National ordinary courts

Ordinary courts are the core of the judicial systems in the Member States. They deal with a major part of judicial proceedings. Their scope of jurisdiction varies considerably. You can find here information on the ordinary courts and their jurisdiction in each Member State.

In most Member States, the ordinary courts deal with two main types of proceedings:

  • Proceedings in criminal matters, i.e. regarding punishable (criminal) offences (such as theft, vandalism, fraud, etc.); these courts can impose penalties and are often referred to as "criminal courts",
  • Proceedings in civil matters, i.e. disputes between citizens and/or businesses (for instance, problems with rent, a service contract or a divorce, etc.); these courts are often referred to as "civil courts".

Please select the relevant country's flag to obtain detailed national information.

Last update: 18/01/2019

This page is maintained by the European Commission. The information on this page does not necessarily reflect the official position of the European Commission. The Commission accepts no responsibility or liability whatsoever with regard to any information or data contained or referred to in this document. Please refer to the legal notice with regard to copyright rules for European pages.

Izvorna jezična inačica ove stranice francuski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

Redovni sudovi - Belgija

Ovaj odjeljak sadržava pregled redovnih sudova u Belgiji.

Redovni sudovi - uvod

Vrhovni sud

Kasacijski sud (Cour de cassation/Hof van Cassatie) vrhovni je sud, tj. „sud nad sudovima”. Zasjeda u Bruxellesu.

Prisjednički sud

Za svaku od deset pokrajina i za okrug glavnog grada Bruxellesa postoji prisjednički sud (cour d’assises/hof van assisen). Prisjednički sud nije stalan sud već se saziva svaki put kad je optužena osoba upućena na taj sud.

Prizivni sudovi

  • Prizivni sud (cour d’appel/hof van beroep). Postoji pet takvih sudova:
    • Bruxelles (za pokrajine Valonski Brabant, Flamanski Brabant i regiju glavnog grada Bruxellesa),
    • Liège (za pokrajine Liège, Namur i Luxembourg),
    • Mons (za pokrajinu Hainaut),
    • Gent (za pokrajine Zapadna Flandrija i Istočna Flandrija),
    • Antwerpen (za pokrajine Antwerpen i Limburg).
  • Radni sud (cour du travail/arbeidshof). Postoji ih pet. To su prizivni sudovi specijalizirani za radno pravo. Njihova mjesna nadležnost jednaka je onoj prethodno navedenih prizivnih sudova.

Prvostupanjski sudovi

  • Prvostupanjski sud (tribunal de première instance/rechtbank van eerste aanleg). Ima ih 13, jedan za svaki sudski okrug (arrondissement judiciaire/gerechtelijk arrondissement), i dva u okrugu Bruxelles, jedan za govornike nizozemskog a drugi za govornike francuskog jezika.
  • Radni tribunal (tribunal du travail/arbeidsrechtbank). Postoji ih 9 (u načelu po jedan u mjesnoj nadležnosti svakog prizivnog suda, osim prizivnog suda u Bruxellesu u čijoj su mjesnoj nadležnosti radni tribunali u Leuvenu, Nivellesu i samom Bruxellesu, a postoji i radni tribunal u njemačkom govornom području Eupena).
  • Trgovački sud (tribunal de commerce/rechtbank van koophandel). Postoji ih 9 (u načelu po jedan u mjesnoj nadležnosti svakog prizivnog suda, osim prizivnog suda u Bruxellesu u čijoj su mjesnoj nadležnosti trgovački sudovi u Leuvenu, Nivellesu i samom Bruxellesu, a postoji i trgovački sud u njemačkom govornom području Eupena).

Niži ili lokalni sudovi

  • Građanski magistratski sud (juge de paix/vrederechter). Postoji 187 građanskih magistratskih sudova, jedan za svaki sudski kanton (canton judiciaire/gerechtelijk kanton).
  • Policijski sud (tribunal de police/politierechtbank). Postoji ih 15.

Nadležnost sudova

Magistratski sud

Magistratski sud bavi se građanskim i trgovačkim predmetima koji uključuju iznose manje od 1 860 EUR. Magistratski sud nadležan je i za sporove koji se odnose na najamnine, među susjedima ili u odnosu na prava služnosti (servitudes/erfdienstbaarheden) ili izvlaštenje, bez obzira na uključeni iznos, te je nadležan za donošenje privremenih odluka u sporovima između bračnih drugova. Osim u slučajevima kada tražbina ne prelazi 1 240 EUR, protiv presuda magistratskog suda može se podnijeti žalba prvostupanjskom ili trgovačkom sudu, ovisno o tome zahtijeva li priroda predmeta primjenu građanskog ili trgovačkog prava.

Policijski sud

Policijski je sud kazneni i građanski sud koji se bavi prekršajima (contraventions/overtredingen), lakšim kaznenim djelima (délits/wanbedrijven) s kojima se postupa kao s prekršajima, povredama posebnih zakona (kao što je Zakonik o ruralnim područjima (Code rural/veldwetboek) ili Zakonik o šumarstvu (Code forestier/boswetboek)), zahtjevima za odštetu koji proizlaze iz prometnih nezgoda i prometnim prekršajima. Protiv presuda policijskog suda može se izjaviti žalba prvostupanjskom sudu, osim za pitanja navedena u Zakoniku o sudstvu (Code judiciaire/Gerechtelijk Wetboek) ako tražbina ne prelazi 1 240 EUR.

Prvostupanjski sud

Prvostupanjski je sud nadležan za sve sporove koji nisu zakonom dodijeljeni ostalim sudovima. Prvostupanjski sud stoga ima supsidijarnu nadležnost.

Prvostupanjski sud dijeli se na tri odjela: građanski sud, kazneni sud i sud za maloljetnike. Od 2007. postoji odjel koji se naziva sud za izvršavanje kazni pri prvostupanjskim sudovima u Antwerpenu, Bruxellesu, Istočnoj Flandriji, Liègeu i Hainautu.

Građanski sud

Građanski sud (tribunal civil/burgerlijke rechtbank) bavi se stvarima koje se odnose na građanski status osoba (kao što su razvod, srodstvo ili usvajanje). Nadležan je i za sporove koji uključuju tražbine veće od 1 860 EUR, sporove koji se odnose na nasljeđivanje ili autorska prava i žalbe protiv presuda koje je donio građanski magistratski sud.

Kazneni sud

Kazneni sud (tribunal correctionnel/correctionele rechtbank) sudi o lakšim kaznenim djelima (délits/wanbedrijven) i teškim kaznenim djelima (crimes/misdaden) koja se tretiraju kao lakša kaznena djela, kao što su prijevara, ubojstvo na mah, provala ili krađa. Također odlučuje o žalbama protiv presuda koje je izrekao policijski sud.

Predmet se može uputiti kaznenom sudu na jedan od sljedeća dva načina: izravnim pozivom Ureda državnog odvjetnika (ministère public/openbaar ministerie, tijelo koje uglavnom pokreće kazneni progon) ili stranke koja traži odštetu, ili nalogom koji je donio odjel za prethodne postupke prvostupanjskog suda, koji određuje hoće li optuženik biti upućen na suđenje pred kaznenim sudom na kraju službenog prethodnog postupka (instruction/gerechtelijk onderzoek).

Odjel za prethodni postupak (chambre du conseil/raadkamer) bavi se prethodnom istragom, a čine ga sudac pojedinac prvostupanjskog suda, koji razmatra treba li predmet biti upućen kaznenom sudu ili optuženika treba osloboditi optužbe (non-lieu/buitenvervolginstelling). Odjel za prethodni postupak odlučuje i hoće li optuženik biti zadržan u istražnom zatvoru ili pušten na slobodu, ako je potrebno pod određenim uvjetima, na mjesečnoj osnovi, ili svaka tri mjeseca u slučaju teškog kaznenog djela koje se ne može tretirati kao lakše kazneno djelo.

Zadržavanje u istražnom zatvoru (détention préventive/voorlopige hechtenis) sigurnosna je mjera prema kojoj se osoba za koju se sumnja da je počinila lakše ili teže kazneno djelo zadržava u istražnom zatvoru do suđenja. Može se naložiti kako bi se osumnjičenika spriječilo da se ne pojavi na suđenju ili u međuvremenu počini druga kaznena djela ili uništi elemente dokaza ili stupi u kontakt s drugim osobama kako bi, na primjer, utjecao na svjedoke ili suoptuženike. Osumnjičenici koji su na kraju oslobođeni ili protiv kojih se odbacuje postupak mogu zatražiti naknadu od ministra pravosuđa za vrijeme koje su nepravedno proveli u zatvoru. Za dobivanje naknade za nepravedan pritvor (indemnité en cas de détention inopérante/vergoeding wegens onwerkzame hechtenis) potrebno je zadovoljiti dva uvjeta: osumnjičenik je morao provesti u pritvoru više od osam dana i pritvor ili zadržavanje u zatvoru nije smjelo biti uzrokovano njegovim ponašanjem. Ministar vrlo strogo razmatra ovaj posljednji uvjet.

Odluke vijeća za prethodni postupak mogu se osporavati žalbom pred optužnim odjelom (chambre des mises en accusation/kamer van inbeschuldigingstelling) prizivnog suda. To je odjel koji se bavi prethodnim istragama na razini prizivnog suda.

Sud za maloljetnike

Sud za maloljetnike (tribunal de la jeunesse/jeugdrechtbank) bavi se posebice predmetima iz područja primjene Zakona o zaštiti mladih iz 1965., kao što su gubitak roditeljske odgovornosti, smještanje maloljetnika kod udomitelja ili u zatvorene centre, ili kazneni predmeti maloljetnika.

Sudac suda za maloljetnike ne izriče kazne maloljetnim prijestupnicima, već poduzima mjere u tom pogledu. U praksi sudac maloljetnicima može izreći opomenu (rappeler à l’ordre/tot de orde roepen, „pozvati ih na red”), smjestiti ih u udomiteljsku obitelj ili u specijaliziranu ustanovu gdje će se nalaziti u društvu drugih maloljetnika uz podršku odgojno-obrazovnog osoblja, tražiti od njih izvršavanje rada za opće dobro ili im čak u nekim iznimnim okolnostima izreći privremenu kaznu zatvora. Mjere koje je poduzeo sudac moraju biti namijenjene skrbi, zaštiti ili odgoju maloljetnika. Ako je maloljetni prijestupnik napunio 16 godina, sudac suda za maloljetnike može se, u posebnim okolnostima, proglasiti nenadležnim. Maloljetnik se tada upućuje pred posebni odjel suda za maloljetnike koji djeluje kao kazneni sud. U slučaju posebno teškog kaznenog djela kao što je ubojstvo, maloljetnik će izuzećem biti upućen na prisjednički sud unatoč tome što je maloljetan. Sud za maloljetnike može također poduzeti mjere u odnosu na roditelje ako ne ispunjavaju svoju odgojnu dužnost (nasilje počinjeno nad djetetom, zloporaba položaja, nedovoljni životni uvjeti itd.). U nekim hitnim slučajevima mogu se poduzeti mjere radi hitre zaštite djeteta.

Zakonom koji je u srpnju 2011. donio Donji dom Parlamenta i koji je poslan Senatu uspostavili bi se odvojeni odjeli za obitelj i maloljetnike pri prvostupanjskim sudovima. Odjelima za obitelj prenijele bi se neke ovlasti magistratskog suda i neke ovlasti odjela za maloljetnike.

Sudovi za primjenu kazni

Sud za primjenu kazni (tribunal de l’application des peines/strafuitvoeringsrechtbank) donosi presude o pravnom statusu osoba izvan zatvora kojima je izrečena kazna oduzimanja slobode. Sud može odobriti sljedeće mjere: ograničeni pritvor (détention limitée/beperkte detentie), elektronički nadzor, uvjetni otpust (libération conditionnelle/voorwaardelijke invrijheidstelling), i privremeni otpust (mise en liberté provisoire/voorlopige invrijheidstelling) u svrhu progona ili povratka u matičnu državu. Protiv odluka suda za primjenu kazni Ured državnog odvjetnika ili osuđenik mogu uputiti žalbu Kasacijskom sudu.

Žalbe protiv odluka prvostupanjskog suda

Osim u slučajevima odluka koje je donio sud za primjenu kazni, kada stranka ili Ured državnog odvjetnika nisu zadovoljni s presudom koju je donio prvostupanjski sud, oni se mogu žaliti protiv te presude pod uvjetom da ju je donio prvostupanjski sud, odnosno da nije donesena na temelju žalbe protiv presude koju je donio policijski sud ili građanski magistratski sud. Žalbu tada razmatra prizivni sud, neovisno o tome je li presudu protiv koje je podignuta žalba donio građanski sud, kazneni sud ili sud za maloljetnike.

Radni tribunal

Radni tribunal nadležan je za socijalna pitanja: socijalnu sigurnost (mirovine, zapošljavanje itd.), sporove iz radnog odnosa (ugovore o radu, pravilnike o radu itd.) i nezgode na radu. Presuđuje i o zahtjevima za dogovore s vjerovnicima koje podnose pojedinci (règlement collectif de dettes/collectieve schuldenregeling).

Radni tribunal ima razne odjele. Osim ako je drukčije propisano Zakonikom o sudstvu, odjeli se sastoje od profesionalnog suca koji predsjeda i dva suca laika (juges sociaux/rechters in sociale zaken). Ovisno o prirodi predmeta koji rješava sud, suci laici predstavljaju radnike, poslodavce ili samozaposlene osobe. Oni se imenuju nakon što su ih predložile organizacije iz svijeta rada (radnici, radnici tzv. „bijelih ovratnika“, radnici koji obavljaju fizičke poslove i samozaposlene osobe). Ulogu Ureda državnog odvjetnika obnaša službenik poznat kao auditeur du travail/arbeidsauditeur, čiji ured je auditorat du travail/arbeidsauditoraat.

Stranka koja se ne slaže s presudom radnog tribunala može uložiti žalbu radnom sudu.

Trgovački sud

Trgovački se sud bavi sporovima među trgovcima koji uključuju iznose veće od 1 860 EUR, ali i s vrlo specifičnim pitanjima kao što su stečajevi ili sudski postupci među članovima trgovačkog društva. Također odlučuje o žalbama protiv presuda koje su donijeli magistratski sudovi u području trgovine.

Odjeli trgovačkog suda sastoje se od profesionalnog suca i dva suca laika (juges consulaires/rechters in handelszaken). Suce laike predlažu razna udruženja koja predstavljaju trgovinu i industriju. Udruženja odabiru kandidate među trgovcima, direktorima trgovačkih društava, revizorima i knjigovođama trgovačkih društava. Ured državnog odvjetnika predstavlja član Ureda državnog odvjetnika pri prvostupanjskom sudu.

Ako stranka želi osporiti presudu trgovačkog suda, može uložiti žalbu prizivnom sudu. Osporena presuda mora biti donesena na prvom stupnju i sama ne smije biti presuda na žalbu protiv ranije odluke magistratskog suda.

Prizivni sudovi i radni sudovi

Prizivni sud sastoji se od nekoliko odjela:

  • građanskih odjela (chambres civiles/burgerlijke kamers) koji razmatraju žalbe protiv prvostupanjskih presuda koje su donijeli građanski odjeli prvostupanjskih sudova i trgovački sudovi,
  • kaznenih odjela (chambres correctionnelles/correctionele kamers) koji razmatraju žalbe protiv prvostupanjskih presuda koje su donijeli kazneni sudovi,
  • odjela za maloljetnike koji razmatraju žalbe protiv prvostupanjskih presuda koje su donijeli sudovi za maloljetnike,
  • optužnog odjela (chambre des mises en accusation/kamer van inbeschuldigingstelling) koji se bavi prethodnim istragama i odlučuje o žalbama protiv odluka odjela za prethodni postupak prvostupanjskog suda. I optužni odjel upućuje osumnjičenike na prisjednički sud koji se terete za teška kaznena djela, kaznena djela u novinarstvu ili politička kaznena djela.

Kao i kod radnog tribunala, odjeli radnog suda sastoje se od profesionalnog suca i dva ili četiri suca laika. Radni sud razmatra žalbe protiv odluka radnih tribunala.

Prisjednički sud

Teška kaznena djela

Kad je osoba optužena za teško kazneno djelo (crime/misdaad) koje se ne može tretirati ili se ne tretira kao lakše kazneno djelo (délit/wanbedrijf), ona se poziva pred prisjednički sud (cour d’assises/hof van assisen) radi suđenja pred porotom.

Prisjedničkim sudom predsjeda profesionalni sudac kojemu pomažu dva pomoćnika (assesseurs/bijzitters) koji su također profesionalni suci. Suci ne sude o krivnji ili nedužnosti optuženika. Porota je ta koja odlučuje je li optuženik počinio kazneno djelo. Porotnici se odabiru ždrijebom. Svaki belgijski građanin između 28 i 65 godina starosti može biti pozvan na obnašanje dužnosti porotnika pod uvjetom da ne izdržava kaznu oduzimanja građanskih i političkih prava, da može čitati i pisati i da nikada nje bio osuđen na više od četiri mjeseca zatvora ili na više od 60 sati rada za opće dobro.

Postupci pred prisjedničkim sudom započinju čitanjem optužnice, kratkim pregledom postupka utvrđivanja činjeničnog stanja i iznošenjem glavnih dokaza prikupljenih u prethodnoj istrazi. Tada se provodi saslušanje svjedoka i osoba uključenih u istražni postupak. Ta su saslušanja namijenjena tome da omoguće porotnicima koji nisu mogli proučiti sudski spis da steknu svoje mišljenje. Zatim se obraća tužitelj i traži konkretnu kaznu; provodi se saslušanje stranaka koje traže odštetu, a odvjetnici obrane iznose svoje obrane. Optuženik se također saslušava. On odgovara na pitanja predsjedavajućeg suca, daje objašnjenja i može izjaviti da je nedužan. Na kraju postupka 12 porotnika povlači se iza zatvorenih vrata. Oni moraju donijeti odluku o krivnji ili nedužnosti optuženika. Odlučuju glasovanjem, a njihova se odluka može ublažiti. Oni mogu, na primjer, smatrati optuženika krivim i istovremeno priznati postojanje olakotnih okolnosti. Ako se optuženik smatra krivim, profesionalni suci i porotnici tada zajedno odlučuju o kazni koju će izreći. Ta se odluka donosi apsolutnom većinom. Odluka o krivnji optuženika mora sadržavati obrazloženje.

Protiv presuda prisjedničkog suda općenito se ne može uložiti potpuna žalba zbog pogrešnog ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i materijalnog prava (appel/hoger beroep). Međutim osuđenik, stranka koja traži odštetu ili Ured državnog odvjetnika mogu bez obzira na to uložiti žalbu isključivo zbog pogrešne primjene materijalnog prava (pourvoi/cassatieberoep) Kasacijskom sudu. Ako Kasacijski sud ukine presudu, on vraća predmet natrag drugom prisjedničkom sudu, koji je dužan ponovno provesti sudski postupak.

Kaznena djela u novinarstvu i politička kaznena djela

Kazneno djelo u novinarstvu (délit de presse/drukpersmisdrijf) počinjeno je ako postoji kažnjivi izraz misli riječima čiji se višestruki primjerci distribuiraju tehničkim postupkom. Političko kazneno djelo (délit politique/politiek misdrijf) kazneno je djelo počinjeno iz političkih razloga i u političke svrhe. Za politička kaznena djela i kaznena djela u novinarstvu postupak se vodi pred prisjedničkim sudom, osim u slučaju kaznenih djela u novinarstvu koja su motivirana rasizmom ili ksenofobijom.

Kasacijski sud

Kasacijski je sud jamac koji osigurava rad sudova u skladu sa zakonom. Ima nadležnost nad cijelom Belgijom. Kasacijski sud ne odlučuje o činjeničnom stanju nego samo o pitanjima materijalnog prava. Žalba Kasacijskom sudu (pourvoi/cassatieberoep) može se podnijeti samo zbog pogrešnog ili nepotpuno utvrđenog materijalnog prava, na temelju toga da je došlo do povrede zakona ili općeg pravnog načela. Žalba se može podnijeti Kasacijskom sudu samo protiv presuda koje su donesene na zadnjem stupnju, tj. presuda protiv kojih više nije moguće uložiti redovnu žalbu zbog pogrešnog ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava (appel/hoger beroep).

Kasacijski sud sastoji se od prvog predsjednika, predsjednika, predsjednika odjela i redovnih sudaca (conseillers/raadsheren). Ured državnog odvjetnika predstavlja glavni državni odvjetnik (procureur général/procureur generaal) na Kasacijskom sudu ili nezavisni sudac (avocat général/advocaat generaal). Sud se sastoji od tri odjela: prvi odjel razmatra građanske i trgovačke predmete te predmete u poreznim i disciplinskim postupcima, drugi razmatra kaznene predmete, a treći slučajeve koji se odnose na radno pravo i pravo socijalne sigurnosti. Svaki od tih odjela ima francuski odsjek i nizozemski odsjek. U svakom je odsjeku obično pet sudaca koji odlučuju o predmetu.

