvrđeni zakonom. Nepoštovanje zakonskog postupovnog roka uvijek podrazumijeva neku vrstu postupovne posljedice (npr. gubitak mogućnosti uspješnog izvršenja određene radnje, izricanje stegovne novčane kazne). Nepoštovanje zakonskog roka može se opravdati (vidjeti članak 58. Zakona br. 99/1963, Zakona o parničnom postupku (zákon č. 99/1963 Sb., občanský soudní řád, ve znění pozdějších předpisů), kako je izmijenjen), ako su stranka ili njezin pravni zastupnik propustili rok zbog opravdanog razloga koji je doveo do nemogućnosti izvršenja neke radnje koju je stranka imala pravo poduzeti. Zahtjev se mora podnijeti u roku od 15 dana od datuma kad je prepreka uklonjena te se istodobno mora izvršiti propuštena radnja. Sud može, na zahtjev stranke, utvrditi odgodni učinak zahtjeva kako bi se opravdalo propuštanje roka.

Ako rok za izvršenje neke radnje nije izravno utvrđen zakonom, određuje ga predsjednik sudskog vijeća (ili sudac pojedinac). Predsjednik sudskog vijeća (ili sudac pojedinac) može odrediti rok ne samo u predmetima koji su predviđeni zakonom, već i u predmetima u kojima je potrebno osigurati učinkovito vođenje postupka s primjerenom hitnošću. Sud može produljiti sudski rok na temelju okolnosti (vidjeti članak 55. Zakona br. 99/1963, Zakona o parničnom postupku, kako je izmijenjen), ali ne smije opravdati propuštanje roka.

Postupovni rokovi nisu rokovi utvrđeni za sud već, na primjer, za izdavanje odluke; takvi su rokovi upravni rokovi.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

Dan obnove samostalnosti države Češke, Nova godina: 1. siječnja

Uskrsni ponedjeljak: datum se mijenja, ali blagdan je obično krajem ožujka ili početkom travnja

Praznik rada: 1. svibnja

Dan pobjede: 8. svibnja

Dan slavenskih misionara Ćirila i Metoda: 5. srpnja

Dan spaljivanja vjeroučitelja Jana Husa: 6. srpnja

Dan češke državnosti: 28. rujna

Dan osnivanja samostalne čehoslovačke države: 28. listopada

Dan borbe za slobodu i demokraciju: 17. studenoga

Badnjak: 24. prosinca

Božić: 25. prosinca

Sveti Stjepan: 26. prosinca

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Zakonska pravila o metodi računanja rokova utvrđena su u člancima od 55. do 58. Zakona br. 99/1963 o parničnom postupku, kako je izmijenjen.

Rok izražen u danima počinje teći dan nakon dana kad je nastupio događaj od kojeg se računa početak roka.

Pola mjeseca znači petnaest dana.

Rok izražen u tjednima, mjesecima ili godinama završava istekom dana koji po svojem nazivu ili broju odgovara danu kad je nastupio događaj od kojeg se računa početak roka. Ako se taj dan ne pojavljuje u posljednjem mjesecu, rok završava istekom posljednjeg dana u mjesecu.

Ako posljednji dan roka pada na subotu, nedjelju ili na državni praznik, posljednji dan roka je sljedeći radni dan.

Rokovi izraženi u satima završavaju istekom sata koji po svojem broju odgovara satu kad je nastupio događaj od kojeg se računa početak roka.

Smatra se da je postupak pokrenut u roku ako je zahtjev podnesen sudu ili predan tijelu koje ga je obvezno dostaviti, tj. najčešće ovlaštenom pružatelju poštanskih usluga, na posljednji dan roka.

Ako je postupak obustavljen, prestaju teći i postupovni rokovi (članak 111. stavak 1. Zakona o parničnom postupku). Ako se postupak nastavi, rokovi ponovno počinju teći.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Dan kad je nastupio događaj od kojeg se računa početak roka ne uključuje se u izračun roka. To se ne primjenjuje ako je rok izražen u satima. Međutim, rok u pravilu teče od dana koji slijedi nakon dana kad je nastupio događaj od kojeg se računa početak roka (vidjeti članak 57. stavak 1. Zakona br. 99/1963, Zakona o parničnom postupku, kako je izmijenjen).

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Ne.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Dan kad je nastupio događaj od kojeg se računa početak roka ne uključuje se u izračun roka. To se ne primjenjuje ako je rok izražen u satima (vidjeti članak 57. stavak 1. Zakona br. 99/1963, Zakona o parničnom postupku, kako je izmijenjen).

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Rok se računa u kalendarskim danima.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rokovi izraženi u tjednima rijetko se pojavljuju u Zakonu o parničnom postupku (Zakon br. 99/1963, kako je izmijenjen) (npr. članak 260. stavak 3., članak 295. stavci 1. i 2.). Češće se pojavljuju u sudskoj praksi kao sudski rokovi.

Rokovi izraženi u mjesecima u Zakonu o parničnom postupku pojavljuju se u trajanju od jednog mjeseca (npr. članak 82. stavak 3., članak 336.m stavak 2. i članak 338.za stavak 2.), dva mjeseca (npr. članak 240. stavak 1. i članak 247. stavak 1.), tri mjeseca (npr. članak 111. stavak 3., članak 233 stavak 1. i članak 234. stavak 1.) te šest mjeseci (npr. članak 77.a stavak 2. i članak 260.g stavak 3.).

Rokovi izraženi u godinama u Zakonu o parničnom postupku pojavljuju se u dva oblika: rok od jedne godine (npr. članak 111. stavak 3.) i rok od tri godine (npr. članak 99. stavak 3., članak 233. stavak 2. i članak 234. stavak 2.).

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rokovi izraženi u tjednima, mjesecima ili godinama završavaju istekom dana koji po svojem nazivu ili broju odgovara danu kad je nastupio događaj od kojeg se računa početak roka, a ako se taj dan ne pojavljuje u mjesecu, istekom posljednjeg dana u mjesecu (vidjeti članak 57. stavak 2. Zakona br. 99/1963, Zakona o parničnom postupku, kako je izmijenjen).

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Da (vidjeti članak 57. stavak 2. Zakona br. 99/1963, Zakona o parničnom postupku, kako je izmijenjen).

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Zakonski postupovni rokovi ne mogu se izmijeniti odlukom suda.

Sud može produljiti sudski postupovni rok ovisno o okolnostima.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Stranka može pobijati odluku okružnog suda (okresní soud) ili odluku regionalnog suda (krajský soud) donesenu u presudi u prvostupanjskom postupku, osim ako je to zakonom isključeno (vidjeti članak 201. Zakona br. 99/1963, Zakona o parničnom postupku, kako je izmijenjen). Žalbu treba podnijeti sudu čija se odluka pobija u roku od petnaest dana od dostave pisane odluke. Rok za podnošenje žalbe počinje teći dan nakon dana na koji je odluka dostavljena stranci. Za poštovanje tog postupovnog roka dovoljno je da je žalba predana tijelu koje ju je obvezno dostaviti (konkretno, ovlašteni pružatelj poštanskih usluga, zatvorska ustanova u slučaju osoba koje se nalaze u zatvoru ili pritvoru, ustanova za odgoj djece i mladeži u slučaju korisnika te ustanove itd.) ili podnesena sudu na posljednji dan roka.

Ako je sud donio rješenje o ispravku presude, rok teče od datuma pravomoćnosti rješenja o ispravku presude (vidjeti članak 204. stavak 1. Zakona o parničnom postupku).

Žalba koja je podnesena nakon isteka roka od petnaest dana samo zbog činjenice da je podnositelj žalbe postupio u skladu s netočnom uputom suda u pogledu žalbe smatra se podnesenom u roku. Ako odluka ne sadržava upute o žalbi, roku za podnošenje žalbe ili sudu kojem se podnosi žalba, ili ako sadržava netočne upute u kojima se navodi da žalba nije dopuštena, žalba se može podnijeti u roku od tri mjeseca od dostave odluke.

Ako je u predmetu donesen platni nalog, tuženik može spriječiti stupanje na snagu tog naloga podnošenjem prigovora sudu koji je izdao nalog u zakonskom roku od 15 dana od dana dostave naloga (vidjeti članak 172. stavak 1. Zakona o parničnom postupku). Podnošenjem prigovora platni se nalog ukida te sud zakazuje ročište. Žalba se može podnijeti i samo protiv prigovora koji se odnosi na troškove postupka, ali time se ne ukida platni nalog.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

U skladu sa Zakonom o parničnom postupku (Zakon br. 99/1963, kako je izmijenjen) ročište se može odgoditi zbog važnih razloga, ako se o predmetu ne može raspraviti i odlučiti na jednom ročištu (vidjeti članak 119. Zakona o parničnom postupku). Važan razlog za odgodu može biti, na primjer, činjenica da se jedna od stranaka u postupku nije javila sudu, a rasprava se ne može održati u njezinoj odsutnosti (vidjeti članak 101. stavak 3. Zakona o parničnom postupku) ili ako jedna od stranaka nije imala dovoljno vremena da se pripremi za raspravu jer joj sudski poziv nije dostavljen na vrijeme ili zbog drugih važnih razloga.

Stranka može od suda zatražiti odgodu ročišta. O unaprijed podnesenom zahtjevu stranke za odgodu ročišta sud će odlučiti na temelju ozbiljnosti razloga navedenog u zahtjevu. Ako sud odbije zahtjev stranke, stranka se mora pojaviti na ročištu.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Takva situacija nije izričito predviđena češkim zakonima.

U slučaju postupka s međunarodnim elementom tijekom kojeg treba dostaviti pismeno stranci u inozemstvu primjenjivat će se postupovna pravila države pred čijim se sudom vodi postupak (lex fori) odnosno postupovna pravila suda nadležnog za predmet.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Svako nepoštovanje postupovnog roka ima postupovne posljedice.

Ako je Zakonom o parničnom postupku (Zakon br. 99/1963, kako je izmijenjen) utvrđen određeni rok za izvršenje radnje (npr. podnošenje žalbe ili izvanredne žalbe), posljedica propuštanja tog roka gubitak je mogućnosti uspješnog izvršenja radnje. Propuštanje roka može se opravdati ako su ga stranka ili njezin zastupnik propustili zbog opravdanog razloga (npr. nagle bolesti, ozljede itd.) te stoga nisu mogli izvršiti radnju koju je stranka imala pravo poduzeti (vidjeti članak 58. Zakona o parničnom postupku), osim ako opravdanje za propuštanje određenog roka nije isključeno Zakonom o parničnom postupku (na primjer, u skladu s člankom 235. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku, opravdanje za propuštanje roka isključeno je u slučaju zahtjeva za obnovu postupka ili poništenje). U slučaju roka utvrđenog za ispunjenje određene obveze, posljedica propuštanja tog roka izricanje je određene sankcije (na primjer, stegovne novčane kazne).

Svako propuštanje nekog sudskog postupovnog roka povezano je s određenim pravnim posljedicama. Predsjednik sudskog vijeća (ili sudac pojedinac) može produljiti sudski rok, ali ne smije opravdati propuštanje sudskog roka.

Platni nalog protiv kojeg nije uložen prigovor ima učinke pravomoćne sudske presude (vidjeti članak 174. stavak 1. Zakona o parničnom postupku).

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Propuštanje ročišta ima drukčije posljedice od propuštanja roka. Ako se uredno pozvana stranka ne pojavi na ročištu, a nije pravodobno zatražila odgodu iz važnog razloga, sud može raspraviti o predmetu i donijeti odluku u njezinoj odsutnosti (vidjeti članak 101. stavak 3. Zakona br. 99/1963, Zakona o parničnom postupku, kako je izmijenjen) te, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 153.b Zakona o parničnom postupku, može donijeti presudu zbog ogluhe.

Ako tuženik iz opravdanih razloga propusti prvo ročište u predmetu na kojem je donesena presuda zbog ogluhe, sud će na zahtjev tuženika ukinuti presudu i zakazati novo ročište u predmetu. Stranka može podnijeti takav zahtjev do datuma pravomoćnosti presude zbog ogluhe (vidjeti članak 153.b stavak 4. Zakona o parničnom postupku).

Protiv presude zbog ogluhe dopuštena je i žalba u pogledu merituma spora. Ako je tuženik, uz podnošenje zahtjeva za ukidanje presude prvostupanjskog suda, podnio i žalbu protiv presude te mu je zahtjev za ukidanje presude odobren pravomoćnom odlukom, žalba se zanemaruje (vidjeti članak 153.b stavak 5. Zakona o parničnom postupku).

Posljednji put ažurirano: 22/07/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Postupovni rokovi - Grčka

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Rokovi su razdoblja u kojima se mora poduzeti neka radnja ili koji moraju proteći prije odlučivanja o predmetu ili prije poduzimanja neke radnje. Rokovi su uvedeni kako bi se osiguralo brzo provođenje sudskih postupaka i zajamčilo pravo na saslušanje. Postupovni su rokovi oni čije poštovanje ili nepoštovanje ima postupovne posljedice. Dijele se na dvije glavne kategorije: 1. rokovi propisani za poduzimanje neke RADNJE su oni unutar kojih se mora poduzeti postupovna radnja, kao što je zakonski rok za podnošenje žalbe (vidjeti članak 318. stavak 1. ZPP-a) i 2. PRIPREMNI su rokovi oni nakon čijeg isteka mora biti poduzeta postupovna radnja. Ti rokovi, kao što je rok za odaziv tuženika na sudski poziv (vidjeti članak 228. ZPP-a), obično idu u korist tuženika jer im omogućuju vrijeme za pripremu. Ta je razlika važna jer se rokovi za poduzimanje radnje mogu produljiti uzajamnim dogovorom stranaka, dok se pripremni rokovi ne mogu produljiti. Rokovi za poduzimanje radnje istječu sljedećeg radnog dana ako se datum njihova isteka poklapa sa zakonom propisanim neradnim danom, a pripremni rokovi istječu na datum njihova isteka bez obzira je li taj dan praznik ili neradni dan. Važni postupovni rokovi u skladu sa Zakonom o parničnom postupku (ZPP) jesu, među ostalim, sljedeći:

  1. rok za odziv stranaka na sudski poziv nakon pokretanja postupka (šezdeset [60] dana prije ročišta, osim ako stranka ima prebivalište u inozemstvu ili je njezino prebivalište nepoznato, u kojem slučaju rok iznosi [90] dana prije ročišta – vidjeti članak 228. ZPP-a);
  2. rok za podnošenje zahtjeva za ukidanje presude (petnaest [15] dana nakon dostave odluke ako stranka kojoj se sudilo u odsutnosti ima prebivalište u Grčkoj, osim ako stranka koja se nije pojavila pred sudom ima prebivalište u inozemstvu ili je njezino prebivalište nepoznato, u kojem slučaju rok iznosi šezdeset [60] dana nakon dostave presude – vidjeti članak 503. ZPP-a);
  3. rok za podnošenje žalbe (trideset [30] dana nakon dostave pravomoćne presude ako stranka koja podnosi žalbu ima prebivalište u Grčkoj, osim ako stranka koja podnosi žalbu ima prebivalište u inozemstvu ili je njezino prebivalište nepoznato, u kojem slučaju rok iznosi šezdeset [60] dana nakon dostave pravomoćne presude. Ako pravomoćna presuda nije dostavljena, rok za podnošenje žalbe iznosi tri [3] godine od objave presude – vidjeti članak 518. ZPP-a);
  4. rok za ponovno otvaranje postupka (šezdeset [60] dana ako stranka koja pokreće postupak ima prebivalište u Grčkoj, osim ako stranka koja pokreće postupak ima prebivalište u inozemstvu ili je njezino prebivalište nepoznato, u kojem slučaju rok iznosi sto dvadeset [120] dana – vidjeti članak 545. ZPP-a);
  5. rok za podnošenje daljnje žalbe (trideset [30] dana nakon dostave presude, ako podnositelj žalbe ima prebivalište u Grčkoj, osim ako stranka koja podnosi žalbu ima prebivalište u inozemstvu ili je njezino prebivalište nepoznato, u kojem slučaju rok iznosi devedeset [90] dana nakon dostave presude. Ako presuda nije dostavljena, rok za podnošenje daljnje žalbe iznosi tri [3] godine od objave presude – vidjeti članak 564. ZPP-a).

U ZPP-u posebno se navode i postupovni rokovi za druge postupke, kao što su bračni sporovi (razvod, poništenje braka itd.), zahtjev za izdavanje platnog naloga i prigovor na takav zahtjev (vidjeti članak 632. ZPP-a), sporovi oko prava posjeda, radni sporovi, privremene mjere, postupak izvršenja i prigovor na postupak izvršenja.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

U Grčkoj su praznici u obliku otvorenog popisa utvrđeni Zakonom br. 1157/1981. Kriterij za utvrđivanje praznika općenito je neobavljanje poslova te stoga praznici za posebna zanimanja ili usluge nisu relevantni. To mogu biti državni, vjerski ili drugi praznici, čak i lokalni ili povremeni. Praznici za državne službe neradni su dani. Sljedeći se dani smatraju praznicima: 25. ožujka (državni praznik), 28. listopada (državni praznik), Nova godina, Sveta tri kralja (6. siječnja), Veliki petak, Velika subota, 1. svibnja, 15. kolovoza, Božić i Sveti Stjepan, Duhovski ponedjeljak, Čisti ponedjeljak (prvi dan posta), Uskrsni ponedjeljak i sve nedjelje.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Članci od 144. do 151. ZPP-a odnose se na postupovne rokove. Ovisno o izvoru prema kojem se određuje njihovo trajanje, rokovi se dijele na zakonske (rokovi propisani zakonom, kao što su rokovi za pokretanje postupka), sudske (rokovi koje određuje sud koji odlučuje o predmetu, kao što je rok za osobno pojavljivanje pred sudom – vidjeti članak 245. ZPP-a), odgodne (čije se nepoštovanje kažnjava odgodom ročišta) i obvezne rokove (čije se nepoštovanje kažnjava gubitkom određenog prava). Početak i istek rokova navedeni su u nastavku. Rok se prekida ako je stranka umrla tijekom njegova trajanja. Ako je rok počeo teći dostavom pismena, novi rok počinje teći od datuma nove dostave pismena pravnim sljednicima umrle osobe. Ako je rok počeo teći nastupanjem drugog događaja, novi rok počinje teći od datuma dostave relevantne izjave prethodno navedenim osobama. Prekid suđenja tijekom roka prekida i rok, a novi rok počinje teći od datuma ponovnog suđenja. Razdoblje od 1. do 31. kolovoza ne uračunava se u rokove za poduzimanje radnje iz članka 147. stavka 7. ZPP-a. To uključuje rokove za pokretanje postupka i rokove za podnošenje prigovora.

Zakonom je dopušteno produljiti rok ne samo uzajamnim dogovorom stranaka, već i uz suglasnost suca. Zakonski i sudski rokovi mogu se produljiti ako se time ne dovode u pitanje prava trećih osoba. Sudac nije dužan postupiti po zahtjevu za produljenje dogovora te ga može djelomično prihvatiti ili odbiti, pri čemu ocjenjuje okolnosti na pojedinačnoj osnovi. To znači da stranke moraju iznijeti razloge kojima se opravdava produljenje. Konačno, rok se može skratiti sudskom odlukom u skladu s dogovorom stranaka. Svi se zakonski rokovi mogu skratiti, osim rokova za pokretanje postupka.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Rok započinje na dan nakon datuma na koji je nastupio događaj od kojeg se računa početak roka (a momento ad momentum).

