Juhime tähelepanu sellele, et käesoleva lehekülje prantsuse keel originaalkeelset versiooni on hiljuti muudetud. Valitud keeleversiooni meie töötajad parajasti tõlgivad.
Järgmised keeleversioonidon juba tõlgitud.
Swipe to change

Rokovi za provedbu postupaka

Belgia
Sisu koostaja:
European Judicial Network
Euroopa õigusalase koostöö võrgustik (tsiviil- ja kaubandusasjades)

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

U Zakonu o sudskom postupku (Code judiciaire / Gerechtelijk Wetboek) rokovi su propisani na više mjesta.

Međutim, u Zakonu o sudskom postupku upotrebljavaju se dvije vrste rokova, rokovi čekanja i krajnji rokovi.

Rokovi čekanja vremenska su razdoblja koja moraju proći. Sudski postupak moguće je pokrenuti po isteku tog roka.

Primjer je roka čekanjarok za odaziv na sudski poziv. „Rok za odaziv na sudski poziv” mora se poštovati između datuma dostave sudskog poziva i pripremnog ročišta. Taj rok iznosi osam dana od podnošenja tužbe u parničnom postupku i dva dana u prethodnom postupku.

Krajnji rokovi vremenska su razdoblja unutar kojih mora biti pokrenut postupak i to najkasnije na dan isteka roka, dies ad quem; u slučaju isteka tog roka, gubi se pravo na pokretanje tog sudskog postupka.

Primjeri krajnjeg roka za ostvarivanje prava na pravni lijek sljedeći su:

  • rok od mjesec dana za podnošenje žalbe (odjeljak 1051. Zakona o sudskom postupku) protiv presude u slučaju tužbe koja nije osporena, od datuma dostave presude
  • rok od mjesec dana za podnošenje prigovora (odjeljak 1048. Zakona o sudskom postupku) protiv presude izrečene u odsutnosti, od datuma dostave presude
  • rok od tri mjeseca za podnošenje žalbe Kasacijskom sudu (Cour de cassation / Hof van Cassatie) (odjeljak 1073. Zakona o sudskom postupku)
  • rok od tri mjeseca za pokretanje postupka treće strane (odjeljak 1129. Zakona o sudskom postupku)
  • rok od 30 dana za podnošenje prigovora u cilju isključenja suca (odjeljak 1142. Zakona o sudskom postupku)
  • rok od šest mjeseci za traženje preispitivanja pravomoćne presude (odjeljak 1136. Zakona o sudskom postupku).

Rok od godine dana (nakon presude) unutar kojeg mora biti dostavljena presuda izrečena u odsutnosti (odjeljak 806. Zakona o sudskom postupku) također je krajnji rok.

Rok za odaziv na sudski poziv primjer je roka čekanja.

Odjeljkom 707. Zakona o sudskom postupku propisano je da redovni rok za podnošenje tužbe za tužitelje koji imaju prebivalište ili boravište u Belgiji iznosi osam dana.

Isto se primjenjuje u sljedećim slučajevima:

1. kada se sudski poziv dostavlja u Belgiji na prijavljenoj adresi za dostavu

2. kada osoba kojoj se dostavlja sudski poziv nema poznato prebivalište ili boravište u Belgiji ili u inozemstvu

3. kada se sudski poziv stranci koja ima prebivalište u inozemstvu dostavlja osobno u Belgiji.

Rok za dostavu sudskog poziva u prethodnom postupku skraćen je na dva dana (odjeljak 1035. Zakona o sudskom postupku). Rok za dostavu sudskog poziva u slučaju sudske odluke o zapljeni imovine također iznosi dva dana kada je potonja uključena u prethodni postupak.

Kada tuženik nema mjesto boravišta, prebivališta ili adresu za dostavu u Belgiji, „osnovni rokovi od osam i dva dana produžuju se u tu svrhu u skladu s odjeljkom 55. Zakona o sudskom postupku.