Prije donošenja presude sudac saslušava mišljenje Ureda državnog odvjetnika pri Kasacijskom sudu. Sud može ili ne mora odbaciti žalbu. Ako ne prihvati iznesene argumente on odbacuje žalbu, a osporena presuda postaje pravomoćna. Ako sud zauzme stajalište da je osporena presuda zaista pogrešna zbog pogrešne primjene materijalnog prava, on ukida presudu djelomično ili u cijelosti. Ako zaključi da je potrebno ponovno razmotriti suštinu predmeta, tada ukida presudu i upućuje je drugom sudu na istoj razini kao i sud koji je donio presudu. Predmet se nikada ne upućuje natrag istom sudu.

Napomena:

Treba napomenuti da uz građanske sudove, i kazneni sudovi — kazneni odjeli prizivnog suda i prisjedničkog suda, kazneni odjeli prvostupanjskog suda (kazneni sud) i policijski sud (kada odlučuje o kaznenim predmetima) — odlučuju o građanskim zahtjevima koje podnose građani koji su zatražili da se njihovi zahtjevi pridruže kaznenom postupku. To su uglavnom odštetni zahtjevi koje podnose žrtve kaznenih djela u najširem smislu.

Pravne baze podataka

Dodatne informacije o sudovima dostupne su na Poveznica se otvara u novom prozoruportalu sudbene vlasti u Belgiji.

Je li pristup bazi podataka besplatan?

Da, pristup je bazi podataka besplatan.

Druge poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruSavezna javna služba za pravosuđe

Posljednji put ažurirano: 17/09/2015

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice estonski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Redovni sudovi - Estonija

Ovaj odjeljak sadržava informacije o organizaciji redovnih sudova u Estoniji.

Redovni sudovi – uvod

Provincijski sudovi su redovni prvostupanjski sudovi i sude u svim građanskim, kaznenim i prekršajnim predmetima te provode druge postupke koji su prema zakonu pod njihovom nadležnosti. Pravni postupci u provincijskim sudovima regulirani su sljedećim zakonima: Zakonikom o građanskom postupku u građanskim predmetima, Zakonikom o kaznenom postupku u kaznenim predmetima i Zakonikom o prekršajnom postupku u prekršajnim predmetima.

Provincijski sudovi imaju i zemljišnoknjižne i registarske odjele, koji imaju administrativne funkcije. Zemljišne knjige i registar bračne imovine vode se u odjelu za zemljišne knjige. U registarskom odjelu vode se trgovački registar, registar neprofitnih udruga i zaklada, registar trgovačkih zaloga i registar brodova. Provincijski sud u Pärnuu ima i odjel za platne naloge. Odjel za platne naloge rješava zahtjeve koje se odnose na ubrzani postupak platnih naloga.

Presude i odluke provincijskih sudova preispituju okružni sudovi, kao drugostupanjski sudovi, na temelju žalbi na presude i odluke provincijskih sudova. Postupci u upravnim sudovima regulirani su istim Zakonima kao postupci u prvostupanjskim sudovima.

Prvostupanjski sudovi

U Estoniji postoje četiri provincijska suda. Provincijski sudovi podijeljeni su na sudnice.

Provincijski sudovi:

Provincijski sud u Harjuu (Harju Maakohus):

  1. Sudnica u ulici Liivalaia
  2. Sudnica u ulici Kentmanni
  3. Sudnica u ulici Tartu

Provincijski sud u Viruu (Viru Maakohus):

  1. Sudnica u Jõhviju
  2. Sudnica u Narvi
  3. Sudnica u Rakvereu

Provincijski sud u Pärnuu (Pärnu Maakohus):

  1. Sudnica u Pärnuu
  2. Sudnica u Haapsaluu
  3. Sudnica u Kuressaareu
  4. Sudnica u Rapli
  5. Sudnica u Paideu

Provincijski sud u Tartuu (Tartu Maakohus):

  1. Sudnica u Tartuu
  2. Sudnica u Jõgevi
  3. Sudnica u Viljandiju
  4. Sudnica u Valgi
  5. Sudnica u Võruu

Drugostupanjski sudovi

U Estoniji postoje dva okružna suda:

Okružni sudovi:

  • Okružni sud u Tallinnu (Tallinna Ringakonnakohus)
  • Okružni sud u Tartuu (Tartu Ringakonnakohus)

Baze pravnih podataka

Podatke za kontakt sa sudovima možete naći na Poveznica se otvara u novom prozoruweb-mjestima sudova. Pristup podacima za kontakt je besplatan.

Posljednji put ažurirano: 03/08/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

Redovni sudovi - Irska

Ovaj dio pruža vam informacije o organizaciji redovnih sudova u Irskoj.

Redovni sudovi

Sudski sustav u Irskoj ima korijene u Ustavu iz 1922., kojim je predviđeno osnivanje novih sudova kako bi zamijenili one koji su se razvili pod britanskom upravom. Novi sudovi utemeljeni su 1924. Aktom o sudovima (Courts of Justice Act)kojim je uspostavljena pravna osnova za sudski sustav.

Sadašnji sudovi osnovani su Aktom o sudovima (uspostava i ustroj) iz 1961. (Courts (Establishment and Constitution) Act), u skladu s člankom 34. Ustava koji je irski narod donio 1937.

U člancima od 34. do 37. Ustava riječ je o upravljanju pravosuđem općenito. Prema članku 34.1 „izvršenje pravde provodi se na zakonski osnovanim sudovima”. Ustav određuje strukturu sudskog sustava koji se sastoji od suda najvišeg stupnja - Vrhovnog suda (Supreme Court) te prvostupanjskih sudova koji uključuju Visoki sud (High Court) s potpunom nadležnošću u svim kaznenim i građanskim pitanjima te sudove ograničene nadležnosti, regionalni sud (Circuit Court) te okružni sud (District Court), koji su organizirani na regionalnoj osnovi.

Građanski sudovi

Vrhovni sud

Poveznica se otvara u novom prozoruVrhovni sud ima nadležnost rješavanja žalbi u vezi sa svim odlukama Visokog suda. Vrhovni sud također je nadležan za rješavanje žalbi Kaznenog žalbenog suda (Court of Criminal Appeal) ako Kazneni žalbeni sud ili glavni državni odvjetnik potvrde da odluka uključuje točku zakona od iznimnog javnog interesa te da je u javnom interesu da se žalba uputi na Vrhovni sud. Sud također može presuditi o zakonskom pitanju koje mu je predao Regionalni sud. Vrhovni sud ima ovlasti odlučiti je li prijedlog zakona (ili bilo koja njegova odredba), koji su odobrila oba Doma Oireachtasa (irskog nacionalnog parlamenta) te koji je podnesen predsjedniku Irske na potpis prije nego stupi na snagu, proturječna Ustavu,u predmetima koje je na Sud uputio Predsjednik. Ako se pojavi pitanje trajne nesposobnosti Predsjednika za obavljanje funkcije, o takvom pitanju odlučuje Vrhovni sud.

Žalbe ili druga pitanja saslušava te o njima odlučuje pet sudaca Vrhovnog suda osim ako predsjednik Vrhovnog suda ne naredi da se bilo koju žalbu ili drugo pitanje (osim pitanja vezanih uz ustav) mogu saslušati te da o njima mogu odlučiti tri suca. Sud može istodobno djelovati u više od jednog odjela.

Visoki sud

Po Ustavu, Poveznica se otvara u novom prozoruVisoki sud ima potpunu nadležnost osnovnog suda i ovlast odluke o svim stvarima i pitanjima, bilo o pravnim ili činjeničnim, građanskim ili kaznenim. Visoki sud ima isključivu nadležnost u pitanjima povezanima s posvajanjem djece te u pogledu zahtjeva za izručenje. Nadležnost Visokog suda odnosi se i na pitanje valjanosti bilo kojeg zakona s obzirom na odredbe Ustava (osim zakona koji je predsjednik Irske već uputio Vrhovnom sudu). U većini predmeta Visokog suda sudi samo jedan sudac, iako postoji zakonska odredba da za određena pitanja kao što su tužbe za klevete, napad ili protuzakonito oduzimanje slobode treba suditi sudac s porotom. U predmetima od iznimne važnosti može suditi dvoje ili više sudaca koji zasjedaju kao sudski odjel.

Visoki sud jest žalbeni sud Regionalnog suda u građanskim pitanjima. Osim njegove žalbene nadležnosti u građanskim žalbama Regionalnog suda, Visoki sud također ima ovlasti preispitivati odluke svih nižih sudova izdavanjem prerogativnih naloga pod nazivom„mandamus” (nalog za provedbu zakona), „prohibition” (nalog za prestanak protuzakonitog djelovanja) ili „certiorarij” (nalog za dostavu spisa). Ove naredbe ne odnose se na obilježja odluke nižih sudova, nego na pitanje je li nadležnost bila prekoračena.

Visoki sud također može presuditi o zakonskom pitanju koje mu je podnio Okružni sud. Također se bavi zahtjevima za jamčevinom kada je optužena osoba optužena za kazneno djelo ubojstva ili gdje optuženi želi zatražiti promjenu uvjeta koje je nametnuo Okružni sud.

Uobičajeno Visoki sud zasjeda u Dublinu, gdje se bavi prvobitnim postupcima. Također zasjeda u nizu provincijskih mjesta za rješavanje o prvobitnim odštetnim zahtjevima za tjelesne i smrtonosne ozljede. Visoki sud saslušava žalbe regionalnog suda u provincijskim mjestima.

Regionalni sud

Građanska nadležnost Poveznica se otvara u novom prozoruRegionalnog suda ograničena je osim ako sve stranke u predmetu pristanu na nju i u tom slučaju nadležnost je neograničena. Ograničenje nadležnosti suda u postupcima u vezi s ugovornim sporazumima, ugovorima o -kupnji na otplatu ili kreditnoj prodaji te kaznenom odgovornošću iznosi 38 092,14 EUR.

Regionalni sud nadležan je za ostavinska pitanja te za pitanja koja se tiču vlasništva nad nekretninama ili najma nekretnina gdje procjena najma posjeda ne premašuje 253,95 EUR. Regionalni sud nadležan je za procese obiteljskog prava uključujući sudsku rastavu, razvod, poništenje te žalbe s Okružnog suda.

Na građanskim slučajevima na Regionalnom sudu sudi sudac koji zasjeda bez porote. On je žalbeni sud Okružnog suda u građanskim i kaznenim stvarima. Žalba ima oblik ponovnog saslušanja, a odluka je Regionalnog suda konačna te se na nju ne može dalje žaliti.

Regionalni sud također je nadležan u svim slučajevima zahtjeva za nove dozvole prodaje alkohola za konzumaciju na lokaciji, te ima žalbenu nadležnost odluka sudova kao što je Ured direktora istraga o jednakosti (Director of Equality Investigations).

Okružni sud

Poveznica se otvara u novom prozoruOkružni sud ima lokalnu i ograničenu nadležnost. U pitanjima obiteljskog prava ima ovlasti izdavanja naloga o uzdržavanju, zabrani, skrbništvu, pristupu i očinstvu.

Okružni sud nadležan je za suđenje u građanskim predmetima zasnovanima na ugovoru, ugovorima o kupnji na otplatu ili kreditnoj prodaji, kaznenoj odgovornosti, te neplaćanju najma ili bespravnom zadržavanju dobara, gdje vrijednost potraživanja ne premašuje 6 348,69 EUR. Također je nadležan u odnosu na opću provedbu presuda za dugovanja bilo kojega suda, nadležnosti vezane uz veliki broj odredbi o izdavanju dozvola, npr. vezanih uz prodaju alkoholnih pića, te nadležnosti u odnosu na zahtjeve u vezi s namjerno izazvanom štetom kada iznos potraživanja ne premašuje 6 348,69 EUR.

Okružni sud zasjeda diljem zemlje u 24 okruga. Općenito, mjesto na kojem se predmet vodi ovisi o mjestu sklapanja ugovora ili prebivalištu ili mjestu poslovanja optuženika, ili u slučajevima izdavanja dozvola, o mjestu lokacije za koju se izdaje dozvola.

Kazneni sudovi

Vrhovni sud

Poveznica se otvara u novom prozoruVrhovni sud bavi se žalbama Kaznenog žalbenog suda u slučajevima kada je u pitanju točka zakona od iznimne javne važnosti.

Kazneni žalbeni sud

Poveznica se otvara u novom prozoruKazneni žalbeni sud bavi se žalbama osoba osuđenih na temelju optužnica na Regionalnom sudu, Središnjem kaznenom sudu (Central Criminal Court ) ili Posebnom kaznenom sudu (Special criminal court).

Posebni kazneni sud

Poveznica se otvara u novom prozoruPosebni kazneni sud utemeljen je za suđenje o kaznenim djelima kada je ustanovljeno da redovni sudovi nisu u mogućnosti osigurati učinkovito izvršenje pravde i očuvanje javnog mira i reda. Sud zasjeda s tri suca i bez porote.

Središnji kazneni sud

Poveznica se otvara u novom prozoruSredišnji kazneni sud jest kazneni odjel Visokog suda. Sudi u vezi s teškim kaznenim djelima, uključujući suđenja o kaznenim djelima ubojstva, silovanja, izdaje i piratstva te kaznenim djelima iz Akta o tržišnom natjecanju iz 2002. Sud zasjeda sa sucem i porotom.

Regionalni kazneni sud

Regionalni kazneni sud sudi u vezi s kaznenim djelima osim onima kojima se može suditi na Središnjem kaznenom sudu. On zasjeda sa sucem i porotom. Bavi se žalbama s Okružnog suda.

Okružni sud

Poveznica se otvara u novom prozoruOkružni sud bavi se kaznenim djelima koja se ne rješavaju u redovnom postupku (uglavnom nisu obuhvaćena običajnim pravom) te nekim kaznenim djelima za koje se može podići optužnica. On zasjeda samo sa sucem.

Posljednji put ažurirano: 28/03/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Redovni sudovi - Grčka

Redovni sudovi – uvod

Građanski sudovi

Svi privatni sporovi šalju se građanskim sudovima, uključujući predmete dobrovoljne sudske nadležnosti koji se prema zakonu dodjeljuju tim sudovima.

Građanski sudovi uključuju:

  1. Vrhovni sud (Άρειος Πάγος);
  2. prizivne sudove (εφετεία);
  3. prvostupanjske sudove s nekoliko sudaca (πολυμελή πρωτοδικεία);
  4. jednočlane prvostupanjske sudove (μονομελή πρωτοδικεία);
  5. općinske građanske sudove (ειρηνοδικεία).

Kazneni sudovi

Kazneni sudovi rješavaju kaznene predmete.

Kazneni sudovi uključuju:

  1. Vrhovni sud;
  2. petočlane prizivne sudove (πενταμελή εφετεία);
  3. mješovite kaznene sudove (μεικτά ορκωτά δικαστήρια);
  4. mješovite prizivne sudove (μεικτά ορκωτά εφετεία);
  5. tročlane prizivne sudove (τριμελή εφετεία);
  6. tročlane prekršajne sudove (τριμελή πλημμελειοδικεία);
  7. jednočlane prekršajne sudove (μονομελή πλημμελειοδικεία);
  8. općinske kaznene sudove (πταισματοδικεία);
  9. maloljetničke sudove (δικαστήρια ανηλίκων).

Na temelju posebnih zakona, zakonska se nadležnost ostvaruje i nad:

  • vojnim sudovima (στρατοδικεία); mornaričkim sudovima (ναυτοδικεία); sudovima za zračne snage (αεροδικεία).

Ti sudovi vode predmete u funkciji posebnih kaznenih sudova.

Ti sudovi vode predmete povezane s prijestupima vojnog osoblja koje služi u vojsci, mornarici ili zrakoplovstvu.

Upravni sudovi

Upravni su sudovi odgovorni za rješavanje upravnih sporova između državne uprave i građana.

Redovni upravni sudovi obuhvaćaju upravne prvostupanjske sudove (διοικητικά πρωτοδικεία) i upravne prizivne sudove (διοικητικά εφετεία).

  • Upravni prvostupanjski sudovi zasjedaju kao jednočlani ili tročlani odbor, ovisno o monetarnoj vrijednosti spora. Pred njima se vode predmeti povezani s oporezivanjem, sporovi između pojedinaca i organizacija socijalnog osiguranja ili socijalnih politika te upravne sporove između građana i nacionalne ili lokalne vlasti.

Pred tročlanim upravnim prvostupanjskim sudovima također se vode prizivi na presude jednočlanih upravnih prvostupanjskih sudova.

  • Upravni prizivni sudovi obrađuju prizive na odluke tročlanih upravnih prvostupanjskih sudova. Također donose odluke na prvostupanjskoj razini o poništenju upravnih akta povezanih sa zapošljavanjem državnih službenika (otpuštanje, neimenovanje ili neizvršavanje promicanja itd.)
  • Glavni inspektorat javne uprave ustanova je koja čini dio redovnih upravnih sudova. Inspektorat je odgovoran za provjeru uprave upravnih sudova i ulaganje žalbi na njihove presude.
  • Predmeti koje vodi Državno vijeće (Συμβούλιο της Επικρατείας) su:

molbe za poništenje upravnih akata zbog kršenja zakona, zlouporabe moći, nedostatka nadležnosti ili formalnih propusta;

žalbe koje ulaže civilno, vojno, državno ili drugo osoblje na odluke vijeća za osoblje (υπηρεσιακά συμβούλια) povezanima s promicanjem, otpuštanjem, degradiranjem itd.;

molbe za revidiranjem presuda upravnih sudova.

Pravne baze podataka

  1. Web-mjesto Poveznica se otvara u novom prozorugrčkog Vrhovnog suda. Pristup bazi podataka je besplatan.
  2. Poveznica se otvara u novom prozoruBaza podataka kaznenih spisa za Grke s nepoznatim mjestom rođenja i osobe koje nemaju grčko državljanstvo.

Korisne poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruGrčki Vrhovni sud

Poveznica se otvara u novom prozoruPrvostupanjski sud u Ateni

Poveznica se otvara u novom prozoruPrvostupanjski sud u Solunu

Poveznica se otvara u novom prozoruPrvostupanjski sud u Pireju

Poveznica se otvara u novom prozoruDržavno vijeće

Poveznica se otvara u novom prozoruRevizorski sud

Poveznica se otvara u novom prozoruUred javnog tužiteljstva Okružnog suda

Poveznica se otvara u novom prozoruUpravni prvostupanjski sud u Ateni

Posljednji put ažurirano: 19/07/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

Redovni sudovi - Španjolska

U članku 117. Ustava navodi se da je načelo jedinstva sudske vlasti temelj za organizaciju i djelovanje sudova.

To se načelo odražava u postojanju jedinstvenog pravosuđa koje je sastavljeno od redovnih sudova.

Postoje brojni sudovi među kojima se posao dijeli prema kriterijima za određivanje nadležnosti – predmetu, iznosu, osobi, funkciji ili regiji – s obzirom na to da jedinstvo sudske vlasti ne isključuje postojanje različitih sudova s različitim područjima nadležnosti.

Redovni sudovi - uvod

Ustavom iz 1978. utvrđeno je da je Španjolska socijalna i demokratska pravna država koja svojim pravnim sustavom brani najviše vrednote slobode, pravde, jednakosti i političkog pluralizma.

Glava VI. Ustava odnosi se na pravosuđe, a u članku 117. navodi se da je načelo jedinstva sudske vlasti (unidad jurisdiccional) temelj za organizaciju i djelovanje sudova.

Sva su ta načela temelj organizacije sudova u Španjolskoj te se odražavaju u postojanju jedinstvenog pravosuđa koje je sastavljeno od redovnih sudova.

Postoje brojni sudovi među kojima se posao dijeli prema kriterijima za određivanje nadležnosti – predmetu, iznosu, osobi, funkciji ili regiji – s obzirom na to da jedinstvo sudske vlasti ne isključuje postojanje različitih sudova s različitim područjima nadležnosti.

Redovni sudovi su sudovi koji su u skladu s člankom 122. Ustava iz 1978. uređeni Organskim zakonom o pravosuđu.

treba razlikovati tri temeljna aspekta:

  • teritorijalni aspekt;
  • odlučuje li sudac pojedinac ili vijeće sudaca;
  • nadležnost.

Teritorijalni aspekt

U skladu s obrazloženjem Organskog zakona 6/1985 od 1. srpnja 1985. o pravosuđu, država je za potrebe pravosuđa podijeljena teritorijalno, i to u općine, okruge (partidos), pokrajine i autonomne zajednice, za koje su nadležni mirovni suci (Juzgados de Paz), prvostupanjski istražni sudovi (Juzgados de Primera Instancia e Instrucción), upravni sudovi (Juzgados de lo Contencioso-Administrativo), radni sudovi (Juzgado de lo Social), sudovi odgovorni za dobrobit i nadzor zatvorenika (Juzgados de Vigilancia Penitenciaria) i sudovi za maloljetnike (Juzgados de Menores), pokrajinski sudovi (Audiencias Provinciales) te visoki sudovi autonomnih zajednica (Tribunales Superiores de Justicia).

Nacionalni kazneni i upravni sud (Audiencia Nacional), Vrhovni sud (Tribunal Supremo), središnji istražni sudovi (Juzgados Centrales de Instrucción) i središnji upravni sudovi (Juzgados Centrales de lo Contencioso-administrativo) imaju sudsku nadležnost na cijelom državnom području.

