Rokovi za provedbu postupaka

Latvija
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Postupovni rokovi vremenska su razdoblja unutar kojih se mora poduzeti određena radnja u postupku.

Rokovi se, ovisno o tome koga obvezuju, mogu podijeliti na sljedeći način:

- rokovi koje moraju poštovati sud, sudac ili sudski izvršitelj propisani su zakonom i obično su kratki. Rokovi u parničnim postupcima od 1 su do 30 dana (primjerice, 15 dana u članku 102. stavku 2. Zakona o parničnom postupku (Civilprocesa likums), 30 dana u članku 140. stavku 9., 15 dana u članku 341.6. stavku 2.). Sudac mora odlučiti hoće li prihvatiti zahtjev u roku od sedam dana od primitka, ali ako se u zahtjevu traži povratak djeteta u Latviju i ako će se taj zahtjev morati podnijeti u stranoj zemlji, odluka se mora donijeti na sudskoj raspravi u roku od 15 dana od pokretanja postupka. Odluka o mjerama za osiguravanje potraživanja mora se donijeti najkasnije dan nakon pokretanja postupka. Odluka o privremenoj zaštiti od nasilja mora se donijeti najkasnije sljedeći radni dan nakon primitka zahtjeva, ako ne treba tražiti dodatne dokaze ili ako bi se kašnjenjem moglo znatno utjecati na prava tužitelja; u ostalim slučajevima odluka se mora donijeti u roku od 20 dana nakon primitka zahtjeva. Za određene kategorije predmeta postoji rok unutar kojeg mora započeti razmatranje predmeta ili se predmet mora preispitati i zaključiti presudom. Preslika presude ili odluke mora se poslati najkasnije tri dana nakon izricanja presude ili odluke ili, u slučaju donošenja skraćene presude, u roku od tri dana od sastavljanja cijele presude. Zakonom su predviđeni i drugi rokovi. Sud ili sudski izvršitelj ponekad mora odmah poduzeti određene radnje. U određenim slučajevima propisanima zakonom postoje opći rokovi koje sudovi ili suci mogu precizirati i tako sami odrediti rok unutar kojeg se mora poduzeti određena radnja. U složenim predmetima sud može sastaviti skraćenu presudu koja se sastoji samo od uvoda i izreke. Zatim će u roku od 14 dana sastaviti cijelu presudu i navesti datum kad će cijela presuda biti spremna. U Zakonu o parničnom postupku nisu propisani rokovi unutar kojih sud mora pripremiti građanski predmet i donijeti odluku. Ipak, u članku 28. Zakona o sudskim ovlastima (Likums par tiesu varu) navedeno je da sud, kako bi osigurao zaštitu povrijeđenih prava, mora „pravovremeno” razmotriti predmet, što znači da se odluka u predmetu mora donijeti što je brže moguće. Iznimno od redovnog sudskog postupka, u Zakonu o parničnom postupku propisani su posebni rokovi za rješavanje tužbenih zahtjeva za određene kategorije građanskih predmeta na koje se primjenjuju posebni postupci: primjerice, sud mora donijeti odluku o zahtjevu za ovrhu nespornih tražbina u roku od sedam dana od primitka zahtjeva. Nadalje, odredbama u posebnim propisima propisano je koja se pitanja rješavaju u izvanrednom postupku (primjerice, prednost se daje postupku kojim se osiguravaju prava i interesi djece kako je predviđeno u Zakonu o zaštiti prava djeteta (Bērnu tiesību aizsardzības likums)).

- Rokovi za radnje u postupku koje stranke u postupku moraju poduzeti (utvrđeni u Zakonu o parničnom postupku): 14 dana prije sudske rasprave za dostavljanje dokaza, osim ako sudac nije odredio različit rok (sedam dana u slučaju pisanog postupka), 10 dana za podnošenje dodatne pritužbe (blakus sūdzība), 20 dana za podnošenje žalbe (apelācija) itd. Međutim, u većini slučajeva rokove koji se primjenjuju na stranke u postupku i ostale zainteresirane stranke određuju sud, sudac ili sudski izvršitelj, koji utvrđuju određeni datum za rok koji je u zakonu propisan općenito, ili utvrđuju datum neovisno, uzimajući u obzir vrstu radnje u postupku, udaljenost od mjesta boravka ili stanovanja osobe i ostale okolnosti.

Rokove koji se primjenjuju na osobe koje nisu stranke u postupku utvrđuje jedino sud ili sudac.

