Izvorna jezična inačica ove stranice poljski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Swipe to change

Rokovi za provedbu postupaka

Poljska
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

U poljskom su parničnom postupku predviđeni 1. zakonski, sudski i ugovorni rokovi za postupovne radnje koje trebaju poduzeti stranke te 2. okvirni rokovi za postupovne radnje koje treba poduzeti sud.

Zakonski i sudski rokovi konačni su i ne mogu se produljiti.

Zakonski rokovi, koji su definirani kao prekluzivni rokovi (što znači da njihovo propuštanje čini određenu postupovnu radnju ništavnom), utvrđeni su zakonom. Takvi se rokovi ne mogu produljiti ili skratiti. Zakonski rok počinje teći u trenutku navedenom u zakonu. Postoje dvije vrste zakonskih rokova: rokovi prije čijeg se isteka mora poduzeti neka radnja i rokovi nakon čijeg se isteka može poduzeti neka radnja. Zakonski rokovi uključuju rokove za podnošenje pravnih lijekova, odnosno rok za podnošenje žalbe ili prigovora.

Sudski su rokovi isto tako definirani kao prekluzivni rokovi, ali ih određuje sud ili sudac. Sudski rokovi mogu se produljiti ili skratiti, ali samo zbog važnih razloga te na zahtjev koji je podnesen prije isteka roka, čak i bez saslušanja protustranke. Ti rokovi počinju teći od trenutka proglašenja odluke ili naloga za to; ako je Zakonom o parničnom postupku propisana automatska dostava, počinju teći od trenutka dostave odluke ili naloga. Sudski rokovi uključuju rokove za reguliranje pravne ili procesne nesposobnosti ili za ispravljanje formalnih nedostataka žalbe ili prigovora.

Ugovorni su rokovi, kao što im naziv govori, rokovi utvrđeni ugovorom između stranaka. Klasičan je primjer zastajanje s postupkom na zajednički zahtjev stranaka. Ako stranke podnesu takav zahtjev, sud može (ali nije obvezan) zastati s postupkom. Primjena te vrste roka ovisi o volji samih stranaka.

Okvirni se rokovi obično odnose na pravosudna tijela (sudove), a ne na stranke. Njihovo propuštanje nema negativnih postupovnih posljedica, a osnovna im je svrha primjena načela brzog provođenja postupka. Primjer takvog roka je rok koji sud ima za sastavljanje obrazloženja presude.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

U skladu sa Zakonom od 18. siječnja 1951. o neradnim danima, sljedeći su dani neradni:

  • sve nedjelje (subote nisu zakonom propisani neradni dani)
  • 1. siječnja – Nova godina
  • 6. siječnja – Sveta tri kralja
  • Uskrs
  • Uskrsni ponedjeljak
  • 1. svibnja – Državni praznik
  • 3. svibnja – Državni praznik trećeg svibnja
  • Duhovi
  • Tijelovo
  • 15. kolovoza – Velika Gospa
  • 1. studenoga – Svi sveti
  • 11. studenoga – Državni praznik – Dan neovisnosti
  • 25. prosinca – Božić
  • 26. prosinca – Sveti Stjepan.

U 2017. godini Uskrs pada na 16. travnja, Uskrsni ponedjeljak 17. travnja, Duhovi 4. lipnja te Tijelovo 15. lipnja.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

U građanskom pravu izraz „rok” ima dva značenja. To može biti određeni trenutak (npr. 5. travnja 2017.) ili određeno razdoblje koje počinje i završava (npr. 14 dana).

Ako je određen krajnji rok (datum do kojeg se nešto mora učiniti), važan je točan trenutak kada rok istječe. Rok se mora navesti kao određeni dan, ali mora biti utvrđen kao nastupanje događaja koji su ugovorne stranke predvidjele u određenoj situaciji,

Postupovni se rokovi određuju u danima, tjednima, mjesecima ili godinama. U skladu s člankom 165. Zakona o parničnom postupku, metoda računanja rokova u parničnom postupku propisana je odredbama Građanskog zakonika o rokovima ako je zakonom, sudskom presudom, odlukom drugog državnog tijela ili pravnim aktom rok određen bez navođenja načina na koji se taj rok računa (članak 110. Građanskog zakonika). Predaja tužbe ili drugog pismena u postupku u poštanskom uredu u Poljskoj ili poštanskom uredu pružatelja univerzalne poštanske usluge u drugoj državi članici Europske unije smatra se jednakim podnošenju tog pismena sudu. Isto se odnosi na slučajeve kada vojna osoba podnosi pismeno svojem zapovjedništvu, osoba lišena slobode upravi zatvora ili član posade poljskog broda kapetanu tog broda.

