National ordinary courts

Ordinary courts are the core of the judicial systems in the Member States. They deal with a major part of judicial proceedings. Their scope of jurisdiction varies considerably. You can find here information on the ordinary courts and their jurisdiction in each Member State.

In most Member States, the ordinary courts deal with two main types of proceedings:

  • Proceedings in criminal matters, i.e. regarding punishable (criminal) offences (such as theft, vandalism, fraud, etc.); these courts can impose penalties and are often referred to as "criminal courts",
  • Proceedings in civil matters, i.e. disputes between citizens and/or businesses (for instance, problems with rent, a service contract or a divorce, etc.); these courts are often referred to as "civil courts".

Please select the relevant country's flag to obtain detailed national information.

Last update: 06/10/2020

This page is maintained by the European Commission. The information on this page does not necessarily reflect the official position of the European Commission. The Commission accepts no responsibility or liability whatsoever with regard to any information or data contained or referred to in this document. Please refer to the legal notice with regard to copyright rules for European pages.

Redovni sudovi - Belgija

Ovaj odjeljak sadržava pregled redovnih sudova u Belgiji.

Redovni sudovi – uvod

Vrhovni sud

Poveznica se otvara u novom prozoruKasacijski sud (Cour de cassation/Hof van Cassatie): riječ je o vrhovnom sudu – „sudu nad sudovima” – koji zasjeda u Bruxellesu.

Porotni sud

Za svaku od deset pokrajina i za upravni okrug glavnog grada Bruxellesa postoji Poveznica se otvara u novom prozoruporotni sud (cour d’assises/hof van assisen). Porotni sud nije stalan sud, nego se saziva svaki put kad se optužene osobe upute na taj sud.

Žalbeni sudovi

  • Poveznica se otvara u novom prozoruŽalbeni sud (cour d’appel/hof van beroep): u Belgiji postoji pet žalbenih sudova:
    • u Bruxellesu (za sudske okruge Valonski Brabant, Leuven i Bruxelles)
    • u Liègeu (za sudske okruge Liège, Eupen, Namur i Luxembourg)
    • u Monsu (za sudski okrug Hainaut)
    • u Gentu (za sudske okruge Zapadna Flandrija i Istočna Flandrija)
    • u Antwerpenu (za sudske okruge Antwerpen i Limburg).
  • Poveznica se otvara u novom prozoruRadni sud (cour du travail/arbeidshof): u Belgiji postoji pet radnih sudova. Riječ je o žalbenim sudovima specijaliziranima za radno pravo. Imaju jednaku mjesnu nadležnost kao prethodno navedeni žalbeni sudovi.

Prvostupanjski sudovi

  • Poveznica se otvara u novom prozoruPrvostupanjski sud (tribunal de première instance/rechtbank van eerste aanleg): u Belgiji postoji 13 prvostupanjskih sudova (jedan za svaki sudski okrug i dva u okrugu Bruxelles – jedan za govornike nizozemskog, a drugi za govornike francuskog jezika).
  • Poveznica se otvara u novom prozoruRadni tribunal (tribunal du travail/arbeidsrechtbank): u Belgiji postoji devet radnih tribunala (u načelu po jedan u mjesnoj nadležnosti svakog žalbenog suda, osim žalbenog suda u Bruxellesu u čijoj su mjesnoj nadležnosti radni tribunali u Leuvenu i Nivellesu te još dva tribunala u samom Bruxellesu, jedan za govornike nizozemskog i drugi za govornike francuskog jezika, te osim sudskog okruga Eupen).
  • Poveznica se otvara u novom prozoruPoslovni sud (tribunal de l’entreprise/ondernemingsrechtbank): u Belgiji postoji devet poslovnih sudova (u načelu po jedan u mjesnoj nadležnosti svakog žalbenog suda, osim žalbenog suda u Bruxellesu u čijoj su mjesnoj nadležnosti poslovni sudovi u Leuvenu i Nivellesu te još dva suda u samom Bruxellesu, jedan za govornike nizozemskog i drugi za govornike francuskog jezika, te osim sudskog okruga Eupen).

Niži ili lokalni sudovi

  • Poveznica se otvara u novom prozoruMirovni sud (justice de paix/vredegerecht): u Belgiji postoji 187 mirovnih sudova (jedan za svaki sudski kanton).
  • Poveznica se otvara u novom prozoruPolicijski sud (tribunal de police/politierechtbank): u Belgiji postoji 15 policijskih sudova, po jedan za svaki sudski okrug, osim za Bruxelles u kojem ih ima četiri.

Nadležnost sudova

Mirovni sud

Mirovni sudovi bave se svim tražbinama nižima od 5000 EUR koje nisu izričito dodijeljene nekom drugom sudu. Mirovni sudac (juge de paix/vrederechter) nadležan je i za sporove koji se odnose na najmove, uznemiravanje i štetno djelovanje, prava služnosti i obvezne otkupe, bez obzira na uključeni iznos, te je nadležan za donošenje privremenih mjera u sporovima između bračnih drugova. Osim u predmetima u kojima tražbina ne prelazi 2000 EUR, protiv presuda mirovnog suca može se podnijeti žalba prvostupanjskom sudu.

Policijski sud

Policijski je sud kazneni i građanski sud koji se bavi lakšim kaznenim djelima (contraventions/overtredingen), srednje teškim kaznenim djelima (délits/wanbedrijven) s kojima se postupa kao s lakšim kaznenim djelima, povredama posebnih zakona (kao što je Zakonik o ruralnim područjima (Code rural/Veldwetboek) ili Zakonik o šumarstvu (Code forestier/Boswetboek)), zahtjevima za naknadu štete koji proizlaze iz prometnih nezgoda i prometnim prekršajima. Protiv presuda policijskog suda može se podnijeti žalba prvostupanjskom sudu, osim u stvarima navedenima u Pravosudnom zakoniku (Code judiciaire/Gerechtelijk Wetboek) u okviru kojih iznos tražbine nije veći od 1240 EUR.

Prvostupanjski sud

Prvostupanjski je sud nadležan za sve sporove koji nisu zakonom dodijeljeni drugim sudovima. Stoga ima supsidijarnu nadležnost.

Prvostupanjski sud dijeli se na četiri odjela: građanski sudkazneni sud, obiteljski sudsud za maloljetnike. Od 2007. pri prvostupanjskim sudovima u Antwerpenu, Bruxellesu, Istočnoj Flandriji, Liègeu i Hainautu postoji odjel koji se naziva sud za izvršavanje kazni.

Građanski sud

Građanski sud (tribunal civil/burgerlijke rechtbank) bavi se stvarima koje se odnose na osobni status. Nadležan je i za sporove koji uključuju iznose veće od 1860 EUR, sporove koji se odnose na nasljedna ili autorska prava i žalbe protiv presuda koje je donio mirovni sudac.

Kazneni sud

Kazneni sud (tribunal correctionnel/correctionele rechtbank) odlučuje o svim srednje teškim kaznenim djelimateškim kaznenim djelima (crimes/misdaden), kao što su obmana, prijevara, prouzročenje smrti iz nehaja, provala ili krađa, s kojima se postupa kao sa srednje teškim kaznenim djelima. Odlučuje i o žalbama protiv presuda koje je donio policijski sud.

Predmet se može uputiti na kazneni sud na jedan od sljedećih dvaju načina: izravnim pozivom ureda javnog tužitelja (ministère public/openbaar ministerie) ili stranke koja zahtijeva naknadu štete, ili nalogom koji je donijelo vijeće za prethodni postupak prvostupanjskog suda koje određuje hoće li se optuženik na kraju predistražnog postupka (instruction/gerechtelijk onderzoek) uputiti na suđenje pred kaznenim sudom.

Vijeće za prethodni postupak (chambre du conseil/raadkamer) bavi se predistražnim postupkom. Čini ga sudac pojedinac prvostupanjskog suda, koji razmatra bi li predmet trebalo uputiti na kazneni sud ili bi optuženika trebalo osloboditi optužbe (non lieu/buitenvervolginstelling). Vijeće za prethodni postupak odlučuje i hoće li se optuženik zadržati u istražnom zatvoru ili pustiti na slobodu, ako je potrebno pod određenim uvjetima, svakog mjeseca ili svaka tri mjeseca kada je riječ o teškom kaznenom djelu koje se ne može smatrati srednje teškim kaznenim djelom.

Zadržavanje u istražnom zatvoru (détention préventive/voorlopige hechtenis) sigurnosna je mjera u okviru koje se osoba za koju se sumnja da je počinila srednje teško kazneno djelo ili teško kazneno djelo zadržava u istražnom zatvoru do suđenja. Može se naložiti kako bi se osumnjičenika spriječilo da se ne pojavi na sudu, da u međuvremenu počini druga kaznena djela ili pokuša uništiti dokaze ili da stupi u kontakt s drugim osobama (kako bi, na primjer, utjecao na svjedoke ili suoptuženike). Osumnjičenici koji na kraju budu oslobođeni optužbe ili protiv kojih se postupak odbaci mogu zatražiti naknadu od ministra pravosuđa za vrijeme koje su nepravedno proveli u zatvoru. Za dobivanje naknade za neosnovan pritvor (indemnité en cas de détention inopérante/vergoeding wegens onwerkzame hechtenis) potrebno je ispuniti dva uvjeta: osumnjičenik je morao boraviti u istražnom zatvoru više od osam dana, a usto određivanje mjere zadržavanja u istražnom zatvoru ili produljenje te mjere nije smjelo biti uzrokovano njegovim ponašanjem. Ministar vrlo strogo razmatra potonji uvjet.

