Rokovi za provedbu postupaka

Slovenija
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

U skladu sa slovenskim postupovnim pravom rok je razdoblje ograničeno dvjema vremenskim točkama – početkom i krajem razdoblja – u kojem se određena postupovna radnja može obaviti ili se, iznimno, ne može obaviti.

Slovensko pravo priznaje različite rokove:

  • materijalne i postupovne rokove: materijalni rokovi određuju se na temelju materijalnog prava za ostvarivanje pravâ, a dijele se na prekluzivne rokove, čijim istekom pravo prestaje u skladu sa zakonom, i zastarne rokove, kada se pravo više ne može ostvariti ako protustranka iznese prigovor. Postupovni rokovi određuju se za obavljanje postupovnih radnji,
  • zakonske i sudske rokove: zakonski rokovi i njihovo trajanje utvrđuju se izravno zakonom, a sudske rokove određuje sud uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog predmeta,
  • produljive i neproduljive rokove: sudski se rokovi mogu produljiti, dok se zakonski rokovi ne mogu produljiti,
  • subjektivne i objektivne rokove: subjektivni rokovi počinju teći kad odgovarajuća osoba sazna za određeni događaj ili dobije mogućnost da obavi postupovnu radnju, dok objektivni rokovi počinju teći kad nastupi određena objektivna okolnost,
  • postupovne prekluzivne i instruktivne rokove: po isteku postupovnog prekluzivnog roka postupovnu radnju na koju se on primjenjuje više nije moguće obaviti sa stvarnim učinkom, dok povreda instruktivnog roka nema izravne pravne posljedice.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

U skladu s Uredbom br. 1182/71 „radni dani” jesu svi dani osim državnih praznika, subota i nedjelja. U Sloveniji su kao neradni dani određeni sljedeći državni praznici, u skladu sa Zakonom o državnim praznicima i neradnim danima u Republici Sloveniji (Zakon o praznikih in dela prostih dnevih v Republiki Sloveniji, ZPDPD)

  • 1. siječnja – Nova godina
  • 8. veljače – Prešernov dan, slovenski kulturni praznik
  • 27. travnja – Dan ustanka protiv okupatora
  • 1. i 2. svibnja – Praznik rada
  • 25. lipnja – Dan državnosti
  • 1. studenoga – Dan sjećanja na mrtve
  • 26. prosinca – Dan neovisnosti i jedinstva.

Neradni dani u Sloveniji jesu i:

  • Uskrs i Uskrsni ponedjeljak
  • 15. kolovoza – Velika Gospa
  • 31. listopada – Dan reformacije
  • 25. prosinca – Božić.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Opća pravila o postupovnim rokovima u slovenskom pravu propisana su Zakonom o parničnom postupku (Zakon o pravdnem postopku, dalje u tekstu „ZPP”). Članci od 110. do 112. i od 116. do 120. ZPP-a izravno se primjenjuju u parničnom postupku te mutatis mutandis u izvanparničnom postupku, postupku izvršenja i osiguranja te u postupku prisilne nagodbe ili stečaja zbog nesolventnosti poduzetnika ili njegove likvidacije.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Slovensko pravo priznaje civilno računanje rokova, odnosno računanje od dana do dana. Rokovi se računaju u danima, mjesecima i godinama. Ako je rok izražen u danima, dan dostave sudskog pismena ili dan događaja od kojeg rok počinje teći ne uračunavaju se u rok, nego je prvi dan roka prvi sljedeći dan. Rokovi izraženi u mjesecima ili godinama istječu završetkom dana zadnjeg mjeseca ili godine čiji broj odgovara datumu na koji je rok počeo teći. Ako u zadnjem mjesecu takav dan ne postoji, rok istječe na zadnji dan tog mjeseca. Rokovi u tim slučajevima počinju teći na dan kada je nastupio događaj od kojeg se računa rok (na primjer, ako postupovnu radnju treba obaviti u roku od jedne godine od dostave pismena, a dostava je obavljena 25. travnja 2005., rok istječe 25. travnja 2006.). Ako je zadnji dan roka subota, nedjelja, državni praznik ili drugi neradni dan utvrđen kao takav Zakonom o državnim praznicima i neradnim danima u Republici Sloveniji (vidjeti prethodnu točku 2.), rok istječe na prvi sljedeći radni dan. Prethodno navedeni dani ne utječu na početak i tijek postupka jer rok teče bez prekida i na te dane. Iznimka su od tog pravila sudski praznici (od 15. srpnja do 15. kolovoza) jer rok ne može započeti tijekom tog razdoblja, nego započinje prvog dana nakon sudskih praznika.

