Rokovi za provedbu postupaka

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

A) Pravo na sudsku zaštitu subjektivnih materijalnih prava uređeno je zakonski propisanim rokovima zastare i prekluzivnim rokovima.

Rok zastare razdoblje je u kojem nositelj subjektivnog prava može biti neaktivan i po čijem isteku više ne može zatražiti pravnu zaštitu tog prava. Po isteku tog roka zastare prestaje ne samo materijalno pravo, već i s njime povezano pravo na tužbu i pravo na izvršenje. Zastara se ne primjenjuje po službenoj dužnosti, već nakon što dužnik podnese prigovor nadležnom sudu ili sudskom izvršitelju.

Pravila o trajanju, prestanku i obustavi rokova zastare utvrđena su Zakonom o obvezama i ugovorima. Za sva potraživanja bez određenih rokova propisan je opći rok zastare od pet godina (članak 110. Zakona o obvezama i ugovorima).

Za tri skupine potraživanja propisan je rok zastare od tri godine (članak 111. Zakona o obvezama i ugovorima):

• potraživanja za naknade za koje nije propisan drugi rok zastare,
• potraživanja za odštetu i naknade koje proizlaze iz neizvršenog ugovora,
• potraživanja za najam, kamate i ostala periodična plaćanja.

Rok zastare od tri godine propisan je i za pravo podnošenja zahtjeva za zakonsko poništenje ugovora sklopljenih na temelju pogreške ili kao posljedica prijevare ili prijetnje te ugovora koje su sklopile osobe bez pravne i poslovne sposobnosti ili njihovi zastupnici koji ne ispunjuju relevantne uvjete.

Rok zastare od jedne godine propisan je za pravo na podnošenje zahtjeva za zakonsko poništenje ugovora sklopljenih zbog iznimne potrebe ili očigledno nepovoljnih uvjeta (članak 33. Zakona o obvezama i ugovorima).

Rok zastare od šest mjeseci propisan je za potraživanja koja se odnose na nedostatke u prodaji pokretne imovine odnosno manjkave izrade u ugovoru o proizvodnji, osim kad je riječ o građevinskim radovima za koje se zahtjev likvidira u općem roku od pet godina (članak 265. Zakona o obvezama i ugovorima).

Rok zastare započinje u trenutku nastanka prava na tužbu koje ovisi o prirodi predmetnog materijalnog prava. To može biti trenutak u kojem je ugovorna obveza dospjela na plaćanje, trenutak u kojem je počinjen protupravni čin, trenutak u kojem je utvrđen počinitelj protupravnog čina ili trenutak predaje predmeta na koji se odnosi zahtjev zbog nedostataka itd.

Rok zastare ne može se skratiti ili produljiti suglasnošću stranaka.

Rok zastare može se prekinuti i obustaviti.

Rok zastare prestaje teći u slučajevima koji su iscrpno navedeni u članku 115. Zakona o obvezama i ugovorima:

• između djece i roditelja, dok roditelji uživaju svoja roditeljska prava,
• između štićenika i njihovih skrbnika ili staratelja za vrijeme trajanja skrbništva ili starateljstva,
• između supružnika,
• u slučaju potraživanja osoba čijom se imovinom upravlja u skladu sa zakonom ili sudskim nalogom prema upravitelju tijekom trajanja njegova upravljanja,
• u slučaju potraživanja naknade pravnih subjekata od njihovih rukovoditelja, dok su predmetni rukovoditelji na svojem položaju,
• u slučaju potraživanja maloljetnika i osoba u pritvoru u razdoblju u kojem oni nemaju zakonskog zastupnika ili staratelja i šest mjeseci nakon njegova imenovanja ili nakon prestanka pravne i poslovne nesposobnosti,
• ako je pokrenut postupak u pogledu zahtjeva.

U tim je slučajevima stranci privremeno i pravno uskraćena sposobnost izvršavanja prava na tužbu. Rok zastare koji je tekao do obustave ostaje na snazi i nastavlja teći nakon što prestanu okolnosti koje su prouzročile obustavu.

Rok zastare obustavlja se u sljedećim slučajevima:

• dužnikovim priznanjem potraživanja,
• prijavom potraživanja ili ulaganjem prigovora odnosno podnošenjem zahtjeva za mirenje; međutim, ako potraživanje nije namireno ili zahtjevi iz prigovora nisu ispunjeni, rok zastare ne smatra se prekinutim,
• prijavom potraživanja u okviru postupka u slučaju nesolventnosti,
• poduzimanjem mjera izvršenja.