Produženje roka (tj. osam ili dva dana +...) iznosi:

1. 15 dana ako stranka živi u susjednoj državi ili u Ujedinjenoj Kraljevini
2. 30 dana ako stranka živi u drugoj europskoj državi
3. 80 dana ako stranka živi u drugom dijelu svijeta.

Međutim, produženje roka mora biti predviđeno zakonom. Rokovi za sudski poziv propisani su uodjeljku 709. Zakona o sudskom postupku, a rokovi za sudske pozive u prethodnim postupcima propisani su u odjeljku 1035. Zakona o sudskom postupku.

U nekim će slučajevima možda biti nužno moći brzo dostaviti sudski poziv. U takvim situacijama odvjetnik ili sudski izvršitelj može nadležnom sudu dostaviti zahtjev za skraćenje rokova. (Odjeljak 708. Zakona o sudskom postupku za redovni postupak, odjeljak 1036. Zakona o sudskom postupku za prethodni postupak).

Ako je sudski poziv već dostavljen, sudski izvršitelj dostavit će primjerak te odluke tuženiku kako bi ga obavijestio o dopuštenju za skraćenje roka za odaziv na sudski poziv.

Jedan od najvažnijih vidova roka njegov je izračun. Taj je postupak propisan u odjeljcima 48. do 57. Zakona o sudskom postupku (tj. poglavlju VIII. prvog dijela Zakona o sudskom postupku) (vidjeti u nastavku).

Ti se odjeljci odnose na opća pitanja (odjeljci 48. i 49.), na krajnji rok (odjeljak 50. pododjeljak 1.), izračun roka (odjeljci 52., 53. pododjeljak 1., 53.a, 54. i 57.), situacije više sile, produženje roka (odjeljci 50. pododjeljak 2., 51., 53. pododjeljak 2. i 55.) i slučaj obustave zbog smrti jedne od stranaka (odjeljak 56.).

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971.  predviđeni kao neradni dani.

1. siječnja (Nova godina)

Uskrs i Uskrsni ponedjeljak (promjenjivi datumi)

1. svibnja (Praznik rada)

Uzašašće (šesti četvrtak nakon Uskrsa)

Duhovi i Duhovski ponedjeljak (sedma nedjelja i ponedjeljak nakon Uskrsa)

Državni praznici: 21. srpnja

15. kolovoza (Velika Gospa)

1. studenog (Svi sveti)

11. studenog (Primirje iz 1918.)

25. prosinca (Božić)

Taj popis nije uključen u Zakon o sudskom postupku.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Vidjeti prethodno pitanje 1.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Pravilo je sljedeće: dies a quo (= datum čina/događaja kada počinje teći rok) NIJE uključen u rok, ali dies ad quem (= posljednji dan) JEST („dies a quo non computatur in termino”).

Odjeljak 52. Zakona o sudskom postupku: „Rok se računa od ponoći do ponoći. Računa se od datuma nakon dana čina ili događaja od kojeg počinje teći rok i uključuje sve dane, uključujući subote, nedjelje i državne praznike.”

Izračun roka ne počinje na dan dostave sudskog poziva ili presude (dies a quo), već sljedeći dan (točnije, od ponoći tog dana).

Na primjer, kada je poziv dostavljen u ponedjeljak 4. svibnja (dies a quo), rok za odaziv na sudski poziv počinje teći u utorak 5. svibnja. Drugim riječima, prvi je dan roka od osam dana utorak 5 svibnja.

Ako je 4. svibnja petak, onda rok za odaziv na sudski poziv počinje u subotu 5. svibnja. Prvi dan roka za odaziv na sudski poziv može biti subota, nedjelja ili državni praznik.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

A/ Dostava koju obavlja sudski izvršitelj

U skladu s odjeljkom 57. Zakona o sudskom postupku, rok za podnošenje prigovora, žalbe i žalbe u kasaciji započinje, osim ako zakonom nije propisano drugačije, nakon dostave odluke osobno ili na mjestu stanovanja ili, ako je potrebno, nakon dostave ili ostavljanja primjerka u skladu s odjeljcima 38. i 40.