Sudac pojedinac ili vijeće sudaca

Sudac pojedinac odlučuje na svim sudovima osim Vrhovnog suda, Nacionalnog kaznenog i upravnog suda, visokih sudova autonomnih zajednica i pokrajinskih sudova.

Vrhovni sud čine predsjednik, predsjednici odjela (presidentes de sala) i suci (magistrados) dodijeljeni svakom odjelu na temelju zakona. Postoji pet odjela: građanski, kazneni, upravni, radni i vojni.

Nacionalni kazneni i upravni sud (Audiencia Nacional) čine predsjednik, predsjednici odjela i suci dodijeljeni svakom odjelu (žalbeni, kazneni, upravni i radni) na temelju zakona.

Visoki sudovi autonomnih zajednica (Tribunales Superiores de Justicia) sastoje se od četiriju odjela (građanskog, kaznenog, upravnog i radnog). Čine ih predsjednik, koji je ujedno i predsjednik građanskog i kaznenog odjela, predsjednici odjela i suci dodijeljeni svakom odjelu na temelju zakona.

Pokrajinske sudove (Audiencias Provinciales) čine jedan predsjednik te dvoje ili više sudaca. Oni odlučuju u građanskim i kaznenim predmetima. Mogu postojati odjeli s istim sastavom.

Sudski ured(Oficina Judicial)

U Organskom zakonu o pravosuđu sudski ured opisuje se kao upravna organizacija koja djeluje kao podrška u pravosudnom radu sudaca i sudova.

Osmišljen je kako bi se unaprijedile učinkovitost, djelotvornost i transparentnost sudskih postupaka, poboljšalo rješavanje predmeta i potaknula suradnja i koordinacija između različitih uprava. Stoga je uspostava Ureda odgovor na obvezu osiguranja kvalitetne javne usluge koja je bliska ljudima, u skladu je s ustavnim vrednotama i prilagođena stvarnim potrebama građana.

Riječ je o novom organizacijskom modelu kojim se uvode suvremene tehnike upravljanja koje se temelje na kombinaciji različitih upravnih jedinica: jedinica za izravnu podršku sudskim postupcima koje, kao i stari sudovi (juzgados), pružaju podršku sucu u obavljanju njegovih sudačkih dužnosti te zajedničke postupovne službe na čijem su čelu tajnici (Secretarios Judiciales), koje izvršavaju i odlučuju o svim zadaćama koje nisu strogo sudske prirode poput zaprimanja dokumenata, slanja sudskih poziva, izvršavanja odluka, izvansudskih postupaka, zaprimanja zahtjeva za suđenje, obavješćivanja stranaka, ispravljanja postupovnih nedostataka itd.

Postoje tri vrste zajedničkih postupovnih službi:

  • Zajednička opća služba
  • Zajednička služba za upravljanje predmetima
  • Zajednička služba za izvršenje.

Novi organizacijski model pokrenut je u Burgosu i Murciji u studenome 2010. U veljači 2011. Sudski ured osnovan je u Cáceresu i Ciudad Realu, a u Leonu, Cuenci i Méridi u lipnju 2011. Isto će tako biti osnovan u Ceuti i Melilli 2013. Ovaj model postoji zajedno s bivšim modelom sudova (juzgados i tribunals) koji postoji drugdje u Španjolskoj.

Nadležnost

Osim teritorijalnog aspekta, predmeti ili pitanja o kojima sud može odlučivati različiti su i zato postoje četiri sustava sudova:

Građanski sudovi: odlučuju u sporovima koji nisu izričito dodijeljeni drugoj vrsti suda. Stoga ih se može opisati kao redovne sudove.

Kazneni sudovi: o kaznenim predmetima i postupcima mora se odlučivati u okviru kaznenopravnog sustava. Međutim, prema španjolskom pravu parnični postupak koji proizlazi iz kaznenog djela može se pokrenuti u isto vrijeme kao i kazneni postupak. U tom slučaju kazneni će sud odlučiti o odgovarajućoj naknadi štete koju treba platiti kako bi se nadoknadila šteta prouzročena kaznenim djelom ili prekršajem.

Upravni sudovi: ispituju zakonitost djelovanja javnih tijela i financijskih zahtjeva podnesenih protiv tih tijela.

Radni sudovi: odlučuju o zahtjevima u području radnog prava, uključujući pojedinačne sporove između zaposlenika i poslodavaca koji proizlaze iz ugovora o radu te u vezi s kolektivnim pregovaranjem, kao i o zahtjevima u području socijalne sigurnosti ili zahtjevima podnesenima protiv države kada ona snosi odgovornost prema radnom zakonodavstvu.

Osim ta četiri sustava sudova, u Španjolskoj postoje i vojni sudovi.

Vojni sudovi predstavljaju iznimku od načela jedinstvenosti sudske vlasti.

Poveznica se otvara u novom prozoruUstavom su utvrđena načela koja uređuju sudske aktivnosti te je predviđeno jedinstvo sudske vlasti, pri čemu se zadržava poseban položaj vojnih sudova u okviru strogo vojnog područja te u slučaju izvanrednog stanja, uvijek podložno ustavnim načelima utvrđenima u članku 117.5 Ustava.

U vrijeme mira nadležnost vojnog suda ograničena je na strogo vojno područje, odnosno na odlučivanje u predmetima koji se odnose na radnje koje su Vojnim kaznenim zakonikom određene kao kaznena djela, pri čemu se u slučaju postrojbi raspoređenih u inozemstvu njegova nadležnost proširuje na sve vrste kaznenih djela. U vrijeme rata Organskim zakonom 4/1987 o nadležnosti i organizaciji vojnih sudova dopuštena je promjena područja primjene, iako tu odluku mora donijeti Parlament (Cortes Generales) ili vlada, ako je za to ovlaštena.

Vojne sudove čine profesionalno vojno osoblje, pripadnici oružanih snaga i predstavnici Ministarstva obrane.

Sustav vojnih sudova čine regionalni vojni sudovi (Juzgados Togados Territoriales), središnji vojni sudovi (Juzgados Togados Centrales), viši regionalni vojni sudovi (Tribunales Militares Territoriales) te Središnji vojni sud (Tribunal Militar Central). Ipak, najviše tijelo vojnog sudskog sustava jest Peti odjel Vrhovnog suda.

Stvaranje vojnog odjela u okviru Vrhovnog suda, koji u pogledu svojih postupaka i statusa svojih članova podliježe istim pravilima kao i drugi odjeli, znači da postoji jedinstvo na vrhu dviju sudskih struktura koje čine sudsku vlast.

Članovi tog odjela dolaze iz redovnih i vojnih sudova, čime se jamči ravnoteža u sudskim postupcima na najvišoj razini. Taj odjel obično odlučuje o kasacijama i revizijama, iako naravno može biti nadležan i za posebne predmete u koje su uključene osobe koje obavljaju visoke vojne dužnosti.

U Španjolskoj ne postoji sustav izvanrednih sudova. Međutim, u kontekstu navedenih sustava sudova, uspostavljeni su posebni sudovi za posebne predmete, na primjer sudovi koji odlučuju u predmetima nasilja nad ženama, sudovi nadležni za dobrobit i nadzor zatvorenika te sudovi za maloljetnike. Ti su sudovi redovni sudovi, ali su specijalizirani za određeno područje. Za dodatne informacije upućujemo na pregled informacija o specijaliziranim sudovima u Španjolskoj.

U analizi četiriju sudskih sustava u Španjolskoj u nastavku proučit ćemo nadležnost različitih sudova.

Sustav građanskih sudova

Prvi odjel Vrhovnog suda (Sala I del Tribunal Supremo), građanski i kazneni odjel visokih sudova autonomnih zajednica (la Sala de lo Civil y Penal del Tribunal Superior de Justicia), građanski odjeli pokrajinskih sudova (las Secciones Civiles de las Audiencias Provinciales), prvostupanjski sudovi (los Juzgados de Primera Instancia), mirovni sudovi (los Juzgados de Paz) i određeni specijalizirani sudovi (obiteljski sudovi (Juzgados de Familia), trgovački sudovi (Juzgados Mercantiles), sudovi za žig Zajednice (Juzgados de Marca Comunitaria), sudovi koji odlučuju u predmetima nasilja nad ženama (Juzgados de Violencia sobre la Mujer)) nadležni su u okviru sustava građanskih sudova.

Trgovački sudovi, sudovi za žig Zajednice i sudovi koji odlučuju u predmetima nasilja nad ženama detaljno su predstavljeni u pregledu informacija o specijaliziranim sudovima u Španjolskoj.

Sustav kaznenih sudova

Drugi odjel Vrhovnog suda (la Sala 2ª del Tribunal del Supremo), Kazneni odjel Nacionalnog suda (la Sala de lo Penal de la Audiencia Nacional), građanski i kazneni odjel visokih sudova autonomnih zajednica (la Sala Civil y Penal de los Tribunales Superiores de Justicia), kazneni odjeli pokrajinskih sudova (las Secciones Penales de la Audiencias Provinciales), kazneni sudovi (los Juzgados de lo Penal), istražni sudovi (los Juzgados de Instrucción), sudovi za maloljetnike (Juzgados de Menores), sudovi nadležni za dobrobit i nadzor zatvorenika (Juzgados de Vigilancia Penitenciaria), sudovi koji odlučuju u predmetima nasilja nad ženama (Juzgados de Violencia contra la Mujer) te mirovni sudovi (Juzgados de Paz) nadležni su u sustavu kaznenih sudova.

Sudovi za maloljetnike, sudovi nadležni za dobrobit i nadzor zatvorenika te sudovi koji odlučuju u predmetima nasilja nad ženama detaljno su predstavljeni u pregledu informacija o specijaliziranim sudovima u Španjolskoj.

Sustav upravnih sudova

Sudovi nadležni u sustavu upravnih sudova jesu Treći odjel Vrhovnog suda (Sala 3ª del Tribunal Supremo), Upravni odjel Nacionalnog suda (Sala Contencioso-Administrativa de la Audiencia Nacional), upravni odjel visokih sudova autonomnih zajednica (la Sala Contencioso-Administrativa de los Tribunales Superiores de Justicia) te upravni sudovi (los Juzgados de lo Contencioso Administrativo).

Sustav radnih sudova

Sustav radnih sudova čine Četvrti odjel Vrhovnog suda (la Sala 4ª del Tribunal Supremo), Radni odjel Nacionalnog visokog suda (la Sala de lo Social de la Audiencia Nacional), radni odjel visokih sudova autonomnih zajednica (la Sala de lo Social de los Tribunales Superiores de Justicia) i radni sudovi.

Nadležnost svih prethodno navedenih sudova utvrđena je u Poveznica se otvara u novom prozoruOrganskom zakonu o pravosuđu.

Srodne poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruDRŽAVNO SUDBENO VIJEĆE U ŠPANJOLSKOJ

Poveznica se otvara u novom prozoruORGANSKI ZAKON O PRAVOSUĐU

Posljednji put ažurirano: 12/03/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

Redovni sudovi - Francuska

Redovni sudovi - uvod

Prvostupanjski sudovi

Građanski sudovi

1. Regionalni sudovi

Regionalni sud (tribunal de grande instance) odlučuje u sporovima između privatnih stranaka (građanski predmeti) ako je vrijednost spora veća od 10 000 eura.

Nadležan je i u sljedećim područjima, neovisno o iznosu zahtjeva:

  • obiteljskom pravu: brak, srodstvo, posvajanje, proglašenje osobe nestalom (déclarations d’absence);
  • ispravkama registra građanskog stanja (état civil: rođenje, brak, smrt itd.);
  • nasljeđivanju;
  • novčanim kaznama (amendes civiles) koje propisuju službenici javnih matica (officiers d’état civil);
  • tužbama u pogledu tražbina za nekretnine (actions immobilières);
  • razvrgnuću udruženja;
  • zaštiti od vjerovnika (sauvegarde), sudski nadziranom insolvencijskom postupku (redressement judiciaire) i sudskoj likvidaciji (liquidation judiciaire), kada dužnik nije trgovac niti osoba registrirana u registru obrtnika (répertoire des métiers);
  • osiguranju za ozljede na radu i profesionalne bolesti za nezaposlene osobe koje rade u poljoprivredi;
  • naknadama za registraciju (droits d’enregistrement), troškovima za objavu obavijesti iz zemljišnih knjiga (taxes de publicité foncière), biljezima (droits de timbre) i posrednim porezima te ostalim nametima jednakima tim naknadama, troškovima ili pristojbama;
  • najmu poslovnih prostorija (baux commerciaux), izuzev sporova o određivanju najamnine za revidirane ili obnovljene najmove, najmu imovine u poslovne ili zanatske svrhe (baux professionnels) i privremenim ugovorima za poslovne svrhe (conventions d’occupation précaire en matière commerciale);
  • zahtjevima zbog krivotvorenja (inscription en faux) vjerodostojnih dokumenata (actes authentiques);
  • građanskim tužbama za klevetu (diffamation) ili uvredu (injure), bez obzira na to jesu li javne i jesu li usmene ili pisane.

Kazneni sud (tribunal correctionnel) kazneni je odjel regionalnog suda. Nadležan je za suđenje u srednjim prijestupima (délits, vidi dolje).

Regionalni sud sastoji se od profesionalnih sudaca (magistrats): predsjednika, potpredsjednika, redovnih sudaca, državnog odvjetnika (procureur de la République), zamjenika državnog odvjetnika (vice‑procureurs) i pomoćnika državnog odvjetnika (substituts).

Postoje i specijalizirani suci regionalnih sudova, uključujući sljedeće.

  • Sudac za maloljetnike,ili sudac za djecu (juge des enfants) ima ovlast poduzimati mjere za zaštitu maloljetnika koji su ugroženi i za suđenje maloljetnicima koji su optuženi za manje i srednje prijestupe (contraventions, délits). Kada sudac odlučuje bez prisutnosti javnosti, može narediti samo mjere u cilju boljeg odgoja maloljetnika (mesures éducatives); ako sudac predsjeda maloljetničkim sudom (tribunal pour enfants), sudi s dva pomoćnika (assesseurs) koji nisu profesionalni suci, a sud ima ovlast narediti mjere za bolji odgoj maloljetnika ili kaznu ovisno o slučaju.
  • Sudac za izvršavanje kazni (juge de l’application des peines) određuje način na koji treba izvršiti kaznu koja uključuje oduzimanje slobode. Ako je osuđenik u zatvoru, sudac može narediti mjere kojima se ublažuje kazna, poput vanjskog izdržavanja, djelomične slobode, uvjetnog otpusta ili otpusta pod elektroničkim nadzorom; ako osuđenik nije u zatvoru, sudac nadzire odsluženje kazne, u slučaju, na primjer, uvjetne kazne (emprisonnement avec sursis et mise à l’épreuve), rada za opće dobro (travail d’intérêt général), ili socijalno-sudskog nadzora (suivi socio-judiciaire).
  • Istražni sudac (juge d’instruction) odgovoran je istražnom odjelu prizivnog suda (chambre de l’instruction de la cour d’appel). U kaznenoj istrazi istražni je sudac obvezan poduzeti sve korake radi otkrivanja istine. Istražni sudac prikuplja sve dokaze, bez obzira na to jesu li na štetu ili na korist osumnjičenika. Ako sudac smatra da je istraga završena, može narediti oslobađanje osumnjičenika (ordonnance de non‑lieu) ili naložiti suđenje osobi pod istragom pred kaznenim ili porotnim sudom (cour d’assises). Istražni suci ne mogu preuzimati predmete na vlastitu inicijativu. Predmete im radi istrage mora dodijeliti državno odvjetništvo ili oštećena stranka koja podnosi zahtjev uz navođenje kaznenog djela i traži status građanske stranke u kaznenom postupku (constitution de partie civile).

Regionalni sud općenito zasjeda u glavnom gradu departmana, ali ima regionalnih sudova koji zasjedaju i u drugim mjestima. 1. siječnja 2013. postojao je 161 regionalni sud.

2. Poveznica se otvara u novom prozoruOkružni sudovi

Okružni sud (tribunal d’instance) odlučuje u sporovima između privatnih stranaka (građanski predmeti) ako vrijednost spora ne prelazi 10 000 eura.

Ima i druga dodijeljena područja nadležnosti, poput ovrha nad nadnicama i plaćama (saisies des rémunérations du travail), životne rente (rentes viagères), sporova o izborima i najma nekretnina za boravak (baux d’habitation). Ima i neke upravne nadležnosti: na primjer, glavni tajnik okružnog suda izdaje potvrde o državljanstvu.

Kazneni je odjel okružnog suda policijski sud (tribunal de police) koji je nadležan za suđenje u manjim prijestupima petog razreda (contraventions de la cinquième classe, vidi dolje).

Sudac okružnog suda bavi se i predmetima o skrbništvu, ali ne u slučaju maloljetnika, koji su prema Zakonu donesenom 12. svibnja 2009. sada u nadležnosti obiteljskog suca na regionalnom sudu. Sudac okružnog suda štiti osjetljive odrasle osobe, nadzirući upravljanje njihovim sredstvima.

Okružni sud sastavljen je od jednog ili više sudaca, ali o predmetima uvijek odlučuje jedan sudac.

Okružni sud obično zasjeda u glavnom gradu okruga. 1. siječnja 2013. postojalo je 307 okružnih sudova.

3. Lokalni sudovi

Lokalni sud (juridiction de proximité) odlučuje u građanskim sporovima između privatnih stranaka ako je vrijednost spora manja od 4 000 eura.

Lokalni sudovi sude i u manjim prijestupima u prva četiri razreda.

Na lokalnom sudu ured državnog odvjetnika (ministère public, koji zapravo pokreće progon) ne mora zastupati pravnik iz samog ureda državnog odvjetnika, nego ga može zastupati na primjer policijski povjerenik (commissaire de police).

4. Poveznica se otvara u novom prozoruTrgovački sudovi

Trgovački sud (tribunal de commerce) odlučuje u sporovima iz ugovora između trgovaca ili između kreditnih institucija ili oboje, i u sporovima o trgovačkim društvima ili poslovnim transakcijama između bilo kojih stranaka. Trgovački sud bavi se i postupcima za društva u poteškoćama.

Suci trgovačkih sudova nisu profesionalni suci, nego se svi biraju iz trgovačke profesije. Bira ih na rok od dvije ili četiri godine izborni kolegij sastavljen od trenutnih i bivših sudaca trgovačkih sudova i delegata trgovaca (délégués consulaires), koji su i sami trgovci izabrani u području u nadležnosti suda.

1. siječnja 2013. postojala su 134 trgovačka suda.

5. Poveznica se otvara u novom prozoruRadni sudovi

Radni sud (conseil de prud’hommes) presuđuje o pojedinačnim sporovima između poslodavaca i radnika u vezi s ugovorom o radu ili naukovanju.

Radni su sudovi sastavljeni od izabranih sudaca, od kojih polovica predstavlja poslodavce, a polovica zaposlenike. Radni sud podijeljen je na pet specijaliziranih odjela: za upravljanje, proizvodnju, distributivnu trgovinu i komercijalne usluge, poljoprivredu i ostale aktivnosti. Ako su glasovi četiri sudaca koji sude podijeljeni, sudom predsjeda sudac okružnog suda.

Postoji jedan ili više radnih sudova u svakom departmanu i barem jedan na području nadležnosti svakog regionalnog suda.

Postoji 210 radnih sudova.

6. Poveznica se otvara u novom prozoruSudovi socijalne sigurnosti

Sud socijalne sigurnosti (tribunal des affaires de la sécurité sociale) odlučuje u predmetima između fondova socijalne sigurnosti (caisses de sécurité sociale) i korisnika, na primjer, o članstvu u fondu ili dodjeli i isplati sredstava.

Sud socijalne sigurnosti čine predsjednik, koji je sudac regionalnog suda, i pomoćnici, koji nisu profesionalni suci, a koje imenuje na tri godine prvi predsjednik prizivnog suda s popisa koji za područje u nadležnosti određenog suda sastavlja regionalni direktor za mlade, sport i socijalnu koheziju na temelju prijedloga najreprezentativnijih trgovinskih i profesionalnih organizacija. Svoje mišljenje daje i predsjednik suda socijalne sigurnosti.

Postoji 115 sudova socijalne sigurnosti.

7. Sudovi za nesposobnost

Sud za nesposobnost (tribunal du contentieux de l’incapacité) sudi u sporovima o invalidnosti ili nesposobnosti za rad osobe koja je obuhvaćena socijalnim osiguranjem, tj. o stanju invalidnosti ili stupnju invalidnosti uzrokovane profesionalnom ili drugom bolešću odnosno nezgodom.

Sud za nesposobnost čine predsjednik koji je počasni sudac ili kvalificirana osoba, pomoćnik koji predstavlja radnike i pomoćnik koji predstavlja poslodavce ili samozaposlene; oba pomoćnika imenuje na razdoblje od tri godine prvi predsjednik prizivnog suda tog područja s popisa koji sastavi regionalni direktor za mlade, sport i socijalnu koheziju, nakon nominacija najreprezentativnijih profesionalnih organizacija.

Postoji 26 sudova za nesposobnost.