Glavni su rokovi sljedeći:

• rok za dostavljanje dokaza: osim ako sudac ne odredi drukčije, dokazi se moraju dostaviti najkasnije 14 dana prije sudske rasprave (sedam dana prije pokretanja postupka u okviru pisanog postupka). Za vrijeme trajanja rasprave dokazi se mogu dostavljati na temelju obrazloženog zahtjeva stranke u sporu ili treće strane ako se time neće odgoditi donošenje odluke ili ako sud prihvati da postoje dobri razlozi zašto dokazi nisu dostavljeni na vrijeme ili ako se dokazi odnose na činjenice koje su izašle na vidjelo tijekom postupka. Odluka suda da odbije prihvatiti dokaze ne može se osporiti, ali prigovore na odluku moguće je iznijeti u žalbi (apelācija) ili žalbi o pravnom pitanju (kasācija)

• rokovi unutar kojih tuženik može dostaviti primjedbe: odmah nakon pokretanja postupka tuženiku se na službenu elektroničku adresu ili preporučenom poštom mora poslati tužbeni zahtjev uz navođenje roka za podnošenje pisanih primjedbi od 15 do 30 dana od datuma slanja tužbenog zahtjeva

• rok za ispravljanje nedostataka u zahtjevu za obnovu postupka i za ponovno pokretanje postupka: ako je presuda donesena u odsutnosti, tuženik u roku od 20 dana od datuma slanja presude može od suda zatražiti obnovu postupka ili ponovno pokretanje postupka.

Rok za obustavu postupka:

  • ako je fizička osoba koja je stranka u postupku ili treća strana s neovisnim potraživanjem umrla ili je pravna osoba prestala postojati, i ako je u pravnom odnosu koji je predmet spora dopušten prijenos prava, mjerodavno razdoblje je razdoblje potrebno za utvrđivanje nasljednika ili imenovanje pravnog zastupnika
  • ako je sud utvrdio da je sposobnost zastupanja stranke ili treće strane osobe ograničena, zbog čega ne može neovisno ostvarivati građanska postupovna prava i obveze, mjerodavno razdoblje je razdoblje potrebno za imenovanje pravnog zastupnika
  • ako stranka u postupku ili treća strana ne može sudjelovati u postupku zbog teške bolesti, starosti ili invaliditeta, mjerodavno razdoblje je razdoblje do roka koji je utvrdio sud za imenovanje zastupnika
  • ako sud donese odluku o podnošenju zahtjeva Ustavnom sudu ili je Ustavni sud podnio tužbu u vezi s ustavnom tužbom tužitelja (žalitelja) ako sud odluči uputiti prethodno pitanje Sudu Europske unije ako razmatranje predmeta nije moguće prije rješavanja drugog građanskog, kaznenog ili upravnog predmeta, mjerodavno razdoblje je razdoblje koje je potrebno da presuda ili sudska odluka u građanskom, kaznenom ili upravnom postupku Ustavnog suda ili Suda Europske unije postane konačna
  • ako je stranka u postupku ili treća strana s neovisnim potraživanjem izvan granica Latvije zbog dugoročne misije ili službene dužnosti, mjerodavno razdoblje je razdoblje koje je potrebno da se izda nalog kojim se zahtijeva prisutnost tuženika ako stranka u postupku ili treća strana s neovisnim potraživanjem ne može sudjelovati u donošenju odluke u predmetu zbog bolesti ili ako sud zatraži izvješće stručnjaka, mjerodavno razdoblje je razdoblje koje je potrebno da se okolnosti iz ovih odlomaka prestanu primjenjivati
  • ako se stranke dogovore o odgodi postupka, čemu nije prigovorila nijedna treća strana s neovisnim potraživanjem, mjerodavno razdoblje je razdoblje do roka propisanog u sudskoj odluci
  • ako je proglašen postupak koji se odnosi na nesolventnost pravne ili fizičke osobe za tuženika u pogledu tužbi imovinskopravne naravi, mjerodavno razdoblje je razdoblje do završetka postupka u slučaju nesolventnosti.

Rok za podnošenje žalbe – žalba protiv odluke prvostupanjskog suda može se podnijeti u roku od 20 dana od izricanja presude. Ako se izriče skraćena presuda, rok za podnošenje žalbe teče od datuma koji je sud odredio za sastavljanje cijele presude. Ako je presuda sastavljena nakon navedenog datuma, rok za podnošenje žalbe protiv presude teče od datuma stvarnog sastavljanja presude. Žalba podnesena nakon isteka roka nije dopuštena i vraća se podnositelju.