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Zakonom o parničnom postupku nije predviđeno produljenje ili skraćivanje roka ako su pismena poslana poštom ili drugom vrstom dostavne službe.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Dan na koji je nastupio događaj od kojeg se računa početak roka može se uključiti u rok samo ako je to izričito predviđeno zakonom, presudom ili ugovorom. To se ne odnosi na odredbu da određeni rok počinje teći od datuma dostave. Stoga ključni rokovi za ulaganje pravnih sredstava (žalba, daljnja žalba ili prigovor) počinju teći na dan nakon datuma dostave ili objave presude. Međutim, kad je predviđeno da rok započinje na određeni dan, taj se dan uzima u obzir pri izračunu. Ako je događaj od kojeg se računa početak roka usluga, za izračun roka nevažan je svaki drugi način primanja obavijesti o sadržaju pismena koje treba dostaviti.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Nevažno je jesu li praznici obuhvaćeni rokom. Radni se dani uzimaju u obzir pri izračunu samo ako je to izričito propisano (kao u slučaju roka za podnošenje žalbe protiv platnog naloga).

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Jednako tako, ako je rok izražen u mjesecima ili godinama, nevažno je jesu li tim razdobljem obuhvaćeni praznici, osim ako je zakonom izričito propisano da se rok odnosi na radne dane.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Ako je izražen u godinama, rok istječe protekom odgovarajućeg datuma posljednje godine. Treba napomenuti da je nevažno obuhvaća li to razdoblje prijestupnu godinu.

Ako je izražen u mjesecima, rok istječe protekom onog dana posljednjeg mjeseca koji odgovara danu kad je rok započeo. Ako se taj dan ne pojavljuje u mjesecu, upotrebljava se posljednji dan u mjesecu. Treba napomenuti da je broj dana u svakom mjesecu nevažan.

Rok od pola godine odnosi se na rok od šest (6) mjeseci, a rok od pola mjeseca odnosi se na rok od petnaest (15) dana.

Ako je izražen u tjednima, rok istječe protekom onog dana u tjednu koji odgovara danu kad je rok započeo, odnosno ako je događaj nastupio u ponedjeljak, rok od jednog tjedna istječe sljedećeg ponedjeljka.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na blagdan ili neradni dan, produljuje se do prvog sljedećeg radnog dana.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Zakonom je dopušteno produljiti rok ne samo uzajamnim dogovorom stranaka, već i uz suglasnost suca. Zakonski i sudski rokovi mogu se produljiti ako se time ne dovode u pitanje prava trećih osoba. Sudac nije dužan postupiti po zahtjevu za produljenje dogovora te ga može djelomično prihvatiti ili odbiti, pri čemu ocjenjuje okolnosti na pojedinačnoj osnovi.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

  1. Rok za podnošenje zahtjeva za ukidanje presude (petnaest [15] dana nakon dostave presude ako stranka kojoj se sudilo u odsutnosti ima prebivalište u Grčkoj, osim ako stranka koja se nije pojavila pred sudom ima prebivalište u inozemstvu ili je njezino prebivalište nepoznato, u kojem slučaju rok iznosi šezdeset [60] dana nakon dostave presude – vidjeti članak 503. ZPP-a).
  2. Rok za podnošenje žalbe utvrđen je člankom 518. stavkom 1. ZPP-a. Ako podnositelj žalbe ima prebivalište u Grčkoj, rok iznosi trideset (30) dana, a ako ima prebivalište u inozemstvu ili je njegovo prebivalište nepoznato, rok iznosi šezdeset (60) dana. Rok od šezdeset (60) dana ne odnosi se na osobe koje privremeno borave u inozemstvu (odmor, odsutnost od nekoliko dana u određenu svrhu), ali ima određeno trajanje koje je povezano s njihovim profesionalnim ili bračnim statusom.
  3. Rok za ponovno otvaranje postupka (šezdeset [60] dana ako stranka koja pokreće postupak ima prebivalište u Grčkoj, osim ako stranka koja pokreće postupak ima prebivalište u inozemstvu ili je njezino prebivalište nepoznato, u kojem slučaju rok iznosi sto dvadeset [120] dana – vidjeti članak 545. ZPP-a);
  4. Rok za podnošenje daljnje žalbe (trideset [30] dana nakon dostave presude, ako podnositelj žalbe ima prebivalište u Grčkoj, osim ako stranka koja podnosi žalbu ima prebivalište u inozemstvu ili je njezino prebivalište nepoznato, u kojem slučaju rok iznosi devedeset [90] dana nakon dostave presude. Ako presuda nije dostavljena, rok za podnošenje daljnje žalbe iznosi tri [3] godine od objave presude – vidjeti članak 564. ZPP-a).

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Zahtjev za sudsku zaštitu na temelju grčkog zakonodavstva obuhvaća, bez obzira na vrstu spora, i stalnu i privremenu sudsku zaštitu. Sporovi u kojima, s obzirom na žurnost predmeta ili u interesu sprječavanja neposredne opasnosti, sudovi mogu odrediti mjere za osiguranje ili zaštitu nekog prava ili uređivanje neke situacije te ih mogu izmijeniti ili ukinuti, rješavaju se u skraćenom postupku (u skladu s člancima od 682. do 738. ZPP-a). S obzirom na njihovu žurnost, za određivanje vremena i mjesta održavanja rasprave o primjeni privremenih mjera nadležan je sudac koji, uzimajući u obzir pravo stranaka na saslušanje, djeluje u cilju brzog rješavanja spora. Stoga sudac ima diskrecijsko pravo odabrati način izdavanja sudskog poziva te rok za pojavljivanje pred sudom, čak i za osobe s prebivalištem u inozemstvu ili s nepoznatim prebivalištem. Rasprava može biti zakazana i u nedjelju ili na blagdan. Prethodno navedeni rokovi primjenjuju se na sve parnične postupke osim privremenih mjera, pri čemu nije predviđeno njihovo produljenje.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Takva odredba ne postoji u grčkom zakonodavstvu.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Nepridržavanje rokova povezanih sa sudskim postupkom nema postupovne posljedice. Posljedica prekoračenja rokova za podnošenje tužbe protiv radnji stranaka gubitak je prava, dok u slučaju pripremnih rokova nastupaju druge vrste posljedica, kao što je neprihvaćanje zahtjeva za zakazivanje rasprave (vidjeti članak 271. stavak 1. ZPP-a).

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Povrat u prijašnje stanje (restitutio in integrum) pravno je sredstvo predviđeno Ustavom prema kojem stranka, ako je propustila rok zbog više sile ili prijevarne namjere druge stranke, ima pravo podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje, odnosno stanje koje je postojalo prije isteka roka.

Međutim, iznimno se takav zahtjev ne može podnijeti ako se temelji (a) na pogrešci ovlaštenog odvjetnika ili pravnog zastupnika podnositelja zahtjeva, (b) na činjenicama koje je sudac razmotrio tijekom rasprave o zahtjevu za produljenje ili odgodu roka radi odobrenja relevantnog produljenja ili odgode. U zahtjevu se moraju navesti razlozi za propuštanje roka, dokazi za utvrđivanje istine te propuštena radnja, ili izjava da je radnja izvršena. Zahtjev za povrat u prijašnje stanje mora se podnijeti u roku od trideset (30) dana od datuma na koji je prepreka koja čini višu silu otklonjena ili prijevarna namjera prijavljena, pod uvjetom da se novi rok ne može primijeniti ako je prethodno navedeni rok propušten iz bilo kojeg razloga (vidjeti članke od 152. do 158. ZPP-a).

Međutim, iznimno se takav zahtjev ne može podnijeti ako se temelji (a) na pogrešci ovlaštenog odvjetnika ili pravnog zastupnika podnositelja zahtjeva, (b) na činjenicama koje je sudac razmotrio tijekom rasprave o zahtjevu za produljenje ili odgodu roka radi odobrenja relevantnog produljenja ili odgode. U zahtjevu se moraju navesti razlozi za propuštanje roka, dokazi za utvrđivanje istine te propuštena radnja, ili izjava da je radnja izvršena. Zahtjev za povrat u prijašnje stanje mora se podnijeti u roku od trideset (30) dana od datuma na koji je prepreka koja čini višu silu otklonjena ili prijevarna namjera prijavljena, pod uvjetom da se novi rok ne može primijeniti ako je prethodno navedeni rok propušten iz bilo kojeg razloga (vidjeti članke od 152. do 158. ZPP-a).

Posljednji put ažurirano: 20/06/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Postupovni rokovi - Francuska

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Osim postupovnih rokova, u francuskom zakonodavstvu postoje rokovi zastare i prekluzivni rokovi.

Rok zastare jest vremensko razdoblje na kraju kojeg osoba stječe stvarno pravo (délai de prescription acquisitive) ili nositelj prava gubi to pravo jer ga nije iskoristio (délai de prescription extinctive). Rokovi zastare mogu biti obustavljeni ili prekinuti.

Prekluzivni rok predstavlja ograničenje trajanja prava na podnošenje tužbe. Odgovara načelu „limitation of action” anglosaksonskog pravnog sustava. Prekluzivni rokovi ne mogu se obustaviti, a načelno se ne mogu ni prekinuti. Međutim, u skladu s člancima 2241. i 2244. Građanskog zakonika određeni koraci, kao što je poziv na sud ili izvršni akt (poput ovrhe), prekidaju te rokove.

Postupovni rokovi jesu rokovi koji se primjenjuju na sudske postupke nakon njihova pokretanja. Utvrđeni su zakonom ili ih propisuje sudac. Za razliku od prekluzivnih rokova, ne sprječavaju djelovanje. Ti se rokovi ne mogu obustaviti ili prekinuti.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

U skladu s važećim zakonodavstvom sljedeći su dani neradni:

  • svaka nedjelja;
  • 1. siječnja;
  • Uskrsni ponedjeljak;
  • 1. svibnja;
  • 8. svibnja;
  • Uzašašće;
  • Duhovski ponedjeljak;
  • 14. srpnja;
  • Uznesenje Blažene Djevice Marije (15. kolovoza);
  • Svi sveti (1. studenoga);
  • 11. studenoga;
  • Božić (25. prosinca).

U određenim su departmanima i teritorijalnim zajednicama proglašeni državni praznici radi obilježavanja ukidanja ropstva: 27. svibnja za Guadalupe, 10. lipnja za Francusku Gvajanu, 22. svibnja za Martinique, 20. prosinca za Réunion i 27. travnja za Mayotte.

U departmanima Alsace-Moselle 26. prosinca i Veliki petak jednako su tako državni praznici.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Od stupanja na snagu Zakona br. 2008-561 od 17. lipnja 2008. (koji obuhvaća prijelazne odredbe) rok zastare nakon kojeg se gubi pravo u okviru općeg zakona iznosi pet godina (prethodno je iznosio 30 godina).

Međutim, postoje brojne iznimke od tog pravila, osobito za tužbe zbog građanskopravne odgovornosti pokrenute zbog događaja koji je doveo do tjelesne ozljede, za koje je rok zastare utvrđen na 10 godina počevši od konsolidacije štete ili njezina pogoršanja ili za tužbe koje se odnose na prava povezana s nekretninama, za koje zastara nastupa nakon 30 godina.

Trajanje prekluzivnih rokova i postupovnih rokova ovisi o predmetu i postupcima.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Za postupovne rokove člankom 640. Zakona o parničnom postupku propisano je da se, kada se čin ili formalnost moraju izvršiti prije isteka određenog roka, taj rok računa od datuma čina, događaja, odluke ili dostave pismena koji ga pokreću.

Za rokove zastare i prekluzivne rokove primjenjuju se ista pravila, podložno određenim odredbama. Prema tome, u skladu s člankom 2226. Građanskog zakonika, za tužbe zbog građanskopravne odgovornosti u području tjelesnih ozljeda nastupa zastara 10 godina od datuma kada početna ozljeda ili njezino pogoršanje postanu očiti.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

U skladu s člankom 664-1 Zakona o parničnom postupku, ako pismeno dostavlja sudski izvršitelj, datum dostave jest datum na koji je pismeno uručeno osobno, na adresi prebivališta ili boravišta primatelja ili datum na koji je sudski izvršitelj sastavio službeni zapisnik u kojem navodi korake koje je poduzeo kako bi pronašao primatelja. U slučaju dostave elektroničkim putem datum i vrijeme dostave jesu datum i vrijeme slanja dokumenta primatelju.

Ako se pismeno dostavlja poštom, u skladu s člancima 668. i 669. Zakona o parničnom postupku datum dostave jest, u pogledu pošiljatelja datum otpreme, a u pogledu primatelja datum primitka pisma. Datum otpreme jest datum koji se pojavljuje na poštanskom žigu otpremnog ureda. Datum primitka jest datum potpisanog primitka (récipissé) ili potpisa (émargement) primatelja. Ako se pismeno dostavlja preporučenom poštom s potvrdom primitka, datum primitka jest datum koji postavlja poštanska služba pri uručivanju pisma primatelju.

Odstupajući od tih odredaba, člankom 647-1 Zakona o parničnom postupku propisano je da je datum dostave pismena u prekomorskoj zajednici, Novoj Kaledoniji ili u inozemstvu u pogledu pošiljatelja datum na koji je sudski izvršitelj ili tajništvo suda otpremilo pismeno ili, u protivnom, datum na koji ga je primilo nadležno državno odvjetništvo (parquet).

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

U skladu s člankom 641. Zakona o parničnom postupku, ako je vremenski rok izražen u danima, ne računa se datum čina, događaja ili dostave pismena koji ga je pokrenuo.

Na datum početka računanja roka ne utječe način dostave. Međutim, ako pismeno nije dostavljeno osobno, određenim je odredbama dopušten različit početak roka od datuma dostave pismena osobi ili datuma kada su provedene mjere izvršenja na temelju pismena.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

U skladu s člankom 642. Zakona o parničnom postupku, vremenski rok koji bi inače istekao u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan produljuje se na prvi sljedeći radni dan.

Prema tome, vremenski rok i dalje traje na nedjelju ili državni praznik, ali produljuje se ako bi inače istekao u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

U skladu s člankom 641. Zakona o parničnom postupku, ako je vremenski rok izražen u mjesecima ili godinama, istječe na dan posljednjeg mjeseca ili mjeseca u posljednjoj godini koji ima isti broj kao i dan čina, događaja, odluke ili dostave pismena koji pokreću računanje roka. Ako naredni mjesec nema dan koji nosi isti broj, vremenski rok istječe na posljednji dan tog mjeseca.

Ako je vremenski rok izražen u mjesecima i danima, prvo se računaju mjeseci, a potom dani.

Na sve se vremenske rokove, neovisno o tome jesu li izraženi u danima, mjesecima ili godinama, primjenjuje pravilo utvrđeno člankom 642. Zakona o parničnom postupku (vidjeti prethodno pitanje).

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Kao što je prethodno objašnjeno, u skladu s člankom 642. Zakona o parničnom postupku svi vremenski rokovi istječu na posljednji dan u 24:00, osim ako je vremenski rok produljen zbog činjenice da bi inače pao na subotu, nedjelju, državni praznik ili neradni dan.

Kao što je prethodno objašnjeno, svi vremenski rokovi računaju se od datuma čina, događaja, odluke ili dostave pismena koji ih pokreću.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Kao što je prethodno objašnjeno, vremenski rok koji bi inače istekao u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan produljuje se na prvi sljedeći radni dan.

Trenutak u kojem počinje teći vremenski rok nužno se mora utvrditi ili mora biti takav da ga je moguće utvrditi. U slučaju sumnje može ga utvrditi sudac. Produljenje vremenskog roka na prvi sljedeći radni dan primjenjuje se na sva područja i u svim postupcima.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

U skladu s člankom 643. Zakona o parničnom postupku, ako se zahtjev podnosi pred sudom sa sjedištem u kontinentalnoj Francuskoj, rokovi za pojavljivanje, podnošenje žalbe, prigovora, zahtjeva za reviziju presude i podnošenje žalbe u kasacijskom postupku produljuju se:

  • za jedan mjesec za osobe koje žive u prekomorskom departmanu ili prekomorskom teritoriju ili zajednici;
  • za dva mjeseca za osobe koje žive u inozemstvu.

U skladu s člankom 644. Zakona o parničnom postupku, ako se zahtjev podnosi pred sudom sa sjedištem u prekomorskim teritorijalnim zajednicama koje određuje, rokovi za pojavljivanje, podnošenje žalbe, prigovora i zahtjeva za reviziju presude produljuju se:

  • za jedan mjesec za osobe koje ne žive u teritorijalnoj zajednici obuhvaćenoj nadležnošću suda;
  • za dva mjeseca za osobe koje žive u inozemstvu.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

U načelu, a u skladu s člankom 538. Zakona o parničnom postupku, vremenski rok za podnošenje žalbe jest jedan mjesec u pravnim sporovima, odnosno petnaest dana u izvanparničnim postupcima. Međutim, brojni tekstovi odstupaju od tog načela. Na primjer, rok za podnošenje žalbe jest petnaest dana u slučaju rješenja u postupku privremene pravne zaštite, odluka suca u ovršnom postupku, rješenja suca nadležnog za obiteljsko pravo, odluka suca suda za maloljetnike u području potpore u obrazovanju itd.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

U hitnim slučajevima sudovi mogu skratiti rokove za pojavljivanje te mogu dopustiti da se utvrdi određeni dan. Jednako tako, mogu odgoditi svoje ispitivanje predmeta za kasniji datum kako bi omogućili strankama da se pojave.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

U skladu s člankom 647. Zakona o parničnom postupku, ako je pismeno namijenjeno stranci s prebivalištem u mjestu u kojem bi imala korist od produljenja roka osobno dostavljeno toj stranci u mjestu u kojem lokalni stanovnici ne bi mogli ostvariti takvo produljenje, na tu dostavu primjenjuju se samo rokovi dopušteni za lokalno stanovništvo.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Istekom roka zastare ili prekluzivnog roka ukida se pravo na pokretanje postupka i ne smiju se pokretati postupci, a zahtjevi se proglašavaju nedopuštenima bez ispitivanja merituma.

Kazne povezane s nepoštovanjem postupovnog roka koji je utvrđen zakonom ili koji je odredio sudac mijenjaju se ovisno o naravi roka i koraka koji je potrebno poduzeti. Nepoštovanje roka za pojavljivanje poništava presudu donesenu prije isteka tog roka ako se tuženik nije pojavio. Manjak odgovarajuće pažnje stranaka najčešće se kažnjava brisanjem predmeta iz upisnika. Ako se određeni postupovni korak ne izvrši na vrijeme, to čini taj korak ništavnim.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Za gubitak prava na pokretanje pravnog postupka, koji je pravni učinak isteka roka zastare ili prekluzivnog roka, nisu dostupni pravni lijekovi.

Međutim, ako je tako dopušteno zakonodavstvom, sudac može osloboditi stranku dijela gubitka prava koji proizlazi iz isteka roka. Člankom 540. Zakona o parničnom postupku dopušteno je djelomično uklanjanje dijela gubitka prava (prekluzije) koji proizlazi iz isteka roka za podnošenje tužbe protiv presude donesene zbog ogluhe ili presude za koju se smatra da je donesena u akuzatornom postupku ako stranka, ne svojom krivnjom, nije bila svjesna presude u trenutku kad je mogla pravodobno reagirati na nju ili ako nije mogla djelovati.

Odluka suda kojom se postupovni korak proglašava ništavnim može biti predmet tužbe ili zahtjeva za odustajanje. Nadalje, ništavnost prekida postupak, ali ne utječe na pravo na pokretanje pravnog postupka. Prema tome, moguće je podnijeti novi zahtjev pod uvjetom da ne postoji uvjet za zabranu djelovanja, osobito rok zastare.

Protiv odluke o brisanju predmeta iz upisnika nije moguće podnijeti žalbu. Međutim, brisanje ne utječe na sam postupak. Iz navedenoga proizlazi da se zadržava učinak prekida roka zastare ili prekluzivnog roka pokrenutog upućivanjem poziva. Brisanjem iz upisnika obustavlja se postupak, ali ta se obustava može prekinuti ispunjavanjem određene formalnosti, odnosno podnošenjem zahtjeva za ponovno unošenje u upisnik.

Poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruStranica Legifrance – Zakon o parničnom postupku

Poveznica se otvara u novom prozoruStranica Legifrance – Zakon o parničnom postupku na engleskom i španjolskom jeziku

Poveznica se otvara u novom prozoruStranica Legifrance – državni praznici

Posljednji put ažurirano: 23/07/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Postupovni rokovi - Hrvatska

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

U Republici Hrvatskoj rokovi su u (građanskom) parničnom postupku uređeni odredbama članaka 111. – 114. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 89/14; dalje u tekstu: ZPP).

Rok je određeno vremensko razdoblje u kojemu se neka procesna radnja može poduzeti, odnosno prije čijeg se isteka ne može poduzeti.

Hrvatsko procesno pravo poznaje više različitih vrsta rokova:

• Zakonske i sudske – zakonski čije je trajanje određeno zakonom pa ga ni sud ni stranke ne mogu mijenjati i sudski čije trajanje na temelju zakonskog ovlaštenja određuje sud po svojem nahođenju u konkretnom slučaju;

• Produžive i neprodužive – neproduživi su zakonski rokovi, dok se sudski rokovi mogu produžiti, a o produživanju roka odlučuje sud, ali samo na prijedlog zainteresirane osobe ako za to postoje opravdani razlozi (članak 111. stavak 2. ZPP-a);

• Subjektivne i objektivne – subjektivni su oni čiji početak zavisi od saznanja ovlaštene osobe za događaj koji je relevantan za njihovo računanje, a objektivni se računaju od nastupanja relevantne činjenice nezavisno od saznanja ovlaštene osobe za tu činjenicu;

• Prekluzivne i instruktivne – prekluzivni su oni rokovi čije propuštanje dovodi do gubitka prava na naknadno poduzimanje te procesne radnje i instruktivni čije propuštanje ne dovodi do štetnih posljedica te se procesna radnja može poduzeti i naknadno;

• Dilatorne i paricijske – dilatorni su oni rokovi kod kojih se prije proteka određenog razdoblja ne može poduzeti procesna radnja i paricijski koji podrazumijevaju da sud ne može poduzeti neku aktivnost dok takav rok ne istekne;

• Građanskopravne i procesnopravne – građanskopravni su oni rokovi kojima se određuje vremensko razdoblje za ostvarivanja ovlaštenja ili za ispunjenje dužnosti koji proizlaze iz odredaba građanskog materijalnog prava i procesnopravni kojima se određuje razdoblje za ostvarivanje ovlaštenja ili za ispunjenje dužnosti koji proizlaze iz odredaba (građanskog) procesnog prava.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

U Republici Hrvatskoj popis neradnih dana reguliran je Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 33/96, 96/01, 13/02, 136/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11, 130/11).

Blagdani u Republici Hrvatskoj su:

1. siječnja – Nova godina

6. siječnja – Bogojavljanje ili Sveta tri kralja

Uskrs i Uskrsni ponedjeljak

Tijelovo

1. svibnja – Praznik rada

22. lipnja – Dan antifašističke borbe

25. lipnja – Dan državnosti

5. kolovoza – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

15. kolovoza – Velika Gospa

8. listopada – Dan neovisnosti

1. studenoga – Svi sveti

25. prosinca – Božić

26. prosinca, prvi dan po Božiću, Sveti Stjepan.

U dane blagdana u Republici Hrvatskoj ne radi se.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Rokovi se računaju na dane, mjesece i godine.

Pravila o računanju rokova odnose se na sve rokove. Rokovi se računaju samo po jedinicama određenim punim danima, od pola noći do pola noći (computatio civilis, a die ad diem), a ne od trenutka do trenutka, na sate i minute (computatio naturalis, a momento ad momentum). O općim pravilima pogledati odgovor pod 1).

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Početni datum jest datum kada dolazi do pokretanja postupka ili do neke druge radnje (npr. dostave, saopćenja) otkad je potrebno računati trajanje roka. Početni datum ne računa se u rokove koji se izražavaju u danima već se za početak roka uzima prvi idući dan.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Kod dostave vrijedi opće pravilo da se obavlja radnim danom, i to od sedam do dvadeset sati, u stanu ili na radnom mjestu osobe kojoj se dostava ima obaviti ili u sudu kad se ta osoba tamo zatekne. Iznimka od navedenog pravila da se dostava obavlja samo radnim danom od sedam do dvadeset sati ne važi za dostavu poštom ili putem javnoga bilježnika.

Dostava se može obaviti i u drugo vrijeme i na drugom mjestu, po pristanku osobe kojoj se dostava ima obaviti.

Ako ocijeni da je to potrebno, sud će odrediti da se dostava obavi na bilo kojem drugom mjestu ili u bilo koje drugo vrijeme. Prigodom takve dostave osobi kojoj se dostava obavlja predat će se primjerak rješenja suda kojim je ona određena. To rješenje ne mora biti obrazloženo.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Ako je rok određen na dane, u rok se ne uračunava dan kad je dostava ili saopćenje obavljeno odnosno dan u koji pada događaj otkad treba računati trajanje roka već se za početak roka uzima prvi idući dan.

Na primjer, ako se događaj od kojega treba računati rok od 15 dana dogodio 5. veljače, 15-dnevni rok istječe 20. veljače u ponoć.

Dakle, izračun roka ne počinje na dan nekog događaja (dies a quo), već sljedeći dan.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Kada je rok određen u danima, misli se na kalendarske dane. Međutim, ako posljednji dan roka pada na državni blagdan, ili u nedjelju ili u koji drugi dan kad sud ne radi, rok istječe protekom prvoga idućeg radnog dana.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rokovi određeni na mjesece odnosno na godine završavaju se protekom onog dana posljednjeg mjeseca odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je rok otpočeo.

Ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok se završava posljednjeg dana tog mjeseca.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Kao u točki 8).

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Da.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Rok koji sud odredi može se produljiti samo jednom na prijedlog zainteresirane osobe ako za to postoje opravdani razlozi.

Prijedlog se mora podnijeti prije proteka roka čije se produljenje traži.

Protiv rješenja o produljenju roka nije dopuštena žalba.

Produljeni rok počinje teći prvog sljedećeg dana nakon isteka roka čije je produljenje zatraženo.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Protiv presude donesene u prvom stupnju stranke mogu podnijeti žalbu u roku od petnaest dana od dana dostave prijepisa presude, ako u ovom zakonu nije određen drugi rok. U mjeničnim i čekovnim sporovima taj je rok osam dana.

Nadalje, u postupcima male vrijednosti, u postupcima pred trgovačkim sudovima, kao i u parnicama iz radnih odnosa, rok za podnošenje žalbe je 8 dana.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Rok koji sud odredi može se produljiti samo jednom na prijedlog zainteresirane osobe ako za to postoje opravdani razlozi.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Pravilima parničnog postupka u Republici Hrvatskoj nije propisano produljenje roka zbog mjesta boravka stranaka.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Posljedice ovise o pravnoj prirodi rokova, odnosno ako se radi o zakonskom roku koji nije produživ, a stranka propusti poduzeti procesnu radnju u za to ostavljenom roku tada takvo nepridržavanje roka ima za posljedicu gubitak prava na naknadno poduzimanje te procesne radnje.

S druge strane, postoje rokovi kod kojih nepridržavanje roka nema za posljedicu gubitak prava na naknadno poduzimanje radnje te se takvi rokovi nazivaju instruktivnim rokovima.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Ako stranka propusti ročište ili rok za poduzimanje kakve radnje u postupku i zbog toga izgubi pravo na poduzimanje te radnje, sud će toj stranci na njezin prijedlog dopustiti da naknadno obavi tu radnju (povrat u prijašnje stanje) ako ocijeni da postoje opravdani razlozi za propuštanje.

Prijedlog se mora podnijeti u roku od osam dana, računajući od dana kad je prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje; a ako je stranka tek kasnije saznala za propuštanje — od dana kad je za to saznala. Nakon proteka dva mjeseca od dana propuštanja ne može se tražiti povrat u prijašnje stanje.

Posljednji put ažurirano: 23/08/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Postupovni rokovi - Litva

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Građanskim zakonikom (Civilinis kodeksas) propisani su opći rokovi zastare i kraći rokovi zastare. Rokovi zastare mogu biti obnovljivi, građanskopravni ili prekluzivni.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

Nedjelje

1. siječnja: Nova godina

16. veljače: Dan obnove države Litve

11. ožujka: Dan obnove nezavisnosti Republike Litve

Uskrs i Uskršnji ponedjeljak (u skladu sa zapadnom tradicijom)

1. svibnja: Međunarodni praznik rada

Prva nedjelja u svibnju: Majčin dan

Prva nedjelja u lipnju: Očev dan

24. lipnja: Ivanje

6. srpnja: Dan državnosti (Krunidba kralja Mindaugasa)

15. kolovoza: Velika Gospa

1. studenoga: Blagdan svih svetih

24. prosinca: Badnjak

25. i 26. prosinca: Božić.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Rok zastare utvrđen zakonima ili ugovorom odnosno rok zastare koji je utvrdilo pravosudno tijelo izražava se kao kalendarski datum ili brojem godina, mjeseci, tjedana, dana ili sati.

Rok zastare može se odrediti kao događaj koji neizbježno mora nastupiti. On može biti obnovljiv, građanskopravni ili prekluzivni. Obnovljivi rok zastare rok je zastare koji sud može obnoviti nakon što je istekao pod uvjetom da je predmetni rok propušten zbog važnih razloga. Građanskopravni rok zastare rok je po čijem isteku nastaju (stječu se) određena građanska prava ili dužnosti. Prekluzivni rok zastare je rok po čijem isteku određena građanska prava ili dužnosti prestaju. Sud ne može obnoviti prekluzivne rokove zastare niti se oni mogu obnoviti u okviru postupka arbitraže.

Opći rok zastare iznosi deset godina.

Litavskim su zakonodavstvom utvrđeni kraći rokovi zastare za određene vrste zahtjeva.

Kraći rok zastare od jednog mjeseca primjenjuje se na zahtjeve koji proizlaze iz rezultata postupaka javne nabave.

Kraći rok zastare od tri mjeseca primjenjuje se na zahtjeve za proglašenje ništavima odluka tijela pravnih subjekata.

Kraći rok zastare od šest mjeseci primjenjuje se na:

  1. zahtjeve koji se odnose na izvršavanje neizvršenih obveza (kazne, zatezne kamate),
  2. zahtjeve koji se odnose na nedostatke prodanih predmeta.

Kraći rok zastare od šest mjeseci primjenjuje se na zahtjeve koji proizlaze iz odnosa između prijevoznika i njihovih klijenata u pogledu pošiljaka otpremljenih iz Litve, dok se na pošiljke otpremljene iz inozemstva primjenjuje rok zastare od jedne godine.

Kraći rok zastare od jedne godine primjenjuje se na potraživanja od osiguranja.

Kraći rok zastare od tri godine primjenjuje se na zahtjeve za naknadu štete, uključujući zahtjeve za naknadu štete prouzročene neodgovarajućom kvalitetom proizvoda.

Kraći rok zastare od tri godine primjenjuje se na zahtjeve za izvršenje kamatnih obveza i drugih periodičnih plaćanja.

10. Na zahtjeve koji se odnose na nedostatke izvedenih radova primjenjuju se kraći rokovi zastare.

Na zahtjeve koji proizlaze iz prijevoza tereta, putnika i prtljage primjenjuju se rokovi zastare propisani zakonicima (zakonima) mjerodavnima za posebne vrste prijevoza.

Rokovi zastare ili pravila za izračun takvog roka ne može se izmijeniti sporazumom između stranaka.

Rok zastare ne primjenjuje se na:

1. zahtjeve koji proizlaze iz povrede osobnih neimovinskih prava, osim u slučajevima utvrđenima zakonom;

2. zahtjeve deponenata za isplatu njihovih depozita koje drže u banci ili drugim kreditnim institucijama;

3. ostale zahtjeve za naknadu štete koji proizlaze iz sljedećih kaznenih djela navedenih u Poveznica se otvara u novom prozoruKaznenom zakoniku (Baudžiamasis kodeksas):

1. genocida (članak 99.);

2. postupanja prema osobama zabranjenog međunarodnim pravom (članak 100.);

3. ubijanja osoba zaštićenih međunarodnim humanitarnim pravom (članak 101.);

4. deportacije ili premještanja civila (članak 102.);

5. nanošenja tjelesnih povreda i mučenja osoba zaštićenih međunarodnim humanitarnim pravom ili drugog nehumanog postupanja prema takvim osobama (članak 103.);

6. prisilnog uključivanja civila ili ratnih zarobljenika u oružane snage neprijateljske strane (članak 105.);

7. uništenja zaštićenih objekata ili otimanja nacionalnog blaga (članak 106.);

8. agresije (članak 110.);

9. zabranjenih vojnih napada (članak 111.);

10. upotrebe zabranjenih sredstava ratovanja (članak 112.);

11. nemarnog obavljanja dužnosti zapovjednika;

4. predmete navedene u drugim zakonima i drugim zahtjevima.

Rokovi koji se primjenjuju na rasprave u građanskim predmetima. Cilj suda mora biti organizirati raspravu u građanskim predmetima što je prije moguće, izbjegavati odgode i osiguravati da se rasprave u građanskim predmetima obave u jednom zasjedanju suda.

Zakonima se mogu propisati posebni rokovi za raspravu u određenim kategorijama građanskih predmeta. Ako prvostupanjski sud ne obavi postupovnu radnju propisanu Građanskim zakonikom, stranka u postupku u čijem je interesu radnja koja se poduzima ima pravo podnijeti zahtjev žalbenom sudu za određivanje roka za njezinu provedbu. Zahtjev se mora podnijeti posredstvom suda pred kojim se vodi postupak te on mora odlučiti o njegovoj dopuštenosti najkasnije prvog radnog dana nakon njegova zaprimanja. Ako sud koji nije obavio postupovnu radnju koja je dovela do zahtjeva u roku od sedam radnih dana od zaprimanja zahtjeva provede te radnje, smatra se da je predmetna stranka odustala od zahtjeva. U protivnom se zahtjev prosljeđuje žalbenom sudu u roku od sedam radnih dana od njegova zaprimanja. Takvi se zahtjevi najčešće ispituju u okviru pisanog postupka, a stranke se ne obavješćuje o vremenu i mjestu zasjedanja niti ih se poziva na sudjelovanje tom postupku. Zahtjev se mora ispitati u roku od sedam radnih dana od dana kada ga je zaprimio žalbeni sud. Potrebno je ispitati taj zahtjev i odluku o njemu koju je donio predsjednik žalbenog suda, predsjednik građanskog odjela ili sudac kojeg su oni imenovali. Donesena sudska odluka ne može osporiti podnošenjem zasebne žalbe.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Rok počinje teći od 00:00 h na dan poslije kalendarskog datuma ili događaja koji označuje njegov početak, osim ako je drukčije propisano posebnim zakonima.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Svi se pisani zahtjevi i obavijesti poslani poštom, brzojavom ili dostavljeni s pomoću drugih sredstava komunikacije prije ponoći zadnjeg dana roka smatraju pravodobno poslanima (članak 1.122 Građanskog zakonika).

Člankom 123. stavcima od 3. do 4. Zakona o parničnom postupku (Civilinio proceso kodeksas) propisano je da, ako osoba koja dostavlja postupovni dokument ne zatekne primatelja obavijesti na njegovu boravištu ili radnom mjestu, dokument se mora uručiti bilo kojem punoljetnom članu obitelji koji s njime boravi (djeca (udomljena djeca), roditelji (udomitelji), supružnici itd.), osim ako članovi obitelji imaju suprotstavljene pravne interese u pogledu ishoda predmeta ili, ako se ni oni ne nalaze na mjestu boravišta, upravi radnog mjesta.

Ako osoba koja dostavlja postupovni dokument ne zatekne primatelja obavijesti u sjedištu pravne osobe ili na drugom mjestu koje je pravni subjekt naveo, postupovni se dokument mora uručiti bilo kojem zaposleniku pravnog subjekta koji se nalazi na predmetnom mjestu dostave. Ako se postupovni dokument ne dostavi na način naveden u ovom odlomku, potrebno ga je poslati na adresu ureda pravnog subjekta te se smatra da je on dostavljen u roku od deset dana od njegova slanja.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Rok počinje teći od 00:00 h na dan poslije događaja koji označuje njegov početak, osim ako je drukčije propisano posebnim zakonima. (članak 73. Zakona o parničnom postupku).

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Rok zastare izračunava se u kalendarskim danima. Počinje teći od 00:00 h na dan poslije kalendarskog datuma ili događaja koji označuje njegov početak, osim ako je drukčije propisano posebnim zakonima.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Postupovni rok izražen u godinama, mjesecima, tjednima ili danima počinje teći od 00:00 h na dan poslije kalendarskog datuma ili događaja koji označuje njegov početak, osim ako je drukčije propisano posebnim zakonima.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rok izražen u tjednima istječe u 00:00 h na odgovarajući dan zadnjeg tjedna obuhvaćenog rokom. Rok izražen u mjesecima istječe u 00:00 h na odgovarajući dan zadnjeg tjedna obuhvaćenog rokom. Rok izražen u godinama istječe u 00:00 h na odgovarajući dan odgovarajućeg mjeseca zadnje godine obuhvaćene rokom. Ako rok izražen u godinama ili mjesecima istječe u mjesecu koji ne sadržava predmetni datum, rok istječe zadnjeg dana tog mjeseca.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Rok uključuje službene neradne dane i dane za odmor (subote i nedjelje). Ako je zadnji dan roka dan za odmor ili službeni neradni dan, smatra se da rok istječe sljedećeg radnog dana.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Obnova postupovnih rokova. Za osobe koje propuste rok propisan određenim zakonima ili koji je odredio sud zbog razloga koje sud smatra važnima predmetni se rok može produžiti. Sud ima pravo obnoviti rok na vlastitu inicijativu ako je u spisu predmeta navedeno da je predmetni rok propušten zbog važnih razloga.

Zahtjev za obnovu roka mora se podnijeti sudu pred kojim se mora provesti postupovna radnja. Taj će se zahtjev ispitati u okviru pisanog postupka. Postupovnu radnju (podnošenje zahtjeva, dostavljanje dokumenata ili provedba drugih radnji) za koju je rok propušten potrebno je obaviti u vrijeme podnošenja zahtjeva. Zahtjev mora biti obrazložen kako bi se rok obnovio. Moraju mu se priložiti dokazi kojima se opravdava potreba za njegovom obnovom.

Postupovni rok obnavlja se sudskom odlukom. Odbijanje obnove postupovnog roka izdaje se u obliku obrazloženog sudskog rješenja. Sudsku odluku kojom se odbija zahtjev za obnovu propuštenog postupovnog roka moguće je osporiti podnošenjem zasebne žalbe

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Žalba protiv presude regionalnog suda može se podnijeti u roku od 30 dana od dana kad je prvostupanjski sud donio presudu.

Zasebna žalba protiv odluke regionalnog suda može se uložiti:

  • u roku od sedam dana ako je odluka donesena u predmetima u kojima je odluka prvostupanjskog suda protiv koje se žalba ulaže donesena tijekom usmenog postupka,
  • u roku od sedam dana od dostave ovjerenog primjerka odluke u predmetima u kojima je odluka prvostupanjskog suda protiv koje se žalba ulaže donesena tijekom usmenog postupka.

Žalbe se mogu uložiti protiv presuda regionalnih sudova pred kojima se ispituje meritum predmeta, dok se zasebne žalbe mogu uložiti protiv privremenih odluka regionalnih sudova na koje se izričito upućuje u Zakonu o parničnom postupku (npr. protiv odluke o odbijanju zahtjeva za obnovu postupovnog roka (članak 78. stavak 6. Zakona o parničnom postupku), protiv odluke o parničnim troškovima (članak 100. Zakona o parničnom postupku) ili protiv odluke o sprečavanju dodatnih postupaka).