Žalbe na odluke sudova za nesposobnost moguće su pred Nacionalnim sudom za nesposobnost i naknade iz osiguranja za ozljede na radu (Cour nationale de l’incapacité et de la tarification de l’assurance des accidents du travail), koji je i sud prvog i posljednjeg stupnja za sporove o naknadama iz osiguranja za ozljede na radu.

8. Poveznica se otvara u novom prozoruSudovi za poljoprivredno zemljište

Sud za poljoprivredno zemljište (tribunal paritaire des baux ruraux) odlučuje u sporovima između vlasnika zemljišta i zakupitelja zemljišta o različitim oblicima zakupa ili najma i obrade zemljišta (fermage, métayage, baux à cheptel, baux à domaine congéable, baux à complants, baux emphytéotiques, or contrats d’exploitation de terres à vocation pastorale).

Sudom predsjeda sudac okružnog suda. Predsjednik sudi s četiri neprofesionalna pomoćnika: dva su vlasnici zemljišta i dva su posjednici, a svu četvoricu biraju njihovi sučlanovi na razdoblje od šest godina s popisa kandidata koji sastavlja prefekt nakon nominacija odbora za pripremu izbornih popisa.

Kazneni sudovi

1. Porotni sudovi

Porotni sud (cour d’assises) sudi o teškim kaznenim djelima (crimes): to su prijestupi najteže kategorije, s kaznom od deset godina zatvora do doživotnog zatvora.

Postoji porotni sud u svakom departmanu, ali to nije stalni sud. Datumi prvih ročišta određuju se kad god je to potrebno. U najvećim departmanima, međutim, porotni sudovi sude gotovo stalno.

Sud se sastoji od tri profesionalna suca – predsjednika koji je predsjednik odjela ili redovni sudac na prizivnom sudu i dva pomoćnika koji su redovni suci na prizivnom sudu ili suci na regionalnom sudu za departman – i porote od šest građana izabranih ždrijebom. Kada se bavi ozbiljnim kaznenim djelima koja počine maloljetnici, tada se zove porotni sud za maloljetnike (cour d’assises des mineurs). U tom slučaju dva su pomoćnika suci sudova za maloljetnike.

O nekim kaznenim djelima prema propisima o terorizmu ili vojnom pravu odnosno o trgovini drogom sudi porotni sud sastavljen samo od sudaca.

Ured državnog odvjetnika zastupa glavni pravobranitelj (avocat général).

2. Kazneni sudovi

Kazneni sud (tribunal correctionnel) ima nadležnost nad srednjim prijestupima (délits): to su prijestupi koji imaju kaznu ne veću od 10 godina zatvora ili novčanu kaznu ne manju od 3 750 eura. Kazneni sud odjel je regionalnog suda. Opće je pravilo da se sastoji od tri profesionalna suda, ali postoje i odredbe o tome da u posebnim prijestupima sudi sudac pojedinac.

Ured državnog odvjetnika zastupa državni odvjetnik (procureur de la République) ili jedan od njegovih pomoćnika (substituts).

3. Policijski sudovi

Policijski sud (tribunal de police) sudi o manjim prijestupima petog razreda (contraventions de cinquième classe). Sudi pri okružnom sudu. To je sud sa sucem pojedincem, pri čemu je on sudac okružnog suda.

Ured državnog odvjetnika zastupa državni odvjetnik ili jedan od njegovih pomoćnika.

4. Lokalni sudovi

Lokalni sud (juridiction de proximité) sudi o manjim prijestupima od prvog do četvrtog razreda (contraventions de la première à la quatrième classe). Sudi pri okružnom sudu. Sudac je sudac lokalnog suda i sudi kao pojedinac.

Funkcije ureda državnog odvjetnika obično izvršava policijski povjerenik.

5. Specijalizirani kazneni sudovi

Postoje i specijalizirani sudovi koji se bave posebnim kaznenim stvarima, poput pomorskih trgovačkih sudova (tribunaux maritimes commerciaux), kojih trenutno ima 14 i koji sude o određenim pomorskim prijestupima.

Drugostupanjski sudovi

Prizivni sudovi (cours d’appel) odlučuju o žalbama povodom činjeničnih i pravnih pitanja (appels) protiv presuda koje su već donijeli sudovi prvog stupnja.

Prizivni sud sastoji se samo od profesionalnih sudaca: prvog predsjednika (premier président), predsjednika odjela (présidents de chambre) i redovnih sudaca prizivnog suda (conseillers) (to ne vrijedi za porotni prizivni sud, vidi dolje).

Svaki sud ima specijalizirane odjele koji se bave građanskim, socijalnim, trgovačkim ili kaznenim predmetima, a svaki se sastoji od tri profesionalna suca: predsjednika i još dva suca.

O žalbama protiv presuda porotnog suda odlučuje porotni prizivni sud (cours d’assise d’appel), čije članove imenuje kazneni odjel Kasacijskog suda. Porotni prizivni sud ima deveteročlanu porotu.

O žalbama protiv presuda u predmetima o nesposobnosti odlučuje Nacionalni sud za nesposobnost i naknade iz osiguranja za ozljede na radu.

Ured državnog odvjetnika zastupa glavni državni odvjetnik (procureur général) ili pomoćnik glavnog državnog odvjetnika (substitut général).

Kasacijski sud

Kasacijski je sud (Cour de cassation) vrhovni sud u redovnoj strukturi sudova. Sudi u Parizu. Njegova je funkcija provjeriti da odluke nižih sudova nisu u sukobu s nekim pravnim aspektom. Ne utvrđuje nikakve nove činjenice. Ne smatra se sudom trećeg stupnja. Osigurava ujednačenost sudske prakse i djeluje kao regulator prava i poštovanja zakonitosti.

Presuda Kasacijskog suda donosi se u odgovoru na žalbu o pravnim aspektima (pourvoi en cassation) koju podnosi stranka na koju se odnosi presuda suda ili ured državnog odvjetnika.

Ako Sud zauzme stajalište da pobijana presuda nije donesena u skladu s pravom, ukida presudu (casse la décision). Potom upućuje predmet drugom sudu na ponovno odlučivanje.

U suprotnom, odbija žalbu i pobijana presuda postaje pravomoćna.

U iznimnim slučajevima moguće je da za ukidanje presude nije potrebno ponovno razmatranje suštine predmeta pa tada Kasacijski sud može ukinuti presudu bez vraćanja na ponovno odlučivanje (casser sans renvoi). Može i ukinuti presudu bez vraćanja na ponovno odlučivanje i sam odlučiti o predmetu ako može primijeniti ispravno pravno pravilo u svjetlu činjenica koje je utvrdio sud koji je razmatrao suštinu predmeta (čije nalaze i činjenične ocjene Kasacijski sud neće ponovno razmatrati).

Kasacijski sud podijeljen je na odjele (chambres): tri građanska odjela, jedan trgovački odjel, jedan socijalni odjel i jedan kazneni odjel, a svaki je sastavljen od predsjednika i drugih profesionalnih sudaca. Ovisno o naravi predmeta, Sud može suditi i kao spojeni odjel (chambre mixte, barem tri spojena odjela) ili kao sud u punom sastavu (assemblée plénière, sastavljen od prvog predsjednika, predsjednika odjela i redovnih sudaca).

Ured državnog odvjetnika zastupaju glavni državni odvjetnik i glavni pravobranitelj.

Pravne baze podataka

Pravne baze podataka u Francuskoj dostupne su preko interneta kao javna usluga.

Poveznica se otvara u novom prozoruLégifrance mjesto sadržava presude Kasacijskog suda i prizivnih sudova:

  • u bazi podataka „CASS”, za objavljene presude Kasacijskog suda,
  • u bazi podataka „INCA”, za neobjavljene presude i
  • u bazi podataka „CAPP”, za presude prizivnih sudova.

Je li pristup bazi podataka besplatan?

Da, pristup bazi podataka besplatan je.

Kratak opis sadržaja

Presude su dostupne na francuskom jeziku. Neke su presude dostupne i u prijevodu na engleski, arapski ili kineski jezik.

  • Baza podataka CASS sadržava 120 000 presuda, s 2 100 novih svake godine.
  • Baza podataka INCA sadržava 246 000 presuda, s 10 000 novih svake godine.
  • Baza podataka CAPP sadržava 19 000 presuda, s 20 000 novih svake godine.

Slične poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruNadležnost sudova - Francuska

Posljednji put ažurirano: 27/09/2013

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Redovni sudovi - Hrvatska


Redovni sudovi su općinski i županijski sudovi.

Općinski sudovi

  1. rješavaju parnične, izvanparnične i ovršne predmete,
  2. rješavaju ostavinske predmete, zemljišnoknjižne predmete i vode zemljišne knjige,
  3. rješavaju kaznene predmete, osim onih za koje je zakonom propisana stvarna nadležnost drugog suda,
  4. rješavaju prekršajne predmete, osim onih za koje je zakonom propisana stvarna nadležnost drugog tijela,
  5. odlučuju o priznanju i ovrsi stranih sudskih odluka i odluka drugih tijela koje su u državi u kojoj su donesene izjednačene sa sudskim odlukama,
  6. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u postupcima iz svoje nadležnosti,
  7. obavljaju poslove pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije u postupcima iz svoje nadležnosti,
  8. obavljaju i druge poslove određene zakonom.

Poveznica se otvara u novom prozoruOpćinski sudovi u Republici Hrvatskoj

Županijski sudovi

  1. rješavaju o žalbama protiv odluka općinskih sudova, osim ako je zakonom drukčije propisano,
  2. rješavaju predmete u prvom stupnju kada je njihova nadležnost propisana zakonom,
  3. provode istražni i javnobilježnički stegovni postupak zbog stegovnih prijestupa i odlučuju o tim prijestupima u prvom stupnju, kad je to određeno zakonom,
  4. odlučuju o žalbama protiv odluka u stegovnim postupcima zbog neurednosti u obavljanju poslova javnih bilježnika, kad je to određeno zakonom,
  5. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u postupcima iz svoje nadležnosti,
  6. obavljaju poslove međunarodne pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije u postupcima iz svoje nadležnosti, osim u prekršajnim predmetima,
  7. provode izvršenje strane kaznene odluke,
  8. obavljaju i druge poslove određene zakonom.

Poveznica se otvara u novom prozoruŽupanijski sudovi u Republici Hrvatskoj

Posljednji put ažurirano: 29/05/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Redovni sudovi - Italija

Ovaj odjeljak sadržava informacije o organizaciji redovnih sudova u Italiji.

Redovni sudovi – uvod

Redovni sudovi imaju dvije vrste nadležnosti:

  • građanska nadležnost, koja štiti prava u odnosima među privatnim osobama ili između privatnih osoba i javne uprave u okolnostima u kojima pri izvođenju svojih zadataka uprava krši prava privatne osobe,
  • kaznena nadležnost, gdje je dužnost suda utvrditi jesu li kazneni postupci koje je javni tužitelj pokrenuo protiv određenog pojedinca osnovani.

Građanski i kazneni postupci regulirani su zasebnim skupovima postupovnih pravila: Zakonikom o građanskom postupku (codice di procedura civile) i Zakonikom o kaznenom postupku (codice di procedura penale).

Kazneni postupak pokreće službenik javnog prava koji je kvalificirani sudac redovnih sudova koji obnaša dužnost javnog tužitelja (pubblico ministero, vidi posljednji paragraf članka 107. Ustava).

Građanski postupak može pokrenuti bilo koja pravna ili privatna osoba (l’attore, tužitelj) protiv druge stranke (il convenuto, tuženik).

Građanski sudovi

Mirovni suci (giudici di pace) „počasni” su ili privremeni suci (giudici onorari) koji imaju nadležnost u slučajevima manje važnosti.

Sudovi niže instance (tribunali) prvostupanjski su sudovi u svim drugim sporovima, koji također primaju žalbe na odluke mirovnih sudaca.

Sudovi za maloljetnike (tribunali per i minorenni) i odjeli za maloljetnike žalbenih sudova (sezioni per i minorenni delle corti di appello) imaju nadležnost u pitanjima koja uključuju maloljetnike, a u kojima redovni sudovi nemaju nadležnost.

Postoje i odjeli (sezioni) nižih sudova i žalbenih sudova specijalizirani za pitanja povezana s poslom.

Žalbeni sudovi (corti di appello) sudovi su druge instance.

Kasacijski sud (Corte di Cassazione ili Corte Suprema di Cassazione), sa sjedištem u Rimu, najviši je sud u pravnom sustavu, koji provjerava jesu li presude drugih sudova donesene u skladu sa zakonom.

Kazneni sudovi

Mirovni suci sude u manjim prekršajima.

Sudovi nižih instanci prvostupanjski su sudovi koji sude u svim kaznenim pitanjima izvan nadležnosti mirovnih sudaca ili porotničkih sudova, koji također primaju žalbe na presude mirovnih sudaca.

Maloljetnički sudovi i odjeli za maloljetnike žalbenih sudova sudovi su prve i druge instance za sva kaznena djela koje počine maloljetnici.

Porotnički sudovi (corti di assise) sudovi su prve i druge instance koji sude u najtežim zločinima.

Žalbeni sudovi (corti di appello) sudovi su druge instance.

Žalbeni porotnički sudovi (corti di assise di appello) sudovi su druge instance koji primaju žalbe na presude porotničkih sudova.

Nadzorni sudovi (tribunali di sorveglianza) i nadzorni uredi (uffici di sorveglianza) nadgledaju provedbu zatvorskih i novčanih kazni i primjenu zakona koji reguliraju kazne.

Kasacijski sud razmatra je li presuda drugog suda donesena u skladu sa zakonom. Rješava žalbe na odluke bilo kojeg suda u građanskim ili kaznenim stvarima, ili protiv ograničenja individualne slobode. U nekim slučajevima zahtjevi se mogu podnositi izravno tom sudu.

Kasacijski sud najviši je sud u pravnom sustavu. Temeljni zakon o organizaciji sudova (legge fondamentale sull’ordinamento giudiziario), Zakon br. 12. od 30. siječnja 1941., članak 65. kao glavnu funkciju Suda navodi „pravilnu primjenu zakona i njegovo jedinstveno tumačenje, jedinstvenost zakona u cijeloj zemlji i poštivanje granica između nadležnosti različitih sudova”. Jedna od njegovih glavnih uloga osigurati je jedinstvenu primjenu zakona kako bi se osigurala pravna sigurnost.

Po pitanju može li se kasacijski sud opisati kao sud za dodatne žalbe ili sud treće instance, važeća pravila propisuju da taj sud u obzir može uzimati činjenice samo ako su one već utvrđene u ranijim postupcima te u onoj mjeri potrebnoj kako bi se utvrdilo je li žalba kasacijskom sudu pravno dopustiva.

Posljednji put ažurirano: 18/06/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

Redovni sudovi - Latvija

Ovaj odjeljak sadržava informacije o organizaciji redovnih sudova u Latviji.

Redovni sudovi: uvod

Sudbenu vlast u Latviji izvršavaju općinski i okružni sudovi, regionalni sudovi te Vrhovni sud.

Građanski i kazneni postupci u Latviji mogu se provoditi na 40 sudova koji su podijeljeni na tri stupnja: postoji 34 općinskih ili okružnih sudova (rajonu vai pilsētu tiesas), pet regionalnih sudova (apgabaltiesas) i Vrhovni sud (Augstākā tiesa).

Općinski su i okružni sudovi u Latviji sljedeći:

  1. u mjesnoj nadležnosti regionalnog suda u Kurzemeu (Kurzemes apgabaltiesa):
  • Okružni sud u Kuldīgi (Kuldīgas rajona tiesa);
  • Općinski sud u Liepāji (Liepājas tiesa);
  • Okružni sud u Saldusu (Saldus rajona tiesa);
  • Okružni sud u Talsiju (Talsu rajona tiesa);
  • Općinski sud u Ventspilsu (Ventspils tiesa);
  1. u mjesnoj nadležnosti regionalnog suda u Latgaleu (Latgales apgabaltiesa):
  • Okružni sud u Balviju (Balvu rajona tiesa);
  • Općinski sud u Daugavpilsu (Daugavpils tiesa);
  • Okružni sud u Krāslavi (Krāslavas rajona tiesa);
  • Okružni sud u Ludzi (Ludzas rajona tiesa);
  • Okružni sud u Preiļiju (Preiļu rajona tiesa);
  • Općinski sud u Rēzekneu (Rēzeknes tiesa);
  1. u mjesnoj nadležnosti regionalnog suda u Rigi (Rīgas apgabaltiesa):
  • Općinski sud u Jūrmali (Jūrmalas pilsētas tiesa);
  • Okružni sud u Ogreu (Ogres rajona tiesa);
  • Središnji okružni sud grada Rige (Rīgas pilsētas Centra rajona tiesa);
  • Okružni sud grada Rige u Kurzemeu (Rīgas pilsētas Kurzemes rajona tiesa);
  • Okružni sud grada Rige u Latgaleu (Rīgas pilsētas Latgales priekšpilsētas tiesa);
  • Okružni sud grada Rige u Vidzemeu (Rīgas pilsētas Vidzemes priekšpilsētas tiesa);
  • Okružni sud grada Rige u Zemgaleu (Rīgas pilsētas Zemgales priekšpilsētas tiesa);
  • Sud sjevernog okruga u gradu Rigi (Rīgas pilsētas Ziemeļu rajona tiesa);
  • Okružni sud u Rigi (Preiļu rajona tiesa);
  • Okružni sud u Siguldi (Siguldas tiesa);
  1. u mjesnoj nadležnosti regionalnog suda u Vidzemeu (Vidzemes apgabaltiesa):
  • Okružni sud u Alūksneu (Alūksnes rajona tiesa);
  • Okružni sud u Cēsisu (Cēsu rajona tiesa);
  • Okružni sud u Gulbeneu (Gulbenes rajona tiesa);
  • Okružni sud u Limbažiju (Limbažu rajona tiesa);
  • Okružni sud u Madoni (Madonas rajona tiesa);
  • Okružni sud u Valki (Valkas rajona tiesa);
  • Okružni sud u Valmieri (Valmieras rajona tiesa);
  1. u mjesnoj nadležnosti regionalnog suda u Zemgaleu (Zemgales apgabaltiesa):
  • Okružni sud u Aizkraukleu (Aizkraukles rajona tiesa);
  • Okružni sud u Bauski (Bauskas rajona tiesa);
  • Okružni sud u Dobeleu (Dobeles rajona tiesa);
  • Općinski sud u Jelgavi (Jelgavas tiesa);
  • Okružni sud u Jēkabpilsu (Jēkabpils rajona tiesa);
  • Okružni sud u Tukumsu (Tukuma rajona tiesa).

Upravni postupci provode se na sljedećim sudovima:

  • okružnom upravnom sudu (Administratīvā rajona tiesa);
  • regionalnom upravnom sudu (Administratīvā apgabaltiesa);
  • odjelu za upravne poslove Senata Vrhovnoga suda (Augstākās tiesas Senāta Administratīvo lietu departaments).

Mjesnom nadležnosti okružnog upravnog suda i regionalnog upravnog suda obuhvaćeno je cijelo upravno područje Latvije u svakom predmetu. Okružni upravni sud ima pet sudnica, jednu u svakoj pravosudnoj regiji, tj. po jednu u Rigi, Jelgavi, Rēzekneu, Valmieri i Liepāji.

Stvarna nadležnost

U skladu sa Poveznica se otvara u novom prozoruZakonom o kaznenom postupku, svi kazneni postupci provode se na općinskom ili okružnom sudu kao prvostupanjskom sudu. Okružni sud grada Rige u Vidzemeu ima prvostupanjsku nadležnost u kaznenim postupcima koji uključuju pitanja državne tajne. Presudu okružnog ili općinskog suda protiv koje je podnesena žalba u okviru žalbe po svim osnovama (apelācija) razmatra regionalni sud kao žalbeni sud. Žalba u kasacijskom postupku (kasācija) protiv svake presude suda nižeg stupnja može se podnijeti samo Senatu Vrhovnog suda. Na općinskim ili okružnim sudovima kaznene postupke provodi sudac pojedinac. Ako su kazneni postupci izrazito složeni, predsjednik prvostupanjskog suda može odrediti da će u predmetu suditi vijeće sastavljeno od triju sudaca toga suda. Sudsko vijeće sudi u žalbama u kaznenom postupku, odnosno potpunom žalbenom postupku ili žalbi u kasacijskom postupku.

U skladu sa Poveznica se otvara u novom prozoru Zakonom o građanskom postupku predmeti se u prvom stupnju razmatraju na okružnom ili mjesnom sudu, osim predmeta koji se prema zakonu razmatraju na regionalnom sudu. Tužbe za neosporeno izvršenje obveza (bezstrīdus piespiedu izpildīšana) te izvršenje obveza po sudskom nalogu (saistību piespiedu izpildīšana brīdinājuma kārtība) razmatraju se u zemljišnoknjižnom uredu nadležnog okružnog ili općinskog suda. Regionalni sudovi razmatraju sljedeće postupke u prvom stupnju:

  • postupke u kojima postoji spor u vezi s pravom vlasništva nad nekretninama, osim preraspodjele vlasništva između supružnika;
  • postupke proizašle iz zakona o obveznim odnosima, ako iznos tužbe prelazi 150 000 LVL;
  • postupke u vezi sa zaštitom prava na patente, žigova i oznaka zemljopisnog podrijetla;
  • postupke u vezi sa stečajem i likvidacijom kreditnih institucija.