U tim slučajevima rok zastare koji je počeo teći u trenutku nastanka prava na tužbu do obustave roka zastare prestaje biti pravno relevantan te počinje teći novi rok zastare. Ako obustava nastupi zbog prijave potraživanja ili ulaganja prigovora, zakonom je propisana još jedna važna posljedica: trajanje novog roka zastare koji započinje nakon obustave roka zastare uvijek je pet godina.

Apsolutni (prekluzivni) rokovi oni su po čijem isteku prestanu sama materijalna prava. Ti rokovi počinju teći u trenutku nastanka subjektivnog prava, a ne od trenutka nastanka prava na tužbu.

Apsolutni rokovi ne mogu se prekinuti ili obustaviti kao rokovi zastare.

Njih službeno primjenjuje sud ili sudski izvršitelj ako dužnik nije uložio nikakav prigovor.

Takvi rokovi obuhvaćaju: razdoblje od tri mjeseca u kojem vjerovnik ili hipotekarni vjerovnik mogu uložiti prigovor ako se osiguranje od odgovornosti isplati vlasniku predmeta, a ne njemu; razdoblje od tri mjeseca u kojem suvlasnik može pokrenuti postupak za kupnju predmeta koji je u suvlasništvu ako je drugi suvlasnik svoj udio prodao trećoj osobi; razdoblje od jedne godine za pokretanje postupka za otkaz darovanja itd.

B) Rokovi za provedbu određenih postupovnih radnji stranaka te suda u okviru postupaka u pogledu potraživanja i postupaka izvršenja propisani su Zakonom o parničnom postupku (ZPP). Rokovi za provedbu postupovnih radnji u okviru postupka u slučaju nesolventnosti propisani su Zakonom o trgovini (ZT).

Ako stranke propuste rok, prestaje njihovo pravo na provođenje relevantne postupovne radnje. Ako sud propusti rok, to nije prepreka naknadnoj provedbi postupovne radnje jer se ona uvijek može provesti.

Rokovi u kojima postupovne radnje moraju provesti stranke rokovi su propisani zakonom te rokovi koje je odredio sud.

Rokovi koji su propisani zakonom (zakonski rokovi) obuhvaćaju:

