Rokovi za provedbu postupaka

Francuska
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Osim postupovnih rokova, u francuskom zakonodavstvu postoje rokovi zastare i prekluzivni rokovi.

Rok zastare jest vremensko razdoblje na kraju kojeg osoba stječe stvarno pravo (délai de prescription acquisitive) ili nositelj prava gubi to pravo jer ga nije iskoristio (délai de prescription extinctive). Rokovi zastare mogu biti obustavljeni ili prekinuti.

Prekluzivni rok predstavlja ograničenje trajanja prava na podnošenje tužbe. Odgovara načelu „limitation of action” anglosaksonskog pravnog sustava. Prekluzivni rokovi ne mogu se obustaviti, a načelno se ne mogu ni prekinuti. Međutim, u skladu s člancima 2241. i 2244. Građanskog zakonika određeni koraci, kao što je poziv na sud ili izvršni akt (poput ovrhe), prekidaju te rokove.

Postupovni rokovi jesu rokovi koji se primjenjuju na sudske postupke nakon njihova pokretanja. Utvrđeni su zakonom ili ih propisuje sudac. Za razliku od prekluzivnih rokova, ne sprječavaju djelovanje. Ti se rokovi ne mogu obustaviti ili prekinuti.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

U skladu s važećim zakonodavstvom sljedeći su dani neradni:

  • svaka nedjelja;
  • 1. siječnja;
  • Uskrsni ponedjeljak;
  • 1. svibnja;
  • 8. svibnja;
  • Uzašašće;
  • Duhovski ponedjeljak;
  • 14. srpnja;
  • Uznesenje Blažene Djevice Marije (15. kolovoza);
  • Svi sveti (1. studenoga);
  • 11. studenoga;
  • Božić (25. prosinca).

U određenim su departmanima i teritorijalnim zajednicama proglašeni državni praznici radi obilježavanja ukidanja ropstva: 27. svibnja za Guadalupe, 10. lipnja za Francusku Gvajanu, 22. svibnja za Martinique, 20. prosinca za Réunion i 27. travnja za Mayotte.

U departmanima Alsace-Moselle 26. prosinca i Veliki petak jednako su tako državni praznici.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Od stupanja na snagu Zakona br. 2008-561 od 17. lipnja 2008. (koji obuhvaća prijelazne odredbe) rok zastare nakon kojeg se gubi pravo u okviru općeg zakona iznosi pet godina (prethodno je iznosio 30 godina).

Međutim, postoje brojne iznimke od tog pravila, osobito za tužbe zbog građanskopravne odgovornosti pokrenute zbog događaja koji je doveo do tjelesne ozljede, za koje je rok zastare utvrđen na 10 godina počevši od konsolidacije štete ili njezina pogoršanja ili za tužbe koje se odnose na prava povezana s nekretninama, za koje zastara nastupa nakon 30 godina.

Trajanje prekluzivnih rokova i postupovnih rokova ovisi o predmetu i postupcima.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Za postupovne rokove člankom 640. Zakona o parničnom postupku propisano je da se, kada se čin ili formalnost moraju izvršiti prije isteka određenog roka, taj rok računa od datuma čina, događaja, odluke ili dostave pismena koji ga pokreću.

Za rokove zastare i prekluzivne rokove primjenjuju se ista pravila, podložno određenim odredbama. Prema tome, u skladu s člankom 2226. Građanskog zakonika, za tužbe zbog građanskopravne odgovornosti u području tjelesnih ozljeda nastupa zastara 10 godina od datuma kada početna ozljeda ili njezino pogoršanje postanu očiti.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

U skladu s člankom 664-1 Zakona o parničnom postupku, ako pismeno dostavlja sudski izvršitelj, datum dostave jest datum na koji je pismeno uručeno osobno, na adresi prebivališta ili boravišta primatelja ili datum na koji je sudski izvršitelj sastavio službeni zapisnik u kojem navodi korake koje je poduzeo kako bi pronašao primatelja. U slučaju dostave elektroničkim putem datum i vrijeme dostave jesu datum i vrijeme slanja dokumenta primatelju.