U skladu sa Zakonom o građanskom postupku, ako u predmetu postoji nekoliko tužbi od kojih su neke u nadležnosti okružnog ili općinskog suda, a ostale regionalnog suda ili ako je općinski ili okružni sud prihvatio protutužbu koja je u nadležnosti regionalnog suda, predmet se razmatra na regionalnom sudu. Regionalni sud u Rigi ima nadležnost prvostupanjskog suda u građanskim postupcima koji uključuju državnu tajnu. Na prvostupanjskom sudu u građanskim postupcima sudi sudac pojedinac, a u žalbenim postupcima sudsko vijeće (potpuni žalbeni postupak ili kasacijski postupak).

Predmeti u vezi s povredom upravnih propisa razmatraju se na okružnim ili općinskim sudovima i regionalnim sudovima koji su nadležni u građanskim i kaznenim postupcima. U skladu s latvijskim Poveznica se otvara u novom prozoruZakonikom o povredi upravnih propisa, odluka koju donese više tijelo može se osporiti na okružnom ili mjesnom sudu. Presuda suca okružnog ili općinskog suda može se osporavati na regionalnom sudu ako je tako izričito predviđeno latvijskim Zakonikom o kršenju upravnih propisa. Protiv presude žalbenog suda u postupcima kršenja upravnih propisa ne može se uložiti žalba i ona stupa na snagu na dan donošenja.

U skladu sa Poveznica se otvara u novom prozoruZakonom o upravnom postupku, upravni postupci se u prvom stupnju razmatraju na sudovima upravnog okružnoga suda, osim ako je zakonom drukčije predviđeno. Ako se postupak provodi na upravnom okružnom sudu kao prvostupanjskom sudu i taj sud treba potvrditi informacije koje uključuju državnu tajnu, postupak se provodi u sudnici Upravnog okružnog suda u Rigi. Ako je zakonom predviđeno da se upravni postupci razmatraju u prvom stupnju na regionalnom upravnom sudu ili odjelu za upravne poslove Senata Vrhovnog suda umjesto na upravnom okružnom sudu, odgovarajući zahtjev treba podnijeti regionalnom upravnom sudu ili Senatu Vrhovnog suda, ovisno o slučaju. Stranka u upravnom postupku može pokrenuti potpuni žalbeni postupak protiv presude ili dopunske presude prvostupanjskog suda, osim ako je zakonom predviđeno da se protiv presude ne može uložiti žalba ili se može uložiti žalba samo u kasacijskom postupku. Protiv presude okružnog upravnog suda koja još nije stupila na snagu može se žaliti na regionalnom upravnom sudu. Stranka u upravnom postupku može uložiti žalbu u kasacijskom postupku protiv presude ili dopunske presude žalbenog suda ako je sud prekršio materijalnopravna ili postupovna pravila ili nije postupio u skladu sa svojim ovlastima tijekom postupka. Na prvostupanjskom sudu u upravnim postupcima sudi sudac pojedinac ili sudsko vijeće, a na žalbenom sudu, u potpunom žalbenom postupku ili kasacijskom postupku, sudsko vijeće.

U skladu sa Poveznica se otvara u novom prozoruZakonom o patentu, Regionalni sud u Rigi kao prvostupanjski sud razmatra sljedeće predmete u vezi sa zakonskom zaštitom izuma u građanskim postupcima:

  • predmete u vezi s uspostavljanjem prava na patent;
  • predmete u vezi s proglašavanjem patenta ništavnim;
  • predmete u vezi s pravima na prethodnu uporabu;
  • predmete u vezi s povredom prava na patent;
  • predmete u vezi s utvrđivanjem nepostojanja povrede prava na patent;
  • predmete u vezi s dodjelom licencije, ugovornim odredbama licencije ili sukladnosti s tim odredbama;
  • predmete u vezi s pravom na kompenzaciju zbog nemogućnosti javnog korištenja izuma.

U skladu sa Poveznica se otvara u novom prozoruZakonom o dizajnu, Regionalni sud u Rigi kao prvostupanjski sud razmatra sljedeće predmete u vezi sa zakonskom zaštitom dizajna:

  • sporove u vezi s priznavanjem prava na dizajn;
  • sporove u vezi s proglašenjem registracije dizajna ništavnom;
  • sporove u vezi sa nezakonitom upotrebom dizajna (povreda prava na dizajn);
  • sporove u vezi s dodjelom licencije, ugovornim odredbama licencije ili sukladnosti s tim odredbama.

Vrhovni sud sastoji se od Senata koji ima tri odjela (Odjel za građanske predmete, Odjel za kaznene predmete i Odjel za upravne predmete) i dvije komore (Komora za građanske predmete i Komora za kaznene predmete). U komorama se razmatraju potpuni žalbeni postupci protiv prvostupanjskih presuda regionalnih sudova. Senat je sud na kojemu se razmatraju žalbe u kasacijskom postupku protiv svih presuda općinskih ili regionalnih sudova te je prvostupanjski sud za predmete koji se odnose na odluke Vijeća Nacionalnog revizorskog ureda (Valsts kontroles padome) donesene u skladu s člankom 55. Zakona o Nacionalnom revizorskom uredu. Predmete u svakoj komori razmatra vijeće sastavljeno od tri suca. U Senatu Vrhovnog suda, predmete razmatra vijeće triju sudaca ili, u određenim slučajevima propisanima zakonom, u proširenom sastavu.

Pravne baze podataka

Naziv i URL baze podataka

Poveznica se otvara u novom prozoruPortal nacionalnih sudova

Poveznica se otvara u novom prozoruVrhovni sud

Je li pristup bazi podataka besplatan?

Da, pristup je besplatan.

Kratki sadržaj baze podataka

Portal nacionalnih sudova sadržava izbor presuda u građanskim i kaznenim postupcima svih redovnih sudova i presude upravnih sudova. Podaci se mogu pronaći u odjeljcima Tiesu nolēmumi (Sudske presude) i E-Pakalpojumi (e-usluge).

Portal Vrhovnog suda sadržava arhiv sudske prakse s tematskim presudama Senata i zbirke sudske prakse. Podaci se mogu pronaći u odjeljku Tiesu informācija (sudske informacije).

Kontekst

Podaci objavljeni na Portalu nacionalnih sudova te presude Senata i zbirke sudske prakse objavljeni na portalu Vrhovnog suda trenutačno su dostupni samo na latvijskom jeziku.

Posljednji put ažurirano: 09/06/2015

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Redovni sudovi - Litva

Ova stranica sadržava informacije o litavskim redovnim sudovima.

Redovni sudovi. Uvod

U Litvi postoji 56 sudova opće nadležnosti:

  • Vrhovni sud Litve (lit. Lietuvos Aukščiausiasis Teismas)
  • Prizivni sud Litve (lit. Lietuvos apeliacinis teismas)
  • pet regionalnih sudova (lit. apygardos teismai)
  • 49 okružnih sudova (lit. apylinkės teismai).

Vrhovni sud Litve

Vrhovni sud Litve jedini je kasacijski sud (sud koji odlučuje u zadnjem stupnju) za reviziju presuda, odluka, rješenja i naloga sudova opće nadležnosti.

Sud je razvio jedinstvenu sudsku praksu za tumačenje i primjenu zakona i drugih pravnih akata.

Više informacija možete pronaći na web-mjestu Vrhovnog suda.

Prizivni sud Litve

Na Prizivnom sudu može se uložiti žalba protiv presuda regionalnih sudova (kao sudova prvog stupnja). Prizivni sud odlučuje i o priznavanju odluka stranih ili međunarodnih sudova te stranih ili međunarodnih arbitražnih odluka i njihovu izvršenju u Republici Litvi. Obavlja i druge funkcije koje su mu zakonom dodijeljene u nadležnost.

Predsjednik Prizivnog suda organizira i nadgleda administrativne aktivnosti okružnih sudova i njihovih sudaca, u skladu sa zakonom propisanim postupkom.

Više informacija možete pronaći na web-mjestu Poveznica se otvara u novom prozoruPrizivnog suda.

Regionalni sudovi

Regionalni sud sud je prvog stupnja za kaznene i građanske predmete koji su mu zakonom dodijeljeni u nadležnost. Odlučuje i o žalbama protiv presuda, odluka, rješenja i naloga okružnih sudova.

Predsjednik regionalnog suda organizira i nadgleda u okviru svoje nadležnosti administrativne aktivnosti okružnih sudova i njihovih sudaca, u skladu sa zakonski propisanim postupkom.

Okružni sud u Vilniusu kao sud prvog stupnja (članak 28. litavskog Zakona o parničnom postupku) jedini odlučuje u sljedećim vrstama građanskih predmeta:

  • predmetima koji uključuju sporove na temelju litavskog Zakona o patentu
  • predmetima koji uključuju sporove na temelju litavskog Zakona o žigu
  • predmetima koji se odnose na posvajanje na temelju zahtjeva stranih državljana za posvajanje građanina Republike Litve s boravištem u Litvi ili u stranoj državi
  • drugim građanskim predmetima o kojima odlučuje isključivo Okružni sud u Vilniusu kao sud prvog stupnja na temelju primjenjivog prava.

Okružni sudovi

Okružni sud sud je prvog stupnja nadležan za sljedeće vrste predmeta:

  • kaznene predmete
  • građanske predmete
  • predmete koji uključuju prekršaje (koji su mu zakonom dodijeljeni u nadležnost)
  • predmete u nadležnosti hipotekarnih sudaca
  • predmete koji se odnose na izvršenje odluka i kazni.

Osim drugih zakonom dodijeljenih funkcija, sudac okružnog suda obavlja i funkcije suca istrage i suca izvršenja.

Posljednji put ažurirano: 18/02/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

Redovni sudovi - Luksemburg

U ovom ćete odjeljku pronaći pregled redovnih sudova u Luksemburgu

Redovni sudovi – uvod

Prema Ustavu sudovi su dužni obavljati sudbenu vlast te primjenjivati opće i lokalne odluke i propise ukoliko su u skladu sa zakonom.

Redovni sudovi

Vrhovni sud (La Cour Supérieure de Justice)

Na vrhu hijerarhije sudova nalazi se Vrhovni sud koji obuhvaća Kasacijski sud (Cour de Cassation) i Prizivni sud te Državno odvjetništvo.

Pred Kasacijski sud, koji čini jedan sudski odjel sastavljen od pet sudaca, iznose se ponajprije: predmeti u kojima se poništavaju ili odbacuju odluke koje su donijeli razni odjeli Prizivnog suda i presude donesene u zadnjem stupnju. Obvezno je odvjetničko zastupanje.

Prizivni sud ima deset sudskih odjela sastavljenih od tri suca. Nadležan je za građanske, trgovačke, kaznene i prekršajne predmete te za predmete u kojima su sudili radni sudovi dvaju sudskih okruga u zemlji. U svim je postupcima obvezno odvjetničko zastupanje, osim u kaznenim postupcima i kod odlučivanja o određivanju privremenih mjera. Kazneni odjel Prizivnog suda odlučuje povodom žalbe protiv presude kaznenog odjela okružnog suda (Tribunal d'Arrondissement). Taj odjel sastavljen je od pet sudaca.

Okružni sudovi (Tribunaux d'arrondissement)

Zemlja je podijeljena na dva sudska okruga od kojih svaki ima svoj Okružni sud, jedan u Luxembourgu, a drugi u Diekirchu.

Oba su Okružna suda podijeljena na odsjeke sastavljene od tri suca; pri svakom Okružnom sudu postoji Državno odvjetništvo sastavljeno od državnog odvjetnika i njegovih zamjenika. Suci istrage pri svakom Okružnom sudu zaduženi su za istragu u kaznenim predmetima i, ako je to potrebno, u prekršajnim predmetima.

U građanskim i trgovačkim stvarima, Okružni sud je redovni sud i odlučuje u svim predmetima u kojima nadležnost nije izrijekom dodijeljena nekom drugom sudu zbog prirode ili iznosa tužbenog zahtjeva.

Ima nadležnost ratione valoris u pogledu tužbenih zahtjeva iznad 10 000 EUR.

Ima isključivu nadležnost za rješavanje predmeta koji su mu zbog njihove prirode izričito dodijeljeni zakonom. Isključivo je nadležan za rješavanje zahtjeva za izvršenje presuda stranih sudova i dokumenata koje su izdali strani državni službenici. Okružni sudovi vode i izvanparnične postupke, na primjer u postupcima posvajanja, skrbništva, oslobođenja djece od roditeljskog nadzora itd.

Okružni sud nadležan je za žalbe protiv presuda koje su u prvom stupnju donijeli niži sudovi (justices de paix) sa sjedištem u sudskom okrugu suda.

Postupak se pred Okružnim sudom u načelu pokreće sudskim pozivom koji protivnoj stranci dostavlja sudski izvršitelj (huissier de justice).

Predsjednici Okružnih sudova ili suci na zamjeni nadležni su za hitna postupanja, pri čemu odlučuju o određivanju privremenih mjera u građanskim i trgovačkim predmetima.

Okružni sudovi nadležni su suditi za kaznena djela kao prekršajni i kazneni sudovi (Tribunaux Correctionnels et criminels). Nadležni su za sve prijestupe odnosno povrede zakona za koje su predviđene odgovarajuće kazne za prekršaj te za djela koja su zakonom kvalificirana kao kazneno djelo, a koje im upućuje Predraspravno vijeće ili Predraspravno vijeće Prizivnog suda. Optuženici moraju doći osobno, osim u slučaju kad je za takvu povredu zakona predviđena samo novčana kazna; u tom ih slučaju može zastupati i odvjetnik.

U načelu je odvjetničko zastupanje obvezno na Okružnom sudu, osim iznimno u slučajevima predviđenima zakonom, primjerice u trgovačkim predmetima i predmetima koji se rješavaju po hitnom postupku radi donošenja privremenih mjera, kada se stranke mogu same zastupati.

Niži sudovi (Justices de Paix)

Postoje tri niža suda, od kojih je jedan u Luxembourgu, jedan u Esch-sur-Alzette (sudski okrug Luxembourg) i jedan u Diekirchu (sudski okrug Diekirch).

U građanskim i trgovačkim stvarima sudac nižeg suda nadležan je suditi u predmetima u kojima mu je nadležnost dodijeljena novim Zakonikom o parničnom postupku ili drugim zakonskim odredbama; nadležan je suditi u zadnjem stupnju u sporovima čija vrijednost ne prelazi 2 000 EUR i u sporovima u kojima je protiv njegove odluke dopuštena žalba do vrijednosti od 10 000 EUR.

Nadležan je rješavati primjerice predmete o ovrhama na plaćama, mirovinama i drugim dohocima te za raspodjelu ovršenih iznosa bez obzira na visinu tražbine.

U načelu se postupak pred sucima nižeg suda pokreće nalogom sudskog izvršitelja (huissier), odnosno sudskim pozivom. Određeni broj predmeta pokreće se podnošenjem zahtjeva u pisarnici suda. Stranke se pred sucem nižeg suda pojavljuju osobno ili zastupane po opunomoćeniku. Opunomoćenik može biti odvjetnik, bračni drug, roditelji ili izravni krvni srodnici, roditelji ili rodbina po pobočnoj liniji najviše do trećeg koljena te osobe koje rade isključivo za stranku ili u njezinom poduzeću.

U kaznenim predmetima sudac nižeg suda obavlja funkcije disciplinskog suca (juge de police). U tom svojstvu on donosi presude za prekršaje ili povrede zakona koje su kažnjive novčanom kaznom od 25 do 250 EUR te povrede zakonom kvalificirane kao kazneno djelo, a koje Predraspravno vijeće upućuje na disciplinske sudove (Tribunaux de Police).

Osim toga, donosi presude za povrede zakona kažnjive kaznama koje su više od disciplinskih kazni, za što mu je nadležnost povjerena zakonom. Protiv presuda koje donesu disciplinski sudovi uvijek se može uložiti žalba. Rok za žalbu iznosi 40 dana, a počinje od datuma izricanja presude ili, ako je presuda donesena u odsustvu, od datuma njezine dostave ili uručenja primatelju osobno ili u mjestu njegova boravišta. Žalba se podnosi Prekršajnom sudu (Tribunal Correctionnel).

Pri svakom nižem sudu postoji radni sud, nadležan za sporove povezane s ugovorima o radu i ugovorima o naukovanju. Žalba se podnosi Vrhovnom sudu.

Sudske banke podataka

Je li pristup bazi podataka besplatan?

Da, pristup bazi podataka je besplatan.

Kratak opis sadržaja

Vidi web-mjesto Poveznica se otvara u novom prozoruredovnih sudova.

Vidi web-mjesto Poveznica se otvara u novom prozoruupravnih sudova.

Ostale poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruMinistarstvo pravosuđa

Posljednji put ažurirano: 20/12/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Redovni sudovi - Malta

Redovni sudovi – uvod

U tablicama u nastavku možete pronaći informacije o građanskim i kaznenim sudovima na Malti.

Građanski sudovi

Žalbeni sud

Drugostupanjski sud

Odlučivanje o žalbama

Žalbeni sud razmatra žalbe s građanskih sudova više i niže nadležnosti. (i) Taj sud odlučuje o žalbama na odluke Glavnog građanskog suda i Građanskog suda (Obiteljski odjel). (ii) Taj sud odlučuje i o žalbama na odluke Magistratskog suda u parničnim predmetima, odluke Suda za sporove male vrijednosti i odluke upravnih sudova.

(i) Sastoji se od tri suca


(ii) Sastoji se od jednog suca

Građanski sud Glavni građanski sud




Odjel Građanskog suda za izvanparnične postupke


Obiteljski odjel Građanskog suda

Prvostupanjski sud

Glavni građanski sud odlučuje o predmetima iz područja građanskog i/ili trgovačkog prava koji su izvan nadležnosti Magistratskog suda. U skladu sa svojom ustavno definiranom nadležnošću, taj sud odlučuje i o predmetima koji se odnose na povrede ljudskih prava i temeljnih sloboda zaštićenih Ustavom i Europskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama.

Odjel Građanskog suda za izvanparnične postupke odgovoran je za odlučivanje o starateljstvu ili oduzimanju poslovne sposobnosti osobama s duševnim poremećajima, imenovanje staratelja tim osobama, pokretanje ostavinskih postupaka i potvrđivanje izvršitelja oporuka. Tamo se ujedno čuvaju tajne oporuke.

Taj sud odlučuje u svim predmetima koji se odnose na obiteljsko-pravna pitanja, kao što su poništaj braka, rastava, razvod, uzdržavanje i skrbništvo nad djecom.

Predsjeda sudac 




Predsjeda sudac




Predsjeda sudac

Magistratski sud

Prvostupanjski sud

U području građanskog prava Magistratski sud odlučuje samo u nižem, prvom stupnju, što je općenito ograničeno na sporove čija vrijednost ne premašuje 15 000 EUR.

Predsjeda magistratski sudac

Magistratski sud za otok Gozo

Prvostupanjski sud

U području građanskog prava Magistratski sud za otok Gozo ima dvostruku nadležnost: nižu nadležnost poput one kakvu ima paralelni sud na Malti te višu nadležnost, uz ovlasti jednake onima Glavnog građanskog suda, osim ustavne nadležnosti, te onima Odjela Građanskog suda za izvanparnične postupke.

Predsjeda magistratski sudac

Sud za sporove male vrijednosti

Prvostupanjski sud

Taj sud u skraćenom postupku na temelju načela pravednosti i zakonitosti odlučuje o sporovima čija vrijednost ne premašuje 5 000 EUR.

Predsjeda arbitražni sudac

Kazneni sudovi

Kazneni žalbeni sud

Drugostupanjski sud

Taj sud u višoj nadležnosti odlučuje o žalbama osoba koje je osudio Kazneni sud. Taj sud u nižoj nadležnosti odlučuje o žalbama u predmetima u kojima odluku donosi Magistratski sud kada sudi u predmetima iz kaznenopravne nadležnosti.

Sastoji se od tri suca   Sastoji se od jednog suca

Kazneni sud

Prvostupanjski sud

Taj sud djeluje kao kazneni sud i odlučuje u kaznenim predmetima koji su izvan nadležnosti Magistratskog suda.

Predsjeda sudac koji sudi uz deveteročlanu porotu

Magistratski sud

Prvostupanjski sud

U području kaznenog prava, taj sud ima dvostruku nadležnost: kao sud u kaznenim stvarima za predmete iz svoje nadležnosti i kao istražni sud za kaznena djela iz nadležnosti Kaznenog suda. (i) Sud u kaznenim stvarima – taj sud nadležan je za odlučivanje o svim kaznenim djelima za koja je predviđena kazna zatvora u trajanju od najviše 6 mjeseci. (ii) Istražni sud – taj sud provodi predistražne radnje u slučajevima težih kaznenih djela i dostavlja odgovarajuće zapisnike glavnom državnom odvjetniku. Ako optuženik nema prigovora, glavni državni odvjetnik može Magistratskom sudu radi razmatranja i donošenja odluke vratiti predmete koji se odnose na kaznena djela za koja je predviđena kazna zatvora u trajanju do deset godina.