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Zasjedanje suda za svaki se predmet mora provoditi neprekinuto, osim ako je najavljen prekid, koji ne smije biti dulji od pet radnih dana. Prekid je moguće najaviti kako bi se sudu i strankama u postupku omogućio odmor od dugotrajne rasprave i kako bi se prikupili svi dokazi koji nedostaju te se na taj način zajamčilo što je brže moguće rješavanje predmeta.

Ako sud prekine raspravu, potrebno je utvrditi vrijeme sljedeće sudske rasprave te o njoj obavijestiti sudionike koji su dužni potpisati potvrdu primitka. Osobe koje se nisu pojavile pred sudom ili koje su odnedavna uključene u postupak obavješćuju se o vremenu sljedeće sudske rasprave u skladu sa Zakonom o parničnom postupku.

U određenim se slučajevima sudska rasprava može obustaviti. Takva obustava znači da se svaka postupovna radnja koju je potrebno obaviti radi donošenja odluke na temelju merituma predmeta privremeno obustavlja na neodređeno vrijeme. Predmet se može obustaviti zbog objektivnih razloga navedenih u posebnim zakonima koji onemogućuju raspravu u građanskom predmetu te na koje se ne odnosi diskrecijsko pravo stranaka ili suda, odnosno u okolnostima koje nisu navedene u posebnim zakonima ali koje svejedno sudu onemogućuju ispitivanje merituma predmeta.

Sud mora obustaviti raspravu u sljedećim okolnostima:

  • u slučaju smrti fizičke osobe ili prestanka pravne osobe koja je bila stranka u predmetu u kojem je dozvoljeno nasljeđivanje prava s obzirom na pravne odnose u okviru spora; ako stranka izgubi svoju pravnu i poslovnu sposobnost, predmet se mora obustaviti dok se ne utvrdi nasljednik preminule fizičke osobe ili prestale pravne osobe ili okolnosti koje proizlaze iz neuspjelog nasljeđivanja odnosno dok se ne imenuje zakonski zastupnik fizičke osobe koje je izgubila svoju pravnu i poslovnu sposobnost,
  • ako se rasprava u okviru određenog predmeta ne može obaviti dok se ne donese odluka o drugom predmetu, taj se građanski, kazneni ili upravni postupak obustavlja dok sudska odluka, presuda ili rješenje ne stupi na snagu ili dok se ne donese odluka u upravnom postupku,
  • ako se u predmetu koji se odnosi na imovinskopravne zahtjeve u odnosu na tuženika ispostavi da je ispunjenje tih imovinskopravnih zahtjeva povezano s raspravom u kaznenom predmetu, predmet se obustavlja dok se ne donese presuda za kazneni predmet ili dok se ne ukinu privremena ograničenja imovinskih prava; ostale su okolnosti isto tako navedene u posebnim zakonima.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Nije primjenjivo.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Istek roka zastare prije podnošenja zahtjeva dovest će do odbijanja zahtjeva.

Ako sud potvrdi da je rok propušten zbog važnog razloga, povrijeđeno pravo mora se braniti te se predmetni rok zastare mora obnoviti.

Imovinskopravni problemi koji se odnose na imovinu na čiji se povrat primjenjuju rokovi zastare koji su istekli rješavaju se u skladu s odredbama s IV. toma Građanskog zakonika.

Pravo na provedbu postupovne radnje istječe kada istekne rok propisan zakonom ili rok koji je odredio sud. Svi postupovni dokumenti podneseni nakon isteka određenog roka vraćaju se podnositeljima zahtjeva. Propuštanje roka za provedbu određene postupovne obveze ne oslobađa predmetnu osobu te obveze.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Ako su rokovi propušteni zbog važnih razloga i nije prošlo više od tri mjeseca od trenutka kada je sud donio presudu, sud može obnoviti predmetne rokove ako to zatraži podnositelj zahtjeva. Rok za ulaganje žalbe može se obnoviti ako sud prizna da je predmetni rok propušten zbog važnih razloga. Sudsku odluku kojom se odbija zahtjev za obnovu roka za ulaganje žalbe moguće je osporiti podnošenjem zasebne žalbe. Ako žalbeni sud odobri zasebnu žalbu i obnovi rok za ulaganje žalbe, predsjednik građanskog odjela žalbenog suda mora proslijediti žalbu i spis predmeta koji se na nju odnosi sudskom vijeću žalbenog suda ili ponovno uputiti pitanje prihvatljivosti žalbe prvostupanjskom sudu na odlučivanje. Ako se u tim okolnostima spis predmeta uputi sudskom vijeću žalbenog suda, žalbeni sud strankama u postupku mora poslati primjerke žalbe i njezine priloge u roku od tri radna dana od odluke o dopuštenosti žalbe. Nakon isteka roka za osporavanje presude i očitovanje na žalbu prvostupanjski sud predmet upućuje žalbenom sudu u roku od sedam dana te o tome obavješćuje stranke. Ako se predmet uputi žalbenom sudu i on utvrdi da je rok za ulaganje žalbe propušten, sud može obnoviti rok na vlastitu inicijativu (ex officio) pod uvjetom da je u spisu predmeta jasno navedeno da je rok propušten zbog važnih razloga ili obavijestiti stranku u postupku da je podnio zahtjev za obnovu roka za ulaganje žalbe (članak 307. stavci od 2. do 3., članak 338. i članak 78. Zakona o parničnom postupku). Sudsku odluku kojom se odbija zahtjev podnositelja za obnovu roka moguće je osporiti podnošenjem zasebne žalbe (članak 78. stavak 6. Zakona o parničnom postupku).

Posljednji put ažurirano: 26/06/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Postupovni rokovi - Luksemburg

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Među postupovnim rokovima luksemburškim pravom poznaju se rokovi za podnošenje žalbe, rokovi za izvršavanje postupovnih obveza, rokovi za izlazak pred sud, rokovi uvećani zbog udaljenosti i dr.

O rokovima zastare i prekluzivnim rokovima koji nisu isključivo postupovne naravi ovdje neće biti riječi.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

Neradnim danima smatraju se: subota i nedjelja, kao i sljedeći zakonom propisani državni praznici:

  • Nova godina, Uskrsni ponedjeljak, Praznik rada, Uzašašće, Duhovi, nacionalni praznik 23. lipnja,
  • Velika Gospa, Svi Sveti, Božić i Sv. Stjepan.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Postupovni rokovi mogu biti različiti ovisno o vrsti predmeta i vrsti postupka.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Rok počinje teći u ponoć dana pismena, događaja, odluke ili dostave pismena.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Da, ako je zakonom propisana dostava (signification) putem sudskog izvršitelja ili obavijest (notification) službenika sudske pisarnice, dostava ili isporuka može se smatrati izvršenom nekog drugog dana od onoga kada je dokument doista predan u ruke dotične osobe (npr. u slučaju odbijanja pismena, dostave ili isporuke na kućnu adresu itd.)

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Kao početak svakog postupovnog roka računa se ponoć na dan pismena, događaja, odluke ili dostave uslijed kojih rok počinje teći.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Zakonom propisani državni praznici, subote i nedjelje uračunati su u rokove.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Zakonom propisani državni praznici, subote i nedjelje uračunati su u rokove.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Svaki postupovni rok ističe zadnjeg dana u ponoć.

Ako je rok izražen u tjednima, on ističe u posljednjem tjednu na dan koji odgovora danu pismena, događaja, odluke ili dostave uslijed kojih rok počinje teći.

Ako je rok izražen u mjesecima ili godinama, on ističe u posljednjem mjesecu ili godini na dan koji odgovora danu pismena, događaja, odluke ili dostave uslijed kojih rok počinje teći. Ako relevantni mjesec nema dan koji odgovara danu pismena, događaja, odluke ili dostave, rok ističe posljednjeg dana tog mjeseca.

Ako je rok izražen u mjesecima i danima ili dijelovima mjeseca, najprije se računaju cijeli mjeseci, zatim dani, a zatim dijelovi mjeseca; za računanje dijelova mjeseca smatra se da mjesec ima 30 dana.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Svaki rok koji bi inače istekao u subotu, nedjelju, na zakonski propisan državni praznik ili na zamjenski praznik, pomiče se na prvi sljedeći radni dan. Isto vrijedi i kada se dokumenti moraju podnijeti općinskoj upravi, a zadnjeg dana roka ona je zatvorena za stranke.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Ako je protiv osobe koja živi u inozemstvu pokrenut pravni postupak na luksemburškom sudu, rok se produžuje zbog udaljenosti. To produženje iznosi 15 do 35 dana, ovisno o mjestu boravišta tuženika.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Rok za podnošenje žalbe u pravilu iznosi 40 dana te se za osobe koje žive u inozemstvu uvećava zbog udaljenosti. Na privremeno nepravomoćne presude ne može se u roku od osam dana podnijeti žalba.

Rok za podnošenje žalbe na presudu zbog izostanka iznosi 15 dana i počinje teći od dana dostave presude ili obavijesti.

Na privremen sudski nalog (ordonnance de référé) može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od njegove dostave. U slučaju odsustva, može se podnijeti prigovor u roku od osam dana od dana dostave naloga. Rok za podnošenje prigovora teče istodobno s rokom za podnošenje žalbe.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

U slučajevima odlučivanja po hitnom postupku zahtjevi se podnose pozivom tuženiku na raspravu koja se u tu svrhu održava na dan i u vrijeme uobičajeno za slučajeve odlučivanja po hitnom postupku. No ako je slučaj hitan, predsjednik ili sudac koji ga mijenja može u određeno vrijeme, čak i na praznik ili inače neradan dan izdati poziv na javnu raspravu na sudu ili na adresi svojeg boravišta.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Kada je sudski poziv nekoj stranci koja nema prebivalište u Velikom Vojvodstvu Luksemburgu toj osobi dostavljen u Luksemburgu, za nju vrijede uobičajeni rokovi, osim ako ih sud po potrebi produži.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Istekom roka za podnošenje žalbe nastupa zastara, opoziv. Istekom roka za izvršavanje postupovnih obveza u pravilu nastupa gubitak prava na žalbu ili brisanje iz popisa sporova.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Ako neka osoba nije poduzela pravne radnje u zadanom roku, ona može u svim vrstama sporova biti oslobođena zastare koja je nastupila istekom roka ako ne snosi krivnju za to jer nije na vrijeme saznala za pismeno uslijed kojeg počinje teći rok ili nije bila u mogućnosti djelovati. Zahtjev je dopušten samo ako je podnesen unutar 15 dana od trenutka kada je dotična osoba saznala za pismeno uslijed kojeg počinje teći rok ili od trenutka kada je prestala nemogućnost djelovanja. Zahtjev više nije dopušten nakon više od godinu dana od isteka roka koji počinje uobičajeno teći od dana pismena. Ti rokovi nemaju odgodni učinak.

Svaki postupak prestaje trogodišnjim prekidom sudskog progona. Taj se rok produljuje za šest mjeseci u svim slučajevima kada je podnesen zahtjev za ponovno pokretanje postupka ili kada je imenovan novi odvjetnik. Gubitkom prava na tužbu ne prestaje postupak, nego se samo gasi. Osoba koja želi djelovati mora samo pokrenuti novi sudski postupak da bi ostvarila svoja prava, ako njezin postupak nije nedopušten.

Nije moguća žalba u pogledu naloga za brisanje zbog nepoštovanja roka od strane odvjetnika.

Druge poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.legilux.lu/

Posljednji put ažurirano: 02/05/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice mađarski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

Postupovni rokovi - Mađarska

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Općenito je pravilo da se postupovno-pravne radnje koje su potrebne radi ostvarivanja željenog pravnog učinka mogu poduzeti unutar rokova propisanih zakonom. Odredbe o tome mogu se pronaći kako u materijalnom, tako i u postupovnom pravu.

Primjenjivi uvjeti iz materijalnog prava djelomično su utvrđeni pravilima o pravnim lijekovima, a djelomično uređeni pravilima o zastari. Njima su propisani rokovi za pokretanje parničnih postupaka. Zakonom je dopušteno izuzeće od tih ograničenja samo kako bi se osiguralo bezuvjetno izvršenje potraživanja (primjerice u imovinsko-pravnim sporovima). Neke postupovno-pravne radnje mogu se poduzeti zakonito samo unutar utvrđenog vremenskog razdoblja (roka). U određenim slučajevima trajanje roka jasno je definirano zakonom, primjerice za podnošenje zahtjeva za naknadu štete (zakonski rok), dok u drugim slučajevima, primjerice kada se zahtijeva uklanjanje nedostataka, rok ovisi o odluci suda (sudski rok).

Metoda računanja postupovno-pravnih rokova u materijalnom pravu znatno je drukčija od one u postupovnom pravu, kao što se razlikuju i pravne posljedice nepoštivanja tih dviju vrsta rokova razlikuju. Propuštanje roka u materijalnom pravu dovodi do gubitka prava i ne može se ispraviti dostavljanjem opravdanja. „Isprika” se može prihvatiti samo ako se primjenjuje zastara i samo u skladu s mjerodavnim pravilima materijalnog prava. U postupovno-pravnim rokovima potrebno je razlikovati subjektivne od objektivnih rokova. Subjektivni rokovi obuhvaćaju rokove za koje početni datum mora biti datum kad je tužena stranka primila obavijest, a propuštanje tih rokova uglavnom se može ispraviti podnošenjem prijedloga za povrat u prijašnje stanje (zahtjev za produljenje roka), dok objektivni rokovi nisu povezani s primitkom obavijesti i propuštanje tih rokova ne može se ispraviti podnošenjem prijedloga za povrat u prijašnje stanje.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971.  predviđeni kao neradni dani.

U skladu s člankom 102. stavkom 1. Zakona I. iz 2012. Zakonika o radu, sljedeći su dani predviđeni kao neradni: 1. siječnja, 15. ožujka, Uskrsni ponedjeljak, 1. svibnja, Duhovi, 20. kolovoza, 23. listopada, 1. studenoga te 25. i 26. prosinca.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Rokovi se računaju u danima, mjesecima ili godinama. Početni datum ne računa se u rokove koji se određuju u danima. Početni datum jest datum kada dolazi do pokretanja postupka ili do neke druge radnje (npr. dostave, objave) otkad je potrebno računati trajanje roka.

Rokovi izraženi u mjesecima ili godinama istječu na dan u mjesecu isteka koji odgovara danu početka roka ili, ako nema takvog dana u mjesecu isteka roka, rok istječe posljednjeg dana tog mjeseca.

Ako posljednji dan roka pada na neradni dan, rok istječe prvog sljedećeg radnog dana. Rok istječe protekom posljednjeg dana. Međutim, rokovi za dostavljanje podnesaka sudu ili za radnje koje sud mora poduzeti istječe već završetkom uredovnog vremena. Opća pravila primjenjiva na rokove u svim drugim parničnim postupcima propisana su člancima 103. do 112. Zakona III. Zakonika o parničnom postupku iz 1952. („Zakonik o parničnom postupku”).

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Početni datum jest datum kada dolazi do pokretanja postupka ili do neke druge radnje (npr. dostave, objave) otkad je potrebno računati trajanje roka. Početni datum ne računa se u rokove koji se izražavaju u danima.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Kada je riječ o računanju rokova, u Zakoniku o parničnom postupku nema razlike među različitim metodama računanja rokova za dostavu isprava. Međutim, primjenjuju se posebne odredbe ako se isprava razmjenjuju elektronički. Neke isprave šalju se vještaku u tiskanom obliku čak i ako vještak kontaktira sa sudom elektronički: sud vještaku dostavlja privitke sudskih isprava u tiskanom obliku ili u nekom drugom podatkovnom obliku ako bi, zbog velike količine privitaka ili zbog prirode medija za prenošenje podataka, digitalizacija predstavljala nerazmjerno ili nesavladivo opterećenje ili ako je vjerodostojnost isprava u tiskanom obliku dvojbena. Ako se iz prethodno navedenih razloga uz sudske isprave koje se dostavljaju elektronički prilažu privici u tiskanom obliku, osnova za računanje roka jest datum primitka privitaka. Dostavljanje podnesaka koji se odnose na postupak i dostava sudskih isprava u sporovima koji su definirani Zakonikom o parničnom postupku već se odvijaju elektronički. Dani kada sustav dostave ne radi najmanje četiri sata ne računaju se u rok koji je određen zakonom ili ga određuje sud.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Početni datum ne računa se u rokove koji se određuju u danima. Početni datum jest datum kada dolazi do pokretanja postupka ili do neke druge radnje (npr. dostave, objave) otkad je potrebno računati trajanje roka.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Kad se rok određuje u danima, broj navedenih dana podrazumijeva kalendarske dane. Međutim, ako posljednji dan roka pada na neradni dan, rok istječe tek prvog sljedećeg radnog dana.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rokovi izraženi u mjesecima ili godinama istječu na dan u mjesecu isteka koji odgovara danu početka roka ili, ako nema takvog dana u mjesecu isteka roka, rok istječe posljednjeg dana tog mjeseca..

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rokovi izraženi u mjesecima ili godinama istječu na dan u mjesecu isteka koji odgovara danu početka roka ili, ako nema takvog dana u mjesecu isteka roka, rok istječe posljednjeg dana tog mjeseca.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Da.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Uz slučajeve koji su prethodno spomenuti, sud može, iz bilo kojeg važnog razloga, samo jednom produljiti rok koji je odredio. Rok zajedno s produljenjem ne smije biti duži od 45 dana, osim ako dulje razdoblje nije potrebno radi pribavljanja mišljenja vještaka. Zakonski rok može se produljiti samo u slučajevima koji su propisani zakonom. Razdoblje od 15. srpnja do 20. kolovoza svake godine ne računa se u rokove određene u danima (zbog ljetne stanke suda). Ako rok određen u mjesecima ili godinama treba istječi tijekom ljetne stanke suda, on će istječi onoga dana sljedećeg mjeseca koji po svojem broju odgovara mjesecu u kojem je rok otpočeo ili, ako i taj dan pada u razdoblje ljetne stanke suda, na prvi sljedeći dan nakon ljetne stanke. Zakonom su propisane i iznimke od ljetne stanke suda. Sud strankama mora izričito skrenuti pažnju na te iznimke. U izvansudskim postupcima koji su uređeni drugim zakonima, a ne Zakonikom o parničnom postupku, odredbe o ljetnoj stanci suda mogu se primijeniti samo ako je to propisano posebnim zakonom.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Općenito je pravilo da se žalba može podnijeti u roku od 15 dana od obavijesti o odluci.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Sud može, iz bilo kojeg važnog razloga, samo jednom produljiti rok koji je odredio. Rok zajedno s produljenjem ne smije biti duži od 45 dana, osim ako nije potrebno dulje razdoblje radi pribavljanja mišljenja vještaka. Zakonski se rok može produljiti samo u slučajevima koji su propisani zakonom.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Pravilima parničnog postupka u Mađarskoj nije propisano produljenje roka zbog mjesta boravka stranaka. Međutim, propuštanje roka može se oprostiti ako stranke iz opravdanog razloga nisu bile dostupne na adresi koja je navedena u registru osobnih podataka i adresa.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Osim ako zakonom nije drukčije propisano, stranke ne mogu više valjano poduzeti propuštene postupovno-pravne radnje. Posljedice nepoduzimanja tih radnji, osim u slučajevima koji su propisani zakonom, nastaju automatski, bez prethodne obavijesti. Ako, u skladu sa zakonom, posljedice propusta nastaju tek nakon primitka prethodne obavijesti ili na zahtjev protustranke, propuštena radnja može se poduzeti u roku navedenom u obavijesti ili do podnošenja zahtjeva ili, ako je zahtjev podnesen na ročištu, sve do trenutka donošenja mjerodavne odluke. Ako je bilo koja stranka spriječena u poduzimanju bilo koje radnje zbog neke općepoznate prirodne pojave ili druge prepreke koja je izvan njezine kontrole, to se ne smatra propustom. Posljedice propuštanja rokova ne primjenjuju se ako je podnesak upućen sudu poštanskom preporučenom pošiljkom najkasnije posljednji dan roka.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Stranke mogu podnijeti prijedlog za povrat u prijašnje stanje kako bi dostavile opravdanje za svoj propust. Sud mora donijeti pravičnu odluku o tom prijedlogu.