• rok za otklanjanje nepravilnosti u tužbenom zahtjevu (jedan tjedan od njezine dostave stranci – članak 129. stavak 2. ZPP-a),
• rok za očitovanje na zahtjev tuženika, za navođenje dokaza, za osporavanje istinitosti dokaza u tužbenom zahtjevu, za podnošenje protuzahtjeva, za tuženikovo predstavljanje trećih osoba (sudionika) i pokretanje postupka protiv njih te za ulaganje prigovora na postupak koji je sud odredio za ispitivanje postupka. Taj rok počinje teći od trenutka u kojem je tuženik zaprimio primjerak tužbenog zahtjeva te traje mjesec dana ili dva tjedna, ovisno o tomu vodi li se postupak u okviru općeg postupka ili postupka u pogledu posebnih potraživanja (članak 131., članak 133., članak 367. ZPP-a),
• rok u kojem podnositelj zahtjeva može zahtijevati dodatnu izjavu u postupku u pogledu trgovačkih sporova – razdoblje od dva tjedna od primitka tuženikova očitovanja (članak 372. ZPP-a),
• rok u kojem se tuženik mora očitovati na dodatnu izjavu u postupku u pogledu trgovačkih sporova – razdoblje od dva tjedna od primitka dodatne izjave o potraživanju (članak 373. ZPP-a),
• rok za žalbu protiv presuda suda – razdoblje od dva tjedna od dostave presude stranci (članak 259. ZPP-a),
• rok u kojem se druga stranka može očitovati na žalbu i podnijeti protužalbu – razdoblje od dva tjedna od primitka primjerka žalbe (članak 263. ZPP-a),
• rok za kasacijsku žalbu protiv presuda suda – razdoblje od jednog mjeseca od dostave presude stranci (članak 283. ZPP-a),
• rok za žalbu protiv presuda suda – razdoblje od jednog tjedna od njezine dostave stranci, a ako su te presude donesene na sudskoj raspravi kojoj je stranka prisustvovala, rok počinje teći od datuma rasprave (članak 275. ZPP-a),
• rok za podnošenje zahtjeva za ukinuće izvršene odluke – razdoblje od tri mjeseca od nastanka razloga za njezino ukinuće (članak 305. ZPP-a),
• rok u kojem stranka može zatražiti razrješenje suca – na prvom ročištu nakon nastanka razloga za razrješenje ili nakon što je stranka saznala za postojanje tog razloga (članak 23. ZPP-a),
• rok u kojem stranka može uložiti prigovor zbog nepostojanja isključive nadležnosti – do završetka postupka u drugom stupnju (članak 119. ZPP-a),
• rok u kojem stranka može uložiti prigovor zbog nepostojanja mjesne nadležnosti u skladu s mjestom gdje se nalazi nekretnina – do završetka sudske istrage u prvom stupnju (članak 119. ZPP-a) te u svim ostalim slučajevima povrede pravila mjesne nadležnosti prigovor može uložiti isključivo tuženik u roku za očitovanje na zahtjev (članak 119. ZPP-a),
• rok u kojem tužitelj može povući tužbeni zahtjev bez pristanka tuženika – do završetka prvog sudskog ročišta (članak 232. ZPP-a),
• rok u kojem stranka može podnijeti incidentalni zahtjev – na prvom ročištu za tužitelja i u roku u kojem se tuženik mora očitovati na tužbeni zahtjev (članak 212. ZPP-a),
• rok za osporavanje istinitosti dokumenta – najkasnije u trenutku očitovanja na tužbu koja je tuženiku dostavljena, a ako je predmetnoj tužbi priložen tužbeni zahtjev, tuženik bi je trebao osporiti u pisanom obliku (članak 193. ZPP-a),
• rok za ulaganje prigovora na platni nalog – razdoblje od dva tjedna od dostave naloga (članak 414. ZPP-a),
• rok za žalbu koja se odnosi na odbijanje izdavanja platnog naloga – razdoblje od jednog tjedna od dostave obavijesti podnositelja prigovora (članak 413. ZPP-a),
• rok za žalbu koja se odnosi na izdavanje naloga za izvršenje – razdoblje od dva tjedna koje počinje teći od dostave naloga za žalitelja te od dostave zahtjeva za dobrovoljno izvršenje obveze za dužnika (članak 407. ZPP-a),
• rok za dobrovoljno izvršenje obveze dužnika u postupku izvršenja – razdoblje od dva tjedna od trenutka kada je sudski izvršitelj dostavio zahtjev (članak 428. ZPP-a),
• rok za ulaganje žalbe u pogledu djelovanja sudskog izvršitelja – razdoblje od jednog tjedna od provedbe radnje ako je stranka prisustvovala predmetnoj provedbi ili ako joj je uredno uručen sudski poziv te u drugim slučajevima – od datuma obavijesti (članak 436. ZPP-a),
• rok za prijavu potraživanja u okviru postupka u slučaju nesolventnosti – jedan mjesec odnosno tri mjeseca od upisa odluke o pokretanju postupka u slučaju nesolventnosti u trgovački registar (članci 685. i 688. ZT-a),
• rok za primjenu plana oporavka – jedan mjesec od datuma unosa sudske odluke o odobravanju popisa prihvaćenih potraživanja u trgovački registar (članak 696. ZOT-a),
• rok za ulaganje prigovora u pogledu popisa prihvaćenih potraživanja – razdoblje od sedam‑dana od upisa popisa u trgovački registar (članak 690. ZT-a),
• rok za dostavljanje prigovora u pogledu diobnog popisa koji je pripremio upravitelj u slučaju nesolventnosti – razdoblje od četrnaest dana od upisa u trgovački registar (članak 727. ZT-a),
• druge rokove.

Rokovi koje je odredio sud obuhvaćaju:

• rok za prikupljanje dokaza (članak 157. ZPP-a),
• rok za plaćanje pologa za troškove prikupljanja dokaza (pozivanje svjedoka, plaćanje nagrade za vještake itd.) – članak 160. ZPP-a,
• rok za otklanjanje nepravilnosti postupovne radnje koju je provela stranka (članak 101. ZPP-a),
• druge rokove.