Dodatna pritužba može se podnijeti u roku od 10 dana od datuma kad je sud donio odluku koja se osporava, osim ako je drukčije propisano u Zakonu o parničnom postupku. Dodatna pritužba podnesena nakon isteka roka nije dopuštena i vraća se podnositelju.

Rok za dostavljanje zahtjeva kojim se traži razmatranje novootkrivenih činjenica – rok za dostavljanje takvog zahtjeva teče:

  • u odnosu na okolnosti koje su od ključne važnosti za predmet koje su postojale u trenutku pokretanja postupka, ali podnositelj zahtjeva nije bio s njima upoznat ili nije mogao biti s njima upoznat: od datuma kad su te činjenice otkrivene
  • u odnosu na namjerno lažno svjedočenje, nalaze vještaka ili prijevode, ili krivotvorene pisane ili materijalne dokaze koji su otkriveni u odnosu na sudsku presudu koja je počela proizvoditi pravne učinke u kaznenom predmetu, na temelju kojih je donesena presuda, ili u odnosu na kriminalne aktivnosti koje su otkrivene u odnosu na sudsku presudu koja je počela proizvoditi pravne učinke u kaznenom predmetu, na temelju čega je donesena nezakonita ili neutemeljena presuda ili odluka: od datuma kad presuda u kaznenom predmetu počne proizvoditi pravne učinke
  • u odnosu na poništenje sudske presude, ili odluke koju je donijela druga institucija, na temelju koje je donesena sudska presuda ili odluka u predmetu: od datuma kad je sudska odluka kojom se poništava presuda u građanskom ili kaznenom predmetu stupila na snagu ili od datuma kad je poništena odluka druge institucije na temelju koje je donesena presuda ili odluka čije se poništenje traži s obzirom na novootkrivene činjenice
  • ako je potvrđeno da zakonska odredba koja je primijenjena kod donošenja odluke nije u skladu sa zakonskom odredbom koja prevladava nad tom odredbom: od datuma kad je presuda ili druga odluka stupila na snagu, pri čemu primijenjena odredba gubi na snazi jer nije u skladu s odredbom koja prevladava.

Rokovi za podnošenje izvršivih isprava: izvršiva isprava može se podnijeti na izvršenje u roku od 10 godina od datuma kad je odluka suda ili suca počela proizvoditi učinke, osim ako su zakonom propisani drugi rokovi zastare.

Ako je sudskom presudom određeno da se dug mora naplatiti povremenim plaćanjima, izvršiva isprava ostaje na snazi cijelo vrijeme dok se vrše plaćanja. Međutim, prethodno navedeno razdoblje od 10 godina počinje teći na posljednji dan roka svake uplate.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

U skladu s latvijskim Zakonom o državnim praznicima, spomendanima i blagdanima, državni su praznici:

  • 1. siječnja: Nova godina
  • Veliki petak, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak
  • 1. svibnja: Praznik rada, obilježavanje Saziva osnivačke skupštine Republike Latvije
  • 4. svibnja: obilježavanje Deklaracije obnove neovisnosti Republike Latvije
  • druga nedjelja u svibnju: Majčin dan
  • Duhovi
  • 23. lipnja: Ivanjska večer
  • 24. lipnja: Blagdan sv. Ivana, ljetni solsticij
  • posljednji dan Latvijskog državnog festivala pjesme i plesa
  • 18. studenoga: obilježavanje proglašenja Republike Latvije
  • 24., 25. i 26. prosinca: Božić (zimski solsticij)
  • 31. prosinca: Stara godina.

Pravoslavni vjernici, vjernici starih religija i drugi vjernici slave Uskrs, Duhove i Božić na dane određene u tim vjerskim zajednicama.

Ako 4. svibnja, posljednji dan Latvijskog državnog festivala pjesme i plesa ili 18. studenoga pada na subotu ili nedjelju, sljedeći je radni dan praznik.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Radnje u postupku provode se u rokovima propisanima zakonom. Ako rok nije propisan zakonom, utvrdit će ga sud ili sudac. Rok koji je utvrdio sud ili sudac mora biti dovoljno dugačak za poduzimanje radnji u postupku.

Rok može biti točan datum ili razdoblje koje završava određenog datuma ili razdoblje izraženo u godinama, mjesecima, danima ili satima. Ako se radnja ne mora poduzeti na određeni datum, moguće ju je izvršiti u bilo kojem trenutku u okviru navedenog roka. Rok se može utvrditi upućivanjem na određeni događaj koji se sigurno mora dogoditi.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Postupovni rok koji se računa u godinama, mjesecima ili danima počinje teći na dan nakon datuma ili događaja koji označava njegov početak.