U slučaju osoba koje nemaju boravište, prebivalište ili izabrano prebivalište u Belgiji i kada im obavijest nije dostavljena osobno, rok počinje teći u trenutku slanja primjerka sudskog poziva ili, u tom slučaju, u trenutku podnošenja primjerka sudskog poziva državnom odvjetniku.

Ako je sudski poziv dostavljen pravno nesposobnoj osobi, rok ne počinje teći sve dok odluka nije dostavljena zakonskom zastupniku te osobe.

B/ Obavijest u papirnatom obliku (poštom)

U skladu s odjeljkom 53.a Zakona o sudskom postupku, rokovi u odnosu na primatelja koji počinju od teći od trenutka dostave u papirnatom obliku i ako zakonom nije propisano drugačije izračunavaju se na sljedeći način:

  1. u slučaju obavijesti sudskim dopisom ili preporučenim pismom s potvrdom primitka, od dana nakon dana kada je pismo dospjelo na mjesto prebivališta primatelja ili, ako je potrebno, na trenutačnu adresu stranke ili adresu za dostavu
  2. u slučaju obavijesti preporučenim pismom ili redovnom poštom, od trećeg radnog dana nakon dana kada je pismo predano poštanskoj službi, osim ako primatelj može dokazati drugačije
  3. u slučaju dostave s potvrdom primitka, od sljedećeg dana.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Pravilo je sljedeće: dies a quo (= datum čina/događaja kada počinje teći rok) NIJE uključen u rok, ali dies ad quem (= posljednji dan) JEST.

DIES A QUO:

odjeljak 52. Zakona o sudskom postupku: „Rok se računa od ponoći do ponoći. Računa se od datuma nakon dana čina ili događaja od kojeg počinje teći rok i uključuje sve dane, uključujući subote, nedjelje i državne praznike.”

Prema tome, izračun roka ne počinje na dan dostave sudskog poziva ili presude (dies a quo), već sljedeći dan (točnije, od ponoći tog dana).

Na primjer, kada je poziv dostavljen u ponedjeljak 4. svibnja (dies a quo), rok za odaziv na sudski poziv počinje teći u utorak 5. svibnja. Drugim riječima, prvi je dan roka od osam dana utorak 5 svibnja.

Ako je 4. svibnja petak, onda rok za odaziv na sudski poziv počinje u subotu 5. svibnja. Prvi dan roka za odaziv na sudski poziv može biti subota, nedjelja ili državni praznik.

DIES AD QUEM:

odjeljak 53. Zakona o sudskom postupku: „Datum isteka roka uključen je u vremenski rok. Međutim, kada taj dan pada na subotu, nedjelju ili državni praznik, datum isteka roka premješta se na sljedeći radni dan.”

Dies ad quem dan je isteka vremenskog roka. Taj je dan uključen u rok i stoga je posljednji dan roka.

Međutim, ako taj dies ad quem pada na subotu, nedjelju ili državni praznik, datum isteka roka premješta se na sljedeći radni dan.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

U skladu s odjeljkom 52. Zakona o sudskom postupku, rok se izračunava od ponoći do ponoći. Računa se od datuma nakon dana čina ili događaja od kojeg počinje teći rok i uključuje sve dane, uključujući subote, nedjelje i državne praznike.

Međutim, dokument je moguće registrirati u pisarnici suda samo na dane i u sate kada je pisarnica otvorena za javnost.

Ovdje se misli na kalendarske dane.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

U skladu s odjeljkom 54. Zakona o sudskom postupku, rokovi u mjesecima ili godinama izračunavaju se od datuma u mjesecu do istog datuma u mjesecu.

Taj se odjeljak primjenjuje samo na rokove u mjesecima ili godinama (tj. rok za prigovor ili žalbu: mjesec dana) i znači – zajedno s rokom iz odjeljka  53. Zakona o sudskom postupku – da rok od mjesec dana, na primjer, ne iznosi uvijek 30 ili 31 dan, već može iznositi manje ili više od toga.