Događaji nakon kojih rokovi počinju teći najčešće su dostava sudskog pismena, radnja protustranke ili izvanpostupovni događaj.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

U skladu sa slovenskim pravom pismena se dostavljaju poštom, preko sudskog izvršitelja, na sudu ili na bilo koji drugi način propisan zakonom. Ako rok počinje teći od dostave, način dostave pismena ne utječe na početak roka. Rok počinje teći kad je u skladu sa zakonom dostava stvarno obavljena ili se smatra obavljenom.

Dostava pismena uređena je člancima 132. i dalje ZPP-a. U njemu se razlikuju neosobna (uobičajena) i osobna dostava poštom te dostava sigurnim elektroničkim putem, koja isto tako može biti osobna ili uobičajena.

U slučaju neosobne dostave pismena (članci 140. i 141. ZPP-a) smatra se da je dostava obavljena na dan kada dostavljač preda pismena adresatu u njegovu domu ili na radnom mjestu. Ako adresat nije kod kuće, pismena se mogu predati punoljetnom članu kućanstva. Ako dostavljač uručuje pismena na radnome mjestu adresata, ali njega nema u trenutku dostave ili zbog organizacije rada dostavljač nema pristup toj osobi, dostava se smatra obavljenom kada se pismena predaju osobi ovlaštenoj za primanje pošte odnosno osobi koja je zaposlena na tom radnom mjestu. Ako adresat živi u stambenom objektu, ali ga dostavljač tamo ne zatekne, pismena se predaju osobi koja je u tom objektu ovlaštena za primanje pošte stanarâ. Rok počinje teći sljedeći dan od dana takve dostave. Ako takva dostava nije moguća, dostavljač ostavlja pismena u poštanskom sandučiću na adresi boravišta. Smatra se da je dostava obavljena na dan kada je pismeno ostavljeno u poštanskom sandučiću. Ako adresat nema poštanski sandučić ili je on neupotrebljiv, pismena se mogu dostaviti sudu koji je zatražio dostavu ili mjesnom poštanskom uredu, a na ulaznim vratima stana ostavlja se obavijest o dostavi u kojoj se navodi gdje se pismena mogu preuzeti. Smatra se da je dostava obavljena na dan kada je obavijest o dostavi ostavljena na ulaznim vratima stana. Poštanski ured čuva pismena 30 dana. Ako adresat ne preuzme pismena u tom roku, ona se vraćaju sudu. Ako se pismena moraju dostaviti pravnoj osobi upisanoj u registar ili samostalnom poduzetniku, a dostava nije moguća na adresi upisanoj u registar, dostava se obavlja tako da se pismeno odnosno obavijest o dostavi ostavi na adresi upisanoj u registru, pod uvjetom da takva adresa uistinu i postoji.

Osobna dostava (članci 142. i 143. ZPP-a) obavlja se kada je riječ o dostavi tužbe, sudske odluke protiv koje je dopuštena žalba ili izvanredno pravno sredstvo, naloga za plaćanje sudske pristojbe za podneske na temelju članka 105.a ZPP-a ili poziva na raspravu o nagodbi ili prvu glavnu raspravu. Ostala se pismena dostavljaju osobno samo ako je tako propisano zakonom ili kada sud ocijeni da je to potrebno jer je riječ o izvornicima ili je zbog nekog drugog razloga potrebna veća opreznost. Rok počinje teći sljedeći dan od dana takve dostave. Rok može isteći na neradni dan i u tom se slučaju ne produljuje na sljedeći radni dan.