Postupovni rok koji se računa u satima počinje teći sat nakon događaja koji označava njegov početak.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Sudska pismena šalju se osobama prvenstveno elektronički, preko internetskog portala, ako je primatelj obavijestio sud da pristaje na komunikaciju s njim preko tog portala; na elektroničku adresu koju je primatelj dostavio, ako je obavijestio sud da pristaje koristiti elektroničku poštu za prepisku sa sudom; ili na na službenu elektroničku adresu primatelja. Ako se pismena prenose elektronički, smatra se da su dostavljena treći dan nakon datuma na koji su poslana.

Ako fizičkoj osobi nije moguće dostaviti pismena elektronički, šalju se na prijavljenu adresu boravišta ili boravište fizičke osobe. Sudska pismena mogu se također dostavljati na radno mjesto osobe. Ako pravnoj osobi nije moguće dostaviti pismena elektronički, šalju se na registrirano sjedište pravne osobe. Ako se pismena šalju poštom, smatra se da su dostavljena sedmi dan nakon datuma na koji su poslana.

Sudska pismena mogu se dostaviti osobno primatelju ili bilo kojem odraslom članu obitelji koji živi s njim. U tom se slučaju smatra da su pismena dostavljena na datum na koji ih je prihvatio primatelj ili druga osoba.

Odluka o tome jesu li sudska pismena dostavljena ne donosi se sama po sebi na temelju toga jesu li dostavljena na prijavljeno boravište fizičke osobe, dodatnu adresu navedenu u prijavi boravišta, adresu koju je fizička osoba navela za prepisku sa sudom ili na registrirano sjedište pravne osobe, je li primljena obavijest od poštanskog ureda da je pošiljka dostavljena ili jesu li pismena vraćena. Primatelj može osporiti pretpostavku da su pismena dostavljena sedmog dana od dana slanja ako su poslana poštom ili trećeg dana od slanja ako su poslana e-poštom ili elektroničkim putem navodeći objektivne okolnosti izvan njegove kontrole koje su ga spriječile da primi pismena na navedenoj adresi. Ako primatelj odbije prihvatiti sudska pismena, sudska pismena smatraju se dostavljenima na dan kada ih je primatelj odbio prihvatiti.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Ne. Ako razdoblje počinje nakon određenog događaja, rok počinje teći sljedeći dan nakon događaja koji označava početak razdoblja.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Ako je rok izražen u danima, broj dana uključuje sve kalendarske dane.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Razdoblja izražena u godinama, mjesecima ili danima uključuju kalendarske dane.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Razdoblje izraženo u godinama istječe odgovarajućeg datuma odgovarajućeg mjeseca posljednje godine razdoblja.

Razdoblje izraženo u mjesecima istječe odgovarajućeg datuma posljednjeg mjeseca tog razdoblja. Ako razdoblje izraženo u danima završava u mjesecu u kojem nema odgovarajućeg datuma, ono istječe posljednji dan tog mjeseca.

Razdoblje koje traje do određenog datuma istječe tog datuma.

  • Radnja u postupku čiji rok istječe može se izvršiti do 24:00 posljednjeg dana razdoblja.
  • Rok za provođenje bilo koje radnje u postupku koja se provodi na sudu istječe u trenutku kad završi radno vrijeme suda. Ako se tužbeni zahtjev, žalba ili neko drugo pismeno dostave osobi zaduženoj za komunikaciju do 24:00 posljednjeg dana razdoblja, smatra se da su dostavljeni u roku.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Ako rok istječe u subotu, nedjelju ili na zakonom propisan nacionalni blagdan, smatra se da je posljednji dan razdoblja sljedeći radni dan.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Samo se rokovi koje je odredio sud ili sudac mogu produljiti na zahtjev stranke u predmetu. Međutim, sud može, na zahtjev stranke u predmetu, obnoviti druge rokove propisane zakonom. Zahtjev za produljenje rokova ili ponovno određivanje propuštenih rokova podnosi se sudu na kojem treba provesti odgođenu radnju i razmatra se u pisanom postupku. Prije no što se zahtjev razmotri u pisanom postupku, o tome se obavještavaju stranke u postupku te im se istodobno šalje zahtjev za produljenje rokova ili ponovno određivanje propuštenih rokova.  Uz zahtjev za ponovno određivanje postupovnih rokova prilažu se dokumenti koji su potrebni za provođenje postupovne radnje te se navodi osnova za ponovno određivanje rokova.