Predsjeda magistratski sudac

Magistratski sud za otok Gozo

Prvostupanjski sud

U području kaznenog prava, Magistratski sud za otok Gozo ima istu nadležnost kao Magistratski sud na otoku Malti kada potonji sudi kao kazneni sud i kao istražni sud.

Predsjeda magistratski sudac

Sud za mladež

Prvostupanjski sud

Sud za mladež odlučuje o optužnicama protiv maloljetnika i vodi druge postupke koji se odnose na maloljetnike u dobi do 16 godina te može odlučivati o skrbništvu.

Predsjedaju magistratski sudac i dva člana

Pravne baze podataka

Posjetite maltešku stranicu „Organizacija pravosuđa u državama članicama – Malta” gdje možete pronaći detaljne informacije o bazama podataka i odgovarajuće poveznice.

Druge poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruMinistarstvo pravosuđa, kulture i lokalne uprave

Poveznica se otvara u novom prozoruUsluge suda

Poveznica se otvara u novom prozoruUsluge suda – presude na internetu

Poveznica se otvara u novom prozoruUsluge suda – sudski postupci

Poveznica se otvara u novom prozoruUsluge suda – raspored rasprava po sudnicama

Poveznica se otvara u novom prozoruUsluge suda – statistički podaci

Poveznica se otvara u novom prozoruUsluge suda – sudske dražbe

Poveznica se otvara u novom prozoruUsluge suda – sudski obrasci (na malteškom)

Poveznica se otvara u novom prozoruSudski vještaci

Poveznica se otvara u novom prozoruPravne usluge (Zakoni Malte)

Posljednji put ažurirano: 22/12/2016

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice njemački nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Redovni sudovi - Austrija

Sljedeći odjeljak sadržava informacije o redovnim građanskim i kaznenim sudovima u Austriji.

Redovni sudovi – Uvod

Redovni sudovi organizirani su u četiri stupnja. Trenutačno (studeni 2014.) u pravnim predmetima mogu suditi sljedeći sudovi:

  • 116 okružnih sudova (Bezirksgerichte),
  • 20 pokrajinskih sudova (Landesgerichte),
  • 4 viša pokrajinska suda (Oberlandesgerichte) te
  • Vrhovni sud (Oberster Gerichtshof).

Od početka 2013. u saveznim je pokrajinama Gornjoj Austriji, Donjoj Austriji i Štajerskoj broj okružnih sudova spajanjem postupno smanjen na 116 (od 1. 7. 2014.). Još jedno spajanje predviđeno je za 1. 7. 2016. te će nakon toga postojati samo 115 okružnih sudova.

Javni interes u kaznenim stvarima zastupaju sljedeća državna odvjetništva:

  • 16 državnih odvjetništava (Staatsanwaltschaften),
  • Središnji ured državnog odvjetništva za suzbijanje gospodarskog kriminala i korupcije (Zentrale Staatsanwaltschaft zur Verfolgung von Wirtschaftsstrafsachen und Korruption),
  • četiri visoka državna odvjetništva (Oberstaatsanwaltschaften) te
  • Ured glavnog tužiteljstva (Generalprokuratur).

Za izvršavanje zatvorskih kazni nadležno je 27 zatvora.

A. Organizacija sudova: građanski i kazneni sudovi

U prvom se stupnju predmeti dodjeljuju okružnim ili pokrajinskim sudovima. Razgraničenje nadležnosti u građanskim stvarima u načelu se vrši prema prirodi spora (Eigenzuständigkeit), a u svim ostalim stvarima prema vrijednosti predmeta spora (Wertzuständigkeit). Priroda spora uvijek ima prednost pred njegovom vrijednosti.

U kaznenim se stvarima razgraničenje utvrđuje prema težini kazne predviđene za određeno kazneno djelo.

Okružni sudovi (prvi stupanj)

Okružni su sudovi prvostupanjski sudovi koji su nadležni za sljedeće:

  • građanske sporove čija vrijednost nije veća od 15 000 EUR (Wertzuständigkeit),
  • određene vrste sporova neovisno o vrijednosti (Eigenzuständigkeit), a posebice obiteljske sporove te sporove povezane s najmom i s izvršenjem i
  • donošenje odluka u kaznenim stvarima u kojima su za kazneno djelo predviđene samo novčana kazna, novčana kazna i zatvorska kazna kraća od godine dana ili samo takva zatvorska kazna (npr. tjelesna ozljeda iz nehaja, krađa).

Pokrajinski sudovi (drugi stupanj)

Pokrajinski sudovi (u kaznenim stvarima), odnosno prvostupanjski sudovi (u građanskim stvarima) nadležni su za sljedeće:

  • donošenje odluka u prvom stupnju u svim pravnim stvarima koje nisu dodijeljene okružnim sudovima; osim toga, na temelju prirode spora sude u predmetima povezanima sa zakonom o odgovornosti za nuklearnu štetu, zakonom o upravnoj odgovornosti te zakonom o zaštiti podataka kao i u predmetima u području tržišnog natjecanja ili intelektualnog vlasništva;
  • u drugom stupnju, za odlučivanje o žalbama na odluke okružnih sudova.

Viši pokrajinski sudovi (treći stupanj)

Viši pokrajinski sudovi trećestupanjski su sudovi. Nalaze se u Beču (za Beč, Donju Austriju i Gradišće), Grazu (za Štajersku i Korušku), Linzu (za Gornju Austriju i Salzburg) te Innsbrucku (za Tirol i Vorarlberg).

Ti sudovi odlučuju o žalbama u građanskim i kaznenim stvarima (tj. kao drugostupanjski sudovi).

Osim toga, oni imaju posebnu ulogu u upravljanju pravosudnim sustavom. Predsjednik višeg pokrajinskog suda na čelu je uprave svih sudova koji se nalaze u području njegove nadležnosti. Na tom je položaju predsjednik višeg pokrajinskog suda izravno odgovoran saveznom ministru ili saveznoj ministrici pravosuđa.

Vrhovni sud (četvrti stupanj)

Vrhovni sud u Beču najviša je instancija u građanskim i kaznenim stvarima. Uz Ustavni sud i Upravni sud on je jedan od „najviših sudova“ u zemlji. To znači da na njegove odluke nije moguće uložiti daljnju žalbu u Austriji.

Sudska praksa Vrhovnog suda znatan je doprinos ujednačenoj primjeni prava diljem zemlje.

Iako niži sudovi nisu zakonski obvezni pridržavati se odluka Vrhovnog suda, oni se u pravilu njima vode.

B. Građansko pravosuđe

Građansko je pravosuđe podijeljeno na redovne građanske postupke, postupke u radnim sporovima, trgovačke postupke te izvanparnične postupke.

U redovnom se građanskom postupku odlučuje o pitanjima građanskog prava koja nisu u nadležnosti trgovačkih ili radnih sudova ili koja treba rješavati u izvanparničnom postupku.

C. Žalbeni postupak

C.1. Žalbeni postupak u građanskim stvarima

U redovnom građanskom postupku u osnovi postoje dva različita žalbena postupka od kojih se svaki može podijeliti u tri stupnja. U prvom se stupnju sporovi dodjeljuju okružnim ili pokrajinskim sudovima.

Ako je u prvom stupnju nadležan okružni sud, žalba se podnosi pokrajinskom sudu, na kojem se o njoj odlučuje u žalbenom vijeću (Berufungssenat).

Ako u prvom stupnju odlučuje pokrajinski sud, žalba se podnosi višem pokrajinskom sudu, na kojem o njoj odlučuje drugostupanjsko žalbeno vijeće.

Drugostupanjski sudovi nadležni su samo za preispitivanje odluke donesene u prvom stupnju. Oni stoga u načelu odlučuju o predmetu samo na temelju prijedloga presude podnesenog pri zaključenju usmenog postupka u prvom stupnju i činjenica dostavljenih u tom trenutku. Drugostupanjski sudovi mogu sami odlučiti hoće li potvrditi ili promijeniti presudu. U tu svrhu mogu, u okviru zadanome prijedlozima i podnescima iz prvog stupnja, u cijelosti ili djelomično ponoviti postupak, nadopuniti ga, poništiti odluku prvostupanjskog suda i od njega zatražiti da donese novu odluku ili odbiti žalbu.

U predmetima u kojima se odlučuje o pravnim pitanjima od temeljne važnosti moguće je podnijeti daljnju žalbu Vrhovnom sudu.

Vrhovni sud odlučuje samo o pravnim pitanjima te je zato pri donošenju odluke ograničen prethodno utvrđenim činjenicama. On stoga samo preispituje ispravnost odluke donesene na temelju tih činjenica ili utvrđuje nevaljanosti te, u ograničenoj mjeri, postupovne pogreške u prethodnom postupku. Vrhovni sud nema samo kasacijsku ulogu; i on može samostalno odlučivati u predmetu potvrđivanjem ili promjenom presude, poništavati prethodne odluke, zatražiti od prvostupanjskog ili drugostupanjskog suda da donese novu odluku ili odbiti žalbu.

U prvom stupnju u velikoj većini predmeta odluku donosi sudac pojedinac, a u predmetima čija je vrijednost veća od 100 000 EUR na zahtjev jedne od stranaka odlučuje vijeće sastavljeno od tri suca. U drugom stupnju odlučuje vijeće sastavljeno od tri suca, a na Vrhovnom sudu vijeće od pet sudaca. Ako je riječ o pravnom pitanju od temeljne važnosti (primjerice, izmjeni ustaljene sudske prakse), vijeće Vrhovnog suda odlučuje u povećanom sastavu od 11 sudaca.

C.2. Žalbeni postupak u kaznenim stvarima

U kaznenim se postupcima žalbeni postupak odvija u dva stupnja.

Ako u prvom stupnju odlučuje okružni sud, žalbom se može:

  • tražiti poništenje presude ili
  • osporiti osuda i kaznena mjera.

O tome odlučuje vijeće nadređenog pokrajinskog suda sastavljeno od tri suca.

Ako u prvom stupnju pokrajinski sud odlučuje po sucu pojedincu (kada je riječ o svim kaznenim djelima za koja je previđena kazna zatvora u trajanju od najviše pet godina te prekršajima (npr. davanje lažne izjave na sudu)), žalbom se može:

  • tražiti poništenje presude ili
  • osporiti osuda i kaznena mjera.

O tome odlučuje vijeće nadređenog višeg pokrajinskog suda sastavljeno od tri suca.

Ako u prvom stupnju pokrajinski sud odlučuje po sudskim procjeniteljima (Schöffengericht) ili po poroti (Geschworenengericht), žalba za poništenje mora se uložiti Vrhovnom sudu. Ako se pak žalba ulaže protiv kaznene mjere, o njoj odlučuje nadređeni viši pokrajinski sud.

D. Pravni lijekovi

U redovnom građanskom postupku prvostupanjske se presude mogu osporavati na temelju pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava (Berufung). U svim je predmetima takvu žalbu moguće uložiti na temelju ništavnosti ili pogrešne pravne procjene, dok ju je u određenim stvarima te u predmetima čija je vrijednost veća od 2 700 EUR moguće uložiti zbog proceduralnih nedostataka ili netočno utvrđenih činjenica.

Drugostupanjske se presude mogu osporavati žalbom Vrhovnom sudu isključivo na temelju pogrešne primjene materijalnog prava (Revision). Taj je oblik pravnog lijeka, međutim, podložan raznim ograničenjima, koja ovise o prirodi stvari. U načelu Vrhovni sud odlučuje samo o pravnim pitanjima od velike važnosti te je postojanje takvog pitanja preduvjet kako bi Vrhovni sud prihvatio žalbu na temelju pogrešne primjene materijalnog prava. Osim toga, u određenim stvarima nisu dopuštene žalbe na drugostupanjske presude u predmetima vrijednosti manje od 5 000 EUR ili žalbu Vrhovnom sudu mora odobriti drugostupanjski sud (izravno ili na temelju nove žalbe) ako vrijednost spora nije veća od 30 000 EUR.

E. Pravosudne baze podataka

Web-mjesto austrijskog pravosuđa (Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.justiz.gv.at/) nudi opće informacije o austrijskom pravosudnom sustavu.

Je li pristup bazi podataka besplatan?

Da, pristup web-mjestu austrijskog pravosuđa besplatan je.

Poveznice uz temu

Poveznica se otvara u novom prozoruNadležnost sudova – Austrija

Posljednji put ažurirano: 18/12/2015

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice portugalski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Redovni sudovi - Portugal

U ovom dijelu možete pronaći informacije o organizaciji redovnih sudova u Portugalu.

Organizacija redovnih sudova

Uz Ustavni sud, čija je izričita nadležnost odlučivati o ustavno-pravnim pitanjima, u Portugalu postoje sljedeće kategorije sudova:

a) Vrhovni sud te prvostupanjski i drugostupanjski opći sudovi;

b) Vrhovni upravni sud te ostali upravni i fiskalni sudovi;

c) Revizorski sud.

Također mogu postojati pomorski, arbitražni i prekršajni sudovi.

Slučajevi i okolnosti u kojima navedeni sudovi mogu, pojedinačno ili zajednički, obnašati funkciju suda za rješavanje sukoba nadležnosti [Tribunal dos Conflitos – sud u čiju nadležnost spadaju sukobi nadležnosti] utvrđeni su zakonom.

Ne dovodeći u pitanje odredbe o vojnim sudovima [tribunais militares], koji se mogu osnovati za vrijeme rata, zabranjeni su sudovi isključivo nadležni za posebne kategorije kaznenih djela.

Opći sudovi

Vrhovni sud

Ne dovodeći u pitanje nadležnost Ustavnog suda, Vrhovni sud najviši je opći sud. Obuhvaća građanski, kazneni i socijalni odjel.

Sjedište mu je u Lisabonu, a nadležan je za cijeli portugalski teritorij.

Vrhovni sud pravde djeluje pod vodstvom predsjednika (predsjedavajući sudac), kao sudsko vijeće (čine ga svi suci pripadajućih odjela Vrhovnog suda), u specijaliziranim odjelima i odjelima.

Uz iznimku slučajeva utvrđenim zakonom, Vrhovni sud pravde bavi se isključivo pravnim pitanjima.

Žalbeni sudovi

Žalbeni sudovi [tribunais da relação] u pravilu su drugostupanjski sudovi.

Danas postoje žalbeni sudovi sa sjedištem u Lisabonu, Portu, Coimbri, Évori i Guimarãesu. Djeluju pod vodstvom predsjednika (predsjedajućeg suca) kao opće vijeće ili odjeli.

Žalbeni sudovi uključuju građanski, kazneni i socijalni odjel.

Prvostupanjski sudovi

Prvostupanjski opći sudovi obično su okružni sudovi [tribunais de comarca].

U pravilu, mjesna nadležnost općih sudova ograničena je na područje okruga, iako mogu postojati sudovi koji imaju nadležnost nad jednim ili više okruga ili područja posebno utvrđenih zakonom.

Opći sudovi imaju opću nadležnost u građanskim i kaznenim stvarima i u svim ostalim predmetima koji nisu dodijeljeni nekom drugom sudu.

Prvostupanjski sudovi mogu uključivati i sudove s posebnom nadležnošću (sudovi koji se bave posebnim pitanjima određenima u skladu s primjenjivom vrstom postupka) te sudove specijalizirane za odlučivanje o posebnim pitanjima (neovisno o primjenjivoj vrsti postupaka).

Opći sudovi mogu biti podijeljeni na vijeća (s općom, specijaliziranom ili posebnom nadležnošću) ili odjele s posebnom nadležnošću, ako je to potrebno zbog opsega i složenosti funkcije.

Na svakom sudu te u svakom vijeću ili odjelu zasjeda jedan sudac ili više njih.

Upravni i porezni sudovi

Upravni i porezni sudovi nadležni su za odlučivanje o radnjama i žalbama povezanima s rješavanjem sporova koji proizlaze iz pravnih odnosa u upravnim i poreznim stvarima.

Vrhovni upravni sud

Ne dovodeći u pitanje nadležnost Ustavnog suda, Vrhovni upravni sud najviše je tijelo među upravnim i poreznim sudovima.

Sjedište mu je u Lisabonu, a nadležan je za cijeli portugalski teritorij.

Vrhovni upravni sud sastoji se od odjela za upravne sporove i odjela za porezne sporove. Glavna je nadležnost ovog suda odlučivanje o žalbama na odluke središnjih upravnih sudova.

Vrhovni upravni sud djeluje pod vodstvom predsjednika (predsjedajućeg suca), kojem pomažu tri dopredsjednika.

Ovisno o predmetu postupka, sud može djelovati kao jedinstveno vijeće, vijeće pojedinačnih odjela ili po odjelima. Samo jedinstveno vijeće i vijeća odjela mogu odlučivati o pravnim pitanjima.

Središnji upravni sudovi

Središnji upravni sudovi u pravilu su drugostupanjski sudovi. Trenutačno postoje dva središnja upravna suda (sjeverni i južni).

Njihova je glavna funkcija donositi odluke o žalbama na odluke okružnih upravnih sudova [tribunais de círculo] i poreznih sudova.

Svaki središnji upravni sud sastoji se od odjela za upravne sporove i odjela za porezne sporove.

Središnji upravni sudovi djeluju pod vodstvom predsjednika (predsjedajućeg suca), kojemu pomažu tri dopredsjednika.

Središnji upravni sud odlučuje o činjenicama i pravnim pitanjima.

Okružni upravni sudovi i porezni sudovi

Ovo su prvostupanjski sudovi čija je glavna funkcija odlučivati o sporovima upravne i porezne prirode. Mogu djelovati samostalno, pod nazivima okružni upravni sud i porezni sud [tribunal tributário], ili zajednički, pod nazivom upravno-porezni sud [tribunal administrativo e fiscal].

Djeluju pod vodstvom predsjednika, kojega na razdoblje od pet godina imenuje Vrhovno vijeće upravnih i poreznih sudova [Conselho Superior dos Tribunais Administrativos e Fiscais].

U pravilu se sastoje od jednog suca, ali zakonodavstvo predviđa drukčije vrste zasjedanja u posebnim slučajevima.

Mirovni sudovi [Julgados de Paz]

Mirovni sudovi jesu sudovi koji djeluju van pravosudnog sustava; imaju vlastiti način djelovanja i organizaciju, vlastitu službu mirenja i nadležnost saslušanja i odlučivanja o postupcima koji se nalaze u nadležnosti prvostupanjskih općih sudova.

Posljednji put ažurirano: 09/08/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice rumunjski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Redovni sudovi - Rumunjska

Na ovoj stranici pružaju se informacije o sudovima u Rumunjskoj.

Uvod u rumunjski pravosudni sustav

Rumunjski pravosudni sustav ima sljedeću strukturu:

sudovi i državna odvjetništva:

1. razina:

  1. okružni sudovi (176);
  2. državna odvjetništva;

2. razina:

  1. sudovi posebne nadležnosti (42);
  2. specijalni sudovi (3);
  3. Sud za djecu i obiteljsko-pravne predmete (1);
  4. državna odvjetništva;

3. razina:

  1. žalbeni sudovi (15);
  2. državna odvjetništva;

4. razina:

  1. Visoki kasacijski sud;
  2. Državno odvjetništvo.
  • Rumunjski pravosudni sustav obuhvaća Visoki kasacijski sud i ostale sudove.

Sudovi

Visoki kasacijski sud

Kao najviši sud u Rumunjskoj, to je jedina pravosudna institucija koja ima ovlast osigurati jedinstveno tumačenje i primjenu zakona na ostalim sudovima. Glavni postupak kojim se to postiže jest „revizija u interesu zakona”.

Visoki kasacijski sud ima četiri odjela, od kojih svaki ima svoju nadležnost:

  • Građanski odjel I.;
  • Građanski odjel II.;
  • Kazneni odjel;
  • Odjel za upravne i porezne sporove.

Ostali odjeli vrhovnog suda, koji imaju svoje djelokruge nadležnosti, jesu četiri peteročlana sudska vijeća, zajednički odjeli, vijeće za revizije u interesu zakona i vijeće za pojašnjavanje određenih pravnih pitanja.

Građanski odjel I., Građanski odjel II. te Odjel za upravne i porezne sporove kao odjeli Visokog kasacijskog suda odlučuju o zahtjevima za reviziju presuda žalbenih sudova i ostalih sudskih odluka kako je to propisano zakonom, te o zahtjevima za reviziju nepravomoćnih presuda ili sudskih postupaka svih vrsta protiv kojih se ni na koji drugi način ne može uložiti žalba te u slučajevima u kojima su postupci pred žalbenim sudom prekinuti. Kao prvostupanjski sud, Kazneni odjel sudi u predmetima i odlučuje o žalbama koji su po zakonu u nadležnosti Visokog kasacijskog suda.