Odluke vijeća za prethodni postupak mogu se osporiti žalbom pred optužnim odjelom (chambre des mises en accusation/kamer van inbeschuldigingstelling) žalbenog suda. Taj se odjel bavi predistražnim postupkom na razini žalbenog suda.

Sud za maloljetnike

Odjeli za maloljetnike koji čine sud za maloljetnike (tribunal de la jeunesse/jeugdrechtbank) nadležni su za predmete koji uključuju ugrožene maloljetnike i maloljetnike koji su počinili kaznena djela.

Isključivo ured javnog tužitelja može odlučiti o tome treba li se predmet rješavati pred sudom za maloljetnike. Za razliku od građanskih stvari, predmete ne mogu iznositi pojedinci. Maloljetnike se može izvesti pred sud za maloljetnike u sljedećim dvama slučajevima:

  • Ako su počinili kazneno djelo, policija će njihovo ime i prezime prenijeti uredu javnog tužitelja. On zatim razmatra jesu li događaji dovoljno ozbiljni za upućivanje sucu za maloljetnike.
  • Ako se maloljetnik suočava s teškom obiteljskom situacijom, vjerojatno je već stupio u kontakt sa službom za mlade (service d’aide à la jeunesse). Ako se njegova situacija ne može riješiti, služba za mlade upućuje predmet odboru za posredovanje (commission de médiation) koji pruža posebnu potporu mladima. Ako je potrebno, odbor za posredovanje može zatražiti od ureda javnog tužitelja da predmet uputi sudu za maloljetnike kako bi se poduzele odgovarajuće mjere.

Obiteljski sud

Obiteljski sud (tribunal de la famille/familierechtbank) nadležan je za odlučivanje o svim obiteljskim sporovima u skladu s člankom 572.a i člankom 577. stavkom 3. Pravosudnog zakonika.

Osim u iznimnim slučajevima, sud je nadležan za sljedeće stvari bez obzira na vrijednost spora:

  • sve zahtjeve koji uključuju osobni status i njegove posljedice: sporovi povezani s brakom ili bračnim obvezama, razvodom i njegovim imovinskim posljedicama, utvrđivanjem ili osporavanjem odnosa roditelj-dijete, osporavanjem određenih odluka koje su donijeli matičari itd.
  • sve zahtjeve koji uključuju zakonitu izvanbračnu zajednicu i njezine posljedice: mjere povezane s imovinom izvanbračnih drugova, raskidom zakonite izvanbračne zajednice itd.
  • sve zahtjeve koji uključuju djecu: utvrđivanje načina izvršavanja roditeljske odgovornosti i/ili mjesta stanovanja, utvrđivanje prava na kontakt itd.
  • sve zahtjeve koji uključuju obveze uzdržavanja: određivanje ili izmjenu uzdržavanja za bivšeg bračnog druga ili roditelja, utvrđivanje ili prilagodbu doprinosa za uzdržavanje itd.
  • određene zahtjeve koji uključuju obiteljske doplatke: utvrđivanje primatelja obiteljskog doplatka ili osporavanje plaćanja obiteljskog doplatka primatelju
  • sve zahtjeve koji uključuju imovinu određene obitelji: darovanje zemljišta iz obiteljske imovine, nagodba o imovini koja pripada bračnim drugovima, sporovi koji se odnose na nasljedstvo (npr. odricanje od nasljedstva) itd.
  • sve zahtjeve koji uključuju privremenu zabranu boravka u slučaju nasilja u obitelji.

Sud je nadležan i za donošenje privremenih i hitnih mjera.

Nadležan je i za odlučivanje o svim žalbama protiv odluka koje su donijeli mirovni suci u odnosu na osobe smanjenih sposobnosti.

Sudovi za izvršavanje kazni

Sud za izvršavanje kazni (tribunal de l’application des peines/strafuitvoeringsrechtbank) donosi presude o pravnom statusu izvan zatvora za osobe kojima je izrečena kazna oduzimanja slobode. Sud može odobriti sljedeće mjere: izdržavanje kazne zatvora s mogućnošću redovitog izlaska u trajanju od najviše 12 sati dnevno (détention limitée/beperkte detentie), elektronički nadzoruvjetni otpust (libération conditionnelle/voorwaardelijke invrijheidstelling) i privremeni otpust (mise en liberté provisoire/voorlopige invrijheidstelling) radi protjerivanja ili povratka u zemlju podrijetla. Ured javnog tužitelja ili osuđena osoba mogu podnijeti žalbu Kasacijskom sudu protiv odluka suda za izvršavanje kazni.

Žalbe protiv odluka prvostupanjskog suda

Osim kada je riječ o odlukama koje je donio sud za izvršavanje kazni, kada stranka ili ured javnog tužitelja nisu zadovoljni presudom koju je donio prvostupanjski sud, mogu podnijeti žalbu protiv te presude pod uvjetom da ju je donio prvostupanjski sud, odnosno da nije donesena na temelju žalbe protiv presude koju je donio policijski sud ili mirovni sudac. Tada o žalbi odlučuje žalbeni sud, neovisno o tome je li pobijanu presudu donio građanski sud, kazneni sud ili sud za maloljetnike.

Radni tribunal

Radni tribunal nadležan je za socijalna pitanja: socijalnu sigurnost (mirovine, zapošljavanje itd.), sporove iz radnog odnosa (ugovore o radu, radne propise itd.) i nezgode na radu. Donosi odluke i o zahtjevima pojedinaca za dogovore s vjerovnicima (règlement collectif de dettes/collectieve schuldenregeling).

Radni tribunal sastoji se od različitih odjela. Osim ako je u Pravosudnom zakoniku predviđeno drukčije, ti se odjeli sastoje od profesionalnog suca koji predsjeda i dvaju sudaca porotnika. Ovisno o prirodi predmeta o kojem tribunal odlučuje, suci porotnici predstavljaju radnike, poslodavce ili samozaposlene osobe. Njih se imenuje nakon što ih predlože organizacije iz svijeta rada (poslodavci, uredski radnici, radnici koji obavljaju fizičke poslove ili samozaposlene osobe). U toj je ulozi javni tužitelj poznat kao javni tužitelj za rad (auditeur du travail/arbeidsauditeur), a njegov ured kao auditorat du travail/arbeidsauditoraat.

Stranka koja se ne slaže s presudom radnog tribunala može podnijeti žalbu radnom sudu.

Poslovni sud

Poslovni sud nadležan je za sporove između poduzeća, bez obzira na uključeni iznos.

Tužbe protiv poduzeća pred poslovnim sudom mogu podnositi i pojedinci.

Poslovni sud odlučuje o sporovima između poduzeća, i to samozaposlenih fizičkih osoba (trgovaca, slobodnih zanimanja i direktora), pravnih osoba (društava, udruženja i zaklada) i organizacija bez pravne osobnosti. Sporovi ne smiju biti u posebnoj nadležnosti drugih sudova i ne smiju uključivati radnju u odnosu na fizičke osobe koja očigledno nije povezana s poduzećem.

Poslovni sud sastoji se od jednog ili više odjela. Svaki odjel sastoji se od profesionalnog suca i dvaju sudaca porotnika. Ti suci porotnici nisu profesionalni suci, nego poduzetnici, direktori trgovačkih društava, računovođe, revizori itd. koji svojim iskustvom u poslovnom svijetu pomažu profesionalnom sucu.

U određenim slučajevima ured javnog tužitelja pokreće postupke pred poslovnim sudom, pri čemu ga zastupaju javni tužitelj, barem jedan viši zamjenik i barem jedan zamjenik.

Ako stranka želi osporiti presudu poslovnog suda, žalbu podnosi žalbenom sudu. Međutim pobijana presuda mora biti prvostupanjska.

Žalbeni sudovi i radni sudovi

Žalbeni sud sastoji se od nekoliko odjela.

  • Građanski odjeli (chambres civiles/burgerlijke kamers) razmatraju žalbe protiv prvostupanjskih presuda koje su donijeli građanski odjeli prvostupanjskih sudova i trgovački sudovi.
  • Kazneni odjeli (chambres correctionnelles/correctionele kamers) razmatraju žalbe protiv prvostupanjskih presuda koje su donijeli kazneni sudovi.
  • Odjeli za maloljetnike (chambres de la jeunesse/kamers in jeugdzaken) razmatraju žalbe protiv prvostupanjskih presuda koje su donijeli sudovi za maloljetnike.
  • Optužni odjel (chambre des mises en accusation/kamer van inbeschuldigingstelling) bavi se predistražnim postupcima i odlučuje o žalbama protiv odluka vijeća za prethodni postupak prvostupanjskog suda. Optužni odjel isto tako na porotni sud upućuje osumnjičenike koji su navodno počinili teška kaznena djela, kaznena djela u novinarstvu ili politička kaznena djela.