Dan ima 24 sata, a počinje i završava u 00:00 sati (ponoć). Rok izražen u danima istječe protekom posljednjeg dana. Rok izražen u tjednima, mjesecima ili godinama istječe protekom dana koji po svojem nazivu ili broju odgovara danu kada je rok otpočeo ili, ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, posljednjeg dana tog mjeseca. Ako je rok izražen kao početak, polovina ili kraj mjeseca, smatra se da to znači prvi, petnaesti ili posljednji dan u mjesecu, a pola mjeseca znači 15 dana. Ako je rok određen u mjesecima ili godinama bez uvjeta neprekinutosti, smatra se da mjesec ima 30 dana, a godina 365 dana. Ako istek roka za poduzimanje određene radnje pada na zakonom propisani neradni dan ili subotu, rok istječe na prvi sljedeći dan koji nije neradni dan ili subota.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Ako je početak roka izraženog u danima određeni događaj, dan kad je nastupio taj događaj ne uključuje se u izračun roka. Na primjer, ako je sudski poziv za poduzimanje određene radnje u roku od sedam dana stranci dostavljen 11. siječnja 2017., taj je rok istekao u ponoć (00:00) 18. siječnja 2017.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Sud može izvršiti dostavu pismena na više načina: poštom, putem sudskog izvršitelja, sudskih pomoćnika ili službe za dostavu sudskih pismena. Dostava primatelju može se obaviti i uručenjem pismena primatelju u sudskoj pisarnici. Ako je dostava uredno izvršena, sve su navedene metode jednakovrijedne, a odabir metode ne utječe na početak roka.

Od 8. rujna 2016. sudovima je dopuštena dostava pismena putem sustava za prijenos podataka ako je primatelj podnio pismena tim putem ili odabrao to učiniti. Primatelj koji je odabrao podnositi pismena putem sustava za prijenos podataka može i odustati od elektroničke dostave.

Pismeno koje se dostavlja elektroničkim putem smatra se dostavljenim na datum naveden na elektroničkoj potvrdi o primitku pismena, čak i ako taj datum pada na neradni dan. Činjenica da je elektronička dostava pismena provedena noću ne utječe na učinkovitost dostave. Ako ne postoji elektronička potvrda o primitku pismena, dostava se smatra izvršenom 14 dana nakon datuma na koji je pismeno učitano u sustav za prijenos podataka. Stranke su obvezne provjeriti svoj elektronički račun najmanje jednom svakih 14 dana.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Ako je početak roka izraženog u danima određeni događaj, dan kad je nastupio taj događaj ne uključuje se u izračun roka.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Rokovi određeni u danima izražavaju se u kalendarskim danima. Ako istek roka za poduzimanje određene radnje pada na zakonom propisani neradni dan ili subotu, rok istječe na prvi sljedeći dan koji nije neradni dan ili subota.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rok izražen u tjednima, mjesecima ili godinama istječe protekom dana koji po svojem nazivu ili broju odgovara danu kada je rok otpočeo ili, ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, posljednjeg dana tog mjeseca.

Ako je rok izražen kao početak, polovina ili kraj mjeseca, smatra se da to znači prvi, petnaesti ili posljednji dan u mjesecu, a pola mjeseca znači 15 dana.

Ako je rok određen u mjesecima ili godinama bez uvjeta neprekinutosti, smatra se da mjesec ima 30 dana, a godina 365 dana.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rok izražen u tjednima, mjesecima ili godinama istječe protekom dana koji po svojem nazivu ili broju odgovara danu kada je rok otpočeo ili, ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, posljednjeg dana tog mjeseca.

Ako je rok izražen kao početak, polovina ili kraj mjeseca, smatra se da to znači prvi, petnaesti ili posljednji dan u mjesecu, a pola mjeseca znači 15 dana.