Ako se stranka ili njezin zastupnik ne pojavi pred sudom na navedeni datum ili propusti rok zbog razloga koji je izvan njezine kontrole, posljedice propusta, osim u slučajevima navedenim u nastavku, mogu se ispraviti dostavljanjem opravdanja za propust.

Opravdanje se ne može dostaviti ako je zakonom isključena mogućnost dostavljanja opravdanja, ako su se posljedice propusta mogle spriječiti bez dostavljanja opravdanja, ako propust ne dovodi ni do kakve štete izrečene u sudskoj odluci ili ako stranka propusti novi rok određen na osnovi prijedloga za povrat u prijašnje stanje.

Prijedlozi za povrat u prijašnje stanje mogu se podnijeti u roku od petnaest dana. Taj rok mora početi teći od propuštenog završnog dana, odnosno od posljednjeg dana propuštenog roka. Međutim, ako stranka ili njezin zastupnik saznaju za propuštenu radnju na kasniji datum ili ako se prepreka ukloni tek na kasniji datum, rok za podnošenje prijedloga za povrat u prijašnje stanje počinje teći od trenutka kad stranka dobije saznanje o propuštenoj radnji, odnosno od trenutka kad je prepreka uklonjena. Prijedlog za povrat u prijašnje stanje može se podnijeti najkasnije tri mjeseca od trenutka kada je radnja propuštena.

U prijedlogu za povrat u prijašnje stanje moraju se navesti uzroci propusta i okolnosti zbog kojih je propust vjerojatno bio nenamjeran. U slučaju propuštanja roka, propuštena radnja mora se poduzeti istovremeno s podnošenjem prijedloga za povrat u prijašnje stanje.

Ako zakonom nije predviđena mogućnost dostavljanja opravdanja ili ako je prijedlog za povrat u prijašnje stanje podnesen izvan roka, taj se prijedlog mora odbaciti bez razmatranja njegove osnovanosti. Isto se primjenjuje ako, u slučaju propuštanja roka, stranka koja podnosi prijedlog za povrat u prijašnje stanje ne poduzme propuštenu radnju istovremeno s podnošenjem prijedloga.

Protiv odluke o odbačaju prijedloga za povrat u prijašnje stanje dopušteno je podnošenje žalbe.

Posljednji put ažurirano: 16/10/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice engleski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Postupovni rokovi - Malta

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Općim postupkom iz poglavlja 12. Zakona Malte propisano je da tuženik za svoj odgovor na tužbeni zahtjev ima 20 dana od datuma dostave. Međutim, postoje posebni zakoni kojima su propisani drukčiji rokovi. Na primjer, ako se postupak pokreće pred Sudom za sporove male vrijednosti (Tribunal għal Talbiet Żgħar), tuženik za dostavu svojeg odgovora ima rok od 18 dana od datuma dostave obavijesti o tužbenom zahtjevu.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971.  predviđeni kao neradni dani.

1. siječnja, 10. veljače, 19. ožujka, 31. ožujka, Veliki petak, 1. svibnja, 7. lipnja, 29. lipnja, 15. kolovoza, 8. rujna, 21. rujna, 8. prosinca, 13. prosinca, 25. prosinca.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Općenito gledano, osoba protiv koje je pokrenut građanski postupak ima rok od 20 dana za dostavu svojeg odgovora sudu. Međutim, postoje posebni zakoni kojima su propisani kraći ili duži rokovi, ovisno o predmetu.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Od datuma dostave.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Ne, način slanja ne utječe na početni datum. U obzir se uzima datum dostave.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Općenito gledano, rok počinje teći od sljedećeg dana. Međutim, moguće je da je zakonom određen rok ili da sud odredi rok u čije se računanje uključuje i datum dostave.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

U malteškom pravu, osim ako nije izričito navedeno da se zakon odnosi na radne dane, dani navedeni u zakonu smatraju se kalendarskim danima.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Pri izračunavanju roka dan se smatra razdobljem u trajanju od 24 sata, dok se mjeseci i godine izračunavaju prema kalendaru.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Pri izračunavanju roka dan se smatra razdobljem u trajanju od 24 sata, dok se mjeseci i godine izračunavaju prema kalendaru.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Da, ako rok istječe na neradan dan (tj. u subotu, nedjelju ili na državni praznik), tada se pomiče na sljedeći radni dan, u skladu s poglavljem 12. člankom 108. Zakona Malte.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Rok se može produžiti samo uz odobrenje suda, a tuženiku je dopušteno da dostavi svoj odgovor ako može dokazati, na način koji sud smatra zadovoljavajućim, čvrste razloge zašto odgovor pod prisegom nije dostavio.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Nakon izricanja presude prvostupanjskog suda osoba može podnijeti žalbu u roku od 20 (kalendarskih) dana od datuma izricanja presude. Tuženik ima rok od 20 dana za odgovor. U ustavnim predmetima, ako je postupak pokrenut zahtjevom, rok je za žalbu 20 dana od izricanja presude. Ako sud upućuje predmet Ustavnom sudu, žalba mora biti podnesena u roku od osam radnih dana. Tuženik u ustavnom predmetu ima rok od osam radnih dana za dostavu svojeg odgovora. Ako se podnosi žalba na odluku prije konačne presude, žalba mora biti podnesena u roku od šest dana od datuma čitanja odluke na javnoj sjednici. To je uobičajeni postupak. Međutim, potrebno je napomenuti da postoje posebni zakoni kojima su propisani drukčiji rokovi za podnošenje žalbe ako se žalba podnosi protiv odluka sudova koji nisu ovdje navedeni. Na primjer, žalba protiv odluke Suda za sporove male vrijednosti mora biti podnesena u roku od 18 dana.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Ročišta za sve redovne građanske predmete moraju se zakazati u roku od dva mjeseca i moraju se održavati svaka dva mjeseca. Sud može odlučiti da se ročišta neće zakazivati u razdoblju od 16. srpnja do 15. rujna svake godine.

U ustavnim predmetima sud mora utvrditi datum rasprave koji pada unutar osam radnih dana od datuma podnošenja zahtjeva ili od datuma dostave tužiteljeva odgovora u roku koji je određen za taj odgovor ili, ako nije dostavljen nikakav odgovor, od isteka tog roka.

U slučaju skraćenog ili posebnog postupka, tuženika se mora pozvati na sud najranije 15, a najkasnije 30 dana od datuma dostave obavijesti o postupku.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Na Malti ne postoje mjesta gdje stanovnik može imati pravo na produženje roka.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Ako se rokovi ne poštuju, smatra se da stranka koja ih ne poštuje ne poštuje sud i ona gubi pravo na dostavu svojeg odgovora i iznošenje dokaza. Međutim, prije izricanja presude sud će tuženiku ipak dati kratak i konačan rok za dostavu pisane obrane protiv tužiteljeva zahtjeva. Stranka koja se ne odaziva sudskim pozivima zadržava pravo na podnošenje žalbe protiv konačne presude ako joj ona ne ide u prilog.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Od stranaka se zahtijeva da dostave opravdanje za ogluhu. Ako sud odluči da je stranka imala dobar razlog za ogluhu, može joj dopustiti da dostavi svoj odgovor.

Posljednji put ažurirano: 22/03/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Postupovni rokovi - Nizozemska

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Rokovi koji se primjenjuju u građanskom postupovnom pravu mogu se općenito podijeliti na:

a. najkraće rokove za odaziv druge stranke, svih trećih osoba i svjedoka na sudski poziv da sudjeluju u postupku. Obično se primjenjuje rok od najmanje jednog tjedna. U načelu, rok od jednog tjedna odnosi se i na odaziv zainteresiranih strana na sudski poziv da sudjeluju u postupku koji se pokreće na temelju zahtjeva, osim ako sud odredi drukčije (članci od 114. do 119. i članak 276. (dostava poziva strankama i trećim osobama) te članci 170. i 284. (dostava poziva svjedocima) Zakona o parničnom postupku (Wetboek van Burgerlijke Rechtsvordering)). Važno je napomenuti da, ako tuženik ima poznatu adresu u inozemstvu ili je poznato da zapravo živi izvan Nizozemske, rok za odaziv te stranke na sudski poziv iznosi najmanje četiri tjedna (članak 115. Zakona o parničnom postupku);

b. najdulje rokove za podnošenje pravnih sredstava. Pravno sredstvo prigovora (verzet) obično se mora podnijeti u roku od četiri tjedna. Općenito, za podnošenje žalbe (hoger beroep), žalbe Vrhovnom sudu (cassatie) i zahtjeva za ukidanje pravomoćne presude (herroeping) primjenjuje se rok od tri mjeseca (vidjeti članak 143. (prigovor), članke 339. i 358. (žalba), članke 402. i 426. (žalba Vrhovnom sudu) te članke 383. i 391. (ukidanje pravomoćne presude) Zakona o parničnom postupku);

c. rokove za postupovne radnje koje trebaju poduzeti stranke i za odluke koje treba donijeti sud. Ti rokovi obično traju od dva do šest tjedana. Sud u određenim okolnostima može odobriti odgodu poduzimanja postupovnih radnji;

d. rokove zastare za pokretanje pravnih postupaka i provedbu ovlasti izvršenja. Opći rok zastare iznosi 20 godina. Međutim, u brojnim se slučajevima primjenjuje kraći rok zastare od pet godina. Prisilna naplata kazne istječe šest mjeseci nakon dana na koji je izrečena. Rok zastare koji je u tijeku može se prekinuti, nakon čega može započeti novi rok zastare. Na primjer, rok zastare koji se odnosi na ovlast izvršenja može se prekinuti dostavom presude ili drugog naloga za izvršenje (članci od 306. do 325. knjige 3. Građanskog zakonika (Burgerlijk Wetboek).

Na zakonske se rokove primjenjuju pravila utvrđena u Općem zakonu o produljenju rokova (Poveznica se otvara u novom prozoruAlgemene Termijnenwet).

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

Osim subota i nedjelja, u Poveznica se otvara u novom prozoru Općem zakonu o produljenju rokova navode se sljedeći opće priznati državni praznici:

  • Nova godina: 1. siječnja
  • Veliki petak: petak prije Uskrsa
  • Uskrsni ponedjeljak: ponedjeljak nakon Uskrsa
  • Uzašašće: četvrtak 40 dana nakon Uskrsa
  • Kraljev dan: 27. travnja
  • Dan oslobođenja: 5. svibnja
  • Duhovski ponedjeljak: ponedjeljak nakon Duhova
  • Božić i Sveti Stjepan: 25. i 26. prosinca.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Na zakonske se rokove primjenjuju pravila utvrđena u Općem zakonu o produljenju rokova. Tim je Zakonom predviđeno da se zakonom propisani rok koji istječe u subotu, nedjelju ili na državni praznik produljuje do isteka sljedećeg dana koji nije subota, nedjelja ili državni praznik. Rok od najmanje tri dana, prema potrebi, produljuje se tako da obuhvaća najmanje dva dana koji nisu subota, nedjelja ili državni praznik.

U nacionalnim postupovnim pravilima za parnične postupke koji se pokreću na temelju sudskog poziva (Landelijk procesreglement voor civiele dagvaardingen bij de rechtbanken) kao početna točka za poduzimanje postupovnih radnji stranaka i za izricanje presude uzima se rok od šest tjedana. U skladu s nacionalnim postupovnim pravilima za parnične postupke pred područnim odjelima sudova (Landelijk reglement voor de civiele rol van de kantonsectoren) područni sudovi u načelu primjenjuju rok od četiri tjedna (Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.rechtspraak.nl/).

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Početak roka uvijek je prvi dan koji slijedi nakon dana kad je nastupio događaj od kojeg se računa početak roka.

Sudski poziv

Nije primjenjivo.

Pravna sredstva

Rok za ulaganje pravnog sredstva prigovora (samo protiv presuda zbog ogluhe) ima tri različita početka:

  1. trenutak kad je presuda osobno dostavljena osuđenoj stranci;
  2. u slučaju da se upotrebljava druga metoda dostave: trenutak kad osuđena stranka poduzme radnju kojom dokazuje da je svjesna presude ili početka postupka izvršenja i
  3. u drugim slučajevima: trenutak kad je postupak izvršenja presude okončan.

Rok za podnošenje žalbe i žalbe Vrhovnom sudu protiv presude izračunava se od datuma donošenja presude. Prvi je dan roka dan koji slijedi nakon dana dostave presude. Vidjeti i pitanje 12.

Rok za podnošenje žalbe i žalbe Vrhovnom sudu protiv odluke izračunava se:

  • od datuma donošenja odluke, u slučaju podnositelja zahtjeva i zainteresiranih strana koje sudjeluju u postupku i
  • nakon dostave odluke ili druge obavijesti, u slučaju drugih zainteresiranih strana.

Rok za podnošenje zahtjeva za ukidanje pravomoćne presude počinje nakon nastanka osnove za ukidanje te nakon što je tužitelj ili podnositelj žalbe saznao za tu osnovu, ali u svakom slučaju ne prije nego što je presuda ili odluka postala pravomoćna, odnosno ne može više biti ukinuta u postupku prigovora, žalbe ili žalbe Vrhovnom sudu.

Postupovne radnje

Rokovi propisani za poduzimanje postupovnih radnji uglavnom se izračunavaju od prethodnog datuma ročišta u tjednima. Primjer: nakon ročišta održanog u srijedu, sljedeće se ročište u postupku zakazuje za srijedu četiri tjedna kasnije, a rok za podnošenje pismena u postupku je 10:00 sati. Na primjer, ako se ročište otkaže, sud određuje datum održavanja novog ročišta.

Rokovi zastare

Početak rokova zastare koji se odnose na pravne radnje ovisi o vrsti radnje. Na primjer, pravo na podnošenje tužbe zbog neispunjenja ugovorne obveze ili poduzimanje druge postupovne radnje istječe pet godina od dana koji slijedi nakon dana nastanka neispunjenja obveze. Primjer: pravo na podnošenje tužbe za zaštitu od nezakonite radnje istječe pet godina od dana koji slijedi nakon dana na koji se može zatražiti neposredna zaštita od nezakonite radnje.

Izvršenje

U načelu, ovlast izvršenja istječe 20 godina od dana koji slijedi nakon datuma donošenja presude.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Ne. Međutim, u određenim slučajevima način na koji je stranka obaviještena o presudi utječe na početak roka za ulaganje pravnog sredstva, odnosno za podnošenje prigovora. Vidjeti i pitanje 4.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Ne. Rok počinje teći od dana koji slijedi nakon dana kad je događaj nastupio.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Osim ako je drukčije navedeno, u nizozemskom se pravu primjenjuju kalendarski dani. Općim zakonom o produljenju rokova propisano je da se rok koji istječe u subotu, nedjelju ili na državni praznik produljuje do isteka sljedećeg dana koji nije subota, nedjelja ili državni praznik.

Nadalje, ako je to potrebno, zakonom propisani rok od najmanje tri dana produljuje se tako da obuhvaća najmanje dva dana koji nisu subota, nedjelja ili državni praznik.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Isto se tako odnose na kalendarske mjesece i kalendarske godine.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Sudski poziv

Nije primjenjivo.

Pravna sredstva

U postupku koji se pokreće na temelju sudskog poziva pravna se sredstva ulažu izdavanjem sudskog poziva. Osim ako to odobri sud koji poziva stranku, sudski izvršitelj ne može izdati obavijest sudskog izvršitelja nakon 20:00 sati. Stoga rok zapravo istječe posljednjeg dana u 20:00 sati. U tim postupcima treba imati na umu da se ni dan izdavanja sudskog poziva niti dan na koji je stranka pozvana da se pojavi pred sudom (prvo ročište) ne uključuju u izračun roka za odaziv na sudski poziv. Zbog toga se najkraći rok za odaziv na sudski poziv mora nalaziti između tih dvaju datuma.

U postupku koji se pokreće na temelju zahtjeva pravna se sredstva ulažu podnošenjem zahtjeva u pisarnici suda. Zahtjev se može poslati poštom, dostaviti osobno u pisarnicu suda u uredovno vrijeme pisarnice ili poslati telefaksom do ponoći posljednjeg dana roka.

Početak roka za podnošenje žalbe u obiteljskopravnim predmetima malo se razlikuje od onog za podnošenje žalbe u drugim postupcima koji se pokreću na temelju zahtjeva (vidjeti i pitanje 4. „Pravna sredstva”). Podnositelj zahtjeva može podnijeti žalbu u roku od tri mjeseca od datuma donošenja presude. Samo zainteresirane strane mogu podnijeti žalbu u roku od tri mjeseca od dostave odluke ili druge obavijesti.

Postupovne radnje

Ako je predmet na popisu predmeta u postupku, za podnošenje pismena u postupku primjenjuju se pravila navedena u nastavku. U načelu, pismeno namijenjeno za određeno ročište podnosi se pisarnici suda u roku za podnošenje pismena. To je krajnji rok do kojeg se sva pismena, osim sudskog poziva, te izvješća moraju dostaviti sudu. U skladu s nacionalnim postupovnim pravilima datum i vrijeme do kojeg se pismena moraju podnijeti je: srijeda u 10:00 sati. Ako nema rasprave jer se postupak vodi u pisanom obliku, pismena se podnose u pisarnici suda na datum ročišta ili prije toga. Područni odjel suda uvijek održava ročište jer se postupovne radnje mogu poduzeti i usmeno. Pismena se moraju podnijeti pisarnici suda najkasnije na dan koji prethodi datumu ročišta. Pismena se mogu poslati poštom, dostaviti osobno u pisarnicu suda u uredovno vrijeme pisarnice ili poslati telefaksom do ponoći tog dana.

Rokovi zastare

Vidjeti i „Rokovi zastare” u pitanju 4. Za neka je prava na tužbu važan trenutak kad je stranka saznala za određenu činjenicu. Primjer: pravo na podnošenje tužbe za povrat preplaćenih iznosa istječe pet godina od dana koji slijedi nakon dana na koji je vjerovnik saznao za postojanje potraživanja i identitet primatelja, a u svakom slučaju 20 godina nakon nastanka predmetnog potraživanja.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Da, rok koji istječe u subotu, nedjelju ili na državni praznik produljuje se do isteka sljedećeg dana koji nije subota, nedjelja ili državni praznik. Međutim, u skladu s Općim zakonom o produljenju rokova to se ne primjenjuje na rokove koji su utvrđeni brojanjem unatrag od određenog datuma ili događaja. Drugim riječima, to se pravilo primjenjuje na najdulje rokove, a ne na najkraće.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

U nekim je slučajevima zakonom predviđeno produljenje roka. Na primjer, ako stranka koja je izgubila spor umre tijekom roka za podnošenje žalbe, a nasljednici te stranke žele ju naslijediti kao stranka u žalbenom postupku, primjenjuje se novi rok od tri mjeseca.

Međutim, općenito se pravila u pogledu rokova strogo primjenjuju, iako je Vrhovni sud Nizozemske (Hoge Raad der Nederlanden) učinio iznimku za predmete u kojima stranka koja podnosi žalbu nije bila pravodobno obaviještena o presudi zbog pogreške ili propusta suda. U tom slučaju stranka nije propustila rok vlastitom krivnjom te joj se odobrava kratko produljenje roka.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Rok za podnošenje žalbe obično je tri mjeseca. U određenim se parničnim postupcima, kao što je skraćeni postupak, primjenjuju kraći rokovi za podnošenje žalbe i žalbe Vrhovnom sudu u trajanju od četiri odnosno osam tjedana.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Svi su rokovi koji se odnose na pojavljivanje stranke pred sudom najkraći rokovi. Najdulji rok nije utvrđen.