Ako se zahtijeva izravna osobna dostava, ali je nije moguće obaviti, dostavljač može ostaviti pismena u poštanskom sandučiću ili na ulaznim vratima stana ostaviti obavijest o pismenima, u kojoj je naveden rok od 15 dana u kojem adresat može preuzeti pismena u mjesnom poštanskom uredu, ako je riječ o dostavi poštom, ili na sudu koji je naložio dostavu. Smatra se da je dostava obavljena kad adresat preuzme pismena u poštanskom uredu ili, ako ih adresat ne preuzme, nakon 15 dana. Ako adresat ne preuzme pismena, rok počinje teći sljedeći dan od dana kada je dostava obavljena ili se smatra obavljenom.

Elektronička dostava pismena može se obaviti sigurnim elektroničkim sredstvima. Pravni informacijski sustav pismena automatski šalje na registriranu adresu za dostavu ili sigurni elektronički poštanski pretinac preko pravnih ili fizičkih osoba koje obavljaju dostavu pismena sigurnim elektroničkim putem kao registriranu djelatnost na temelju posebnog odobrenja Ministarstva pravosuđa. Adresat mora preuzeti pismena u roku od 15 dana. Adresat preuzima pismena iz informacijskog sustava tako da na propisani način dokaže svoj identitet, elektronički potpiše dostavnicu i pošalje je pošiljatelju sigurnim elektroničkim putem. Smatra se da je dostava obavljena na dan kada adresat preuzme elektronička pismena. Ako pismena nisu preuzeta u roku od 15 dana, smatra se da je dostava obavljena nakon isteka tog roka. Adresat mora imati mogućnost upoznati se sa sadržajem pismena barem tri mjeseca nakon isteka razdoblja od 15 dana otkad je primio elektronička pismena. Ako adresat ne preuzme pismena, rok počinje teći sljedeći dan od dana kada je dostava obavljena ili se smatra obavljenom. Treba naglasiti da unatoč postojanju zakonske pravne osnove elektronička dostava još nije moguća u sudskim postupcima u građanskim i trgovačkim stvarima, osim u postupcima izvršenja, postupcima u slučaju nesolventnosti i zemljišnoknjižnim postupcima. Za mogućnost upotrebe elektroničkog poslovanja vidjeti temu „Automatizirana obrada”.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Ako je rok izražen u danima, dan dostave sudskog pismena ili dan događaja od kojeg rok počinje teći ne uračunavaju se u rok, nego je prvi dan roka dan nakon dostave sudskog pismena ili dan nakon tog događaja.

Rokovi izraženi u mjesecima ili godinama istječu završetkom dana zadnjeg mjeseca ili godine čiji broj odgovara datumu na koji je rok počeo teći. Ako u zadnjem mjesecu takav dan ne postoji, rok istječe na zadnji dan tog mjeseca. Rokovi u tim slučajevima počinju teći na dan kada je nastupio događaj od kojeg se računa rok (na primjer, ako postupovnu radnju treba obaviti u roku od jedne godine od dostave pismena, a dostava je obavljena 25. travnja 2005., rok istječe 25. travnja 2006.).

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Ako je rok izražen u danima, riječ je o kalendarskim danima. Rokovi teku bez prekida, uključujući subote, nedjelje i neradne dane. Na primjer, ako je presuda dostavljena u petak, žalbeni rok počinje teći u subotu. Ako je zadnji dan roka subota, nedjelja, državni praznik ili drugi neradni dan utvrđen kao takav Zakonom o državnim praznicima i neradnim danima u Republici Sloveniji, rok istječe na prvi sljedeći radni dan.