Ako je rok određen u mjesecima ili godinama bez uvjeta neprekinutosti, smatra se da mjesec ima 30 dana, a godina 365 dana.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Ako istek roka za poduzimanje određene radnje pada na zakonom propisani neradni dan ili subotu, rok istječe na prvi sljedeći dan koji nije neradni dan ili subota.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Samo se sudski rokovi, odnosno rokovi koje odredi sud ili predsjedavajući sudac, mogu produljiti ili skratiti. Odluku o produljenju ili skraćenju roka može donijeti predsjedavajući sudac ili sud, ali samo zbog važnih razloga, pri čemu ocjena tih razloga podliježe diskrecijskom pravu suca ili suda.

Rok se može produljiti ili skratiti samo na zahtjev stranke u sudskom postupku, stranke u izvanparničnom postupku, intervenijenta, državnog odvjetnika, inspektora rada, pravobranitelja za zaštitu potrošača, nevladine organizacije, sudskog vještaka ili svjedoka, ako se rok odnosi na radnje koje oni trebaju poduzeti. Sud ili sudac ne mogu donijeti takvu odluku na vlastitu inicijativu.

Zahtjev se mora podnijeti prije isteka utvrđenog roka.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Poljskim su Zakonom o parničnom postupku utvrđeni zakonski rokovi za podnošenje pravnih sredstava u skladu s vrstom sudske odluke (presuda (wyrok), odluka o meritumu spora u izvanparničnom postupku (postanowienie co do istoty sprawy w postępowaniu nieprocesowym), odluka zbog ogluhe (wyrok zaoczny), platni nalog u pojednostavnjenom postupku za izdavanje platnog naloga (nakaz zapłaty w postępowaniu upominawczym), platni nalog u redovnom postupku za izdavanje platnog naloga (nakaz zapłaty w postępowaniu nakazowym) i odluka (postanowienie)). Konkretno, propisani su sljedeći zakonski rokovi:

  • presuda ili odluka o meritumu spora u izvanparničnom postupku: obrazloženje presude mora se pripremiti u pisanom obliku na zahtjev stranke za dostavu presude i obrazloženja presude u roku od jednog tjedna od datuma izricanja presude te u dva slučaja (1. ako stranka koju ne zastupa odvjetnik, pravni savjetnik ili patentni zastupnik nije bila prisutna na izricanju presude jer je lišena slobode ili 2. ako je presuda izdana na zatvorenoj sjednici) u roku od jednog tjedna od datuma dostave izreke presude. Žalba se može podnijeti sudu koji je izdao pobijanu presudu u roku od dva tjedna od dostave presude i obrazloženja podnositelju žalbe. Ako stranka u roku od jednog tjedna od datuma izricanja presude nije podnijela zahtjev za dostavu presude i obrazloženja, rok za podnošenje žalbe počinje teći od dana kad je rok za podnošenje takvog zahtjeva istekao
  • odluka: prigovor se može podnijeti u roku od jednog tjedna, a taj rok počinje teći od dostave odluke ili, ako stranka nije u propisanom roku zatražila dostavu odluke donesene na ročištu, od izricanja odluke
  • presuda zbog ogluhe tuženika: tuženik protiv kojeg je izdana presuda zbog ogluhe može podnijeti prigovor u roku od dva tjedna od dostave presude
  • presuda zbog ogluhe tužitelja: sud daje obrazloženje presude zbog ogluhe ako je tužba u cijelosti ili djelomično odbačena, a tužitelj je zatražio dostavu obrazloženja u roku od jednog tjedna od dostave presude ili ako je tužitelj koji to nije zatražio podnio žalbu u propisanom roku
  • platni nalog u pojednostavnjenom postupku za izdavanje platnog naloga: u platnom se nalogu od tuženika zahtijeva da u cijelosti namiri tražbinu, uključujući troškove, ili podnese prigovor u roku od dva tjedna od dostave naloga
  • platni nalog u redovnom postupku za izdavanje platnog naloga: sud u platnom nalogu nalaže tuženiku da u cijelosti namiri tražbinu, uključujući troškove, u roku od dva tjedna od dostave naloga ili da u tom roku podnese prigovor.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Svjedok ili stranka u postupku obvezni su pojaviti se pred sudom. Svjedok se mora pojaviti pred sudom čak i ako nema saznanja o okolnostima predmeta ili ako je već odlučio iskoristiti svoje pravo na odbijanje svjedočenja. Svjedok mora opravdati svoj izostanak (nepojavljivanje) u pisanom obliku prije datuma ročišta. Podnošenje razloga za nepojavljivanje nakon tog datuma ne sprečava sud da svjedoku izrekne novčanu kaznu na ročištu. Svjedok treba navesti razlog za nepojavljivanje u pisanom obrazloženju te priložiti dokument kojim se to potkrepljuje. Nepojavljivanje svjedoka može se opravdati zbog bolesti, važnog poslovnog putovanja ili ozbiljnog nepredviđenog događaja. Ako se kao razlog za nepojavljivanje svjedoka kojem je dostavljen sudski poziv navodi bolest, liječnik kojeg imenuje sud mora izdati potvrdu da se svjedok ne može pojaviti pred sudom. U tom će slučaju su odrediti novi datum za pojavljivanje pred sudom.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Stranka ili svjedok podliježu pravilima parničnog postupka koje primjenjuje pravosudno tijelo (sud).