Ako se pismeno dostavlja poštom, u skladu s člancima 668. i 669. Zakona o parničnom postupku datum dostave jest, u pogledu pošiljatelja datum otpreme, a u pogledu primatelja datum primitka pisma. Datum otpreme jest datum koji se pojavljuje na poštanskom žigu otpremnog ureda. Datum primitka jest datum potpisanog primitka (récipissé) ili potpisa (émargement) primatelja. Ako se pismeno dostavlja preporučenom poštom s potvrdom primitka, datum primitka jest datum koji postavlja poštanska služba pri uručivanju pisma primatelju.

Odstupajući od tih odredaba, člankom 647-1 Zakona o parničnom postupku propisano je da je datum dostave pismena u prekomorskoj zajednici, Novoj Kaledoniji ili u inozemstvu u pogledu pošiljatelja datum na koji je sudski izvršitelj ili tajništvo suda otpremilo pismeno ili, u protivnom, datum na koji ga je primilo nadležno državno odvjetništvo (parquet).

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

U skladu s člankom 641. Zakona o parničnom postupku, ako je vremenski rok izražen u danima, ne računa se datum čina, događaja ili dostave pismena koji ga je pokrenuo.

Na datum početka računanja roka ne utječe način dostave. Međutim, ako pismeno nije dostavljeno osobno, određenim je odredbama dopušten različit početak roka od datuma dostave pismena osobi ili datuma kada su provedene mjere izvršenja na temelju pismena.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

U skladu s člankom 642. Zakona o parničnom postupku, vremenski rok koji bi inače istekao u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan produljuje se na prvi sljedeći radni dan.

Prema tome, vremenski rok i dalje traje na nedjelju ili državni praznik, ali produljuje se ako bi inače istekao u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

U skladu s člankom 641. Zakona o parničnom postupku, ako je vremenski rok izražen u mjesecima ili godinama, istječe na dan posljednjeg mjeseca ili mjeseca u posljednjoj godini koji ima isti broj kao i dan čina, događaja, odluke ili dostave pismena koji pokreću računanje roka. Ako naredni mjesec nema dan koji nosi isti broj, vremenski rok istječe na posljednji dan tog mjeseca.

Ako je vremenski rok izražen u mjesecima i danima, prvo se računaju mjeseci, a potom dani.

Na sve se vremenske rokove, neovisno o tome jesu li izraženi u danima, mjesecima ili godinama, primjenjuje pravilo utvrđeno člankom 642. Zakona o parničnom postupku (vidjeti prethodno pitanje).

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Kao što je prethodno objašnjeno, u skladu s člankom 642. Zakona o parničnom postupku svi vremenski rokovi istječu na posljednji dan u 24:00, osim ako je vremenski rok produljen zbog činjenice da bi inače pao na subotu, nedjelju, državni praznik ili neradni dan.

Kao što je prethodno objašnjeno, svi vremenski rokovi računaju se od datuma čina, događaja, odluke ili dostave pismena koji ih pokreću.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Kao što je prethodno objašnjeno, vremenski rok koji bi inače istekao u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan produljuje se na prvi sljedeći radni dan.

Trenutak u kojem počinje teći vremenski rok nužno se mora utvrditi ili mora biti takav da ga je moguće utvrditi. U slučaju sumnje može ga utvrditi sudac. Produljenje vremenskog roka na prvi sljedeći radni dan primjenjuje se na sva područja i u svim postupcima.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

U skladu s člankom 643. Zakona o parničnom postupku, ako se zahtjev podnosi pred sudom sa sjedištem u kontinentalnoj Francuskoj, rokovi za pojavljivanje, podnošenje žalbe, prigovora, zahtjeva za reviziju presude i podnošenje žalbe u kasacijskom postupku produljuju se:

  • za jedan mjesec za osobe koje žive u prekomorskom departmanu ili prekomorskom teritoriju ili zajednici;
  • za dva mjeseca za osobe koje žive u inozemstvu.