Kao i kod radnog tribunala, odjeli radnog suda sastoje se od profesionalnog suca i dvaju ili četiriju sudaca porotnika. Radni sud razmatra žalbe protiv odluka radnih tribunala.

Porotni sud

Teška kaznena djela

Kad se osobu optuži za teško kazneno djelo (crime/misdaad) koje se ne može smatrati ili se ne smatra srednje teškim kaznenim djelom (délit/wanbedrijf), poziva je se pred porotni sud radi suđenja pred porotom.

Porotnim sudom predsjeda profesionalni sudac kojem pomažu dva suca koji su isto tako profesionalni suci. Suci ne sude o krivnji ili nedužnosti optuženika. Članovi porote, odnosno porotnici, odlučuju o tome je li optuženik počinio kazneno djelo. Porotnici se biraju ždrijebom među stanovništvom. Svakog belgijskog građanina u dobi od 28 do 65 godina može se pozvati na obnašanje dužnosti porotnika pod uvjetom da može slobodno ostvarivati svoja građanska i politička prava, da zna čitati i pisati te da nikad nije bio osuđen na više od četiri mjeseca zatvora ili na više od 60 sati rada za opće dobro.

Postupci pred porotnim sudom započinju čitanjem optužnice, kratkim pregledom postupka utvrđivanja činjeničnog stanja i iznošenjem glavnih dokaza prikupljenih u okviru predistražnog postupka. Zatim se provodi saslušanje svjedoka i osoba uključenih u predistražni postupak. Ta se saslušanja provode kako bi se porotnicima koji nisu mogli proučiti spis predmeta omogućilo da steknu mišljenje. Zatim se sudu obraća javni tužitelj i traži određenu kaznu, provodi se saslušanje stranaka koje traže naknadu štete, a odvjetnici obrane iznose svoje obrane. Saslušava se i optuženik. On odgovara na pitanja predsjedavajućeg suca, daje objašnjenja i može izjaviti da je nedužan. Na kraju postupka 12 porotnika povlači se iza zatvorenih vrata. Oni moraju donijeti odluku o krivnji ili nedužnosti optuženika. Odlučuju glasovanjem, a njihova se odluka može nijansirati. Oni mogu, na primjer, smatrati optuženika krivim i istodobno priznati postojanje olakotnih okolnosti. Ako se optuženika proglasi krivim, profesionalni suci i porotnici zajedno odlučuju o kazni koju će izreći. Ta se odluka donosi apsolutnom većinom. Odluka o krivnji optuženika mora se obrazložiti.

Protiv presude porotnog suda u načelu se ne može podnijeti žalba (appel/hoger beroep). Međutim, osuđena osoba, stranka koja traži naknadu štete ili ured javnog tužitelja mogu podnijeti žalbu Kasacijskom sudu (pourvoi en cassation/cassatieberoep). Ako Kasacijski sud ukine presudu, on vraća predmet natrag drugom porotnom sudu koji je obvezan ponovno presuditi o tom predmetu.

Kaznena djela u novinarstvu i politička kaznena djela

Kazneno djelo u novinarstvu (délit de presse/drukpersmisdrijf) počinjeno je ako postoji kažnjiv izraz misli tekstom čiji se višestruki primjerci distribuiraju tehničkim postupkom. Političko kazneno djelo (délit politique/politiek misdrijf) kazneno je djelo počinjeno zbog političkih razloga i u političke svrhe. Kada je riječ o političkim kaznenim djelima i kaznenim djelima u novinarstvu, postupak se vodi pred porotnim sudom, osim u slučaju kaznenih djela u novinarstvu koja su motivirana rasizmom ili ksenofobijom.

Kasacijski sud

Kasacijski je sud jamac koji omogućava rad sudova i tribunala u skladu sa zakonom. Nadležan je za cijelu Belgiju. Kasacijski sud ne odlučuje o činjeničnom stanju nego samo o pitanjima materijalnog prava. Žalba Kasacijskom sudu može se podnijeti samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava, odnosno na temelju toga da je došlo do povrede zakona ili općeg pravnog načela. Žalba se Kasacijskom sudu može podnijeti isključivo protiv presuda koje su donesene u posljednjem stupnju, tj. presuda protiv kojih više nije moguće podnijeti žalbu.

Kasacijski sud sastoji se od prvog predsjednika, predsjednika, predsjednika odjela i redovnih sudaca. Ured javnog tužitelja predstavlja glavni tužitelj pri Kasacijskom sudu ili nezavisni odvjetnik. Sud se sastoji od triju odjela: prvi odjel razmatra građanske i trgovačke predmete te predmete u poreznim i disciplinskim postupcima, drugi razmatra kaznene predmete, a treći predmete koji se odnose na radno pravo i pravo socijalne sigurnosti. Svaki od tih odjela ima francuski odsjek i nizozemski odsjek. U svakom je odsjeku obično pet sudaca koji odlučuju o predmetu.

Prije donošenja presude sud saslušava mišljenje javnog tužitelja pri Kasacijskom sudu. Sud može odbaciti žalbu. Ako ne prihvati iznesene argumente, odbacuje žalbu, a pobijana presuda postaje pravomoćna. Ako sud zauzme stajalište da je pobijana presuda zaista pogrešna zbog pogrešne primjene materijalnog prava, djelomično ili potpuno ukida tu presudu i može ili ne mora uputiti predmet natrag nižem sudu. Ako zaključi da bi trebalo ponovno razmotriti meritum predmeta, vraća predmet sudu ili tribunalu koji je na istoj razini kao sud ili tribunal koji je donio pobijanu presudu. Predmet se nikad ne vraća izvornom sudu.

Napomena

Treba napomenuti da osim građanskih sudova o građanskim zahtjevima (uglavnom za naknadu štete) koje podnose stranke koje traže naknadu štete u okviru kaznenog postupka, tj. žrtve kaznenih djela u najširem smislu, odlučuju i kazneni odjeli žalbenog suda, porotni sud, kazneni odjeli prvostupanjskog suda (kaznenog suda) i policijski sud (kad odlučuje o kaznenim predmetima).

Pravne baze podataka

Dodatne informacije o belgijskim sudovima i tribunalima dostupne su na Poveznica se otvara u novom prozoruportalu belgijskog pravosuđa.

Je li pristup bazi podataka besplatan?

Da, pristup bazi podataka besplatan je.

Druge poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruSavezna javna služba za pravosuđe

Posljednji put ažurirano: 17/04/2020

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Redovni sudovi - Bugarska

U ovom se odjeljku navode informacije o bugarskom pravosudnom sustavu.

Organizacija pravosuđa – pravosudni sustav

Prvostupanjski sudovi u građanskim i kaznenim predmetima

Okružni sudovi

Okružni je sud glavni prvostupanjski sud. Razmatra sve predmete osim onih koji su zakonom dodijeljeni drugim sudovima. Razmatra građanske, kaznene i upravne predmete. Protiv odluka okružnih sudova mogu se podnijeti žalbe odgovarajućem pokrajinskom sudu.

Okružni sud sastoji se od sudaca, a na njegovu je čelu predsjednik.

Pokrajinski sudovi

U ulozi prvostupanjskog suda pokrajinski sud razmatra:

građanske predmete – tužbe za utvrđivanje roditeljstva, raskid posvojiteljskog odnosa, proglašenje osobe pravno nesposobnom ili ukidanje takvog proglašenja; tužbe za utvrđivanje vlasništva ili stvarnih prava nad nekretninom ako je vrijednost tražbine viša od 50 000 BGN; građanske ili trgovačke sporove čija je vrijednost viša od 25 000 BGN (osim zahtjeva za uzdržavanje, zahtjeva iz radnog prava ili za povrat neovlaštenih troškova); tužbe za utvrđivanje nedopuštene, ništave ili netočne registracije trgovačkog društva za koje je zakonom predviđena početna nadležnost pokrajinskih sudova; sporove koji na temelju drugih zakona podliježu razmatranju pokrajinskog suda

kaznene predmete – predmete povezane s kaznenim djelima na temelju članaka od 95. do 110., članaka 115., 116., 118., 119., 123., 124., članka 131. stavka 2. točaka 1. i 2., članka 142., članka 149. stavka 5., članka 152. stavka 4., članaka 196.a, 199., 203., članka 206. stavka 4., članka 212. stavka 5., članka 213.a stavaka 3. i 4., članka 214. stavka 2., članaka 219., 224., 225.b, 225.c, 242., članaka od 243. do 246., članaka od 248. do 250., članaka od 252. do 260., članaka od 277.а do 278.e, članaka od 282. do 283.b, članka 287.а, članaka od 301. do 307.а, članaka od 319.а do 319.f, članka 330. stavaka 2. i 3., članaka 333., 334., članaka od 340. do 342., članka 343. stavka 1. točke (c), stavka 3. točke (b) i stavka 4., članka 349. stavaka 2. i 3., članka 350. stavka 2., članka 354.a stavaka 1. i 2., članka 354.b, članaka od 356.f do 356.i, članaka od 357. do 360. i članaka od 407. do 419.a Kaznenog zakona, osim predmeta za koje je nadležan specijalizirani kazneni sud na temelju članka 411.a Poveznica se otvara u novom prozoruKaznenog zakona.