Datum u mjesecu odnosi se na prvi dan roka, odnosno, datum nakon datuma kada je dostavljen sudski poziv.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

U skladu s odjeljkom 53. pododjeljkom 1. Zakona o sudskom postupku, datum isteka roka (tj. dies ad quem) uključen je u rok.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

U članku 53. stavku 2. Zakona o sudskom postupku predviđeno je da se u slučajevima kada datum isteka roka pada na subotu, nedjelju ili državni praznik, datum isteka roka premješta na sljedeći radni dan.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

a/ Rokovi koji ne uzrokuju prestanak prava

U odjeljku 49. Zakona o sudskom postupku navedeno je da su rokovi utvrđeni zakonom i da sudac utvrđuje rokove samo kada je to dopušteno zakonom.

U skladu s odjeljkom 51. Zakona o sudskom postupku, sudac može skratiti ili produžiti datum isteka roka ako se time ne uzrokuje prestanak prava. Osim ako je zakonom predviđeno drugačije, produženje ne može biti duže od izvornog roka te nakon produženja nije dopušteno daljnje produženje osim ako za to postoji važna osnova. U odluci moraju biti navedeni razlozi.

b/ Stranka koja u Belgiji nema boravište, prebivalište ili adresu za dostavu

U skladu s odjeljkom 55. Zakona o sudskom postupku, u slučaju kada je zakonom propisano da se moraju produžiti rokovi određeni stranci koja u Belgiji nema boravište, prebivalište ili adresu za dostavu, to produženje iznosi:

  1. 15 dana ako stranka živi u susjednoj državi ili u Ujedinjenoj Kraljevini
  2. 30 dana ako stranka živi u drugoj europskoj državi
  3. 80 dana ako stranka živi u drugom dijelu svijeta.

c/ Kada sud ne zasjeda

U skladu s odjeljkom 50. pododjeljkom 2. Zakona o sudskom postupku, rok za žalbu ili prigovor predviđen u odjeljcima 1048., 1051. i 1253.c točkama c) i d) koji počinje i istječe za vrijeme kada sud ne zasjeda produžuje se do petnaestog dana nove sudske godine.

Razdoblje kada sud ne zasjeda počinje 1. srpnja i traje do 31. kolovoza svake godine.

Kada rok za žalbu ili prigovor počinje ili istječe za vrijeme tog razdoblja, dies ad quem za taj rok produžuje se do 15. rujna.

Primjer 1.: presuda je dostavljena 30. lipnja (dies a quo). Rok počinje teći 1. srpnja, a dies ad quem je 31. srpnja.

Primjer 2.: presuda je dostavljena 31. srpnja (dies a quo). Rok počinje teći 1. kolovoza, a dies ad quem je 31. kolovoza.

U oba su primjera i prvi dan roka i dies ad quem za vrijeme kada sud ne zasjeda te se rok stoga produžuje do 15. rujna, koji postaje dan isteka roka za podnošenje žalbe ili prigovora.

Primjer 3.: presuda je dostavljena 29. lipnja. Rok počinje teći 30. lipnja. Dies ad quem je 29. srpnja.

Primjer 4.: presuda je dostavljena 1. kolovoza. Rok počinje teći 2. kolovoza. Dies ad quem je 1. rujna.

U oba su primjera ili prvi dan roka ili dies ad quem izvan razdoblja kada sud ne zasjeda te se stoga ne primjenjuje produženje do 15. rujna.

Imajte na umu da se odjeljak 50. pododjeljak 2. Zakona o sudskom postupku (produženje zbog toga što sud ne zasjeda) primjenjuje zajedno s odjeljkom 53. pododjeljkom 2. Zakona o sudskom postupku (premještanje datuma isteka roka na sljedeći radni dan kada je datum isteka roka subota, nedjelja ili državni praznik), kada je posljednji dan roka (dies ad quem) 31. kolovoza.