Pri računanju rokova potrebno je primijeniti i posebna pravila iz članka 83. Zakona o sudovima (Zakon o sodiščih) kojim su uređeni sudski praznici. Od 15. srpnja do 15. kolovoza sudovi održavaju rasprave i odlučuju samo u hitnim stvarima, koje su kao takve utvrđene zakonom (mjere zabrane, skrbništvo i briga o djeci, obveze uzdržavanja itd.). Osim u hitnim stvarima, postupovni rokovi ne teku. Ako je dostava obavljena tijekom sudskih praznika (na primjer 20. srpnja), postupovni rok počinje teći dan nakon zadnjeg dana sudskih praznika, odnosno 16. kolovoza. Tijekom sudskih praznika postupovni rokovi ne mogu ni isteći. Na primjer, ako je dostava obavljena 10. srpnja, rok od 15 dana istječe 26. kolovoza. Tijek roka prekida se sudskim praznicima.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

U slovenskom se pravu rokovi ne izražavaju u tjednima. Rokovi se računaju u danima, mjesecima ili godinama. Subote, nedjelje i drugi neradni dani ne utječu na tijek roka, a rok ne može isteći na takav dan. Ako je zadnji dan roka subota, nedjelja, državni praznik ili drugi neradni dan utvrđen kao takav Zakonom o državnim praznicima i neradnim danima u Republici Sloveniji, rok istječe na prvi sljedeći radni dan.

Odredbe Zakona o sudovima koje se odnose na rokove tijekom sudskih praznika manjkave su s obzirom na rokove izražene u mjesecima ili godinama za koje je člankom 111. stavkom 3. ZPP-a propisano da istječu na dan čiji broj odgovara datumu početka roka. Sudski praznici ne utječu na tijek rokova izraženih u godinama. U skladu sa sudskom praksom rokovi izraženi u mjesecima ne teku tijekom sudskih praznika i stoga se produljuju za jedan mjesec (na primjer, tromjesečni postupovni rok koji počinje teći 20. lipnja istječe 20. rujna, a tromjesečni rok koji bi istekao tijekom sudskih praznika, na primjer 5. kolovoza, produljuje se za jedan mjesec i istječe 5. rujna).

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rokovi izraženi u mjesecima ili godinama istječu završetkom dana zadnjeg mjeseca ili godine čiji broj odgovara datumu na koji je rok počeo teći. Ako takav dan ne postoji u zadnjem mjesecu, rok istječe na posljednji dan tog mjeseca (na primjer, ako određenu postupovnu radnju treba obaviti u roku od jedne godine od dostave pismena, a pismena su dostavljena 25. travnja 2005., rok istječe 25. travnja 2006.; ako određenu postupovnu radnju treba obaviti u roku od jednog mjeseca od dostave koja je obavljena 31. svibnja 2005., posljednji je dan tog roka 30. lipnja 2005.).

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Rokovi ne istječu u subotu, nedjelju ili na drugi neradni dan. Ako je zadnji dan roka subota, nedjelja, državni praznik ili drugi neradni dan utvrđen kao takav Zakonom o državnim praznicima i neradnim danima u Republici Sloveniji, rok istječe na prvi sljedeći radni dan.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Produljiti se mogu samo rokovi koje odredi sud, takozvani sudski rokovi (članak 110. ZPP-a). Sud može na prijedlog stranke produljiti sudski rok ako za to postoje opravdani razlozi. Produljenje roka mora se zatražiti prije njegova isteka. Rokovi propisani zakonom ne mogu se produljiti. Odredba o neproduljivosti zakonskih rokova obvezujuća je.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Protiv presude ili prvostupanjske odluke stranke mogu podnijeti žalbu u općem žalbenom roku od 30 dana od dostave primjerka presude i 15 dana od dostave primjerka prvostupanjske sudske odluke, osim ako je ZPP-om (članak 333. i članak 363. stavak 2.) predviđeno drukčije.

Kraći žalbeni rok od 15 dana utvrđen je za sporove o mjenicama ili čekovima (članak 333. ZPP-a), a rok od osam dana za sporove zbog ometanja posjeda (članak 428. ZPP-a), sporove male vrijednosti (članak 458. ZPP-a), za obavijest o žalbi u trgovačkim sporovima male vrijednosti i u postupcima za izdavanje platnog naloga. Kraći rok od osam dana primjenjuje se i za podnošenje pravnih sredstava (žalbi i prigovora) u postupcima izvršenja i osiguranja potraživanja (članak 9. Zakona o izvršenju i osiguranju potraživanja (Zakon o izvršbi in zavarovanju)).