Gradski sud utemeljen je u Sofiji i ima ovlasti pokrajinskog suda. Poveznica se otvara u novom prozoruGradski sud u Sofiji djeluje kao prvostupanjski sud za predmete povezane s kaznenim djelima opće prirode koje su počinile osobe koje uživaju imunitet ili članovi Vijeća ministara.

Pokrajinski sudovi nalaze se u središtima pokrajina. Unutar sudskog okruga svakog pokrajinskog suda postoji jedan okružni sud ili više njih.

Drugostupanjski sudovi u građanskim i kaznenim predmetima

Kao drugostupanjski sudovi, pokrajinski sudovi razmatraju akte protiv kojih je podnesena žalba u predmetima okružnih sudova i ostalim predmetima koji im se dodjeljuju zakonom.

Kao drugostupanjski sudovi, žalbeni sudovi razmatraju akte protiv kojih je podnesena žalba u predmetima pokrajinskih sudova i ostalim sudskim predmetima koji im se dodjeljuju zakonom.

Trećestupanjski sudovi u građanskim i kaznenim predmetima

Poveznica se otvara u novom prozoruVrhovni kasacijski sud odgovara najvišem stupnju sudbene vlasti u kaznenim i građanskim predmetima. Nadležan je za cijelo područje Republike Bugarske.

Pravna baza podataka

Svaki sud u Bugarskoj održava internetske stranice koje odgovaraju potrebama građana, pravnih subjekata i upravnih tijela. Na tim se stranicama nalaze informacije o ustrojstvu i aktivnostima sudova te informacije o predmetima u tijeku i predmetima koji su već zaključeni.

Naziv i URL odgovarajuće baze podataka

Na internetskim stranicama Poveznica se otvara u novom prozoruVrhovnog sudbenog vijeća dostupan je detaljan popis sudova u Bugarskoj, uključujući njihove adrese i internetske stranice (dostupno samo na bugarskom jeziku).

Posljednji put ažurirano: 28/02/2020

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Redovni sudovi - Češka

Sudski sustav u Češkoj republici obuhvaća 89 okružnih sudova, osam regionalnih sudova i Vrhovni sud.

Redovni sudovi – uvod

Nadležnost u građanskopravnim predmetima

Za odlučivanje u građanskopravnim predmetima nadležni su okružni, regionalni i visoki sudovi te Vrhovni sud Češke Republike.

Prvostupanjski sudovi

Okružni sudovi raspravljaju i odlučuju o sporovima i drugim pravnim predmetima koji proizlaze iz građanskopravnih, radnih, obiteljskih i trgovačkih odnosa ako drugi sud nije stvarno nadležan za njih u skladu sa zakonima.

O drugim pitanjima koja nisu privatne prirode (npr. o imenovanju i razrješenju arbitara, poništenju odluke arbitraže itd.) raspravljaju i odlučuju okružni sudovi u građanskopravnim postupcima kad je to propisano zakonom.

O predmetima koji spadaju u nadležnost okružnog suda obično odlučuje sudac pojedinac.

Ako je tako propisano zakonom, o radnim i drugim predmetima raspravlja vijeće koje se sastoji od suca i dvaju sudaca porotnika.

Regionalni sudovi djeluju kao prvostupanjski sudovi u predmetima i sporovima iz članka 9. stavka 2. i članka 9.a Zakona o parničnom postupku.

O postupcima koji se vode pred regionalnim sudom kao prvostupanjskim sudom raspravlja i odlučuje sudac pojedinac; ako je tako propisano zakonom, o postupcima u prvom stupnju raspravlja i odlučuje vijeće koje se sastoji od predsjednika sudskog vijeća i dvaju sudaca.

Vrhovni sud djeluje kao prvostupanjski sud na temelju članka 51. Zakona br. 91/2012 o međunarodnom privatnom pravu. U tim okolnostima Vrhovni sud priznaje pravomoćne presude stranih sudova.

Vrhovni sud zasjeda kao vijeće ili vrhovno vijeće.

Drugostupanjski sud

Ako je u prvom stupnju o predmetu raspravljao okružni sud, žalbeni je sud (drugostupanjski sud) regionalni sud.

Ako je u prvom stupnju o predmetu raspravljao regionalni sud, žalbeni je sud visoki sud.

Visoki sud zasjeda kao vijeće koje se sastoji od predsjednika sudskog vijeća i dvaju sudaca, osim ako je zasebnim pravnim odredbama propisano drukčije.

Pravne baze podataka

Zakonodavstvo Češke Republike dostupno je na Poveznica se otvara u novom prozoruslužbenom portalu češke vlade (samo na češkom).

Je li pristup pravnoj bazi podataka besplatan?

Da, samo taj portal omogućuje pristup zakonodavnim tekstovima bez naknade.

Nadležnost u kaznenopravnim predmetima

Za odlučivanje u kaznenopravnim predmetima nadležni su okružni, regionalni i visoki sudovi te Vrhovni sud Češke Republike.

Prvostupanjski sudovi

Ako Zakonom br. 141/1961 o kaznenom postupku nije propisano drukčije, prvostupanjski se postupak vodi pred okružnim sudom.

O kaznenim postupcima koji se vode pred sudom odlučuje sudsko vijeće ili sudac pojedinac; predsjednik sudskog vijeća ili sudac pojedinac odlučuju samostalno samo ako je to izričito propisano zakonom. Vijeća okružnih sudova sastoje se od predsjednika sudskog vijeća i dvaju sudaca porotnika. Predsjednik sudskog vijeća ili sudac može djelovati kao sudac pojedinac. Samo sudac može biti predsjednik sudskog vijeća.

Regionalni sudovi raspravljaju u prvom stupnju o kaznenim postupcima za koje je zakonom predviđena zatvorska kazna od najmanje pet godina ili ako se može propisati iznimna kazna. Regionalni sudovi djeluju kao prvostupanjski sudovi u kaznenim predmetima iz članka 17. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku čak i ako je minimalna kazna blaža od toga.

Regionalni sudovi djeluju kao sudska vijeća. Sudac pojedinac odlučuje u predmetima koji su propisani zakonima o parničnom postupku.

Vijeća regionalnih sudova sastoje se od:

  1. predsjednika sudskog vijeća i dvaju sudaca porotnika ako djeluju kao prvostupanjski sud u kaznenopravnim predmetima
  2. predsjednika sudskog vijeća i dvaju sudaca u drugim predmetima.

Predsjednik sudskog vijeća ili sudac može djelovati kao sudac pojedinac. Samo sudac može biti predsjednik sudskog vijeća.

Drugostupanjski sud

Viši regionalni sud odlučuje o žalbama protiv presuda okružnog suda. Nadređeni viši sud odlučuje o žalbama protiv presuda regionalnog suda u prvom stupnju.

Visoki sud zasjeda kao vijeće koje se sastoji od predsjednika sudskog vijeća i dvaju sudaca, osim ako je zasebnim pravnim odredbama propisano drukčije.

Nadležnost u upravnopravnim predmetima

Uloga pravosuđa u upravnim predmetima je zaštita pojedinačnih prava fizičkih i pravnih osoba u skladu s javnim pravom.

Tu ulogu vrše upravni sudovi. To su specijalizirana sudska vijeća u okviru sustava regionalnih sudova koja djeluju kao prvostupanjski sudovi.

Upravni sudovi sastoje se od predsjednika regionalnog suda, njegovih potpredsjednika i sudaca. O pojedinačnim predmetima raspravljaju vijeća od troje sudaca.

Upravni sudovi odlučuju o:

  1. žalbama na upravne odluke koje je izdalo izvršno tijelo, tijelo lokalne ili regionalne uprave, pravna ili fizička osoba ili drugo tijelo ovlašteno za odlučivanje o pravima i obvezama pravnih i fizičkih osoba u području javne uprave (dalje u tekstu „upravno tijelo”)
  2. zaštiti od propusta upravnog tijela
  3. zaštiti od nezakonitog djelovanja upravnog tijela
  4. žalbama o pitanju nadležnosti
  5. o pitanjima izbora te o pitanjima lokalnih i regionalnih referenduma
  6. o pitanjima političkih stranaka i političkih pokreta
  7. o poništenju mjera opće prirode ili njihova dijela koji je u suprotnosti sa zakonom
  8. o pitanjima disciplinarnih mjera za suce, sudske službenike, državne tužitelje i sudske izvršitelje
  9. o pitanjima povezanima s određenim pravilima profesionalne etike.