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Postupovna radnja koju stranka poduzme nakon isteka roka ništavna je. To se načelo primjenjuje na zakonske i sudske rokove. Ništavnost postupovne radnje znači da radnja poduzeta izvan roka ne proizvodi pravne učinke povezane s poduzimanjem radnje u skladu sa zakonom. Postupovna radnja poduzeta nakon isteka roka ništavna je čak i ako sud još nije izdao odluku kojom potvrđuje istek roka.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Ako je rok propušten, stranka može podnijeti zahtjev za odobrenje novog roka ili zahtjev za ponovno otvaranje postupka.

Ako stranka nije svojom krivnjom propustila rok za poduzimanje postupovne radnje, sud će na zahtjev stranke odobriti novi rok. Međutim, to nije dopušteno ako propuštanje roka nema negativne postupovne posljedice za stranku. Podnesak sa zahtjevom za odobrenje novog roka podnosi se sudu pred kojim je trebalo poduzeti radnju najkasnije u roku od jednog tjedna nakon što je razlog za propuštanje roka prestao postojati. U podnesku je potrebno potkrijepiti činjenice kojima se opravdava zahtjev. Stranka treba poduzeti postupovnu radnju u isto vrijeme kad podnosi podnesak Nakon isteka jedne godine od propuštanja roka, novi rok može biti odobren samo u iznimnim slučajevima. Odobrenje novog roka za podnošenje žalbe protiv presude o poništenju, razvodu ili nepostojanju braka nije dopušteno ako je jedna od stranaka ponovno stupila u brak nakon pravomoćnosti presude. Sud će odbaciti zahtjev za odobrenje novog roka koji je podnesen izvan propisanog roka ili nije dopušten zakonom. Podnošenje zahtjeva za odobrenje novog roka ne zaustavlja postupak ili izvršenje presude. Međutim, sud može, ovisno o okolnostima, zastati s postupkom ili izvršenjem presude. Ako je zahtjev odobren, sud može nastaviti postupak bez odgode.

Ponovnim otvaranjem postupka omogućava se ponovno odlučivanje o predmetu u kojem je donesena pravomoćna presuda. Zahtjev za ponovno otvaranje postupka često se smatra izvanrednim pravnim sredstvom (ili izvanrednom žalbom) koje služi za pobijanje pravomoćnih odluka, za razliku od redovnih pravnih sredstava (koja služe za pobijanje nepravomoćnih odluka). Ponovno otvaranje postupka može se zahtijevati na osnovi toga da se presuda temelji na krivotvorenom ili izmijenjenom dokumentu ili na presudi u kaznenom postupku koja je ukinuta ili da je presuda posljedica kaznenog djela. Ponovno otvaranje postupka može se zahtijevati i ako se presuda temelji na pravomoćnoj presudi o istom pravnom odnosu koja je ukinuta ili ako se sazna za nove činjenice ili dokaze koji bi mogli utjecati na ishod postupka, a stranka ih nije mogla upotrijebiti u prethodnom postupku, ili ako je na sadržaj presude utjecala odluka kojom postupak nije okončan, a koja je izdana na temelju normativnog akta za koji je Ustavni sud utvrdio da nije u skladu s Ustavom, ratificiranim međunarodnim sporazumom ili zakonom (ukinut ili izmijenjen u skladu sa Zakonom o parničnom postupku).

Ponovno otvaranje postupka ne može se zahtijevati nakon proteka više od deset godina od datuma pravomoćnosti presude (osim ako stranka nije mogla djelovati ili nije bila pravilno zastupana).

Posljednji put ažurirano: 27/06/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.