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Sudovi održavaju rasprave kad je to propisano zakonom ili potrebno za sam postupak (članak 113. ZPP-a). Rasprava je termin s određenim mjestom i vremenom za obavljanje postupovne radnje. Sud može odgoditi raspravu za kasniji datum ako za to postoje opravdani razlozi (članak 115. ZPP-a).

Sud može i produljiti rok koji je utvrdio za stranku kako bi obavila postupovnu radnju (sudski rok) ako za to postoje opravdani razlozi i stranka je produljenje roka zatražila prije njegova isteka.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

U skladu sa slovenskim pravom rok nije moguće produljiti na temelju toga što se boravište stranke nalazi u određenom mjestu ili na određenom području.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Nepoštovanje roka u pravilu znači gubitak prava. Stranka gubi pravo na podnošenje pravnog sredstva (prekluzija), a prekasno podneseno pravno sredstvo odbacuje se. Sud odbacuje i prijedlog koji stranka ne izmijeni ili dopuni u propisanom roku.

Ako se rok propusti, može se smatrati da je stranka povukla zahtjev (na primjer, ako stranka ne plati sudsku pristojbu u zakonskom roku, smatra se da je povukla zahtjev i postupak se prekida; isto vrijedi i kad ni jedna stranka u roku od četiri mjeseca ne predloži nastavak prekinutog postupka).

Ako se stranka ne pojavi na ročištu, u nekim se slučajevima smatra da je povukla tužbu (na primjer, ako se ni jedna stranka ne pojavi na prvom ročištu, smatra se da je tužitelj povukao tužbu).

Propuštanje roka isto tako može imati posljedice za stranku u dokaznom postupku. Propuštanje roka za plaćanje predujma za izvođenje predloženog dokaza znači da se taj dokaz neće izvoditi.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Ako stranka propusti rok za određenu postupovnu radnju i zbog toga nastupi prekluzija (stranka gubi pravo na obavljanje postupovne radnje), sud može toj stranci na njezin prijedlog odobriti da je obavi kasnije (tj. povrat u prijašnje stanje; članci od 116. do 121. ZPP-a).

Uvjeti za povrat u prijašnje stanje sljedeći su:

  • stranka je propustila rok zbog opravdanog razloga, kako je utvrdio sud s obzirom na sve okolnosti predmeta
  • zbog propuštanja roka nastupila je prekluzija
  • stranka podnosi prijedlog za povrat u prijašnje stanje sudu na kojem je postupovnu radnju trebalo obaviti u roku od 15 dana od prestanka razloga zbog kojeg je stranka propustila rok, u roku od 15 dana od kada je stranka doznala za propušteni rok ako je za to doznala tek naknadno, a u svakom slučaju u roku od tri mjeseca, ili 30 dana u trgovačkim sporovima, od dana na koji je rok propušten
  • postupovna radnja koja nije obavljena obavlja se istodobno s podnošenjem prijedloga za povrat u prijašnje stanje.

Podnošenje prijedloga za povrat u prijašnje stanje u pravilu ne utječe na tijek postupka, ali sud može odlučiti da se postupak obustavlja do pravomoćnosti odluke o prijedlogu. Nakon pravodobnog primitka prijedloga za povrat u prijašnje stanje sud u pravilu održava raspravu na kojoj odlučuje o prijedlogu. Ako se dopusti povrat u prijašnje stanje, postupak se vraća u stanje prije propuštanja roka, a odluke koje je sud izdao zbog propuštanja roka poništavaju se.

Ostale poveznice

http://www.dz-rs.si/wps/portal/Home/deloDZ/zakonodaja/preciscenaBesedilaZakonov

http://www.sodisce.si/

https://www.uradni-list.si/glasilo-uradni-list-rs

http://www.pisrs.si/Pis.web/

Posljednji put ažurirano: 24/02/2021

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Povratne informacije

Koristite se obrascem u nastavku kako biste podijelili svoje komentare i povratne informacije o našoj novoj internetskoj stranici