Vrhovni upravni sud je upravni sud u posljednjem stupnju i sastoji se od predsjednika Vrhovnog upravnog suda, njegovih potpredsjednika i sudaca. O pojedinačnim predmetima obično raspravljaju vijeća od troje sudaca.

Osim o žalbama, Vrhovni upravni sud odlučuje i o raspuštanju političkih stranaka i političkih pokreta, obustavi ili ponovnom pokretanju njihovih aktivnosti, o pitanjima nadležnosti te o poništenju mjera opće prirode ili njihova dijela. Daljnja stvarna nadležnost Vrhovnog upravnog suda propisana je posebnim propisima.

Dodatne informacije možete pronaći na internetskim stranicama Poveznica se otvara u novom prozoruEuropskog pravosudnog atlasa u građanskim stvarima – Pravosudni sustav Češke Republike.

Dodatne informacije dostupne su na internetskoj stranici Poveznica se otvara u novom prozoruVrhovnog upravnog suda (Nejvyšší správní soud).

Druge poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruSustav sudova

Posljednji put ažurirano: 09/11/2020

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Redovni sudovi - Njemačka

U ovom odjeljku možete pronaći informacije o organizaciji redovnih sudova u Njemačkoj.

Redovni sudovi – uvod

Nadležnost u građanskim stvarima

Lokalni sudovi (Amtsgerichte) nadležni su kao prvostupanjski sudovi za rješavanje građanskih predmeta, uglavnom onih u kojima vrijednost predmeta spora iznosi najviše 5000 EUR. Nadležni su i za rješavanje određenih predmeta, kao što su sporovi povezani s najmom, obiteljski sporovi i sporovi o uzdržavanju, neovisno o vrijednosti predmeta spora.

O predmetima koji se vode pred lokalnim sudovima odlučuje sudac pojedinac.

Regionalni sudovi (Landgerichte) nadležni su kao prvostupanjski sudovi za rješavanje svih građanskih predmeta koji nisu u nadležnosti lokalnih sudova. To su obično sporovi u kojima je vrijednost predmeta spora veća od 5000 EUR.

U načelu o predmetima koji se vode pred regionalnim sudovima isto tako odlučuje sudac pojedinac. Međutim, o složenim predmetima i predmetima od iznimne važnosti odlučuje vijeće sastavljeno od triju profesionalnih sudaca.

Regionalni sudovi kao drugostupanjski sudovi rješavaju žalbe protiv presuda lokalnih sudova u građanskim stvarima. O žalbama odlučuje vijeće sastavljeno od triju sudaca.

Nadalje, na regionalnim sudovima mogu se uspostaviti vijeća za trgovačke stvari koja su nadležna za rješavanje trgovačkih sporova u prvom i drugom stupnju. Ta se vijeća sastoje od jednog predsjedavajućeg suca te dviju osoba iz poslovnog svijeta koje djeluju kao suci porotnici.

Viši regionalni sudovi (Oberlandesgerichte) obično su drugostupanjski sudovi. U građanskim predmetima odlučuju o žalbama protiv presuda regionalnih sudova i žalbama protiv presuda lokalnih sudova u obiteljskim stvarima.

Vijeća (Senateviših regionalnih sudova obično se sastoje od triju profesionalnih sudaca. Međutim, građanski predmeti koji nisu posebno zahtjevni ni od iznimne važnosti mogu se dodijeliti sucu pojedincu.

Najviši redovni sud jest Poveznica se otvara u novom prozoruSavezni sud (Bundesgerichtshof) koji je sud najvišeg stupnja te rješava isključivo žalbe o pravnim pitanjima. Vijeća Saveznog suda sastoje se od pet profesionalnih sudaca.

Nadležnost u kaznenim stvarima

Prvostupanjski sudovi

Zakonom o organizaciji sudova (Gerichtsverfassungsgesetz – GVG) utvrđena je nadležnost sudova u kaznenim stvarima. Lokalni sud prvostupanjski je sud u kaznenim stvarima, osim ako je određena nadležnost regionalnog suda ili višeg regionalnog suda (članak 24. stavak 1. točke od 1. do 3. GVG-a). Sudac pojedinac kaznenog suda odlučuje o prekršaju (članak 25. GVG-a):

  • ako je predmet pokrenut privatnom tužbom
  • ili ako se ne očekuje kazna zatvora dulja od dvije godine.

U svim ostalim slučajevima uspostavlja se sudsko vijeće sa sucima porotnicima (Schöffengericht) (članak 28. GVG-a); ono se sastoji od jednog profesionalnog suca i dvaju sudaca porotnika.

To vijeće rješava predmete koji se odnose na kaznena djela srednje težine koja su u nadležnosti lokalnog suda (članak 24. stavak 1. GVG-a), osim ako su dodijeljeni sucu kaznenog suda (članak 25. GVG-a). To su kaznena djela za koja je predviđena kazna zatvora od dvije do četiri godine. Na zahtjev ureda javnog tužitelja vijeće se može proširiti (članak 29. stavak 2. GVG-a) ako ured javnog tužitelja i sud smatraju da postoji potreba za uključivanjem drugog suca zbog opsega predmeta.

Nadležnost regionalnog suda uređena je člankom 74. stavkom 1. GVG-a u kojem se navodi da je regionalni sud nadležan za sva kaznena djela koja nisu u nadležnosti lokalnog suda ili višeg regionalnog suda, odnosno za koja je predviđena dulja kazna zatvora.

Njemački Kazneni zakon (Strafgesetzbuch) razlikuje prekršaje (Vergehen) i kaznena djela (Verbrechen). Kaznena djela jesu djela za koja je zakonom predviđena kazna zatvora od najmanje jedne godine. Stoga su kaznena djela teža djela od prekršaja.

Regionalni sud nadležan je za sva kaznena djela za koja je predviđena kazna zatvora dulja od četiri godine (članak 74. stavak 1. prvi dio druge rečenice GVG-a). Osim toga, nadležan je i ako ured javnog tužitelja odluči predmet pokrenuti pred regionalnim sudom zbog njegove posebne važnosti, bez obzira na to što bi inače bio nadležan lokalni sud.

Na regionalnom sudu o kaznenim djelima u prvom stupnju odlučuje veliko kazneno vijeće (Große Strafkammer) koje se općenito sastoji od triju sudaca i dvaju sudaca porotnika. U skladu s člankom 76. stavkom 2. GVG-a veliko kazneno vijeće može na početku suđenja ili nakon određivanja datuma suđenja odlučiti da će o predmetu odlučivati samo dva suca i dva suca porotnika.

Viši regionalni sud u prvom je stupnju nadležan za kaznena djela iz članka 120. stavaka 1. i 2. GVG-a, od kojih se većina odnosi na prijetnju sigurnosti ili postojanju Savezne Republike Njemačke. Kazneno vijeće (Strafsenat) Saveznog suda može se sastojati od pet sudaca, uključujući predsjedavajućeg suca. Međutim, nakon početka suđenja može odlučiti da o predmetu odlučuju tri suca, uključujući predsjedavajućeg suca, osim ako opseg ili složenost predmeta ne čini nužnim sudjelovanje dodatnih dvaju sudaca (članak 122. stavak 2. prva i druga rečenica GVG-a).

Žalbe

Regionalni sud odlučuje o žalbama protiv presuda lokalnog suda (članak 312. Zakona o kaznenom postupku [Strafprozessordnung, StPO]), pri čemu o žalbi odlučuje „malo kazneno vijeće” (Kleine Strafkammer) (članak 76. stavak 1. GVG-a) koje se sastoji od jednog profesionalnog suca i dvaju sudaca porotnika. U slučaju žalbe protiv presude proširenog vijeća sa sucima porotnicima uvodi se drugi profesionalni sudac (članak 76. stavak 6. GVG-a). Osim toga, u skladu s člankom 335. Zakona o kaznenom postupku umjesto redovne žalbe moguće je presudu osporiti u kasacijskom postupku („izravna žalba”, Sprungrevision).

Žalba u kasacijskom postupku (Revision) može se podnijeti protiv svake presude regionalnog suda ili višeg regionalnog suda u prvom stupnju (članak 333. Zakona o kaznenom postupku). Savezni sud žalbeni je sud (Revisionsinstanz) za sve odluke viših regionalnih sudova i velikih kaznenih vijeća regionalnih sudova (članak 135. stavak 1. GVG-a). Vijeća Saveznog suda koja odlučuju o žalbama sastoje se od pet profesionalnih sudaca, uključujući predsjedavajućeg suca. O žalbama protiv (ostalih) presuda regionalnih sudova odlučuje viši regionalni sud.

Druge poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruSavezni sud

Posljednji put ažurirano: 17/04/2020

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Redovni sudovi - Estonija

Ovaj odjeljak sadržava informacije o organizaciji redovnih sudova u Estoniji.