Sudski poziv

Sud može na zahtjev tužitelja skratiti rok za odaziv stranke na sudski poziv i, prema potrebi, utvrditi određene uvjete. U skraćenom se postupku sudski poziv izdaje samo nakon što je sudac odredio datum i vrijeme održavanja ročišta, koje se može održati čak i u nedjelju. Prema potrebi, stranka može biti pozvana da se pojavi pred sudom u vrlo kratkom roku. Sud može utvrditi i kraći rok za odaziv na sudski poziv u postupku koji se pokreće na temelju zahtjeva.

Sud ne može produljiti rokove za odaziv na sudski poziv, ali može odrediti dulji rok za odaziv na sudski poziv u postupku koji se pokreće na temelju zahtjeva (vidjeti pitanja 7. i 8.).

Postupovne radnje

Sud može produljiti rokove u kojima stranke moraju poduzeti postupovne radnje na zajednički zahtjev stranaka. Ako je zahtjev podnijela samo jedna stranka, odgoda se odobrava samo na temelju uvjerljivih razloga više sile koji, na primjer, uključuju stvarnu ili pravnu složenost predmeta, potrebu čekanja presude u drugom relevantnom postupku ili situaciju kada je stranka ili njezin odvjetnik bolestan ili na odmoru.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

U nizozemskom pravu ne postoje odredbe o takvoj situaciji.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Sudski poziv

Ako poziv koji je dostavljen stranci ima nedostatke, sudski poziv postaje nevažeći u slučaju da se tuženik ne pojavi na sudu te će ga sud proglasiti nevažećim. Poziv ne postaje nevažeći automatski. Tužitelj može ispraviti taj nedostatak izdavanjem izmijenjene obavijesti sudskog izvršitelja prije prvog ročišta.

Ako se tuženik ne pojavi na prvom ročištu, provjerava se ima li sudski poziv nedostatke koji bi ga učinili nevažećim. Ako je sudski poziv važeći, tuženik se proglašava krivim za nepoštovanje suda te se, općenito, tužba prihvaća u odsutnosti tuženika. Ako se tuženik ne pojavi na ročištu, a postoji vjerojatnost da obavijest sudskog izvršitelja nije dobio zbog nekog nedostatka, sud će obavijest proglasiti nevažećom.

Ako se tuženik ne pojavi ili ne imenuje odvjetnika usprkos tome što je u sudskom pozivu obaviješten da to učini, a pokaže se da je obavijest sudskog izvršitelja imala nedostatak koji ju čini nevažećom, tuženik neće biti proglašen krivim za nepoštovanje suda. Sud određuje datum novog ročišta te nalaže otklanjanje nedostatka na račun tužitelja. Ako se tuženik pojavi te se ne pozove na nedostatak, smatra se da je sudski poziv pravilno izdan.

Pravna sredstva

Ako je propušten rok za podnošenje pravnog sredstva, posljedica je nemogućnost podnošenja žalbe. Tada temeljna sudska odluka postaje pravomoćna, odnosno ne može se ukinuti u postupku prigovora, žalbe ili žalbe Vrhovnom sudu.

Postupovne radnje

Ako neka postupovna radnja nije poduzeta u propisanom roku, u određenim je okolnostima moguće dobiti odgodu (vidjeti pitanje 10.). Ako odgoda nije odobrena, gubi se pravo na poduzimanje postupovne radnje.

Rokovi zastare

Ako je zainteresirana strana propustila rok za poduzimanje pravne radnje, i dalje ima pravo na podnošenje tužbe. Međutim, to pravo više ne može ostvariti sudskim putem.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Strankama koje su propustile rokove dostupna su pravna sredstva navedena u nastavku.

Sudski poziv

Općenito, tuženiku koji se nije pojavio na prvom ročištu sudi se u odsutnosti. Tuženik može, do donošenja pravomoćne presude, spriječiti presudu zbog ogluhe pojavljivanjem na sudu kao stranka u postupku. Nakon što je donesena pravomoćna presuda, stranka osuđena u odsutnosti može uložiti prigovor. U postupku koji se pokreće na temelju zahtjeva ne primjenjuju se presuda zbog ogluhe, sprečavanje presude zbog ogluhe pojavljivanjem na sudu te prigovor. U tim slučajevima zainteresirana strana koja je propustila rok može podnijeti žalbu.

Pravna sredstva

Sud po službenoj dužnosti provjerava poštuju li se rokovi za podnošenje pravnih sredstava. Rokovi za podnošenje žalbe i žalbe Vrhovnom sudu obvezni su. Sudovi su vrlo strogi u primjeni tih rokova u interesu pravne sigurnosti. Međutim, Vrhovni sud Nizozemske uveo je određenu fleksibilnost u pogledu podnošenja žalbe u postupku koji se pokreće na temelju zahtjeva. U obavijesti o žalbi moraju se navesti razlozi za žalbu, ali u predmetima u kojima je presuda izrečena, ali još nije dostavljena, te stoga podnositelj žalbe nema pristup obrazloženju presude, dopušteno je razloge za žalbu iznijeti u kasnijoj dopunskoj obavijesti o žalbi. Međutim, sama žalba mora biti podnesena u propisanom roku. Samo se u rijetkim slučajevima kada je sud počinio dvostruku pogrešku rok može produljiti za 14 dana nakon dostave presude. To je slučaj kad stranka koja podnosi žalbu nije znala niti je mogla znati kada će presuda biti izrečena zbog pogreške suda (ili sudskog tajnika) te je presuda poslana ili izdana tek nakon isteka roka za žalbu zbog pogreške koja se ne može pripisati podnositelju žalbe. U postupku koji se pokreće na temelju sudskog poziva razlozi za tužbu ne moraju se navesti u obavijesti o tužbi. Oni se iznose u kasnijoj fazi postupka.

Postupovne radnje

U određenim se okolnostima može zatražiti odgoda poduzimanja postupovnih radnji (vidjeti pitanje 13.). Ako odgoda nije odobrena, gubi se pravo na poduzimanje postupovne radnje.

Rokovi zastare

Nema pravnog sredstva protiv roka zastare, osim da ga se na vrijeme prekine (vidjeti pitanje 1. točku d.). Međutim, u vrlo iznimnim okolnostima sud može donijeti odluku da je pozivanje na zastaru u suprotnosti s načelima razumnosti i pravičnosti.

Posljednji put ažurirano: 12/09/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Postupovni rokovi - Austrija

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

U austrijskom pravu postoje različite vrste rokova.

Razlikuju se postupovni rokovi (odnosno razdoblja do čijeg isteka neka stranka ili drugi sudionik u postupku može ili mora izvršiti određenu postupovnu radnju) od materijalnih rokova (odnosno razdoblja do čijeg isteka mora nastupiti određeni događaj kako bi na temelju pravne odredbe mogle nastati određene materijalnopravne posljedice, npr. rok za tužbu zbog smetanja posjeda u skladu s člankom. 454. Zakona o parničnom postupku [ZPO] ili rokovi za raskid ugovora o najmu u skladu s člankom. 560. ZPO-a). Važno je napomenuti da se u postupovne rokove ne ubraja trajanje dostave poštom, a to nije slučaj kod materijalnopravnih rokova. To znači da je npr. žalba pravovremena ako je predana na poštu zadnjeg dana postupovnog roka (datum poštanskog žiga), pa čak i ako pristigne na sud dulje vrijeme nakon isteka roka.

Osim toga, postoji razlika ovisno o tome je li trajanje roka neposredno utvrđeno zakonom (npr. rokovi za pravni lijek) ili ga sudac utvrđuje prema zahtjevima pojedinačnog slučaja (npr. rok za uplatu pologa za sudske troškove). Posebnu kombinaciju predstavljaju instrukcijski rokovi u slučaju kojih se zakonom propisuje samo određeni okvir (najkraće ili najdulje trajanje odnosno okvirni rok za zakazivanje pripremnog ročišta kako je navedeno u članku 257. stavku 1. ZPO-a).

Apsolutni rokovi određeni su svojim završetkom (uglavnom kalendarski dano); u slučaju relativnih rokova navodi se njihov početak i trajanje.

Sudac u pravilu može produljiti rokove (rokove koji se mogu produljiti). Ako je u iznimnim slučajevima zakonom zabranjeno produljenje, govori se o rokovima koji se ne mogu produljiti ili o strogim zakonskim rokovima. (npr. rokovi za pravni lijek).

Rokovi koji se mogu obnoviti i oni koji ne mogu razlikuju se ovisno o tome je li u slučaju propuštanja roka moguć povratak u prethodno stanje. Rokovi se u pravilu obnavljaju. Ako je iznimno zabranjen povratak na prethodno stanje, govori se o prekluzivnim rokovima ili rokovima bez mogućnosti ulaganja prigovora. Postupovni prekluzivni rokovi, na primjer, rokovi su za podnošenje tužbe radi pobijanja presude i tužbe za ponavljanje postupka (članak 534. ZPO-a).

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

U Austriji su neradni dani subota, nedjelja, Veliki petak i državni praznici. Državni praznici u Austriji su kako slijedi: Nova godina (1.1.), Sveta tri kralja (6.1.), Uskrsni ponedjeljak, Praznik rada (1.5.), Uzašašće, Duhovski ponedjeljak, Tijelovo, Velika Gospa (15.8.), Dan državnosti (26.10.), Svi sveti (1.11.), Bezgrešno začeće (8.12.), Božić (25.12.) i Sv. Stjepan (26.12.).

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Temeljne odredbe o rokovima nalaze se u člancima 123. do 129. ZPO-a i člancima 140. do 143. ZPO-a te članku 89. Zakona o organizaciji sudova (GOG).

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

U pravilu rok počinje teći od trenutka kada dostavljena odluka kojom se nalaže ili pokreće rok počinje imati pravni učinak, a inače njezinom objavom (članak 124. ZPO-a).

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Ne, kako je navedeno u pitanju 4., u pravilu je dan dostave događaj od kada počinje teći (postupovni) rok. To ne ovisi o načinu izvršenja dostave.

Rok počinje teći dostavom odnosno objavom odluke kojom se rok nalaže ili pokreće.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Ne. Pri računanju roka ne uzima se u obzir dan kada je nastupio događaj od kada počinje teći rok (npr. dostava).

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Rokovi se računaju prema kalendarskim danima.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Čak i u tom slučaju rokovi se računaju prema kalendarskim danima.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rokovi u tjednima, mjesecima ili godinama završavaju istekom dana posljednjeg tjedna ili mjeseca koji prema svojem nazivu ili broju odgovara datumu početka (članak 125. stavak 2. ZPO-a). Ako taj dan ne postoji u zadnjem mjesecu roka (npr. rok u mjesecima počinje 31. siječnja), tada on završava zadnjeg dana tog mjeseca (članak 125. stavak 2. ZPO-a). Neradni dani ne utječu na početak i trajanje rokova.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Da. Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na praznik ili Veliki petak, tada on završava prvog sljedećeg radnog dana.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Od 15. srpnja do 17. kolovoza te od 24. prosinca do 6. siječnja obustavljaju se strogi zakonski rokovi u žalbenim postupcima. Ako početak tog razdoblja nastupa tijekom takvog strogog roka, ili takav strogi rok počinje u tom razdoblju, strogi zakonski rok produljuje se za cijelo trajanje tog razdoblja ili za njegov preostali dio od početka roka.

To ne vrijedi za neke posebne postupke, a posebno u sporovima zbog smetanja posjeda, uzdržavanja, tužbi radi ovrhe i privremenih mjera te presudama u odsutnosti stranke ili na temelju priznanja.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Rokovi za pravni lijek u načelu ovise o obliku odluke (presuda ili rješenje) i predmetu. U parničnom postupku rok za prigovor u pravilu traje 14 dana, a rok za žalbu četiri tjedna.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Rokove u pravilu može produljiti sudac. Ako je u iznimnim slučajevima zakonom zabranjeno produljenje, govori se o rokovima koji se ne mogu produljiti ili o strogim zakonskim rokovima. (npr. rokovi za pravni lijek).

Svi se rokovi mogu skratiti u skladu s dogovorom stranaka koji je potrebno potkrijepiti ispravom. Na zahtjev stranke sud može donijeti odluku o skraćivanju rokova ako se dostavi uvjerljiv dokaz da bi se time otklonili mogući znatni nedostaci i ako stranka, za čije je djelovanje određen rok, tijekom skraćenog roka bez poteškoća može poduzeti određenu postupovnu radnju (članak 129. ZPO-a).

Produljenje roka može se odobriti na zahtjev ako stranka kojoj rok koristi iz neodgodivih ili važnih razloga ne može pravovremeno poduzeti postupovnu radnju za koju je određen rok, a posebno ako bi bez produljenja roka pretrpjela štetu koja se ne može ispraviti (čl. 128. st. 2. ZPO-a). Produljenje rokova na temelju dogovora stranaka nije dopušteno (članak 128. stavak 1. ZPO-a).

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Ne, jer je ovdje važna pravovremenost postupovnih radnji pred austrijskim sudom.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Općenito je posljedica propuštanja postupovne radnje isključenje stranke iz predstojeće postupovne radnje (Prekluzivni učinak, članak 144. ZPO-a). Iznimke su, na primjer, članak 289. stavak 2. ZPO-a (Posljedice nedolaska na izvođenje dokaza) i članak 491. ZPO-a (Posljedice nedolaska na žalbeno ročište).

Zakašnjela postupovna radnja u pravilu se odbacuje u skladu sa zakonom, a u nekim slučajevima samo na zahtjev.

Osim toga, postoje i posebne posljedice izostanka koje u određenim slučajevima nastupaju uz opće posljedice izostanka. One se javljaju u raznim oblicima. Najvažnija se posebna posljedica izostanka odnosi na mogućnost da u slučaju izostanka neke stranke druga stranka zatraži izricanje presude u odsutnosti (članci 396., 442. ZPO-a). Dodatni primjeri: ako obje stranke ne dođu na raspravu prema članku 170. ZPO-a, to dovodi do obustave postupka (na najmanje tri mjeseca). U slučaju izostanka tužitelja u brakorazvodnom postupku na zahtjev tuženika tužba se proglašava povučenom bez odustajanja od zahtjeva (članak 460., točka 5. ZPO-a).

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Za uklanjanje pravnih posljedica koje su nastupile zbog propuštanja zasjedanja ili postupovne radnje dostupni su sljedeći pravni lijekovi:

Povrat u prijašnje stanje (članak 146. i dalje ZPO-a):

Povrat u prijašnje stanje pravni je lijek usmjeren protiv posljedica propuštanja rasprave ili vremenski ograničene postupovne radnje koji je dopušten ako su stranka ili njezin zastupnik propustili raspravu ili radnju zbog nepredviđenog ili neizbježnog događaja, a nisu krivi za propust ili su krivi samo u manjoj mjeri (blagi nemar). Taj pravni lijek potrebno je zatražiti u roku od 14 dana od otklanjanja zapreke.

Prigovor (članci 397.a, 442.a ZPO-a):

Prigovor je pravni lijek koji je usmjeren na ukidanje presude u odsutnosti u skladu s člankom 396. odnosno člankom 442. ZPO-a. Prigovor je u pravilu potrebno uložiti na sudu pred kojim se vodi postupak u roku od 14 dana. Taj se rok ne može produljiti i teče od dostavljanja presude u odsutnosti u obliku pripremnog spisa.

Žalba (članak 461. i dalje ZPO-a):

Presuda u odsutnosti može se pobijati žalbom, a posebno uz obrazloženje da nije bilo propusta jer postoje razlozi za proglašenje ništavnosti prema članku 477. stavku 1. točkama 4. i 5. ZPO-a (manjkava dostava odnosno manjkavo zastupanje stranke u postupku).

Posljednji put ažurirano: 24/09/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice poljski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Postupovni rokovi - Poljska

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

U poljskom su parničnom postupku predviđeni 1. zakonski, sudski i ugovorni rokovi za postupovne radnje koje trebaju poduzeti stranke te 2. okvirni rokovi za postupovne radnje koje treba poduzeti sud.

Zakonski i sudski rokovi konačni su i ne mogu se produljiti.

Zakonski rokovi, koji su definirani kao prekluzivni rokovi (što znači da njihovo propuštanje čini određenu postupovnu radnju ništavnom), utvrđeni su zakonom. Takvi se rokovi ne mogu produljiti ili skratiti. Zakonski rok počinje teći u trenutku navedenom u zakonu. Postoje dvije vrste zakonskih rokova: rokovi prije čijeg se isteka mora poduzeti neka radnja i rokovi nakon čijeg se isteka može poduzeti neka radnja. Zakonski rokovi uključuju rokove za podnošenje pravnih lijekova, odnosno rok za podnošenje žalbe ili prigovora.

Sudski su rokovi isto tako definirani kao prekluzivni rokovi, ali ih određuje sud ili sudac. Sudski rokovi mogu se produljiti ili skratiti, ali samo zbog važnih razloga te na zahtjev koji je podnesen prije isteka roka, čak i bez saslušanja protustranke. Ti rokovi počinju teći od trenutka proglašenja odluke ili naloga za to; ako je Zakonom o parničnom postupku propisana automatska dostava, počinju teći od trenutka dostave odluke ili naloga. Sudski rokovi uključuju rokove za reguliranje pravne ili procesne nesposobnosti ili za ispravljanje formalnih nedostataka žalbe ili prigovora.

Ugovorni su rokovi, kao što im naziv govori, rokovi utvrđeni ugovorom između stranaka. Klasičan je primjer zastajanje s postupkom na zajednički zahtjev stranaka. Ako stranke podnesu takav zahtjev, sud može (ali nije obvezan) zastati s postupkom. Primjena te vrste roka ovisi o volji samih stranaka.

Okvirni se rokovi obično odnose na pravosudna tijela (sudove), a ne na stranke. Njihovo propuštanje nema negativnih postupovnih posljedica, a osnovna im je svrha primjena načela brzog provođenja postupka. Primjer takvog roka je rok koji sud ima za sastavljanje obrazloženja presude.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

U skladu sa Zakonom od 18. siječnja 1951. o neradnim danima, sljedeći su dani neradni:

  • sve nedjelje (subote nisu zakonom propisani neradni dani)
  • 1. siječnja – Nova godina
  • 6. siječnja – Sveta tri kralja
  • Uskrs
  • Uskrsni ponedjeljak
  • 1. svibnja – Državni praznik
  • 3. svibnja – Državni praznik trećeg svibnja
  • Duhovi
  • Tijelovo
  • 15. kolovoza – Velika Gospa
  • 1. studenoga – Svi sveti
  • 11. studenoga – Državni praznik – Dan neovisnosti
  • 25. prosinca – Božić
  • 26. prosinca – Sveti Stjepan.

U 2017. godini Uskrs pada na 16. travnja, Uskrsni ponedjeljak 17. travnja, Duhovi 4. lipnja te Tijelovo 15. lipnja.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

U građanskom pravu izraz „rok” ima dva značenja. To može biti određeni trenutak (npr. 5. travnja 2017.) ili određeno razdoblje koje počinje i završava (npr. 14 dana).

Ako je određen krajnji rok (datum do kojeg se nešto mora učiniti), važan je točan trenutak kada rok istječe. Rok se mora navesti kao određeni dan, ali mora biti utvrđen kao nastupanje događaja koji su ugovorne stranke predvidjele u određenoj situaciji,

Postupovni se rokovi određuju u danima, tjednima, mjesecima ili godinama. U skladu s člankom 165. Zakona o parničnom postupku, metoda računanja rokova u parničnom postupku propisana je odredbama Građanskog zakonika o rokovima ako je zakonom, sudskom presudom, odlukom drugog državnog tijela ili pravnim aktom rok određen bez navođenja načina na koji se taj rok računa (članak 110. Građanskog zakonika). Predaja tužbe ili drugog pismena u postupku u poštanskom uredu u Poljskoj ili poštanskom uredu pružatelja univerzalne poštanske usluge u drugoj državi članici Europske unije smatra se jednakim podnošenju tog pismena sudu. Isto se odnosi na slučajeve kada vojna osoba podnosi pismeno svojem zapovjedništvu, osoba lišena slobode upravi zatvora ili član posade poljskog broda kapetanu tog broda.