Kazneni odjel Visokog kasacijskog suda sudi u sljedećim predmetima:

kao prvostupanjski sud u sljedećim predmetima koji se odnose na:

  • kaznena djela koja su počinili članovi Senata, parlamentarni zastupnici ili zastupnici u Europskom parlamentu;
  • kaznena djela koja su počinili članovi Vlade;
  • kaznena djela koja su počinili suci Ustavnog suda;
  • kaznena djela koja su počinili članovi Visokog sudskog vijeća;
  • kaznena djela koja su počinili suci Visokog kasacijskog suda ili državni odvjetnici Državnog odvjetništva pri Visokom kasacijskom sudu;
  • kaznena djela koja su počinili maršali, admirali, generali i kvestori;
  • ostali predmeti koji su po zakonu u njegovoj nadležnosti;

kao sud za reviziju presuda u sljedećim predmetima:

  • zahtjevi za reviziju presuda u kaznenim predmetima koje je u prvom stupnju izrekao žalbeni sud ili Žalbeni vojni sud;
  • zahtjevi za reviziju presuda u kaznenim predmetima koje je u drugom stupnju izrekao žalbeni sud ili Žalbeni vojni sud;
  • zahtjevi za reviziju presuda u kaznenim predmetima koje je u prvom stupnju izrekao Kazneni odjel Visokog kasacijskog suda i ostali predmeti propisani zakonom.

Deveteročlano sudsko vijeće

U skladu sa Zakonom br. 202/2010 o određenim mjerama za ubrzavanje sudskih postupaka, ovlasti Deveteročlanog sudskog vijeća preuzela su Peteročlana sudska vijeća.

U predmetima koji su bili u tijeku pred Deveteročlanim sudskim vijećem nastavit će suditi to Vijeće.

Peteročlana sudska vijeća

U skladu s člankom 24. Zakona br. 304/2004, ponovno objavljenog s izmjenama i dopunama, Peteročlana sudska vijeća odlučuju o zahtjevima za reviziju i ostalim zahtjevima u predmetima u kojima u prvom stupnju sudi Kazneni odjel Visokog kasacijskog suda te o ostalim predmetima koji su po zakonu u njihovoj nadležnosti. Ta Vijeća djeluju i kao disciplinski sudovi.

U skladu s člankom 51., stavkom 3., Zakona br. 317/2004, ponovno objavljenog, Peteročlana sudska vijeća odlučuju o zahtjevima za reviziju presuda koje je Visoko pravosudno vijeće izreklo u stegovnim postupcima.

Odjeli Visokog kasacijskog suda zasjedaju kao Zajednički odjeli u sljedećim slučajevima:

  1. rješavanje upita o promjenama u sudskoj praksi Visokog kasacijskog suda;
  2. savjetovanje s Ustavnim sudom radi utvrđivanja ustavnosti zakona prije njihova proglašavanja.

Žalbeni sudovi

U Rumunjskoj je na čelu svakog žalbenog suda predsjednik, kojem mogu pomagati jedan do dva zamjenika predsjednika.

Žalbeni sud ima specijalizirane odjele ili vijeća za različite kategorije predmeta:

  • građanski predmeti;
  • kazneni predmeti;
  • predmeti koji se odnose na djecu ili obiteljsko-pravna pitanja;
  • predmeti koji obuhvaćaju upravne ili porezne sporove;
  • predmeti koji se odnose na radne sporove i socijalno osiguranje, trgovačka društva, Trgovački registar, stečaj, nepošteno tržišno natjecanje i ostala pitanja;
  • predmeti iz područja pomorskog i riječnog prava.

Žalbeni sudovi, njih 15, imaju pravnu osobnost i svaki sud pokriva nadležnost nekoliko sudova posebne nadležnosti (oko 3).

U građanskim stvarima žalbeni sudovi sude u sljedećim predmetima:

Kao prvostupanjski sudovi, oni odlučuju o žalbama koje se odnose na upravne i porezne sporove u skladu s posebnim zakonskim odredbama.

Kao žalbeni sudovi, odlučuju o žalbama protiv presuda koje su u prvom stupnju izrekli sudovi posebne nadležnosti.

Kao sudovi za reviziju presuda, oni odlučuju u predmetima koji su posebno propisani zakonom.

U području kaznenog prava, žalbeni sudovi sude u sljedećim predmetima.

Kao prvostupanjski sudovi u predmetima koji se odnose na:

  • kaznena djela iz članaka 155.-173. Kaznenog zakona (npr. izdaja, špijunaža, urota, rušenje državne vlasti ili potkopavanje nacionalnog gospodarstva) i kaznenih djela protiv rumunjske nacionalne sigurnosti koja su propisana posebnim zakonima;
  • kaznena djela iz članka 253^1 (sukobi interesa), članaka 273.-276. (određena kaznena djela koja se odnose na sigurnost željezničkog prometa) u slučaju željezničke nesreće i članaka 356.-361. (kaznena djela protiv mira i čovječnosti);
  • kaznena djela koja počine suci okružnog suda ili suda posebne nadležnosti, državni odvjetnici državnih odvjetništava pri tim sudovima ili odvjetnici, javni bilježnici, ovršitelji odnosno revizori Revizorskog suda;
  • kaznena djela koja počine vođe vjerskih zajednica organiziranih u skladu sa zakonom i ostali visoki vjerski dužnosnici, koji imaju najmanje rang biskupa ili s tim istovjetni rang;
  • kaznena djela koja počine pomoćnici sudaca Visokog kasacijskog suda, suci žalbenih sudova ili Žalbenog vojnog suda ili državni odvjetnici državnih odvjetništava pri tim sudovima;
  • kaznena djela koja počine članovi Revizorskog suda, predsjednik Zakonodavnog vijeća ili pravobranitelj;
  • ostala kaznena djela koja su u njihovoj nadležnosti u skladu s posebnim zakonima.

Kao žalbeni sudovi, oni odlučuju o žalbama protiv presuda koje su u kaznenim predmetima izrekli sudovi posebne nadležnosti u prvom stupnju.

Kao sudovi za reviziju presuda oni odlučuju o zahtjevima za reviziju kaznenih presuda koje su u prvom stupnju izrekli okružni sudovi, isključujući presude u nadležnosti sudova posebne nadležnosti te o ostalim predmetima koji su posebno propisani zakonom.

Žalbeni sudovi odlučuju i o sukobima nadležnosti među sudovima posebne nadležnosti ili između okružnih sudova i sudova posebne nadležnosti unutar njihovih djelokruga nadležnosti ili među okružnim sudovima u nadležnosti različitih posebnih sudova koji su u djelokrugu nadležnosti žalbenog suda.

Žalbeni sudovi odlučuju i o zahtjevima za izručenje osuđenika ili njihov premještaj u inozemstvo.

Sudovi posebne nadležnosti

Nacionalni sudovi posebne nadležnosti, kojih je 42, imaju pravnu osobnost i organizirani su na regionalnoj razini. Djelokrug nadležnosti svakog od njih obuhvaća sve okružne sudove u regiji u kojoj je sjedište dotičnog suda posebne nadležnosti.

Sudovi posebne nadležnosti imaju posebne odjele ili vijeća specijalizirana za:

  • građanske predmete;
  • kaznene predmete;
  • predmete koji se odnose na djecu ili obiteljsko-pravnu problematiku;
  • predmete koji se odnose na upravne ili porezne sporove;
  • predmete koji se odnose na radne sporove i socijalno osiguranje, trgovačka društva, Trgovački registar, stečaj, nepošteno tržišno natjecanje i ostala pitanja;
  • predmete iz područja pomorskog i riječnog prava.

U području građanskog prava, sudovi posebne nadležnosti sude u sljedećim predmetima:

Kao prvostupanjski sudovi, odlučuju o svim zahtjevima koji po zakonu nisu u nadležnosti drugih sudova.

Kao žalbeni sudovi, oni odlučuju o žalbama protiv presuda koje su u prvom stupnju izrekli okružni sudovi.

Kao sudovi za reviziju presuda, oni odlučuju u predmetima koji su posebno propisani zakonom.

U području kaznenog prava, sudovi posebne nadležnosti sude u sljedećim predmetima :

kao prvostupanjski sudovi u predmetima koji se odnose na:

  • kaznena djela protiv života ili tjelesnog integriteta i zdravlja, kaznena djela protiv osobne slobode, spolna kaznena djela, kaznena djela protiv imovine, kaznena djela na radnom mjestu ili povezana s radnim mjestom, kaznena djela kojima se ometa tijek pravde, kaznena djela protiv procedura uspostavljenih za određene aktivnosti uređene zakonom, kaznena djela protiv javnog zdravlja i kaznena djela krijumčarenja (kada ista uključuju oružje, streljivo ili eksplozivne ili radioaktivne materijale);
  • kaznena djela namjere koja dovode do smrti ili samoubojstva;
  • kaznena djela koja uključuju trgovanje ili nezakonito konzumiranje droga;
  • kaznena djela koja uključuju pranje novca ili utaju poreza;
  • lažne stečajeve ukoliko se dotično kazneno djelo odnosi na bankarskih sustav;
  • ostala kaznena djela koja su po zakonu u njihovoj nadležnosti.

Kao sudovi za reviziju presuda , oni odlučuju o zahtjevima za reviziju presuda okružnih sudova povezanih s kaznenim djelima kada je sudski postupak pokrenut na temelju prethodne kaznene prijave oštećene strane te o zahtjevima za reviziju kaznenih presuda okružnih sudova povezanih s preventivnim mjerama, privremenim puštanjem na slobodu ili zaštitnim mjerama, kaznenih presuda izrečenih u vezi s izvršenjem kazne ili resocijalizacijom te u ostalim predmetima posebno propisanim zakonom.

Sudovi posebne nadležnosti odlučuju o sukobima nadležnosti između okružnih sudova u njihovom djelokrugu nadležnosti te o ostalim predmetima posebno propisanima zakonom.

Okružni sudovi

Okružni sudovi nemaju pravnu osobnost i osnovani su unutar nacionalnih regija te u Bukureštu.

U građanskim stvarima okružni sudovi sude uglavnom u sljedećim predmetima:

  • zahtjevi koji su, u skladu sa Zakonom o parničnom postupku, u nadležnosti sudova za predmete uzdržavanja i obiteljsko-pravne predmete, isključujući predmete za koje je zakonom izričito drukčije propisano;
  • zahtjevi povezani s evidencijama osobnih podataka u skladu sa zakonom;
  • zahtjevi povezani s upravljanjem višekatnicama, stanovima ili prostorima u vlasništvu isključivo nekoliko osoba ili s pravnim odnosima koje su udruge vlasnika stambenih objekata uspostavile s drugim fizičkim ili pravnim osobama, kako je primjenjivo;
  • zahtjevi za deložaciju;
  • zahtjevi koji se odnose na zajedničke zidove ili jarke, udaljenost između zgrada ili nasada, pravo prolaza i bilo koje drugo ometanje ili ograničenje koje utječe na vlasnička prava kako je propisano zakonom, dogovoreno među strankama ili dosuđeno od suda;
  • zahtjevi koji se odnose na promjene u granicama ili označavanju granica;
  • zahtjevi za zaštitu nekretnine;
  • zahtjevi koji se odnose na obveze provođenja ili neprovođenja postupaka koji se ne mogu mjeriti u smislu novčane vrijednosti, bez obzira jesu li dotične utemeljene na ugovoru, isključujući postupke koji su po zakonu u nadležnosti drugih sudova;
  • zahtjevi za sudskom podjelom bez obzira o kojoj se vrijednosti radi;
  • svi ostali zahtjevi koji se mogu izraziti u novčanoj vrijednosti do i uključujući 200 000 RON, bez obzira imaju li stranke status stručnjaka.

Okružni sudovi odlučuju i o žalbama protiv odluka tijela lokalne javne uprave koja imaju lokalnu nadležnost i ostalih tijela koja imaju tu nadležnost u predmetima propisanima zakonom.

U području kaznenog prava, okružni sudovi sude uglavnom u sljedećim predmetima:

Općenito sve vrste kaznenih djela, isključujući kaznena djela o kojima, u skladu sa zakonom, u prvom stupnju odlučuju sudovi posebne nadležnosti, žalbeni sudovi ili Visoki kasacijski sud.

Više informacija o ovim sudovima možete pronaći na Poveznica se otvara u novom prozoruSudskom portalu koji održava rumunjsko Ministarstvo pravosuđa.

Pravne baze podataka

Sljedeće pravne baze podataka dostupne su na internetu:

Posljednji put ažurirano: 03/02/2014

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

Redovni sudovi - Slovačka

Ovaj odjeljak sadržava informacije o organizaciji redovnih sudova u Slovačkoj.

Redovni sudovi – uvod

Okružni sudovi (okresné súdy) djeluju kao prvostupanjski sudovi u građanskim i kaznenim predmetima osim ako je pravilima kojima se uređuje sudski postupak propisano drukčije. Odlučuju i o slučajevima povezanima s izborima ako je to propisano specifičnim zakonom.

Regionalni sudovi (krajské súdy) djeluju kao drugostupanjski sudovi u građanskim i kaznenim predmetima o kojima okružni sudovi odlučuju u prvom stupnju. Regionalni sudovi djeluju kao prvostupanjski upravni sudovi, osim ako je specifičnim zakonom propisano drukčije. Regionalni sudovi odlučuju i o drugim slučajevima ako se to zahtijeva specifičnim zakonima (npr. Zakon o zaštiti od presretanja komunikacije).

Vrhovni sud Slovačke Republike (Najvyšší súd Slovenskej republiky) djeluje i presuđuje o redovnom pravnom lijeku protiv odluka regionalnog suda i Posebnog kaznenog suda, ako je to propisano zakonom.

Vrhovni sud Slovačke Republike djeluje i presuđuje i o izvanrednim pravnim lijekovima protiv odluka okružnog, regionalnog, Posebnog kaznenog i Vrhovnog suda, ako je to propisano zakonom. Vrhovni sud Slovačke Republike rješava sukobe nadležnosti in rem između sudova i tijela javne uprave.

Poveznica se otvara u novom prozoruVrhovni sud Slovačke Republike također može prebaciti slučaj na neki drugi sud osim nadležnog ako je to propisano zakonom te u skladu s pravilima kojima se uređuje sudski postupak.

Pravne baze podataka

Dodatne informacije potražite na web-mjestu Poveznica se otvara u novom prozoruslovačkog Ministarstva pravosuđa.

Organizacija redovnih sudova

Slovačka sudbena vlast

Slovačka sudbena vlast obuhvaća:

  • okružne sudove
  • regionalne sudove
  • Posebni kazneni sud
  • Vrhovni sud Slovačke Republike

Nadležnost sudova

Okružni sudovi

Okružni sudovi djeluju kao prvostupanjski sudovi u građanskim i kaznenim predmetima osim ako je pravilima kojima se uređuje sudski postupak propisano drukčije.

Okružni sudovi također odlučuju o predmetima povezanima s izborima ako je to propisano specifičnim zakonom.

Regionalni sudovi

Regionalni sudovi djeluju kao drugostupanjski sudovi u građanskim i kaznenim predmetima o kojima odlučuju prvostupanjski okružni sudovi.

Građanski i kazneni predmeti u kojima regionalni sudovi djeluju kao prvostupanjski sudovi definirani su pravilima koja uređuju sudski postupak.

Regionalni sudovi djeluju kao prvostupanjski sudovi u upravnim slučajevima osim ako specifičnim zakonom nije propisano drukčije.

Regionalni sudovi odlučuju i o drugim slučajevima ako je to propisano specifičnim zakonima (Zakon br. 166/2003) o zaštiti privatnosti od neovlaštene upotrebe informacijske tehnologije te izmjeni određenih drugih zakona).

Posebni kazneni sud

Posebni kazneni sud odlučuje o kaznenim i drugim predmetima kao što je propisano pravilima koja reguliraju sudski postupak.

Vrhovni sud

Vrhovni sud djeluje i presuđuje o:

  • redovnom pravnom lijeku protiv odluka regionalnog i Posebnog kaznenog suda ako je to određeno pravilima kojima se uređuje sudski postupak
  • izvanrednom pravnom lijeku protiv odluka okružnog, regionalnog, Posebnog kaznenog i Vrhovnog suda ako je to određeno pravilima kojima se uređuje sudski postupak
  • sukobu nadležnosti in rem između sudova i tijela javne uprave
  • prebacivanju predmeta na drugi sud osim nadležnog suda ako je to određeno pravilima kojima se uređuje sudski postupak
  • drugim slučajevima ako je to određeno zakonom ili međunarodnim sporazumom.

Vrhovni sud provodi sudski nadzor u predmetima u kojima je donesena konačna presuda.

Vrhovni sud također promiče jedinstveno tumačenje i dosljednu primjenu zakona i drugog zakonodavstva opće primjene putem

  • vlastitih odluka
  • usvajanja mišljenja radi ujednačavanja tumačenja zakona i drugog zakonodavstva opće primjene,
  • objavljivanje konačnih sudskih odluka primarne važnosti u „zbirci mišljenja Vrhovnog suda i odluka sudova Slovačke Republike”

Druge poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruMinistarstvo pravosuđa

Posljednji put ažurirano: 18/03/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice engleski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Redovni sudovi - Engleska i Wales

Redovni sudovi – uvod

Ovaj tekst sadržava opis organizacije sudova u Engleskoj. Više informacija možete naći na web-mjestu Poveznica se otvara u novom prozoruslužbe sudova i tribunala Njezinog veličanstva, koja upravlja i pruža podršku svim sudovima osim Vrhovnog suda (Supreme Court).

Vrhovni sud

Vrhovnom sudu Ujedinjene Kraljevine predana je nadležnost koja je prethodno pripadala Odboru za pritužbe Gornjeg doma 1. listopada 2009. Time su predane i funkcije prenesene nadležnosti Pravosudnog odbora Državnog vijeća (Judicial Committee of the Privy Council) (najviši žalbeni sud u nekoliko neovisnih zemalja Commonwealtha, prekomorskih područja UK-a i ovisnih područja britanske krune).

Vrhovni sud najviši je žalbeni sud za kaznene i građanske predmete u Ujedinjenoj Kraljevini, no u škotskim kaznenim predmetima ne postoji pravo ulaganja žalbe Vrhovnom sudu. Dozvola za upućivanje žalbenog predmeta Vrhovnom sudu obično se dodjeljuje samo ako su njime obuhvaćena pravna pitanja od javne važnosti.

Žalbeni sud

Žalbeni sud (Court of Appeal) čine kazneni i građanski odjeli koji obično zasjedaju u Londonu.

Kazneni odjel (Criminal Division) kojim predsjeda pomoćnik ministra pravosuđa (Lord Chief Justice) razmatra žalbe na presude i kazne izrečene na Krunskom sudu (Crown Court). Kazneni odjel Žalbenog suda može poništiti ili potvrditi presudu, narediti ponovno suđenje ili, kada se radi o žalbi na kaznu, promijeniti kaznu (ali ne i povećati ju). Međutim, u slučajevima kada državni odvjetnik (attorney general) uputi predmet Žalbenom sudu, sud može povećati kaznu ako smatra da je ona neopravdano blaga.

Sud ima veću nadležnost za razmatranje ad hoc žalbi, poput žalbi koje se odnose na izvještavanje ili ograničenje javnog pristupa, žalbe na presude s kojima se tužiteljstvo ne slaže i različitih žalbi u skladu s odredbama kaznenog zakona iz 2002. Osim toga, sud se bavi žalbama u predmetima vojnog suda.

Tri suca obično zasjedaju na kaznenom odjelu žalbenog suda, no samo se jedna presuda (većinsko mišljenje) donosi kao sudska odluka.

Građanskim odjelom (Civil Division) Žalbenog suda predsjeda voditelj upisnika (Master of the Rolls). Sud uglavnom održava rasprave žalbi na odluke Visokog suda (High Court) (uključujući sud pravičnosti (Chancery)), odjel Kraljičinog stola (Queens Bench) i obiteljski odjel (Family Division) i regionalnih sudova Engleske i Walesa, kao i nekih tribunala. Tri pomoćnika vrhovnog suca (Lord Chief Justice) obično zasjedaju zajedno te predstavljaju sastav suda. Pri donošenju odluke, suci mogu narediti što god misle da je sud s kojeg je predmet upućen trebao narediti. Za neke se predmete nalaže ponovno suđenje.

Na Žalbenom sudu rijetko se saslušavaju svjedoci. Odluke se obično temelje na dokumentima, zapisnicima s prethodnih saslušanja i argumentima odvjetnika koji zastupaju stranke.

Visoki sud (High Court)

Sjedište Visokog suda je u Londonu, iako se rasprave u predmetima mogu održavati u drugim dijelovima Engleske i Walesa. Visoki sud može održati raspravu u skoro svakom građanskom postupku, iako se u praksi uglavnom bavi većim ili složenijim predmetima. Sud je podijeljen na tri odjela:

  • Odjel Kraljičinog stola (Queen’s Bench Division) najveći je odjel i bavi se širokim rasponom građanskih pitanja, uključujući postupke za naknadu štete uzrokovane neispunjenjem ugovornih obveza, namjernim nanošenjem štete, klevetom, trgovačkim sporovima i pomorskim predmetima (građanskim postupcima koji se odnose na brodove, poput sudara, oštećenja tereta i spašavanja).
  • Sud pravičnosti (Chancery Division) bavi se imovinskim pitanjima, uključujući upravljanje imovinom preminulih osoba, tumačenje oporuka, patente i intelektualno vlasništvo, nesolventnost i sporove o poduzećima i partnerstvima.
  • Obiteljski odjel (Family Division) bavi se mnogim složenijim pitanjima u pogledu razvoda i povezanih financijskih i bračnih pitanja. Bavi se pitanjima skrbi djece (posebno pitanjima štićeništva, posvojenja i otmice djece), predmetima kojima se bavi sud za zaštitu invalida i predmetima u vezi s liječenjem djece u implicitnoj nadležnosti suda.