Redovni sudovi – uvod

Provincijski sudovi su redovni prvostupanjski sudovi i sude u svim građanskim, kaznenim i prekršajnim predmetima te provode druge postupke koji su prema zakonu u njihovoj nadležnosti. Sudski postupci koji se vode pred provincijskim sudovima regulirani su sljedećim zakonima: Zakonikom o parničnom postupku u građanskopravnim predmetima, Zakonikom o kaznenom postupku u kaznenim predmetima i Zakonikom o prekršajnom postupku u prekršajnim predmetima.

Presude i odluke provincijskih sudova preispituju okružni sudovi, kao drugostupanjski sudovi, na temelju žalbi protiv presuda i odluka provincijskih sudova. Postupci pred upravnim sudovima regulirani su istim zakonima kao postupci pred prvostupanjskim sudovima.

Prvostupanjski sudovi

U Estoniji postoje četiri provincijska suda. Ti su sudovi podijeljeni na sudnice.

Provincijski sudovi:

Provincijski sud u Harjuu (Harju Maakohus):

  1. Sudnica u Tallinnu

Provincijski sud u Viruu (Viru Maakohus):

  1. Sudnica u Jõhviju
  2. Sudnica u Narvi
  3. Sudnica u Rakvereu

Provincijski sud u Pärnuu (Pärnu Maakohus):

  1. Sudnica u Pärnuu
  2. Sudnica u Haapsaluu
  3. Sudnica u Kuressaareu
  4. Sudnica u Rapli
  5. Sudnica u Paideu

Provincijski sud u Pärnuu ima i Odjel za platne naloge koji obrađuje zahtjeve za ubrzani postupak izdavanja platnih naloga.

Provincijski sud u Tartuu (Tartu Maakohus):

  1. Sudnica u Tartuu
  2. Sudnica u Jõgevi
  3. Sudnica u Viljandiju
  4. Sudnica u Valgi
  5. Sudnica u Võruu

Provincijski sud u Tartuu ima i registarski i zemljišnoknjižni odjel. U zemljišnoknjižnom odjelu vode se zemljišne knjige i registar brodova. U registarskom odjelu vode se trgovački registar, registar neprofitnih udruga i zaklada i registar trgovačkih zaloga.

Drugostupanjski sudovi

U Estoniji postoje dva okružna suda.

Okružni sudovi:

  • Okružni sud u Tallinnu
  • Okružni sud u Tartuu

Pravne baze podataka

Podatke za kontakt estonskih sudova možete pronaći na Poveznica se otvara u novom prozoruinternetskim stranicama sudova. Pristup tim podacima je besplatan.

Posljednji put ažurirano: 01/10/2020

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Redovni sudovi - Irska

U ovom odjeljku možete pronaći informacije o organizaciji redovnih sudova u Irskoj.

Redovni sudovi

Sustav sudova u Irskoj ima korijene u Ustavu iz 1922., kojim je predviđeno osnivanje novih sudova kako bi zamijenili one koji su se razvili pod britanskom upravom. Novi sudovi utemeljeni su Zakonom o sudovima (Courts of Justice Act) iz 1924. kojim je uspostavljena pravna osnova za sustav sudova.
Sadašnji sudovi osnovani su Zakonom o sudovima (uspostava i ustroj) iz 1961. (Courts (Establishment and Constitution) Act), u skladu s člankom 34. Ustava koji su građani Irske donijeli 1937. Žalbeni sud osnovan je 29. listopada 2014. nakon referenduma održanog 2013.
U člancima od 34. do 37. Ustava riječ je o djelovanju pravosuđa općenito. U skladu s člankom 34.1. „izvršenje pravde provodi se na sudovima osnovanima na temelju zakona”. Ustavom se utvrđuje struktura sustava sudova koji se sastoji od suda najvišeg stupnja – Vrhovnog suda (Supreme Court), Žalbenog suda (Court of Appeal) koji je nadležan za kaznene i građanske stvari te prvostupanjskih sudova koji uključuju Visoki sud (High Court) s neograničenom nadležnošću u svim kaznenim i građanskim stvarima i sudove ograničene nadležnosti, odnosno regionalni sud (Circuit Court) i okružni sud (District Court), koji su organizirani na regionalnoj razini.

Građanski sudovi

Vrhovni sud

Nadležnost za rješavanje žalbi Poveznica se otvara u novom prozoruVrhovnog suda 28. listopada 2014. doživjela je znatne promjene stupanjem na snagu Trideset i treće izmjene Ustava kojom je osnovan Žalbeni sud. S učinkom od dana osnivanja, Vrhovni sud ima nadležnost za rješavanje žalbi –
(a) na odluku Žalbenog suda ako je Vrhovni sud utvrdio da se odluka odnosi na pitanje od općeg javnog interesa ili je u interesu pravde potrebno da se žalba uputi na Vrhovni sud i
(b) na odluku Visokog suda ako je Vrhovni sud utvrdio da postoje iznimne okolnosti koje opravdavaju izravno upućivanje žalbe Vrhovnom sudu, pri čemu je preduvjet za takvo stajalište Vrhovnog suda prisutnost jednog ili oba sljedeća čimbenika: odluka se odnosi na pitanje od općeg javnog interesa; interes pravde.

Za žalbe u građanskim postupcima vođenima pred Visokim sudom o kojima bi prije Trideset i treće izmjene Ustava odlučivao Vrhovni sud sada je nadležan Žalbeni sud, osim kad je riječ o predmetima u kojima je Vrhovni sud dopustio da mu se podnese žalba nakon što je utvrdio da žalba ispunjava prag utvrđen u članku 34.5.4.° Ustava. Osim toga, o pravnim pitanjima koja bi prije regionalni sud uputio Vrhovnom sudu na odlučivanje („upućeni predmet”) sada odlučuje Žalbeni sud.
Trideset i treća izmjena Ustava nije utjecala na izvornu nadležnost Vrhovnog suda koja se u stvarnosti sastoji od funkcije iz članka 26. Ustava. U članku 26. navodi se da Vrhovni sud ima ovlasti odlučiti o tome je li prijedlog zakona (ili bilo koja njegova odredba), koji su odobrila oba doma Oireachtasa (irskog nacionalnog parlamenta) te koji je podnesen predsjedniku Irske na potpis prije nego što stupi na snagu, proturječan Ustavu u pogledu pitanja koja je na Sud uputio predsjednik. Ako se pojavi pitanje trajne nesposobnosti predsjednika za obavljanje funkcije, o takvom pitanju odlučuje Vrhovni sud.

Sud obično zasjeda u sastavu od triju ili pet sudaca te, iznimno, sedam sudaca. Kad je riječ o odlučivanju o predmetima koji se odnose na ustavnost zakona koji je donio Oireachtas, u Ustavu se zahtijeva da se Vrhovni sud sastoji od najmanje pet sudaca. Taj se zahtjev primjenjuje i kad se od Suda zahtijeva davanje mišljenja o ustavnosti prijedloga zakona koji je donio Oireachtas, a na Sud uputio predsjednik Irske u skladu s člankom 26. Ustava. Najmanje pet sudaca potrebno je i ako Sud, u skladu s člankom 12. Ustava, treba odlučiti o trajnoj nesposobnosti predsjednika za obavljanje funkcije. O određenim zahtjevima za privremenu pravnu zaštitu i postupovnim zahtjevima može odlučivati predsjednik Vrhovnog suda (Chief Justice) ili sudac Vrhovnog suda.

Žalbeni sud

Žalbeni sud osnovan je 29. listopada 2014. nakon referenduma održanog 2013. Kao i u slučaju ostalih viših sudova, dio nadležnosti Žalbenog suda dodijeljen mu je Ustavom, a dio zakonodavstvom. Žalbeni sud zauzima prostor nadležnosti za rješavanje žalbi između Visokog suda i Vrhovnog suda.
Sud je nadležan za odlučivanje o žalbama u građanskim postupcima vođenima pred Visokim sudom o kojima bi prije trideset i treće izmjene Ustava odlučivao Vrhovni sud. Iznimke su predmeti u kojima je Vrhovni sud dopustio da mu se podnese žalba nakon što je utvrdio da žalba ispunjava prag utvrđen u članku 34.5.4. Ustava. Sud može odlučivati o žalbama u predmetima u kojima Visoki sud odlučuje o tome je li zakon u skladu s Ustavom. Ustavom je propisano da se ne smiju donijeti nikakvi zakoni kojima bi se ograničila nadležnost Žalbenog suda u tom pogledu.
Žalbeni sud sastoji se od predsjednika i devet redovnih sudaca. Predsjednik Vrhovnog suda i predsjednik Visokog suda po službenoj su dužnosti suci Žalbenog suda. Sud može zasjedati u odjelima sastavljenima od triju sudaca. O određenim zahtjevima za privremenu pravnu zaštitu i postupovnim zahtjevima može odlučivati predsjednik Žalbenog suda ili drugi sudac kojeg imenuje predsjednik.