Rokovi se isto tako dijele u dvije vrste ovisno o tomu može li ih sud produljiti ili ta mogućnost ne postoji.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

Državni su praznici:

1. siječnja – Nova godina,

3. ožujka – Dan oslobođenja – nacionalni praznik,

1. svibnja – Međunarodni praznik rada,

6. svibnja – Dan svetog Jurja, Dan hrabrosti i bugarske vojske,

24. svibnja – Dan bugarskog obrazovanja i kulture te slavenske književnosti,

6. rujna – Dan ujedinjenja,

22. rujna – Dan neovisnosti,

1. studenoga – Dan nacionalnih vođa – neradni dan za sve polaznike obrazovnih ustanova,

24. prosinca – Badnjak, 25. i 26. prosinca – Božić,

Veliki petak, Velika subota i Uskrs – dva dana (nedjelja i ponedjeljak), čiji se datum određuje za predmetnu godinu.

Vijeće ministara može isto tako jednokratno proglasiti druge dane državnim praznicima, danima posvećenima slavljenju određenih zanimanja te neradnim danima tijekom predmetne godine.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Opća pravila o rokovima za provedbu postupovnih radnji stranaka te suda u okviru postupaka u pogledu potraživanja i postupaka izvršenja propisana su Zakonom o parničnom postupku iz 2007. (ZPP). Podrobne informacije o općim pravilima utvrđenima u sedmom poglavlju Zakona o parničnom postupku „Rokovi i ponovno uvođenje rokova” sadržane su u odgovorima na pitanja 4., 5. i 6.

Opća pravila o rokovima zastare utvrđena su u članku 110. i dalje Zakona o obvezama i ugovorima. Podrobne informacije o njima sadržane su u odgovoru na pitanje 1.

Opća pravila o rokovima za ispunjenje obveza koje proizlaze iz obveznih odnosa utvrđena su u člancima od 69. do 72. Zakona o obvezama i ugovorima.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Trenutak u kojem rok za poduzimanje određene postupovne radnje počinje teći obično je datum kada je stranka obaviještena da tu radnju mora poduzeti ili odgovarajuće obaviještena o aktu suda protiv kojeg je moguće podnijeti prigovor:

• rok za otklanjanje nepravilnosti u tužbenom zahtjevu počinje teći od datuma dostave uputa suda stranci,
• rok u kojem tuženik može dostaviti pisano očitovanje na tužbeni zahtjev počinje teći od trenutka u kojem je on zaprimio primjerak tužbenog zahtjeva i dokaza o njegovu postojanju, a u obavijesti koju sud prilaže primjerku tužbenog zahtjeva mora biti naveden rok za očitovanje i posljedice ako se taj rok ne ispoštuje,
• rok za žalbu protiv presude počinje teći od njezine dostave stranci,
• roka za žalbu protiv presude donesene u predmetu koji se razmatrao u okviru postupka „Skraćeni postupak” (dio treći, poglavlje 25. Zakona o parničnom postupku) počinje teći od datuma kada je sud izjavio da će objaviti svoju odluku,
• rok za žalbu protiv presuda počinje teći od njihova dostavljanja stranci, a ako su te presude donesene na sudskoj raspravi kojoj je stranka prisustvovala, rok počinje teći od datuma sudske rasprave,
• žalba u pogledu djelovanja sudskog izvršitelja podnosi se u roku od jednog tjedna od provedbe radnje ako je stranka prisustvovala predmetnoj provedbi ili ako joj je uredno uručen sudski poziv te u drugim slučajevima – od datuma obavijesti,
• rokovi u okviru postupka u slučaju nesolventnosti počinju teći od upisa relevantne radnje upravitelja u slučaju nesolventnosti (na primjer, sastavljanje popisa vjerovnika s prihvaćenim potraživanjima) ili akta suda u trgovački registar.

Postoje i rokovi koji počinju teći u trenutku pokretanja postupaka u pogledu potraživanja, s obzirom na to da je zakonom propisano samo konačno vrijeme trajanja njihove provedbe.