Upravni sud (Administrative Court)

Radom Upravnog suda obuhvaćen je niz područja, uključujući nadležnost u području upravnog prava Engleske i Walesa, kao i kontrolnu nadležnost nad nižim sudovima i tribunalima.

Kontrolnom nadležnošću, koja se uglavnom ostvaruje postupkom ispitivanja zakonitosti presude, obuhvaćene su uglavnom osobe ili tijela koji obnašaju funkciju u području javnog prava. Svrha je ispitivanja zakonitosti presude osigurati da su odluke tih tijela ili pojedinaca donesene ispravno i u skladu sa zakonom te da su unutar ovlasti koje im je dodijelio Parlament.

Ostala pitanja kojima se bavi Upravni sud uključuju niz zakonskih žalbi i zahtjeva:

  • pravo osporavanja odluka ministara, lokalnih državnih tijela, tribunala, dodijeljeno određenim zakonima,
  • zahtjeve na temelju zakona o nacionalnosti, imigraciji i azilu iz 2002.,
  • žalbe u obliku predmeta pokrenutih protiv određenih odluka magistratskih sudova i Krunskog suda (Crown Court),
  • zahtjeve za ispitivanje zakonitosti naloga za oduzimanje slobode (habeas corpus),
  • zahtjeve za uhićenje zbog nepoštivanja suda,
  • zahtjeve u pogledu zlonamjernih parničara,
  • zahtjeve na temelju zakona o mrtvozornicima iz 1988.,
  • razne zahtjeve podnesene na temelju zakona o sprječavanju terorizma, prihodima,stečenima kaznenim djelima, trgovini drogom i kaznenom pravosuđu.

Otvaranjem regionalnih ureda upravnog suda u Birminghamu, Cardiffu, Leedsu i Manchesteru 2009., podnositeljima zahtjeva omogućilo se podnošenje određenih vrsti zahtjeva u njima najbližoj regiji. Još jedan regionalni ured otvorio se u Bristolu u studenome 2012.

Sudski odjeli Visokog suda (Divisional courts)

Rasprave određenih žalbi s nižih sudova održavaju se na sudskim odjelima Visokog suda (odnosno sudovima na kojima zasjedaju najmanje dva suca).

Na odgovarajućim sudskim odjelima Visokog suda razmatraju se žalbe s okružnih sudova koje se odnose na predmete u nadležnosti Suda pravičnosti (Chancery) i odjela Kraljičinog suda (Queens Bench).

Na sudskim odjelima Kraljičinog suda (Queen's Bench) razmatraju se, među ostalim, žalbe koje se odnose na materijalna pitanja u predmetima s magistratskih sudova i Krunskog suda (Crown Court) (osim ako se Krunski sud bavi pitanjem nakon podizanja optužnice).

Na sudskom odjelu obiteljskog odjela razmatraju se žalbe na odluke magistratskih sudova u obiteljskim pitanjima.

Okružni sudovi (County courts)

Okružni sudovi rješavaju većinu građanskih predmeta u Engleskoj i Walesu. Najjednostavnije rečeno – rasprave u manje složenim građanskim predmetima održavaju se na okružnim sudovima, a rasprave u složenijim predmetima na Visokom sudu. Veći broj predmeta kojima se bave okružni sudovi odnosi se na naplate dugova. Međutim, i rasprave u pitanjima koja se odnose na oduzimanje imovine radi prisilne naplate (npr. pri isteku razdoblja za otplatu hipoteke), povredu osobe ili potraživanja zbog propusta održavaju se na okružnom sudu.

Odluke o potraživanjima zbog duga ili odštete u vrijednosti manjoj od 5000 funti obično se donose posebnim postupkom za sporove male vrijednosti. Time se omogućava jeftin i neformalan način rješavanja sporova bez potrebe korištenja usluga odvjetnika. U takvim slučajevima sudac može preuzeti ulogu istražitelja te pomoći podnositelju zahtjeva i optuženiku da iznesu svoje stajalište u predmetu. Okružni sudovi nude i „internu” uslugu mirenja u sporovima male vrijednosti, no dostupno je i vanjsko mirenje za ostala sporna potraživanja.

Okružni sudovi bave se i obiteljskim pitanjima, uključujući razvode i pitanja u vezi s djecom poput boravišta te predmete u pogledu skrbi i posvajanja. Složenim obiteljskim pitanjima bavi se Visoki sud. U središnjem Londonu, svim obiteljskim pitanjima bavi se glavni prijavni ured obiteljskog odjela, a ne lokalni okružni sudovi. Mirenje u obitelji dostupno je putem Sudske službe za savjetovanje i podršku u vezi s djecom i obiteljima (Children and Family Court Advisory and Support Service) (CAFCASS).

Krunski sud (Crown Court)

Krunski sud nacionalni je sud koji zasjeda u različitim sjedištima u Engleskoj i Walesu. Bavi se ozbiljnim kaznenim predmetima koje prosljeđuju magistratski sudovi. Rasprave predmeta koji se predaju sudu održavaju se pred sucem i porotom koja se sastoji od 12 članova iz javnosti.

Porotnici su nekad potrebni i u građanskim predmetima (poput klevete), no to se rijetko događa. Kada dođe do toga, sudska rasprava održava se na Visokom ili okružnom sudu. I Krunski sud djeluje kao žalbeni sud u predmetima koje razmatraju magistratski sudovi.

Magistratski sudovi (Magistrates' courts)

Magistratski sudovi uglavnom se bave kaznenim pitanjima; rasprave u većini kaznenih predmeta održavaju se na magistratskim sudovima. Ozbiljnija kaznena djela prosljeđuju se na suđenje Krunskom sudu. I magistratski sudovi bave se nekim građanskim predmetima, uključujući obiteljska pitanja, naplate nekih vrsti dugova, kao što je lokalni porez, te pitanja u vezi s izdavanjem dozvola (primjerice, dozvole za promet alkoholnim pićima), neispunjenjem uvjeta dozvola ili sudskih naloga te pitanjima u vezi s klađenjem i kockanjem.

Rasprave u većini predmeta na magistratskom sudu održavaju suci bez pravne naobrazbe (poznati i kao mirovni suci). Mirovni suci nemaju pravnu naobrazbu. Obično zasjedaju utroje, a savjetuju ih sudski službenici s pravnom naobrazbom. Rasprave u složenijim pitanjima koja dospijevaju  pred magistratske sudove održavaju članovi profesionalnog sudstva, poznati kao okružni suci (magistratski sudovi) koji zasjedaju puno radno vrijeme. Zamjenici okružnih sudaca (magistratski sudovi) zasjedaju pola radnog vremena.

Magistratski sudovi imaju ovlasti za izricanje novčanih i zatvorskih kazni (na ograničeno vrijeme) osobama koje su osuđene za kazneno djelo te se stoga neki predmeti upućuju Krunskom sudu na izricanje kazne.

Neki magistratski sudovi imenovani su „sudovima za mladež” ili „sudovima za obiteljske postupke”. Sastoje se od posebno osposobljenih sudaca, a bave se optužnicama protiv djece i mladih ljudi, kao i zahtjevima koji se odnose na djecu i mlade te obiteljskim predmetima.

Ostale poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruSlužba sudova i tribunala Njezinog veličanstva

Posljednji put ažurirano: 12/06/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Redovni sudovi - Sjeverna Irska

Ova stranica sadržava pregled različitih vrsta sudova u Sjevernoj Irskoj.

Redovni sudovi – uvod

Razni sudovi u Sjevernoj Irskoj organizirani su na sjedeći način:

Vrhovni sud

Godine 2009. novi Vrhovni sud Ujedinjene Kraljevine preuzeo  je nadležnost Odbora za pritužbe Gornjeg doma.  Preuzeo  je i funkcije prenesene nadležnosti Pravosudnog odbora Državnog vijeća (Judicial Committee of the Privy Council) (najviši žalbeni sud u nekoliko neovisnih zemalja Commonwealtha, prekomorskih područja UK-a i ovisnih područja britanske krune).

Vrhovni sud najviši je žalbeni sud za kaznene i građanske predmete u Ujedinjenoj Kraljevini, iako u škotskim kaznenim predmetima nije moguće uložiti žalbu Vrhovnom sudu. Dopuštenje za ulaganje žalbe Vrhovnom sudu obično se dodjeljuje samo ako su obuhvaćena pravna pitanja od javne važnosti.

Žalbeni sud

Žalbeni sud u Sjevernoj Irskoj ima sjedište u Kraljevskom sudu u Belfastu. Na tom se sudu razmatraju žalbe Krunskog suda u kaznenim postupcima i žalbe Visokog suda u građanskim postupcima.

Visoki sud

Visoki sud u Belfastu rješava građanske predmete, razmatra žalbe u kaznenim predmetima te ima ovlasti revidirati postupke pojedinaca ili organizacija kako bi se osiguralo da djeluju u skladu sa zakonom i pravedno.  Visoki sud uglavnom rješava predmete ako je vrijednost zahtjeva viša od 30 000 GBP. U nekim okolnostima, predmet čija vrijednost prelazi 30 000 GBP može se prenijeti s Visokog suda na regionalni sud; isto tako predmet čija je vrijednost ispod 30 000 GBP može se prenijeti s regionalnog suda na Visoki sud.

Visoki sud ima tri odjela:

  • Obiteljski odjel: obiteljski odjel bavi se složenim obranama u slučajevima razvoda, skrbništvom, usvajanjem, nasiljem u obitelji itd. Ujedno razmatra žalbe s magistratskih i regionalnih sudova u bračnim predmetima, predmetima duševnih bolesnika i jednostavnim ostavinskim pitanjima.
  • Kraljičin odjel Visokoga suda: Kraljičin odjel Visokoga suda bavi se zahtjevima za odštetu velikih iznosa i/ili složenim zahtjevima za odštetu. Bavi se i ograničenim brojem žalbi s magistratskih ili krunskih sudova. Ujedno revidira postupke organizacija kako bi se osiguralo da djeluju u skladu sa zakonom te se bavi tužbama zbog javne klevete i usmene klevete.
  • Odjel lorda kancelara: odjel lorda kancelara bavi se predmetima povezanima s fondovima, osporavanim oporukama, likvidacijom poduzeća, stečajem, hipotekama, donacijama, osporavanjem prihoda (uglavnom porez na dohodak) itd.

Krunski sud

Krunski sud bavi se sljedećom vrstom predmeta:

  • ozbiljnijim kaznenim djelima kojima sudi sudac, a u većini slučajeva i porota
  • osudama s magistratskih sudova koje se upućuju na krunski sud na izricanje presude.

Zatvorske kazne i novčane kazne na krunskom sudu strože su nego na magistratskom sudu.

Regionalni sud

Regionalni sudovi bave se građanskim predmetima koje razmatra sudac ili regionalni sudac. Regionalni sud uglavnom se bavi predmetima čija je vrijednost ispod 30 000 GBP (ili 45 000 GBP u pravu pravičnosti). Predmeti više vrijednosti razmatraju se na Visokom sudu – vidi gore. Svi zahtjevi koji proizlaze iz zakonskih ugovora o potrošačkim kreditima moraju se pokrenuti na regionalnom sudu bez obzira na njihovu vrijednost.

Primjeri predmeta kakvima se bave regionalni sudovi:

Regionalni sudovi mogu se baviti širokim spektrom predmeta, ali najčešći su:

  • sporovi između stanodavca i stanara: na primjer, posjedovanje (deložacija), kašnjenja u plaćanju stanarine, popravci,
  • potrošački sporovi: na primjer, neispravan proizvod ili loša usluga,
  • odšteta zbog tjelesnih ozljeda (ozljede nastale zbog nepažnje): na primjer, prometne nesreće, ozljede zbog pada u rupe na pločniku, ozljede na rad,
  • neosporene brakorazvodne parnice, samo u nekim regionalnim sudovima,
  • sporovi na temelju rasne i spolne diskriminacije,
  • problemi s dugovima: na primjer, vjerovnik koji traži plaćanje,
  • problemi sa zapošljavanjem: na primjer, dugovanje naknade ili plaće ili naknada zbog raskida ugovora o radu.
  • Žalbe s magistratskih sudova koje rješava sudac (i barem dva magistrata laika ako je tuženik mlada osoba)

Sporovi male vrijednosti

Sporovi male vrijednosti također se razmatraju na regionalnom sudu. Spor male vrijednosti uglavnom se smatra spor čija vrijednost ne prelazi 3 000 GBP.

Magistratski sudovi

Magistratski sudovi bave se kaznenim i nekim građanskim predmetima. Predmete razmatra okružni sudac (magistratski sud).

Kazneni predmeti na magistratskim sudovima

Magistratski sudovi bave se kaznenim djelima u kojima tuženik nema pravo na suđenje pred porotom. Takva djela poznata su kao lakša kaznena djela. Za lakša kaznena djela izriče se maksimalna kazna od šest mjeseci zatvora i/ili novčana kazna do 5 000 GBP.

Magistratski sudovi bave se i kaznenim djelima za koja tuženik može odabrati suđenje pred porotom, ali odlučuje da se njegov predmet razmatra pred magistratskim sudovima. Ako tuženik odabere suđenje pred porotom, predmet se prosljeđuje Krunskom sudu.

Sud za mladež

Sud za mladež bavi se mladim osobama koje su počinile kazneno djelo, a imaju između 10 i 17 godina. Sud za mladež dio je Magistratskog suda, a predmeti se razmatraju pred okružnim sucem (magistratski sud) i dva druga posebno osposobljena magistrata porotnika. Ako je mlada osoba optužena za teško kazneno djelo – koje je kod odraslih osoba kažnjivo s 14 godina zatvora ili više, sud za mladež može mladu osobu uputiti na suđenje na Krunskom sudu.

Građanski predmeti na magistratskim sudovima

Magistratski sudovi bave se ograničenim brojem sljedećih kaznenih predmeta:

  • nekim građanskim dugovima: na primjer, kašnjenja u plaćanju poreza na dohodak, nacionalni doprinosi za osiguranje, kašnjenja u plaćanju PDV-a, stope,
  • dozvolama: na primjer, odobravanje, obnavljanje ili oduzimanje dozvola za pubove i klubove,
  • nekim bračnim problemima: na primjer, uzdržavanje i uklanjanje supružnika iz bračnog doma,
  • dobrobiti djece, na primjer, rješenja lokalnih tijela o skrbi i nadzoru, postupci usvajanja i odluke o mjestu boravka.

Istražni sud

Istražuje okolnosti iznenadne, nasilne ili neprirodne smrti.

Druge poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruSudska služba Sjeverne Irske

Posljednji put ažurirano: 16/01/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice engleski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Redovni sudovi - Škotska

Redovni sudovi – uvod

Vrhovnim građanskim sudom, Vrhovnim kaznenim sudom, grofovijskim sudovima i sudovima mirovnih sudaca upravlja Poveznica se otvara u novom prozoruŠkotska sudska služba (Scottish Courts Service) (SCS), koja je nezavisan pravni subjekt kojim predsjeda predsjednik Vrhovnog građanskog suda (Lord President), najiskusniji sudac u Škotskoj.

Vrhovni sudovi Škotske

U Škotskoj taj se naziv odnosi na Vrhovni građanski sud (Court of Session) i Vrhovni kazneni sud (High Court of Justiciary).

Vrhovni građanski sud (Court of Session)

Vrhovni građanski sud (Court of Session) najviši je građanski sud u Škotskoj, a nalazi se u Edinburghu u zgradi zvanoj Parliament House. Taj sud ima funkciju žalbenog suda, ali i građanskog suda koji se bavi sporovima povezanima s naplatom duga, odštetama, obiteljskopravnim i trgovačkim sporovima.

Vrhovni kazneni sud (High Court of Justiciary)

Vrhovni kazneni sud (High Court of Justiciary) bavi se žalbama u kaznenim postupcima i teškim kaznenim djelima. Suđenja se održavaju pred sucem i porotom.

Kad razmatra žalbene predmete, sud zasjeda u Edinburghu.  Za ostale poslove sud ima trajno sjedište u Edinburghu, Glasgowu i Aberdeenu, no suđenja se također održavaju u gradovima diljem Škotske.

Grofovijski sudovi (Sheriff Courts)

Za pravne potrebe, Škotska je podijeljena na šest regija zvanih „grofovije” (sheriffdoms). Svaka grofovija ima višeg grofovijskog suca (Sheriff Principal) koji je, osim što razmatra žalbe u građanskim predmetima, zadužen za učinkovitu raspodjelu poslova na grofovijskim sudovima.

Unutar tih grofovija postoji ukupno 49 grofovijskih sudova različite veličine i ustroja, no svi imaju istu svrhu.

O predmetima se raspravlja pred sucem koji se naziva grofovijskim sucem (sheriff). Rad grofovijskih sudova dijeli se na tri glavne kategorije, a to su: građanska, kaznena i ostavinska, a njime upravljaju lokalni službenici grofovijskog suda i njihovo osoblje.

Građanski predmeti

U većini građanskih predmeta riječ je o sporovima između fizičkih ili pravnih osoba. Grofovijski sudovi bave se trima različitim vrstama predmeta:

  • redovnim postupcima, koji se uglavnom odnose na predmete povezane s razvodom, djecom, imovinskim sporovima i zahtjevima za naplatu dugova/odštetu čija vrijednost prelazi 5 000 GBP,
  • skraćenim postupcima, u kojima se primjenjuje pojednostavljeni postupak i koji se uglavnom odnose na sporove povezane s neplaćenim najamninama, isporukom robe i dugova čija je vrijednost između 3 000 i 5 000 GBP,
  • sporovima male vrijednosti u kojima se također primjenjuje pojednostavljeni postupak, ali nije potrebno konzultirati pravnog savjetnika (solicitor) i namijenjeni su rješavanju manjih sporova (uglavnom dugovi čija vrijednost ne prelazi 3 000 GBP).

Osim toga, grofovijski sud bavi se mnogim drugim građanskim zahtjevima i postupcima uključujući:

  • posvajanje djece
  • likvidaciju poduzeća
  • istrage nesreća sa smrtnim ishodom
  • stečajeve

Kazneni predmeti

U kaznenim predmetima na grofovijskim sudovima može se pokrenuti puni ili skraćeni postupak. Javni tužitelj (Procurator Fiscal) odlučuje o tome koji će se postupak primijeniti u određenom predmetu.

Puni postupak pokreće se u slučaju teških kaznenih djela gdje je moguće izreći kaznu zatvora u trajanju duljem od dvanaest mjeseci ili novčanu kaznu veću od 10 000 GBP. Suđenja se održavaju pred grofovijskim sucem i porotom.

Skraćeni postupak pokreće se u slučaju lakših kaznenih djela kod kojih grofovijski sudac održava raspravu bez porote. Iako su ovlasti grofovijskog suca ograničene na izricanje kazne zatvora u trajanju do dvanaest mjeseci, postoje slučajevi kad se to može povećati.

Ostavinski postupci

Ostavinski postupci uglavnom se odnose na raspodjelu imovine preminule osobe. Ovlast koju sud daje izvršitelju da okupi i raspodjeli imovinu naziva se potvrdom (confirmation). Ta se ovlast daje tek nakon što je sudu predan popis imovine preminule osobe.

Ako bruto vrijednost imovine ne prelazi 36 000 GBP, svrstava se u „imovinu male vrijednosti”, a osoblje iz ureda lokalnog službenika grofovijskog suda pomoći će osobi koja traži potvrdu pri ispunjavanju odgovarajućeg obrasca. Ako vrijednost imovine prelazi 36 000 GBP, osobe koje traže potvrdu bit će upućene na savjetovanje s pravnim savjetnikom (solicitor).

Sudovi mirovnih sudaca (Justice of the Peace Courts)

Sud mirovnih sudaca je laički sud gdje mirovni sudac koji nema pravnu naobrazbu zasjeda s pravno osposobljenim službenikom. Službenik savjetuje suca o pravnim pitanjima i postupcima. Sud se uglavnom bavi skraćenim postupcima u slučajevima lakših kaznenih djela. Najviša kazna koju mirovni sudac može izreći je 60 dana kazne zatvora ili novčana kazna koja ne prelazi 2 500 GBP. Samo u Glasgowu nekim sudovima predsjeda pravno osposobljen profesionalni sudac. Najviša kazna koju profesionalni sudac može izreći je dvanaest mjeseci kazne zatvora ili novčana kazna koja ne prelazi 10 000 GBP.

Službenik grofovijskog suda (sheriff clerk) odgovoran je za sve administrativne poslove na grofovijskom sudu i sudu mirovnih sudaca u koje pripadaju:

  • naplata kazni i sudskih odluka o odšteti
  • izdavanje kopija sudskih odluka, primjerice onih povezanih s uvjetnim otpustom ili društveno korisnim radom,
  • pozivanje porotnika i vođenje s njima povezanih poslova.

Više informacija o sudovima u Škotskoj možete pronaći na web-mjestu Poveznica se otvara u novom prozoruŠkotske sudske službe (Scottish Court Service).

Ostale poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruŠkotska sudska služba

Posljednji put ažurirano: 12/11/2014

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.