Rok koji je odredio sudac može produljiti sudac pojedinac. Ako sud ili sudac odbiju produljiti ili ponovno odrediti rok, može se podnijeti dodatna pritužba.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Dodatna pritužba može se podnijeti u roku od 10 dana od datuma kad je sud donio odluku.

Ako je odluka o donesena u pisanom postupku, rok za podnošenje dodatne pritužbe teče od dana dostave odluke.

Ako je odluka donesena u odsutnosti stranke (primjerice odluka kojom se nalaže izvođenje dokaza ili privremena zaštitna mjera), rok za podnošenje dodatne pritužbe teče od dana dostave ili slanja odluke.

Ako je odluka suda poslana osobi čije mjesto boravka, stanovanja ili registrirano sjedište nije u Latviji, ali je njezina adresa poznata, u skladu sa zakonodavstvom EU-a ili međunarodnim sporazumima koji obvezuju Latviju, ta osoba može podnijeti dodatnu pritužbu u roku od 15 dana od datuma dostave odluke ili, ako je sud donio skraćenu odluku, od datuma dostave cijele odluke.

Žalba (apelācija) se mora podnijeti u roku od 20 dana od datuma izricanja presude, ili, ako je izrečena skraćena presuda, od datuma koji je sud odredio za sastavljanje cijele presude. Ako je presuda sastavljena nakon navedenog datuma, rok za podnošenje žalbe protiv presude teče od datuma stvarnog sastavljanja presude.

Ako je presuda poslana osobi čije mjesto boravka, stanovanja ili registrirano sjedište nije u Latviji, ali je njezina adresa poznata, u skladu sa zakonodavstvom EU-a ili međunarodnim sporazumima koji obvezuju Latviju, ta osoba može podnijeti žalbu u roku od 20 dana od datuma dostave presude.

Žalba u vezi s pravnim pitanjem (kasācija) mora se podnijeti u roku od 30 dana od datuma izricanja presude, a, ako je izrečena skraćena presuda, od datuma koji je sud odredio za sastavljanje cijele presude. Ako je presuda sastavljena nakon navedenog datuma, rok za podnošenje žalbe protiv presude teče od datuma stvarnog sastavljanja presude.

Ako je presuda poslana osobi čije mjesto boravka, stanovanja ili registrirano sjedište nije u Latviji, ali je njezina adresa poznata, u skladu sa zakonodavstvom EU-a ili međunarodnim sporazumima koji obvezuju Latviju, ta osoba može podnijeti žalbu u vezi s pravnim pitanjem u roku od 30 dana od datuma dostave presude.

Bez obzira na to je li žalba potpuna žalba ili samo žalba u vezi s pravnim pitanjem, ako je podnesena nakon isteka roka, smatra se nedopustivom i vraća se podnositelju. Protiv odluke suca o odbacivanju potpune žalbe ili žalbe u vezi s pravnim pitanjem može se podnijeti dodatna pritužba u roku od 10 dana od datuma kad je sud donio tu odluku.

U slučaju određenih kategorija sporova, na primjer sporova u vezi s priznavanjem odluke koju je donio strani sud, mogu biti propisani posebni rokovi za žalbe koji se utvrđuju za svaki predmet zasebno u skladu s pravilima građanskog postupka.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Sud mora odgoditi raspravu o predmetu ili odrediti drugi datum za raspravu:

  • ako stranka u predmetu nije došla na raspravu i nije obaviještena o vremenu i mjestu rasprave
  • ako je stranka u predmetu koja je obaviještena o vremenu i mjestu rasprave svejedno odsutna zbog razloga koje sud smatra valjanima
  • ako tuženiku nije dostavljen tužbeni zahtjev i zbog tog razloga on traži odgodu donošenja odluke o stvari
  • ako nužno je pozvati, kao stranku u predmetu, osobu čija bi prava ili zakonski interesi mogli biti povrijeđeni sudskom presudom
  • ako bi se odgodom moglo pridonijeti ponovnoj uspostavi zajedničkog života bračnih drugova ili promicanju mirnog rješavanja spora, nakon čega sud može na vlastitu inicijativu odgoditi raspravu. Na zahtjev stranke rasprava se u tu svrhu može i odgoditi u nekoliko navrata
  • ako se mjesto boravka ili stanovanja tuženika ne nalazi u Latviji, a poslana mu je obavijest o vremenu i mjestu sudske rasprave, i zaprimljena je potvrda o dostavi pismena, ali tuženik nije pravodobno primio obavijest te nije došao na sudsku raspravu
  • ako se mjesto boravka ili stanovanja tuženika ne nalazi u Latviji, a poslana mu je obavijest o vremenu i mjestu sudske rasprave, ili je tužbeni zahtjev poslan, ali nije zaprimljena potvrda te tuženik nije došao na sudsku raspravu
  • ako je zaprimljena suglasnost stranaka za mirenje.