Na primjer:

• tužitelj može promijeniti temelj ili prijedlog svojega zahtjeva ili povući zahtjev bez pristanka tuženika dok traje prvo ročište u predmetu,
• svaki slijednik u postupku podjele može, dok traje prvo ročište, pisanim zahtjevom zatražiti da mu se kao subjektu u podjeli dodijeli dodatna imovina itd.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Rok počinje teći od trenutka obavješćivanja stranke. Vrijeme uredne dostave obavijesti stranci određuje se na različite načine, ovisno o načinu obavješćivanja. U poglavlju VI. „Obavijesti i sudski pozivi” Zakona o parničnom postupku utvrđena su pravila o načinu dostave obavijesti i sudskih poziva strankama te u kojem se trenutku smatra da je dostava obavijesti uredno obavljena.

Ako se obavijest dostavlja osobno primatelju ili njegovu zastupniku odnosno drugoj osobi koja živi ili radi na predmetnoj adresi, u sudskom pozivu mora se navesti datum kad je dotična osoba primila obavijest, bez obzira na to je li joj obavijest dostavio djelatnik suda ili pošte. Rokovi za pokretanje relevantne postupovne radnje počinju teći od tog datuma.

Obavijesti se mogu dostaviti i na adresu e-pošte koju je navela stranka. Obavijesti se smatraju dostavljenima nakon njihova unosa u za to određeni informacijski sustav.

Ako postoje pravni preduvjeti (na primjer, ako je stranka promijenila adresu koju je navela za predmet u pitanju, a da o tomu nije obavijestila sud), sud može naložiti dostavu obavijesti na način da je priloži spisu predmeta i u tom slučaju rok počinje teći od datuma njezina prilaganja spisu.

Ako tuženika nije moguće pronaći na njegovoj stalnoj adresi te se na toj adresi ne nalazi osoba koja bi mogla primiti obavijesti, dostavljač na vratima ili u poštanskom sandučiću mora ostaviti obavijest u kojoj se navodi da se dokumenti nalaze u uredu suda i da ih je moguće preuzeti u roku od dva tjedna od datuma obavijesti. U tom slučaju, ako ih tuženik ne preuzme, smatra se da su obavijest i predmetni dokumenti dostavljeni na datum isteka roka za njihovo preuzimanje.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Rok se izražava u godinama, tjednima i danima. Rok izražen u danima izračunava se od dana nakon dana kada počinje teći rok i istječe na kraju zadnjeg dana roka. Na primjer, ako se stranci naloži otklanjanje nepravilnosti u okviru radnje u roku od sedam dana, a obavijest o tomu dostavljena joj je 1. lipnja, to je datum na koji počinje teći rok, ali računanje započinje sljedećeg kalendarskog dana, 2. lipnja, i razdoblje istječe 8. lipnja.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Rokovi se izražavaju u kalendarskim danima.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rok koji se izražava u tjednima istječe određenog dana posljednjeg tjedna. Na primjer, ako se stranci naloži otklanjanje nepravilnosti u okviru izjave o potraživanju u roku od tjedan dana, a obavijest o tomu dostavljena joj je u petak, to je datum na koji počinje teći rok i razdoblje će isteći u petak sljedećeg tjedna.

Rok koji se izražava u mjesecima istječe na predmetni datum posljednjeg mjeseca, a ako za zadnji mjesec nije određen takav datum, razdoblje istječe zadnjeg dana mjeseca.

Rok koji se izražava u godinama istječe na predmetni datum zadnje godine, a ako za zadnju godinu nije određen takav datum, razdoblje istječe zadnjeg dana godine.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Vidjeti odgovor na 8. pitanje.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Ako je zadnji dan razdoblja neradni dan, rok uvijek istječe na prvi sljedeći radni dan.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Sud ne može produljiti rokove žalbe protiv presuda i naloga te za podnošenje zahtjeva za ukinuće izvršene odluke, kao ni rok za ulaganje prigovora na platni nalog.

Sud može produljiti rokove za sve ostale zakonske i sudske rokove na zahtjev dotične stranke, koji je podnesen prije isteka roka, ako za to postoje dobri razlozi (članak 63. ZPP-a). Novoodređeni rok ne smije biti kraći od početnoga. Produljeni rok teče od isteka početnog roka.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Zakonom o parničnom postupku propisana su opća pravila za podnošenje žalbi protiv presuda u svim građanskim i trgovačkim stvarima na način da se njime osigurava:

• razdoblje od dva tjedna za podnošenje žalbe protiv presude koju je donio sud, koje počinje teći od dostave presude stranci,
• razdoblje od jednog mjeseca za podnošenje kasacijske žalbe protiv presude koju je donio sud, koje počinje teći od dostave presude stranci,
• razdoblje od jednog tjedna za podnošenje žalbi protiv presuda koje je donio sud, koje počinje teći od njihove dostave stranci, a ako su te presude donesene na sudskoj raspravi kojoj je stranka prisustvovala, razdoblje počinje teći od datuma ročišta.