U tom se slučaju odjeljak 50. pododjeljak 2. Zakona o sudskom postupku primjenjuje prije odjeljka 53. pododjeljka 2. Zakona o sudskom postupku.

Hipotetska situacija:

Dokument je dostavljen 31. srpnja. Rok za podnošenje žalbe ili prigovora teče od 1. kolovoza do 31. kolovoza. Dan 31. kolovoza subota je ili nedjelja.

Odjeljak 50. pododjeljak 2. Zakona o sudskom postupku: prvi i posljednji dan roka nalaze se unutar razdoblja kada sud ne zasjeda te se rok stoga produžuje na 15. rujna.

Samo kada je 15. rujna subota ili nedjelja primjenjuje se odjeljak 53. pododjeljak 2. i posljednji otvoreni dan premješta se na ponedjeljak.

d/ Smrt stranke kojoj je dopušteno podnijeti prigovor ili žalbu

U skladu s odjeljkom 56. Zakona o sudskom postupku, smrću stranke prestaje teći rok koji je toj stranci određen za podnošenje prigovora ili žalbe.

Taj rok počinje opet teći tek kada je presuda ponovno dostavljena u mjestu stanovanja pokojne stranke; ako je presuda dostavljena prije isteka rokova za izradu i pregled ostavine, novi rok počinje teći od datuma isteka tih rokova.

Ta se presuda može dostaviti zajedno svim nasljednicima bez navođenja njihovih imena i titula. Zainteresirane su stranke svejedno oslobođene isteka roka za dostavu presuda ako je očito da stranka nije bila svjesna dostave.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Općenito je pravilo, u skladu s odjeljkom 1050. Zakona o sudskom postupku, da je žalbu (appel/beroep) u svim slučajevima moguće podnijeti čim je donesena presuda, čak i ako se radi o privremenoj odluci prije donošenja presude ili o presudi izrečenoj u odsutnosti.

U skladu s odjeljkom 1051. Zakona o sudskom postupku, žalbeni rok iznosi mjesec dana i računa se od dostave presude ili obavijesti o presudi u skladu s odjeljkom 792. pododjeljcima 2. i 3., ali u skladu s odjeljkom 1054. Zakona o sudskom postupku, stranka kojoj je dostavljen sudski poziv u žalbenom postupku može podnijeti protužalbu protiv svih stranaka u postupku u bilo kojem trenutku, čak i ako je ta stranka potpisala presudu bez rezervi i prije potpisivanja dala na nju svoju suglasnost.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

U skladu s odjeljkom 51. Zakona o sudskom postupku, sudac može skratiti ili produžiti datum isteka roka ako se time ne uzrokuje prestanak prava. Osim ako je zakonom predviđeno drugačije, produženje ne može biti duže od izvornog roka te nakon produženja nije dopušteno daljnje produženje osim ako za to postoji važna osnova. U odluci moraju biti navedeni razlozi.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Odjeljak 55. Zakona o sudskom postupku uveden je posebno za takve stranke. Ako takva stranka ispunjuje uvjete iz odjeljka 55. Zakona o sudskom postupku, ona ima pravo uživati pogodnosti iz tog odjeljka zakona.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

U skladu s odjeljkom 50. stavkom 1. Zakona o sudskom postupku, rokovi kojima se uzrokuje prestanak prava ne mogu se niti skraćivati niti produživati, čak ni uz suglasnost stranaka, osim ako je istek obuhvaćen okolnostima propisanim u zakonu.

Drugim riječima, pravna radnja mora biti izvršena u roku jer u protivnom neće biti dopuštena.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Istek krajnjeg roka konačan je, odnosno, više nije moguće ostvarivati pravni lijek osim u slučaju povrede zakona.

Posljednji put ažurirano: 07/10/2016

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Tagasiside

Kasutage allpool esitatud vormi oma märkuste ja tagasiside esitamiseks meie uue veebisaidi kohta