Dan ima 24 sata, a počinje i završava u 00:00 sati (ponoć). Rok izražen u danima istječe protekom posljednjeg dana. Rok izražen u tjednima, mjesecima ili godinama istječe protekom dana koji po svojem nazivu ili broju odgovara danu kada je rok otpočeo ili, ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, posljednjeg dana tog mjeseca. Ako je rok izražen kao početak, polovina ili kraj mjeseca, smatra se da to znači prvi, petnaesti ili posljednji dan u mjesecu, a pola mjeseca znači 15 dana. Ako je rok određen u mjesecima ili godinama bez uvjeta neprekinutosti, smatra se da mjesec ima 30 dana, a godina 365 dana. Ako istek roka za poduzimanje određene radnje pada na zakonom propisani neradni dan ili subotu, rok istječe na prvi sljedeći dan koji nije neradni dan ili subota.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Ako je početak roka izraženog u danima određeni događaj, dan kad je nastupio taj događaj ne uključuje se u izračun roka. Na primjer, ako je sudski poziv za poduzimanje određene radnje u roku od sedam dana stranci dostavljen 11. siječnja 2017., taj je rok istekao u ponoć (00:00) 18. siječnja 2017.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Sud može izvršiti dostavu pismena na više načina: poštom, putem sudskog izvršitelja, sudskih pomoćnika ili službe za dostavu sudskih pismena. Dostava primatelju može se obaviti i uručenjem pismena primatelju u sudskoj pisarnici. Ako je dostava uredno izvršena, sve su navedene metode jednakovrijedne, a odabir metode ne utječe na početak roka.

Od 8. rujna 2016. sudovima je dopuštena dostava pismena putem sustava za prijenos podataka ako je primatelj podnio pismena tim putem ili odabrao to učiniti. Primatelj koji je odabrao podnositi pismena putem sustava za prijenos podataka može i odustati od elektroničke dostave.

Pismeno koje se dostavlja elektroničkim putem smatra se dostavljenim na datum naveden na elektroničkoj potvrdi o primitku pismena, čak i ako taj datum pada na neradni dan. Činjenica da je elektronička dostava pismena provedena noću ne utječe na učinkovitost dostave. Ako ne postoji elektronička potvrda o primitku pismena, dostava se smatra izvršenom 14 dana nakon datuma na koji je pismeno učitano u sustav za prijenos podataka. Stranke su obvezne provjeriti svoj elektronički račun najmanje jednom svakih 14 dana.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Ako je početak roka izraženog u danima određeni događaj, dan kad je nastupio taj događaj ne uključuje se u izračun roka.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Rokovi određeni u danima izražavaju se u kalendarskim danima. Ako istek roka za poduzimanje određene radnje pada na zakonom propisani neradni dan ili subotu, rok istječe na prvi sljedeći dan koji nije neradni dan ili subota.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rok izražen u tjednima, mjesecima ili godinama istječe protekom dana koji po svojem nazivu ili broju odgovara danu kada je rok otpočeo ili, ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, posljednjeg dana tog mjeseca.

Ako je rok izražen kao početak, polovina ili kraj mjeseca, smatra se da to znači prvi, petnaesti ili posljednji dan u mjesecu, a pola mjeseca znači 15 dana.

Ako je rok određen u mjesecima ili godinama bez uvjeta neprekinutosti, smatra se da mjesec ima 30 dana, a godina 365 dana.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rok izražen u tjednima, mjesecima ili godinama istječe protekom dana koji po svojem nazivu ili broju odgovara danu kada je rok otpočeo ili, ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, posljednjeg dana tog mjeseca.

Ako je rok izražen kao početak, polovina ili kraj mjeseca, smatra se da to znači prvi, petnaesti ili posljednji dan u mjesecu, a pola mjeseca znači 15 dana.

Ako je rok određen u mjesecima ili godinama bez uvjeta neprekinutosti, smatra se da mjesec ima 30 dana, a godina 365 dana.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Ako istek roka za poduzimanje određene radnje pada na zakonom propisani neradni dan ili subotu, rok istječe na prvi sljedeći dan koji nije neradni dan ili subota.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Samo se sudski rokovi, odnosno rokovi koje odredi sud ili predsjedavajući sudac, mogu produljiti ili skratiti. Odluku o produljenju ili skraćenju roka može donijeti predsjedavajući sudac ili sud, ali samo zbog važnih razloga, pri čemu ocjena tih razloga podliježe diskrecijskom pravu suca ili suda.

Rok se može produljiti ili skratiti samo na zahtjev stranke u sudskom postupku, stranke u izvanparničnom postupku, intervenijenta, državnog odvjetnika, inspektora rada, pravobranitelja za zaštitu potrošača, nevladine organizacije, sudskog vještaka ili svjedoka, ako se rok odnosi na radnje koje oni trebaju poduzeti. Sud ili sudac ne mogu donijeti takvu odluku na vlastitu inicijativu.

Zahtjev se mora podnijeti prije isteka utvrđenog roka.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Poljskim su Zakonom o parničnom postupku utvrđeni zakonski rokovi za podnošenje pravnih sredstava u skladu s vrstom sudske odluke (presuda (wyrok), odluka o meritumu spora u izvanparničnom postupku (postanowienie co do istoty sprawy w postępowaniu nieprocesowym), odluka zbog ogluhe (wyrok zaoczny), platni nalog u pojednostavnjenom postupku za izdavanje platnog naloga (nakaz zapłaty w postępowaniu upominawczym), platni nalog u redovnom postupku za izdavanje platnog naloga (nakaz zapłaty w postępowaniu nakazowym) i odluka (postanowienie)). Konkretno, propisani su sljedeći zakonski rokovi:

  • presuda ili odluka o meritumu spora u izvanparničnom postupku: obrazloženje presude mora se pripremiti u pisanom obliku na zahtjev stranke za dostavu presude i obrazloženja presude u roku od jednog tjedna od datuma izricanja presude te u dva slučaja (1. ako stranka koju ne zastupa odvjetnik, pravni savjetnik ili patentni zastupnik nije bila prisutna na izricanju presude jer je lišena slobode ili 2. ako je presuda izdana na zatvorenoj sjednici) u roku od jednog tjedna od datuma dostave izreke presude. Žalba se može podnijeti sudu koji je izdao pobijanu presudu u roku od dva tjedna od dostave presude i obrazloženja podnositelju žalbe. Ako stranka u roku od jednog tjedna od datuma izricanja presude nije podnijela zahtjev za dostavu presude i obrazloženja, rok za podnošenje žalbe počinje teći od dana kad je rok za podnošenje takvog zahtjeva istekao
  • odluka: prigovor se može podnijeti u roku od jednog tjedna, a taj rok počinje teći od dostave odluke ili, ako stranka nije u propisanom roku zatražila dostavu odluke donesene na ročištu, od izricanja odluke
  • presuda zbog ogluhe tuženika: tuženik protiv kojeg je izdana presuda zbog ogluhe može podnijeti prigovor u roku od dva tjedna od dostave presude
  • presuda zbog ogluhe tužitelja: sud daje obrazloženje presude zbog ogluhe ako je tužba u cijelosti ili djelomično odbačena, a tužitelj je zatražio dostavu obrazloženja u roku od jednog tjedna od dostave presude ili ako je tužitelj koji to nije zatražio podnio žalbu u propisanom roku
  • platni nalog u pojednostavnjenom postupku za izdavanje platnog naloga: u platnom se nalogu od tuženika zahtijeva da u cijelosti namiri tražbinu, uključujući troškove, ili podnese prigovor u roku od dva tjedna od dostave naloga
  • platni nalog u redovnom postupku za izdavanje platnog naloga: sud u platnom nalogu nalaže tuženiku da u cijelosti namiri tražbinu, uključujući troškove, u roku od dva tjedna od dostave naloga ili da u tom roku podnese prigovor.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Svjedok ili stranka u postupku obvezni su pojaviti se pred sudom. Svjedok se mora pojaviti pred sudom čak i ako nema saznanja o okolnostima predmeta ili ako je već odlučio iskoristiti svoje pravo na odbijanje svjedočenja. Svjedok mora opravdati svoj izostanak (nepojavljivanje) u pisanom obliku prije datuma ročišta. Podnošenje razloga za nepojavljivanje nakon tog datuma ne sprečava sud da svjedoku izrekne novčanu kaznu na ročištu. Svjedok treba navesti razlog za nepojavljivanje u pisanom obrazloženju te priložiti dokument kojim se to potkrepljuje. Nepojavljivanje svjedoka može se opravdati zbog bolesti, važnog poslovnog putovanja ili ozbiljnog nepredviđenog događaja. Ako se kao razlog za nepojavljivanje svjedoka kojem je dostavljen sudski poziv navodi bolest, liječnik kojeg imenuje sud mora izdati potvrdu da se svjedok ne može pojaviti pred sudom. U tom će slučaju su odrediti novi datum za pojavljivanje pred sudom.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Stranka ili svjedok podliježu pravilima parničnog postupka koje primjenjuje pravosudno tijelo (sud).

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Postupovna radnja koju stranka poduzme nakon isteka roka ništavna je. To se načelo primjenjuje na zakonske i sudske rokove. Ništavnost postupovne radnje znači da radnja poduzeta izvan roka ne proizvodi pravne učinke povezane s poduzimanjem radnje u skladu sa zakonom. Postupovna radnja poduzeta nakon isteka roka ništavna je čak i ako sud još nije izdao odluku kojom potvrđuje istek roka.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Ako je rok propušten, stranka može podnijeti zahtjev za odobrenje novog roka ili zahtjev za ponovno otvaranje postupka.

Ako stranka nije svojom krivnjom propustila rok za poduzimanje postupovne radnje, sud će na zahtjev stranke odobriti novi rok. Međutim, to nije dopušteno ako propuštanje roka nema negativne postupovne posljedice za stranku. Podnesak sa zahtjevom za odobrenje novog roka podnosi se sudu pred kojim je trebalo poduzeti radnju najkasnije u roku od jednog tjedna nakon što je razlog za propuštanje roka prestao postojati. U podnesku je potrebno potkrijepiti činjenice kojima se opravdava zahtjev. Stranka treba poduzeti postupovnu radnju u isto vrijeme kad podnosi podnesak Nakon isteka jedne godine od propuštanja roka, novi rok može biti odobren samo u iznimnim slučajevima. Odobrenje novog roka za podnošenje žalbe protiv presude o poništenju, razvodu ili nepostojanju braka nije dopušteno ako je jedna od stranaka ponovno stupila u brak nakon pravomoćnosti presude. Sud će odbaciti zahtjev za odobrenje novog roka koji je podnesen izvan propisanog roka ili nije dopušten zakonom. Podnošenje zahtjeva za odobrenje novog roka ne zaustavlja postupak ili izvršenje presude. Međutim, sud može, ovisno o okolnostima, zastati s postupkom ili izvršenjem presude. Ako je zahtjev odobren, sud može nastaviti postupak bez odgode.

Ponovnim otvaranjem postupka omogućava se ponovno odlučivanje o predmetu u kojem je donesena pravomoćna presuda. Zahtjev za ponovno otvaranje postupka često se smatra izvanrednim pravnim sredstvom (ili izvanrednom žalbom) koje služi za pobijanje pravomoćnih odluka, za razliku od redovnih pravnih sredstava (koja služe za pobijanje nepravomoćnih odluka). Ponovno otvaranje postupka može se zahtijevati na osnovi toga da se presuda temelji na krivotvorenom ili izmijenjenom dokumentu ili na presudi u kaznenom postupku koja je ukinuta ili da je presuda posljedica kaznenog djela. Ponovno otvaranje postupka može se zahtijevati i ako se presuda temelji na pravomoćnoj presudi o istom pravnom odnosu koja je ukinuta ili ako se sazna za nove činjenice ili dokaze koji bi mogli utjecati na ishod postupka, a stranka ih nije mogla upotrijebiti u prethodnom postupku, ili ako je na sadržaj presude utjecala odluka kojom postupak nije okončan, a koja je izdana na temelju normativnog akta za koji je Ustavni sud utvrdio da nije u skladu s Poveznica se otvara u novom prozoruUstavom, ratificiranim međunarodnim sporazumom ili zakonom (ukinut ili izmijenjen u skladu sa Zakonom o parničnom postupku).

Ponovno otvaranje postupka ne može se zahtijevati nakon proteka više od deset godina od datuma pravomoćnosti presude (osim ako stranka nije mogla djelovati ili nije bila pravilno zastupana).

Posljednji put ažurirano: 27/06/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Postupovni rokovi - Rumunjska

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Sa stajališta postupka postupovni je rok u pravilu razdoblje u kojem se određene postupovne radnje moraju obaviti ili razdoblje u kojem je njihovo obavljanje zabranjeno. Postupovni rok uređen je člancima od 180. do 186. Zakona br. 134/2010 o Zakonu o parničnom postupku, kako je kasnije izmijenjen i dopunjen (stupio je na snagu 15. veljače 2013.).

Različite vrste rokova koji se primjenjuju u okviru parničnog postupka razvrstane su s obzirom na način na koji su rokovi utvrđeni, kao zakonski, sudski ili uobičajeni rokovi (neovisno o njihovoj prirodi). Zakonski rokovi oni su rokovi izričito predviđeni zakonom i u načelu su fiksni te ih sudac ili stranke ne mogu skratiti ili produljiti (na primjer petodnevni rok za dostavu nalogâ). Iznimno, zakonom je dopušteno produljivanje ili skraćivanje određenih zakonskih rokova. Sudski su rokovi oni koje utvrdi sud tijekom rješavanja predmeta, a odnose se na pojavljivanje stranaka, saslušanje svjedoka, upravljanje drugim dokazima, npr. dokumentima, izvješćima vještaka itd. Uobičajeni su rokovi oni koje mogu utvrditi stranke tijekom rješavanja sporova i ne zahtijevaju odobrenje sudskog tijela.

Ovisno o vrsti, postupovni su rokovi prekluzivni i dilatorni. Prvi su rokovi u kojima se određena postupovna radnja mora obaviti (na primjer rokovi u kojima se mora uložiti žalba, žalba višem sudu itd.), a drugi rokovi u kojima je zakonom zabranjeno obavljanje bilo kakvih postupovnih radnji.

Drugi kriterij za razvrstavanje rokova povezan je s kaznom koja se primjenjuje u slučaju njihova nepoštovanja te rokovi mogu biti apsolutni i relativni. Apsolutni rokovi, ako ih se ne poštuje, u konačnici utječu na valjanost postupovnih radnji, dok nepoštovanje relativnih rokova, čak i ako ne dovodi nužno do nevaljanosti postupovnih radnji, može aktivirati primjenu stegovnih ili financijskih sankcija za stranke koje su krive za nepoštovanje rokova (rok za donošenje presude, rok za pripremu itd.).

Naposljetku, s obzirom na njihovo trajanje, rokovi mogu biti izraženi u satima, danima, tjednima, mjesecima i godinama, a takvo je razvrstavanje predviđeno i u članku 181. Zakona o parničnom postupku. Osim toga, u određenim slučajevima zakonom nije posebno propisana određena vrsta roka (sat, dan itd.), već trenutak za obavljanje postupovne radnje (na primjer u slučaju prigovora na izvršenje, koji se može podnijeti do zadnje radnje izvršenja) ili su utvrđene odredbe u kojima se navodi da bi radnju trebalo obaviti „bez odgode”, „čim prije” ili „žurno”.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

U skladu s rumunjskim pravom neradni su dani subote i nedjelje te državni praznici (Nacionalni dan – 1. prosinca, Praznik rada – 1. svibnja), kao i važni blagdani (Božić – 25. i 26. prosinca, Uskrs – dva dana i Duhovi – jedan dan ovisno o kalendarskim datumima, Velika gospa – 15. kolovoza, Sveti Andrija – 30. studenoga) te Nova godina – 1. i 2. siječnja.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Primjenjiva pravila o rokovima utvrđena su u člancima od 180. do 186. Zakona o parničnom postupku.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Tijek svakog roka omeđen je početkom i krajem.

Kad je riječ o početku, člankom 184. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku propisano je da rok počinje teći od datuma dostave postupovnih akata, osim ako je zakonom predviđeno drukčije.

Međutim, postoje slučajevi kad se dostava postupovnih akata utvrđena kao početak rokova može zamijeniti istovrijednim postupovnim aktima (slučajevi istovrijednosti). Stoga se dostava postupovnih akata kojom počinje teći rok u nekim slučajevima zamjenjuje drugim postupcima koji označavaju početak roka (na primjer prijedlog za dostavu postupovnih akata protustranci, podnošenje žalbe ili dostava naloga za izvršenje).

Odstupajući od općeg pravila, postoje i slučajevi kad rokovi počinju teći od drugih događaja osim dostave, odnosno od rješenja (istek roka zastare, dopuna presude), od prihvaćanja dokaza (za podnošenje zatraženih iznosa ili popisa svjedoka u roku od pet dana) ili od objave određenih dokumenata (za oglašavanje prodaje zgrade u roku od pet dana).

Kraj roka utvrđen je kao trenutak kad je ostvaren učinak roka, odnosno istek mogućnosti obavljanja postupka za koji je taj rok određen (za prekluzivne rokove) ili, s druge strane, određuje/označuje trenutak kada nastaje pravo na obavljanje određenih postupovnih radnji (za dilatorne rokove).

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Između početka i kraja rokovi u načelu traju bez prekida, i to bez ikakve mogućnosti prekida ili obustave. Međutim, prepreka zbog okolnosti na koju stranka ne može utjecati, kako je navedeno u članku 186. Zakona o parničnom postupku, razlog je za prekid postupovnih rokova. Postoje i druge posebne okolnosti za prekid (na primjer, prekid žalbenog roka – članak 469. Zakona o parničnom postupku). Zakonom je predviđena i obustava postupovnog roka (kao u slučaju zastare – članak 418. Zakona o parničnom postupku). Ako je rok prekinut na temelju članka 186. Zakona o parničnom postupku, nakon što je prepreka prestala postojati počinje teći nepromjenjivi rok od 15 dana, neovisno o trajanju prekida. U slučaju obustave rok će nastaviti teći od trenutka prestanka obustave, a tom se vremenu dodaje i vrijeme koje je proteklo prije njegove obustave.

U skladu s člankom 183. Zakona o parničnom postupku smatra se da je postupovni dokument dostavljen u zakonskom roku preporučenom poštom u poštanskom uredu ili kurirskom službom ili putem specijalizirane komunikacijske službe dostavljen u roku. Dokument koji je zainteresirana stranka u zakonskom roku dostavila vojnoj jedinici ili upravnom uredu mjesta gdje se ta stranka nalazi u pritvoru isto se tako smatra dostavljenim u roku. Potvrda poštanskog ureda te, prema potrebi, registracija ili potvrda hitne kurirske službe, specijalizirane komunikacijske službe, vojne jedinice ili upravnog ureda gdje se stranka nalazi u pritvoru da je dokument dostavljen smatra se dokazom datuma kad je ta zainteresirana stranka započela radnju.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

U skladu s člankom 181. Zakona o parničnom postupku rokovi izraženi u danima računaju se na temelju posebnog sustava, odnosno na temelju slobodnih dana, pri čemu se u obzir ne uzimaju dan kada rok počinje teći (dies a quo) i dan kada rok završava (dies ad quem), a primjenjuju se pravila koja se odnose na početak roka, kako su navedena u odjeljku 4.