Visoki sud

U skladu s Ustavom, Visoki sud ima neograničenu izvornu nadležnost i ovlast za odlučivanje o svim stvarima i pitanjima, bilo pravnim ili činjeničnim, građanskim ili kaznenim. Visoki sud ima isključivu nadležnost u pitanjima povezanima s posvajanjem djece te u pogledu zahtjeva za izručenje. Nadležnost Visokog suda odnosi se i na pitanje valjanosti bilo kojeg zakona s obzirom na odredbe Ustava (osim zakona koji je predsjednik Irske već uputio Vrhovnom sudu). U većini predmeta Visokog suda sudi samo jedan sudac, iako postoji zakonska odredba da o određenim pitanjima, kao što su tužbe za klevetu, napad ili protuzakonito oduzimanje slobode, treba odlučivati sudac s porotom. O predmetima od iznimne važnosti mogu odlučivati dva suca ili više njih koji zasjedaju kao sudski odjel.
Visoki sud jest žalbeni sud za građanske predmete regionalnog suda. Osim njegove nadležnosti za rješavanje žalbi u građanskim predmetima vođenima pred regionalnim sudom, Visoki sud ima ovlast i preispitivati odluke svih nižih sudova izdavanjem prerogativnih naloga mandamus (nalog za provedbu zakona), prohibition (nalog za prestanak protuzakonitog djelovanja) ili certiorari (nalog za dostavu spisa). Ti se nalozi ne odnose na meritum odluke nižih sudova, nego na pitanje je li nadležnost bila prekoračena.
Visoki sud isto tako može presuditi o pravnom pitanju koje mu je podnio okružni sud. Sud rješava i zahtjeve za jamčevinu ako je optužena osoba optužena za kazneno djelo ubojstva ili ako optužena osoba želi zatražiti promjenu uvjeta koje je odredio okružni sud.
Visoki sud obično zasjeda u Dublinu, gdje odlučuje o prvobitnim tužbama. Sud zasjeda i u nizu provincijskih mjesta, gdje odlučuje o prvobitnim zahtjevima za naknadu štete za osobne i smrtonosne ozljede. Visoki sud o žalbama protiv odluka regionalnog suda odlučuje u provincijskim mjestima.

Regionalni sud

Nadležnost Poveznica se otvara u novom prozoruregionalnog suda u građanskim predmetima ograničena je, osim ako sve stranke u predmetu pristanu na nju, u kojem slučaju nadležnost postaje neograničena. Ograničenje nadležnosti suda uglavnom se odnosi na postupke u kojima vrijednost zahtjeva ne premašuje 75 000 EUR (60 000 EUR u tužbama u pogledu osobnih ozljeda).
Regionalni sud nadležan je za ostavinska pitanja i za pitanja koja se odnose na vlasništvo nad nekretninama ili najam nekretnina u kojima procijenjena vrijednost najma ne premašuje 253,95 EUR. Regionalni sud nadležan je i za obiteljskopravne postupke koji uključuju sudsku rastavu, razvod, poništaj braka i žalbe na odluke okružnog suda.
O građanskim predmetima na regionalnom sudu odlučuje sudac pojedinac bez porote. Sud djeluje kao žalbeni sud okružnog suda u građanskim i kaznenim stvarima. Žalba ima oblik ponovljenog suđenja, a odluka regionalnog suda konačna je odluka te se na nju ne može podnijeti daljnja žalba.
Regionalni sud nadležan je i u svim predmetima koji se odnose na zahtjeve za nove dozvole za prodaju alkohola za konzumaciju na lokaciji te ima nadležnost za rješavanje žalbi protiv odluka sudova kao što je Ured direktora istraga o jednakosti (Director of Equality Investigations).

Okružni sud

Poveznica se otvara u novom prozoruOkružni sud ima lokalnu i ograničenu nadležnost. U obiteljskopravnim pitanjima ima ovlasti za izdavanje naloga u pogledu uzdržavanja, zabrane, skrbništva, kontakta i očinstva.
Okružni sud nadležan je za odlučivanje u građanskim predmetima utemeljenima na ugovoru, ugovorima o kupnji uz obročnu otplatu ili prodaji na kredit, kaznenoj odgovornosti i neplaćanju najma ili bespravnom zadržavanju dobara, u kojima vrijednost zahtjeva ne premašuje 15 000 EUR. Sud je nadležan i u odnosu na opće izvršenje presuda bilo kojeg suda u pogledu dugovanja, u odnosu na velik broj odredbi o izdavanju dozvola, npr. povezanih s prodajom alkoholnih pića, te u odnosu na zahtjeve povezane s namjerno izazvanom štetom u kojima iznos tražbina ne premašuje 15 000 EUR.
Okružni sud zasjeda u cijeloj zemlji u 24 okruga koji uključuju okrug grada Dublina i 23 druga okruga. Općenito, mjesto na kojem se odlučuje o predmetu ovisi o mjestu sklapanja ugovora ili boravištu ili mjestu poslovanja tuženika ili, u predmetima povezanima s izdavanjem dozvola, o tome gdje se nalazi lokacija za koju se izdaje dozvola.

Kazneni sudovi

Vrhovni sud

Vrhovni sud odlučuje o žalbama protiv odluka Žalbenog suda u predmetima u kojima je riječ o pravnom pitanju od iznimne važnosti za javnost.

Žalbeni sud

U skladu sa Zakonom o Žalbenom sudu iz 2014., Žalbenom sudu dodijeljena je nadležnost za rješavanje žalbi koju je prethodno imao Kazneni žalbeni sud.
Sada je Žalbeni sud nadležan za rješavanje žalbi osoba osuđenih na temelju optužnica na regionalnom sudu ili Središnjem kaznenom sudu (Central Criminal Court) koje dobiju potvrdu suca koji vodi postupak da je predmet prikladan za žalbu. Ako se izdavanje te potvrde odbije, Žalbeni sud može sam, nakon žalbe na to odbijanje, odobriti podnošenje žalbe.
Osim toga, u skladu s člankom 2. Zakona o kaznenom pravosuđu (Criminal Justice Act) iz 1993. ravnatelj Javnog tužiteljstva može podnijeti žalbu Žalbenom sudu na temelju neopravdano blage kazne. U skladu s člankom 2. Zakona o kaznenom pravosuđu iz 1993. žalba se može podnijeti i u slučaju navodne pogreške u provođenju suđenja.
Žalbenom sudu dodijeljena je i nadležnost za odlučivanje o žalbama ravnatelja Javnog tužiteljstva u pogledu pravnog pitanja koje proizlazi iz suđenja za kaznena djela u kojima je donesena oslobađajuća presuda. U takvim slučajevima odluka Žalbenog suda ne utječe na oslobađajuću presudu.
Žalbeni sud nadležan je i za odlučivanje o žalbama ravnatelja Javnog tužiteljstva protiv oslobađajuće presude ili protiv odluke da se predmet ne uputi na ponovljeno suđenje. U skladu sa Zakonom o Žalbenom sudu iz 2014., Žalbenom sudu dodijeljena je nadležnost za rješavanje žalbi koju je prethodno imao Vojni žalbeni sud. To znači da je sada Žalbeni sud nadležan za žalbe osoba koje je osudio vojni sud.

Kazneni žalbeni sud

U skladu sa Zakonom o Žalbenom sudu iz 2014. nadležnost Poveznica se otvara u novom prozoruKaznenog žalbenog suda za žalbe prenesena je na Žalbeni sud.

Posebni kazneni sud

Poveznica se otvara u novom prozoruPosebni kazneni sud utemeljen je radi suđenja za kaznena djela kada je utvrđeno da redovni sudovi nisu u mogućnosti osigurati učinkovito izvršenje pravde i očuvanje javnog mira i reda. Sud zasjeda u sastavu od triju sudaca i bez porote.

Središnji kazneni sud

Poveznica se otvara u novom prozoruSredišnji kazneni sud kazneni je odjel Visokog suda. Donosi presude u predmetima povezanima s teškim kaznenim djelima, uključujući kaznena djela ubojstva, silovanja, izdaje i piratstva te kaznena djela iz Zakona o tržišnom natjecanju iz 2002. Sud zasjeda u sastavu od jednog suca i porote.

Regionalni kazneni sud

Regionalni kazneni sud donosi presude u predmetima povezanima s kaznenim djelima, osim onih o kojima može odlučivati Središnji kazneni sud. Sud zasjeda u sastavu od jednog suca i porote. Odlučuje o žalbama na odluke okružnog suda.

Okružni sud

Okružni sud odlučuje o lakim kaznenim djelima (koja uglavnom nisu obuhvaćena običajnim pravom) i nekim teškim kaznenim djelima. Sud zasjeda u sastavu suca pojedinca.

Posljednji put ažurirano: 07/12/2020

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Redovni sudovi - Grčka

Građanski sudovi

Svi privatni sporovi u nadležnosti su građanskih sudova, među ostalim i izvanparnični predmeti koji se tim sudovima dodjeljuju na temelju zakona.

