Rokovi za provedbu postupaka

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Među postupovnim rokovima luksemburškim pravom poznaju se rokovi za podnošenje žalbe, rokovi za izvršavanje postupovnih obveza, rokovi za izlazak pred sud, rokovi uvećani zbog udaljenosti i dr.

O rokovima zastare i prekluzivnim rokovima koji nisu isključivo postupovne naravi ovdje neće biti riječi.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

Neradnim danima smatraju se: subota i nedjelja, kao i sljedeći zakonom propisani državni praznici:

• Nova godina, Uskrsni ponedjeljak, Praznik rada, Uzašašće, Duhovi, nacionalni praznik 23. lipnja,
• Velika Gospa, Svi Sveti, Božić i Sv. Stjepan.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Postupovni rokovi mogu biti različiti ovisno o vrsti predmeta i vrsti postupka.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Rok počinje teći u ponoć dana pismena, događaja, odluke ili dostave pismena.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Da, ako je zakonom propisana dostava (signification) putem sudskog izvršitelja ili obavijest (notification) službenika sudske pisarnice, dostava ili isporuka može se smatrati izvršenom nekog drugog dana od onoga kada je dokument doista predan u ruke dotične osobe (npr. u slučaju odbijanja pismena, dostave ili isporuke na kućnu adresu itd.)

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Kao početak svakog postupovnog roka računa se ponoć na dan pismena, događaja, odluke ili dostave uslijed kojih rok počinje teći.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Zakonom propisani državni praznici, subote i nedjelje uračunati su u rokove.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Zakonom propisani državni praznici, subote i nedjelje uračunati su u rokove.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Svaki postupovni rok ističe zadnjeg dana u ponoć.

Ako je rok izražen u tjednima, on ističe u posljednjem tjednu na dan koji odgovora danu pismena, događaja, odluke ili dostave uslijed kojih rok počinje teći.

Ako je rok izražen u mjesecima ili godinama, on ističe u posljednjem mjesecu ili godini na dan koji odgovora danu pismena, događaja, odluke ili dostave uslijed kojih rok počinje teći. Ako relevantni mjesec nema dan koji odgovara danu pismena, događaja, odluke ili dostave, rok ističe posljednjeg dana tog mjeseca.

Ako je rok izražen u mjesecima i danima ili dijelovima mjeseca, najprije se računaju cijeli mjeseci, zatim dani, a zatim dijelovi mjeseca; za računanje dijelova mjeseca smatra se da mjesec ima 30 dana.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Svaki rok koji bi inače istekao u subotu, nedjelju, na zakonski propisan državni praznik ili na zamjenski praznik, pomiče se na prvi sljedeći radni dan. Isto vrijedi i kada se dokumenti moraju podnijeti općinskoj upravi, a zadnjeg dana roka ona je zatvorena za stranke.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Ako je protiv osobe koja živi u inozemstvu pokrenut pravni postupak na luksemburškom sudu, rok se produžuje zbog udaljenosti. To produženje iznosi 15 do 35 dana, ovisno o mjestu boravišta tuženika.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Rok za podnošenje žalbe u pravilu iznosi 40 dana te se za osobe koje žive u inozemstvu uvećava zbog udaljenosti. Na privremeno nepravomoćne presude ne može se u roku od osam dana podnijeti žalba.

Rok za podnošenje žalbe na presudu zbog izostanka iznosi 15 dana i počinje teći od dana dostave presude ili obavijesti.

Na privremen sudski nalog (ordonnance de référé) može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od njegove dostave. U slučaju odsustva, može se podnijeti prigovor u roku od osam dana od dana dostave naloga. Rok za podnošenje prigovora teče istodobno s rokom za podnošenje žalbe.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

U slučajevima odlučivanja po hitnom postupku zahtjevi se podnose pozivom tuženiku na raspravu koja se u tu svrhu održava na dan i u vrijeme uobičajeno za slučajeve odlučivanja po hitnom postupku. No ako je slučaj hitan, predsjednik ili sudac koji ga mijenja može u određeno vrijeme, čak i na praznik ili inače neradan dan izdati poziv na javnu raspravu na sudu ili na adresi svojeg boravišta.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Kada je sudski poziv nekoj stranci koja nema prebivalište u Velikom Vojvodstvu Luksemburgu toj osobi dostavljen u Luksemburgu, za nju vrijede uobičajeni rokovi, osim ako ih sud po potrebi produži.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Istekom roka za podnošenje žalbe nastupa zastara, opoziv. Istekom roka za izvršavanje postupovnih obveza u pravilu nastupa gubitak prava na žalbu ili brisanje iz popisa sporova.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Ako neka osoba nije poduzela pravne radnje u zadanom roku, ona može u svim vrstama sporova biti oslobođena zastare koja je nastupila istekom roka ako ne snosi krivnju za to jer nije na vrijeme saznala za pismeno uslijed kojeg počinje teći rok ili nije bila u mogućnosti djelovati. Zahtjev je dopušten samo ako je podnesen unutar 15 dana od trenutka kada je dotična osoba saznala za pismeno uslijed kojeg počinje teći rok ili od trenutka kada je prestala nemogućnost djelovanja. Zahtjev više nije dopušten nakon više od godinu dana od isteka roka koji počinje uobičajeno teći od dana pismena. Ti rokovi nemaju odgodni učinak.

Svaki postupak prestaje trogodišnjim prekidom sudskog progona. Taj se rok produljuje za šest mjeseci u svim slučajevima kada je podnesen zahtjev za ponovno pokretanje postupka ili kada je imenovan novi odvjetnik. Gubitkom prava na tužbu ne prestaje postupak, nego se samo gasi. Osoba koja želi djelovati mora samo pokrenuti novi sudski postupak da bi ostvarila svoja prava, ako njezin postupak nije nedopušten.

Nije moguća žalba u pogledu naloga za brisanje zbog nepoštovanja roka od strane odvjetnika.

Druge poveznice

http://www.legilux.lu/