Rokovi izraženi u danima uvijek se računaju u punim danima, iako se akt može podnijeti samo tijekom radnog vremena sudskih službi. Međutim, taj se nedostatak može izbjeći slanjem postupovnog akta poštom, pri čemu poštanski službenik navodi datum i sredstvo stvarnog slanja primatelju. Vidjeti i odgovor na pitanje 4.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Na primjer, ako osoba mora obaviti radnju ili joj je dostavljen akt u ponedjeljak, 4. travnja 2005., te je od nje zatraženo da odgovori u roku od 14 dana od dostave, znači li to da dotična osoba mora odgovoriti prije:

i. ponedjeljka, 18. travnja (kalendarski dani) ili

ii. petka, 22. travnja (radni dani)?

Točan je odgovor da navedeni broj dana uključuje kalendarske dane. Dotična osoba mora radnju stvarno obaviti do uključivo 18. travnja.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

U skladu s člankom 182. Zakona o parničnom postupku rokovi izraženi u godinama, mjesecima ili tjednima istječu na dan u godini, mjesecu ili tjednu koji odgovara danu početka roka.

Ako rok koji je započeo 29., 30. ili 31. dana u mjesecu istječe u mjesecu u kojem nema takvog datuma, smatra se da je istekao na dan koji mu prethodi u tom mjesecu.

Rok koji istječe na zakonom utvrđen praznik ili kad je dostava obustavljena produljit će se do kraja prvog sljedećeg radnog dana.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rok izražen u tjednima, mjesecima ili godinama istječe na odgovarajući dan zadnjeg tjedna ili mjeseca ili na odgovarajući dan u zadnjoj godini. Ako zadnji mjesec nema dan koji odgovara danu kad je rok počeo teći, rok istječe na zadnji dan tog mjeseca. Ako je zadnji dan roka neradni dan, rok se produljuje do prvog sljedećeg radnog dana.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Da, ako je zadnji dan roka neradni dan, rok se produljuje do prvog sljedećeg radnog dana.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

U skladu s člankom 184. Zakona o parničnom postupku postupovni se rok prekida i novi rok počinje teći od datuma nove dostave u sljedećim slučajevima:

  • u slučaju smrti bilo koje od stranaka; u tom se slučaju novo pismeno dostavlja nasljedniku na posljednje boravište preminule stranke, bez navođenja imena i položaja svakog nasljednika
  • u slučaju smrti zastupnika bilo koje stranke; u tom se slučaju novo pismeno dostavlja dotičnoj stranci.

Postupovni rok ne počinje teći, a ako je počeo teći prije toga, prekida se s obzirom na stranku koja nema sposobnost djelovati ili ima ograničenu sposobnost djelovanja sve dok se ne imenuje osoba koja, prema potrebi, zastupa stranku ili joj pomaže.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Da, utvrđeni su posebni rokovi za određena područja prava. Opći rok za žalbu i žalbu višem sudu iz Zakona o parničnom postupku iznosi 30 dana. U određenim stvarima (posebni postupak), na primjer u slučaju predsjedničkog naloga, žalbeni je rok pet dana, što je kraće od roka za podnošenje žalbe u skladu s običajnim pravom.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Da, što znači da je u određenim iznimnim slučajevima zakonom dopušteno da sudac produlji rok (na primjer, za pet dana u skladu s člancima 469. i 490. Zakona o parničnom postupku, kad je riječ o žalbi odnosno drugoj žalbi) ili ga skrati (na primjer, u skladu s člankom 159. Zakona o parničnom postupku kad je riječ o roku za dostavu naloga pet dana prije datuma rasprave).

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

U skladu s člankom 1087. Zakona o parničnom postupku u međunarodnim građanskim postupcima sud primjenjuje rumunjsko postupovno pravo, osim ako postoje izričite protivne odredbe. Vidjeti i odgovor na pitanja 5., 11. i 16.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Kako je prethodno navedeno, nepoštovanje apsolutnog roka u konačnici utječe na valjanost postupka, dok nepoštovanje relativnih rokova, čak i ako ne dovodi nužno do nevaljanosti postupovnih radnji, može aktivirati primjenu stegovnih ili financijskih sankcija za stranke koje su krive za nepoštovanje rokova (rok za donošenje presude, rok za pripremu itd.).

Posljedica nepoštovanja postupovnih rokova vjerojatno će biti primjena sljedećih sankcija:

  • ništavost postupovne radnje
  • uskraćivanje roka predviđenog za obavljanje postupovne radnje
  • istek valjanosti prijedloga upućenog sudu
  • istek zastare prava na prisilno izvršenje
  • financijske sankcije
  • stegovne sankcije
  • obveza ponovnog obavljanja ili izmjene radnje bez ikakvih pravnih formalnosti
  • obveza dodjele naknade štete oštećenoj stranci zbog povrede postupovnih formalnosti.

Člankom 185. Zakona o parničnom postupku propisano je da, kad se postupovno pravo mora ostvariti u određenom roku, nepoštovanje te obveze aktivira uskraćivanje tog prava, osim ako je zakonom predviđeno drukčije. Procesna radnja obavljena nakon isteka roka ništavna je. Ako je zakonom predviđen prekid postupovne radnje u određenom roku, radnja obavljena prije isteka roka može se poništiti na prijedlog zainteresirane stranke.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

U skladu s člankom 186. Zakona o parničnom postupku stranci koja je propustila postupovni rok odobrava se novi rok ako dokaže da je kašnjenje bilo opravdano. Dotična stranka mora tu postupovnu radnju obaviti u roku od najviše 15 dana od datuma prestanka prekida te istodobno podnosi prijedlog za odobrenje novog roka. Ako traži primjenu pravnog sredstva, rok je isti kao rok predviđen za podnošenje žalbe. O prijedlogu za odobrenje novog roka odlučuje nadležni sud koji odlučuje o prijedlogu koji se odnosi na pravo koje nije ostvareno u roku. Ako je stranka proglašena krivom, nisu joj dostupna nikakva postupovna pravna sredstva.

Posljednji put ažurirano: 27/06/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Postupovni rokovi - Slovačka

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

(a) Zakonski – njihovo je trajanje utvrđeno zakonom;

(b) sudski – sud može produljiti rok na prijedlog predmetnog subjekta.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

Neradni su dani oni dani u tjednu određeni za odmor radnika te zakonom utvrđeni praznici.

(a) Neradni dani u Slovačkoj: 6. siječnja, Veliki petak, Uskrs, Uskrsni ponedjeljak, 1. svibnja, 8. svibnja, 15. rujna, 1. studenoga, 24. prosinca, 25. prosinca, 26. prosinca;

(b) zakonom utvrđeni praznici u Slovačkoj: 1. siječnja, 5. srpnja, 29. kolovoza, 1. rujna, 17. studenoga.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

(a) U skladu sa Zakonom br. 160/2015, Zakonom o parničnom postupku (zákona č. 160/2015 Civilný sporový poriadok), osim ako postoje suprotne odredbe, rok za obavljanje radnje utvrđuje sud. Dan nastupa događaja koji određuje početak roka nije uključen u računanje roka izraženog u danima;

(b) rok ne teče za osobu koja je izgubila sposobnost da bude stranka u postupku ili sposobnost za djelovanje pred sudom (članak 119. Zakona o parničnom postupku);

(c) ako se nova stranka, pravni zastupnik ili skrbnik stranke priključe postupku, za njih vrijede novi rokovi od trenutka kad su se priključili postupku (članak 120. Zakona o parničnom postupku);

(d) rok je poštovan ako je na zadnji dan roka predmetna radnja obavljena na sudu ili je podnesak predan tijelu koje ga je obvezno dostaviti (članak 121. stavak 5. Zakona o parničnom postupku).

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Rok počinje teći sljedeći dan od dana nastanka događaja koji određuje početak roka.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Ne.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Ne.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Za računanje rokova upotrebljavaju se kalendarski dani.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rokovi izraženi u tjednima, mjesecima i godinama isto se tako računaju u kalendarskim danima.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rokovi izraženi u tjednima, mjesecima i godinama istječu na dan čiji je broj isti kao broj dana događaja koji određuje početak roka, a ako takav dan u mjesecu ne postoji, na zadnji dan u mjesecu. Ako rok istječe u subotu, nedjelju ili na praznik, tada je zadnji dan roka prvi sljedeći radni dan (članak 121. Zakona o parničnom postupku).

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Da.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Ako rok za obavljanje radnje nije naveden u zakonu, prema potrebi ga određuje sud. Sud isto tako može produljiti rok koji je utvrdio (članak 118. stavak 2. Zakona o parničnom postupku).

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Žalba se ulaže u roku od 15 dana od dostave odluke na sudu na koji je naslovljena (članak 362. Zakona o parničnom postupku).

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Može, ali samo rok za pripremno ročište.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Posljedica je nepridržavanja roka propuštanje roka.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Sud može uvažiti propuštanje roka ako stranka ili njezin zastupnik za to imaju opravdan razlog zbog kojeg nisu mogli obaviti radnju koju su imali pravo obaviti. Prijedlog se mora podnijeti u roku od 15 dana od prestanka prepreke, a propuštena radnja mora se obaviti u tom roku (članak 122. Zakona o parničnom postupku). Sud ima diskrecijsko pravo ocijeniti je li razlog zbog kojeg su stranka ili njezin zastupnik propustili zakonski rok opravdan.

Posljednji put ažurirano: 14/01/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Postupovni rokovi - Švedska

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Postoji nekoliko različitih vrsta rokova u građanskim postupcima te rokova koji su propisani u Ustavu. Oni uključuju, na primjer, rokove za podnošenje žalbe, za podnošenje prigovora i za ponovno otvaranje predmeta (razdoblje unutar kojeg postupak mora biti pokrenut). Postoje i odredbe u kojima je samo propisano da mjera mora biti poduzeta, a o sudu ovisi unutar kojeg roka će to učiniti; na primjer, rokovi za dostavljanje dodatnih informacija, dokaza ili izjave o obrani.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971.  predviđeni kao neradni dani.

Subote, nedjelje i državni praznici smatraju se neradnim danima.

Sljedeći su dani državni praznici u Švedskoj (Zakon (1989:253) o državnim praznicima; „lagen om allmänna helgdagar”):

  • Nova Godina (1. siječnja)
  • Sveta tri kralja (6. siječnja)
  • Veliki petak (posljednji petak prije Uskrsa)
  • Uskrs (prva nedjelja nakon punog mjeseca na dan ili nakon 21. ožujka)
  • Uskršnji ponedjeljak (dan nakon Uskrsa)
  • Uznesenje (šesti četvrtak nakon Uskrsa)
  • Duhovi (sedma nedjelja nakon Uskrsa)
  • Švedski nacionalni dan (6. lipnja)
  • Ivanje (subota između 20. i 26. lipnja)
  • Svi Sveti (subota između 31. listopada i 6. studenoga)
  • Božić (25. prosinca)
  • Sveti Stjepan (26. prosinca).

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Osnovno je načelo prilikom određivanja rokova da kada sud traži neku osobu da izvrši neku radnju u postupku, toj osobi mora za tu radnju biti određen razuman rok (Poglavlje 32. Odjeljak 1. Švedskog zakona o sudskom postupku; „rättegångsbalken”). U većini slučajeva taj rok određuje sud koji u tom trenutku mora odrediti rok kojim će se stranci osigurati dovoljno vremena za izvršenje radnje.

U švedskom Zakonu o sudskom postupku za mali je broj predmeta propisan određeni rok. To se primjenjuje uglavnom na rokove za podnošenje žalbe protiv sudske presude ili odluke, za traženje ponovnog otvaranja predmeta ili u nekim slučajevima, za promjenu rokova.

Osoba koja se želi žaliti protiv presude okružnog suda u građanskom postupku mora to učiniti u roku od tri tjedna od izricanja presude. Osoba koja se želi žaliti protiv odluke okružnog suda („tingsrätt”) u građanskom postupku mora to učiniti u istom roku. Međutim, ako odluka donesena u postupku nije izrečena na raspravi i pred sudom nije dana izjava kada će biti izrečena odluka, rok žalbe računa se od dana kada je podnositelj žalbe primio odluku. Za žalbe protiv presuda ili odluka žalbenog suda („hovrätt”), rok je četiri tjedna (Poglavlje 50. Odjeljak 1., Poglavlje 52., Odjeljak 1., Poglavlje 55., Odjeljak 1. i Poglavlje 56. Odjeljak 1. švedskog Zakona o sudskom postupku).

Stranka protiv koje je okružni sud donio presudu zbog ogluhe („tingsrätt”) može, u roku od mjesec dana od datuma kada mu je uručena presuda, predati zahtjev za ponovno otvaranje predmeta (Poglavlje 44. Odjeljak 9. švedskog Zakona o sudskom postupku).

Ako je rok za žalbu istekao jer podnositelj žalbe nije bio nazočan u postupku pred žalbenim sudom („hovrätt”), podnositelj žalbe može, u roku od tri tjedna od datuma donošenja odluke, od suda zatražiti ponovno pokretanje postupka (Poglavlje 50. Odjeljak 22. švedskog Zakona o sudskom postupku).

Ako je stranka propustila rok za podnošenje žalbe ili za podnošenje zahtjeva za ponovno otvaranje ili pokretanje postupka, može zatražiti obnovu vremenskog roka. Zahtjev je potrebno podnijeti u roku od tri tjedna od isteka opravdanih okolnosti i najduže u roku od godine dana od isteka roka (Poglavlje 58. Odjeljak 12. švedskog Zakona o sudskom postupku).

Određeni se rokovi također primjenjuju u skraćenom postupku pred švedskom službom za izvršenje. Tuženik će morati dati svoje primjedbe na zahtjev u određenom roku od datuma obavijesti. Osim u iznimnim okolnostima, taj rok ne smije biti duži od dva tjedna (Odjeljak 25. Zakona (1990:746) za platne naloge i za pomoć; „lagen om betalningsföreläggande och handräckning”). Ako tuženik ospori zahtjev, podnositelj ima najviše četiri tjedna od datuma kada mu je poslana obavijest o prigovoru da zatraži prebacivanje predmeta na okružni sud („tingsrätt”), gdje će se dalje rješavati (Odjeljak 34.). Ako švedska služba za izvršenje donese odluku u predmetu koji se odnosi na nalog za plaćanje ili opću pomoć, tuženik može zatražiti ponovno otvaranje predmeta u roku od mjesec dana od datuma donošenja odluke (Odjeljak 53.). Moguće je podnijeti žalbu protiv drugih vrsta odluka nadležnog tijela u roku od tri tjedna od datuma donošenja odluke (Odjeljci 55. – 57.).

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Ako se radnja mora izvršiti u određenom roku, taj rok obično počinje teći na dan donošenja odluke ili naloga. U slučajevima kada se stranci mora uručiti neki dokument, međutim, rok ne počinje teći dok stranka ne zaprimi dokument (datum dostave).

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

U slučajevima kada se stranci mora uručiti neki dokument, rok ne počinje teći dok stranka ne zaprimi dokument (datum dostave).

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Kada je početni datum datum donošenja odluke ili naloga, rok se često izražava u obliku određenog datuma do kojeg mora biti izvršena radnja koja je rezultat odluke ili naloga. Ponekad se, međutim, rok utvrđuje i kada je propisano da je potrebno poduzeti radnju unutar određenog broja dana, tjedana, mjeseci ili godina, koji uvijek počinju od početnog datuma. Kada je datum dostave početni datum, uvijek je navedeno da je radnju potrebno poduzeti unutar određenog broja dana, tjedana, mjeseci ili godina od datuma dostave, a to je datum kada je stranka primila dokument.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Ako je rok izražen u danima, broj navedenih dana uključuje kalendarske dane, a ne samo radne dane.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Ako je radnju potrebno izvršiti u određenom roku, taj rok obično počinje teći na dan donošenja odluke ili naloga. U slučajevima kada se stranci mora uručiti neki dokument, međutim, rok ne počine teći dok stranka ne zaprimi dokument (datum dostave).

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

U Zakonu (1930:173) o izračunu zakonskih rokova („lag om beräkning av lagstadgad”) navedeno je da kada su rokovi izraženi u tjednima, mjesecima ili godinama, krajnji je datum datum koji, po nazivu ili broju u mjesecu, odgovara danu kada je počeo teći rok. Ako ne postoji odgovarajući dan u zadnjem mjesecu, danom isteka roka smatra se posljednji dan mjeseca.

Ako dan na koji je potrebno izvršiti radnju pada na subotu, nedjelju ili neki drugi praznik (vidjeti točku 2.), Ivanjsku noć (dan prije Ivanja), Badnjak (24. prosinca) ili Novu Godinu (31. prosinca), rok za izvršenje radnje produžuje se do sljedećeg radnog dana. To se primjenjuje i ako rok počinje teći na dan dostave.

Ako se primjenjuje Uredba Vijeća br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. o pravilima koja se primjenjuju na razdoblja, datume i rokove, umjesto toga primjenjuju se odredbe te Uredbe.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Ako dan na koji je potrebno izvršiti radnju pada na subotu, nedjelju ili neki drugi praznik (vidjeti točku 2.), Ivanjsku noć (dan prije Ivanja) Badnjak (24. prosinca) ili Novu Godinu (31. prosinca), rok za izvršenje radnje produžuje se do sljedećeg radnog dana. To se primjenjuje i ako rok počinje teći na dan dostave.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Ne postoje posebna pravila o produženju roka u slučajevima kada stranka ima prebivalište ili poslovni nastan ili se iz nekog drugog razloga nalazi izvan Švedske ili u nekom drugom udaljenom području. Međutim, kao što je već navedeno, sud će u mnogim slučajevima sam utvrditi koliki će taj rok biti i u tom će trenutku stranci osigurati razuman rok za djelovanje.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Rokovi za žalbe protiv sudskih presuda ili odluka obično iznose tri ili četiri tjedna.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Ako je rok propisan zakonom (npr. rok za podnošenje žalbe), taj se rok ne može niti skratiti niti produžiti. Ako je stranci naređeno da bude nazočna na sudu ili da izvrši neku drugu radnju, sud može produžiti rok određivanjem novog roka. U hitnim slučajevima ništa ne može spriječiti sud da otkaže planiranu raspravu i organizira raspravu na raniji datum. Međutim, stranke moraju dobiti razumno vrijeme za pripremu.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Ne; vidjeti točku 11.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Rokovi za izvršavanje naloga itd.

Ako tužitelj ne ispuni zahtjev za dostavljanje dodatnih informacija uz njegov tužbeni zahtjev ili u slučaju neke druge prepreke suđenju, tužba se odbacuje. Ako tuženik ne dostavi obranu, sud može zbog ogluhe donijeti presudu protiv njega. Ako nalog suda nije na vrijeme ispunjen, sud bez obzira na to može donijeti presudu.

Nenazočnost na sudu

U predmetima u kojima je moguća izvansudska nagodba (npr. trgovačkim sporovima), ako se jedna od stranaka ne pojavi pred okružnim sudom („tingsrätt”) moguće je donijeti presudu zbog ogluhe. U drugim slučajevima moguće je odrediti novčanu kaznu. Međutim, u predmetima u kojima nije moguća izvansudska nagodba (npr. obiteljskim sporovima), ako se tužitelj ne pojavi na sudu, predmet može biti odbačen, a ako se protivna stranka ne pojavi na sudu, može joj biti izrečena novčana kazna ili može biti dovedena pred sud. Ako se podnositelj žalbe ne pojavi pred žalbenim sudom, žalba može biti odbačena. Ako se protivna stranka ne pojavi pred sudom, može joj biti izrečena novčana kazna.

Rok za žalbu

Ako stranka prekasno podnese žalbu, žalba će biti odbačena.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Ako rok nije propisan zakonom, stranka mora, prije isteka roka, zatražiti od suda odgodu i produljenje roka. Ako je rok istekao i sud je naknadno izvršio radnju, na primjer, donio presudu u predmetu, stranka može poduzeti niz redovitih i izvanrednih mjera. Svrha je tih mjera ponovno pokrenuti postupak koji je zaključen ili u nekim okolnostima promijeniti rok (vidjeti točku 3.).

Posljednji put ažurirano: 03/07/2014

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.