Sud može odgoditi raspravu i u nekim drugim okolnostima.

Sud može odgoditi raspravu predmeta:

  • ako tužitelj kojem je poslana obavijest o vremenu i mjestu sudske rasprave ne dođe na nju iz nepoznatih razloga
  • ako tuženik kojem je poslana obavijest o vremenu i mjestu sudske rasprave ne dođe na nju iz nepoznatih razloga
  • ako sud smatra da nije moguće donijeti odluku u predmetu zbog odsutnosti stranke čija je prisutnost obvezna u skladu sa zakonom, ili svjedoka, stručnjaka ili sudskog tumača kojeg osigurava sud
  • na zahtjev stranke u predmetu koja traži priliku da iznese dodatne dokaze
  • ako osoba ne može sudjelovati u sudskoj raspravi putem videokonferencije zbog tehničkih ili drugih razloga izvan kontrole suda
  • ako je sudski tumač izostao s rasprave zbog razloga koje sud smatra valjanima.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Ne. U skladu s pravilima građanskog postupka, na dostavu i uručenje sudskih pismena osobi čije su mjesto boravka ili stanovanja izvan Latvije primjenjuje se drukčiji mehanizam, a postupovni rokovi koji počinju teći od primitka sudskih pismena izračunavaju se drukčije.

Primjerice, u pravilu se žalba protiv odluke prvostupanjskog suda može se podnijeti u roku od 20 dana od izricanja presude. Ako se presuda šalje osobi čije su mjesto boravka ili stanovanja izvan Latvije, ta osoba ima pravo podnijeti žalbu u roku od 20 dana od dana dostave sudske presude. Ako su za različite stranke u postupku određeni različiti rokovi za podnošenje žalbe protiv prvostupanjske presude, presuda počinje proizvoditi učinke ako nijedna žalba nije podnesena u dopuštenom roku za žalbe koji se izračunava od posljednjeg datuma dostave presude osim ako se podnese žalba.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Pravo na poduzimanje radnje u postupku istječe po isteku roka utvrđenog zakonom ili roka koji je utvrdio sud. Nije dopušteno podnošenje prigovora i dostava dokumenata nakon isteka roka.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Na zahtjev stranke u postupku sud ponovno određuje propuštene postupovne rokove ako utvrdi da su razlozi za njihovo propuštanje bili opravdani.

Primjerice, nije moguće ponovno odrediti rok za podnošenje izvršive isprave nakon isteka roka zastare od 10 godina koji je počeo teći na dan kada je mjerodavna odluka suda ili suca počela proizvoditi učinke.

Pri ponovnom određivanju propuštenih postupovnih rokova sud dopušta i provođenje odgođene postupovne radnje.

Postupovni rokovi koje je propisao sud, sudac ili sudski izvršitelj mogu se na zahtjev stranke produljiti prije isteka. Rokovi propisani zakonom ne mogu se produljiti. Ako je propušten rok koji je odredio sud, sudac ili sudski izvršitelj, osoba koju taj rok obvezuje može zatražiti utvrđivanje novog roka u kojem će izvršiti radnju u postupku.

Zahtjev za produljenje roka ili ponovno određivanje propuštenog roka treba podnijeti sudu na kojem se trebala izvršiti odgođena radnja. O zahtjevu se odlučuje na sudskoj raspravi i stranke se unaprijed obavješćuju o vremenu i mjestu rasprave. Odsutnost stranke nije prepreka za donošenje odluke o zahtjevu.

Uz zahtjev za ponovno određivanje postupovnih rokova prilažu se dokumenti koji su potrebni za provođenje postupovne radnje te se navodi osnova za ponovno određivanje rokova.

Rok koji je odredio sudac može produljiti sudac pojedinac.

Ako sud ili sudac odbiju produljiti ili ponovno odrediti rok, može se podnijeti dodatna pritužba.

Posljednji put ažurirano: 05/04/2024

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.