Sve su iznimke od tih općih pravila detaljno propisane zakonom i temelje se na posebnim obilježjima predmetnog postupka. Takve su iznimke propisane za:

• odluke o pokretanju postupka u slučaju nesolventnosti, za koje je žalbu moguće podnijeti u roku od sedam dana od njihova upisa u trgovački registar,
• odluke kojima se odbija zahtjev za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti, za koje je žalbu moguće podnijeti u roku od sedam dana od datuma obavijesti u skladu s Zakonom o parničnom postupku,
• odluku u postupku podjele koju sud donose u pogledu potraživanja stranaka u postupku podjele računa, odluku o javnoj prodaji nedjeljive nekretnine, odluku o dodjeli nedjeljive nekretnine jednoj od stranaka u postupku podjele te odluke o objavi završnog zapisnika o podjeli, za koje je moguće uložiti zajedničku pritužbu u roku za žalbu protiv posljednje odluke,
• odluku zbog ogluhe za koju nije moguće podnijeti žalbu, ali u roku od jednog mjeseca od njezine dostave stranka na koju se ta odluka odnosi može od žalbenog suda zatražiti poništenje odluke ako nije u stanju sudjelovati u predmetu,
• odluku o sporazumnom razvodu, za koju nije moguće podnijeti žalbu,
• ostale predmete žalbe izričito navedene u zakonu.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Ne postoji odredba kojom se sudu omogućuju skraćivanje rokova koje je sam odredio ili koji su propisani zakonom, već samo odredba kojom mu se omogućuje produljenje roka na zahtjev stranaka. Sud ne može produljiti rokove žalbe protiv presuda i naloga te za podnošenje zahtjeva za ukinuće izvršene odluke, kao ni rok za ulaganje prigovora na platni nalog.

Međutim, nema prepreke da sud na vlastitu inicijativu ili na zahtjev jedne od stranaka promijeni datum ročišta, odnosno da ga zakaže za raniji ili kasniji datum ako je to nužno zbog relevatnih okolnosti. Međutim, u takvim bi slučajevima sud trebao obavijestiti stranke o novom datumu te bi se ta obavijest trebala dostaviti najkasnije u roku od jednog tjedna prije datuma ročišta.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Postupovna pravila Zakona o parničnom postupku, uključujući ona koja se odnose na produljenje roka, primjenjuju se na sve sudionike u postupku, bez obzira na njihovo boravište.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Opće je načelo da sud u obzir ne uzima postupovne radnje provedene nakon isteka roka. Nadalje, u ZPP-u je izričito navedeno da, ako se nedostatci u tužbenom zahtjevu pravodobno ne otklone, on se odbija; ako se žalba, zahtjev za poništenje ili prigovor na odluku o izvršenju podnesu nakon isteka roka, oni se odbijaju kao zakašnjeli; ako stranka pravodobno ne podnese njoj dostupne dokaze, oni neće biti prihvaćeni u okviru predmeta, osim ako je do propusta došlo zbog posebnih nepredviđenih okolnosti.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Stranka koja nije poštovala rok propisan zakonom ili rok koji je odredio sud može zatražiti njegovu ponovnu uspostavu ako dokaže da rok nije poštovala zbog posebnih nepredviđenih okolnosti koje nije bila u stanju prevladati. Ponovna uspostava roka nije dopuštena ako postoji mogućnost produljenja roka kako bi se provela postupovna radnja.

Zahtjev za ponovnu uspostavu roka potrebno je podnijeti u roku od jednog tjedna od obavijesti o nepoštovanju te se u njemu moraju navesti sve okolnosti na kojima je on utemeljen i svi dokazi o meritumu zahtjeva. Zahtjev je potrebno dostaviti sudu pred kojim se trebala provesti postupovna radnja. Uz zahtjev za ponovnu uspostavu roka dostavljaju se i dokumenti za koje se zahtijeva ponovna uspostava roka te ako se rok odnosi na plaćanje troškova, sud određuje novi rok za njihovu dostavu.