U skladu s člankom 644. Zakona o parničnom postupku, ako se zahtjev podnosi pred sudom sa sjedištem u prekomorskim teritorijalnim zajednicama koje određuje, rokovi za pojavljivanje, podnošenje žalbe, prigovora i zahtjeva za reviziju presude produljuju se:

  • za jedan mjesec za osobe koje ne žive u teritorijalnoj zajednici obuhvaćenoj nadležnošću suda;
  • za dva mjeseca za osobe koje žive u inozemstvu.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

U načelu, a u skladu s člankom 538. Zakona o parničnom postupku, vremenski rok za podnošenje žalbe jest jedan mjesec u pravnim sporovima, odnosno petnaest dana u izvanparničnim postupcima. Međutim, brojni tekstovi odstupaju od tog načela. Na primjer, rok za podnošenje žalbe jest petnaest dana u slučaju rješenja u postupku privremene pravne zaštite, odluka suca u ovršnom postupku, rješenja suca nadležnog za obiteljsko pravo, odluka suca suda za maloljetnike u području potpore u obrazovanju itd.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

U hitnim slučajevima sudovi mogu skratiti rokove za pojavljivanje te mogu dopustiti da se utvrdi određeni dan. Jednako tako, mogu odgoditi svoje ispitivanje predmeta za kasniji datum kako bi omogućili strankama da se pojave.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

U skladu s člankom 647. Zakona o parničnom postupku, ako je pismeno namijenjeno stranci s prebivalištem u mjestu u kojem bi imala korist od produljenja roka osobno dostavljeno toj stranci u mjestu u kojem lokalni stanovnici ne bi mogli ostvariti takvo produljenje, na tu dostavu primjenjuju se samo rokovi dopušteni za lokalno stanovništvo.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Istekom roka zastare ili prekluzivnog roka ukida se pravo na pokretanje postupka i ne smiju se pokretati postupci, a zahtjevi se proglašavaju nedopuštenima bez ispitivanja merituma.

Kazne povezane s nepoštovanjem postupovnog roka koji je utvrđen zakonom ili koji je odredio sudac mijenjaju se ovisno o naravi roka i koraka koji je potrebno poduzeti. Nepoštovanje roka za pojavljivanje poništava presudu donesenu prije isteka tog roka ako se tuženik nije pojavio. Manjak odgovarajuće pažnje stranaka najčešće se kažnjava brisanjem predmeta iz upisnika. Ako se određeni postupovni korak ne izvrši na vrijeme, to čini taj korak ništavnim.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Za gubitak prava na pokretanje pravnog postupka, koji je pravni učinak isteka roka zastare ili prekluzivnog roka, nisu dostupni pravni lijekovi.

Međutim, ako je tako dopušteno zakonodavstvom, sudac može osloboditi stranku dijela gubitka prava koji proizlazi iz isteka roka. Člankom 540. Zakona o parničnom postupku dopušteno je djelomično uklanjanje dijela gubitka prava (prekluzije) koji proizlazi iz isteka roka za podnošenje tužbe protiv presude donesene zbog ogluhe ili presude za koju se smatra da je donesena u akuzatornom postupku ako stranka, ne svojom krivnjom, nije bila svjesna presude u trenutku kad je mogla pravodobno reagirati na nju ili ako nije mogla djelovati.

Odluka suda kojom se postupovni korak proglašava ništavnim može biti predmet tužbe ili zahtjeva za odustajanje. Nadalje, ništavnost prekida postupak, ali ne utječe na pravo na pokretanje pravnog postupka. Prema tome, moguće je podnijeti novi zahtjev pod uvjetom da ne postoji uvjet za zabranu djelovanja, osobito rok zastare.

Protiv odluke o brisanju predmeta iz upisnika nije moguće podnijeti žalbu. Međutim, brisanje ne utječe na sam postupak. Iz navedenoga proizlazi da se zadržava učinak prekida roka zastare ili prekluzivnog roka pokrenutog upućivanjem poziva. Brisanjem iz upisnika obustavlja se postupak, ali ta se obustava može prekinuti ispunjavanjem određene formalnosti, odnosno podnošenjem zahtjeva za ponovno unošenje u upisnik.

Poveznice

Stranica Legifrance – Zakon o parničnom postupku

Stranica Legifrance – Zakon o parničnom postupku na engleskom i španjolskom jeziku

Stranica Legifrance – državni praznici

Posljednji put ažurirano: 23/07/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Povratne informacije

Koristite se obrascem u nastavku kako biste podijelili svoje komentare i povratne informacije o našoj novoj internetskoj stranici