Građanski sudovi su:

  1. Vrhovni sud (Ο Άρειος Πάγος)
  2. žalbeni sudovi (Το Εφετείο)
  3. prvostupanjski sudovi u kojima sudi sudsko vijeće (Πολυμελές Πρωτοδικεία)
  4. prvostupanjski sudovi u kojima sudi sudac pojedinac (Μονομελές Πρωτοδικεία)
  5. okružni građanski sudovi (Ειρηνοδικεία).

Kazneni sudovi (Ποινικά δικαστήρια)

Kazneni sudovi odlučuju u kaznenim predmetima.

Kazneni sudovi su:

  1. Vrhovni sud
  2. žalbeni sudovi koji sude u vijeću sastavljenom od pet sudaca (Πενταμελή Εφετεία)
  3. mješoviti sudovi (μεικτά ορκωτά δικαστήρια)
  4. mješoviti žalbeni sudovi (μεικτά ορκωτά Εφετεία)
  5. žalbeni sudovi koji sude u vijeću sastavljenom od tri suca (Τα Τριμελή Εφετεία)
  6. prekršajni sudovi koji sude u vijeću sastavljenom od tri suca (Τα Τριμελή Πλημμελειοδικεία)
  7. prekršajni sudovi u kojima sudi sudac pojedinac (Τα Μονομελή Πλημμελειοδικεία)
  8. okružni kazneni sudovi (Τα Πταισματοδικεία)
  9. sudovi za maloljetnike (Τα Δικαστήρια Ανηλίκων).

Na temelju posebnih zakona kaznenopravnu nadležnost imaju i:

  • vojni sudovi (Στρατοδικεία)
  • mornarički sudovi (Ναυτοδικεία)
  • sudovi za zračne snage (Αεροδικεία).

Oni odlučuju o predmetima kao posebni kazneni sudovi.

Ti sudovi odlučuju u predmetima koji uključuju kaznena djela vojnog osoblja koje služi u vojsci, mornarici ili zrakoplovstvu.

Upravni sudovi (Διοικητικά δικαστήρια)

  • Državno vijeće jedan je od triju najviših sudova u Grčkoj (zajedno s Vrhovnim sudom i Helenskim revizorskim sudom).
  • Ukratko, Državno vijeće odlučuje o predmetima koji uključuju:

    zahtjeve za poništenje upravnih akata zbog povrede prava, zlouporabe ovlasti, nenadležnosti ili formalnog propusta

    žalbe civilnog, vojnog, državnog i drugog osoblja na odluke službenika vijeća (υπηρεσιακά συμβούλια) o napredovanju, otpuštanju, premještaju na niže radno mjesto itd.

    zahtjeve za preispitivanje presuda upravnih sudova. Upravni sudovi odgovorni su za rješavanje upravnih sporova između državne uprave i građana.

  • Revizorski sud istodobno ima sudske i upravne ovlasti, što ga čini tijelom s dvije funkcije. Njegova je zadaća nadzirati državne izdatke javnog sektora i lokalnih vlasti. Odgovoran je i za nadzor i određivanje zadataka javnim upraviteljima te ima sudske ovlasti za odlučivanje o plaći državnih službenika u nekim slučajevima.
  • Redovni upravni sudovi upravni su sudovi prvog stupnja i žalbeni upravni sudovi.

  • Na prvostupanjskim upravnim sudovima sudi sudac pojedinac ili vijeće sastavljeno od tri suca, ovisno o novčanoj vrijednosti predmeta spora. Odlučuju o poreznim predmetima, sporovima između pojedinaca i organizacija socijalnog osiguranja te rješavaju upravne sporove između građana i državnih ili lokalnih tijela.
  • Prvostupanjski upravni sudovi koji sude u vijeću sastavljenom od tri suca odlučuju i o žalbama protiv presuda prvostupanjskih upravnih sudova u kojima sudi sudac pojedinac.

  • Žalbeni upravni sudovi odlučuju o žalbama protiv presuda prvostupanjskih upravnih sudova u kojima sudi vijeće sastavljeno od tri suca. U prvom stupnju odlučuju i o zahtjevima za poništenje upravnih akata koji se odnose na zapošljavanje državnih službenika (otkazi, odbijanje imenovanja ili napredovanja itd.).
  • Pravne baze podataka

    1. Internetska stranica Poveznica se otvara u novom prozoruDržavnog vijeća. Pristup bazi podataka je besplatan.
    2. Internetska stranica Poveznica se otvara u novom prozoruVrhovnog suda. Pristup bazi podataka je besplatan.

    Druge poveznice

    Poveznica se otvara u novom prozoruVrhovni sud

    Poveznica se otvara u novom prozoruPrvostupanjski sud u Ateni

    Poveznica se otvara u novom prozoruPrvostupanjski sud u Solunu

    Poveznica se otvara u novom prozoruPrvostupanjski sud u Pireju

    Poveznica se otvara u novom prozoruDržavno vijeće i vijeće upravnog suda

    Poveznica se otvara u novom prozoruHelenski revizorski sud

    Poveznica se otvara u novom prozoruUred državnog odvjetnika prvostupanjskog suda u Ateni

    Posljednji put ažurirano: 30/12/2020

    Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

    Redovni sudovi - Španjolska

    U članku 117. španjolskog Ustava iz 1978. navodi se da je načelo jedinstva sudske vlasti temelj za organizaciju i djelovanje sudova.

    To se načelo odražava u postojanju jedinstvenog pravosuđa koje je sastavljeno od redovnih sudova.

    Postoje brojni sudovi među kojima se posao dijeli na temelju kriterija za određivanje nadležnosti – predmeta, iznosa, osobe, funkcije ili regije – s obzirom na to da jedinstvo sudske vlasti ne isključuje postojanje različitih sudova s različitim područjima nadležnosti.

    Ustavom iz 1978. utvrđeno je da je Španjolska socijalna i demokratska pravna država koja kao najviše vrijednosti svojeg pravnog sustava zagovara vrijednosti slobode, pravde, jednakosti i političkog pluralizma. Glava VI. Ustava odnosi se na pravosuđe, a člankom 117. utvrđuje se da je načelo jedinstva sudske vlasti (unidad jurisdiccional) temelj za organizaciju i djelovanje sudova.

    Ta načela temelj su organizacije sudova u Španjolskoj te se odražavaju u postojanju jedinstvenog tijela sudaca koji čine sudsku vlast i koji su neovisni, nesmjenjivi i odgovorni te koji podliježu samo Ustavu i vladavini prava.

    Ti sudovi, koji su utvrđeni pravom i međunarodnim ugovorom, isključivo su odgovorni za izvršavanje sudske vlasti donošenjem i izvršavanjem presuda.

    Redovni sudovi – uvod

    Postoje brojni sudovi među kojima se posao dijeli na temelju različitih kriterija za određivanje nadležnosti utvrđenima zakonom – predmeta, iznosa, osobe, funkcije ili regije – s obzirom na to da jedinstvo sudske vlasti ne isključuje postojanje različitih sudova s različitim područjima nadležnosti. Sudovi izvršavaju sudsku vlast isključivo u slučajevima kada im je to povjereno u skladu sa zakonom.

    Ustrojstvo sudova, njihov rad te upravljanje njima uređeni su Organskim zakonom o pravosuđu u skladu s člankom 122. Ustava iz 1978.

    Treba razlikovati tri temeljna aspekta:

    • teritorijalni aspekt
    • odlučuje li sudac pojedinac ili vijeće sudaca
    • nadležnost.

    Teritorijalni aspekt

    U skladu s obrazloženjem Organskog zakona 6/1985 od 1. srpnja 1985. o pravosuđu, država je za potrebe pravosuđa podijeljena teritorijalno, i to u općine, okruge (partidos), pokrajine i autonomne zajednice.

    Izvršavanje sudske vlasti povjereno je sljedećim sudovima: mirovnim sudovima (Juzgados de Paz), prvostupanjskim istražnim sudovima (Juzgados de Primera Instancia e Instrucción), trgovačkim sudovima (Juzgados de lo Mercantil), sudovima koji odlučuju u predmetima nasilja nad ženama (Juzgados de Violencia contra la Mujer), kaznenim sudovima (Juzgados de lo Penal), sudovima za upravne sporove (Juzgados de lo Contencioso-Administrativo), socijalnim sudovima (Juzgado de lo Social), sudovima za maloljetnike (Juzgados de Menores), sudovima s posebnim dužnostima u području kaznenih presuda (Juzgados de Vigilancia Penitenciaria), pokrajinskim sudovima (Audiencias Provinciales), visokim sudovima autonomnih zajednica (Tribunales Superiores de Justicia), Nacionalnom visokom sudu (Audiencia Nacional) i Vrhovnom sudu (Tribunal Supremo).

    Nacionalni visoki sud, Vrhovni sud, središnji kazneni sudovi (Juzgados Centrales de Instrucción) i središnji sudovi za upravne sporove (Juzgados Centrales de lo Contencioso-administrativo) imaju sudsku nadležnost na cijelom državnom području.

    Sudac pojedinac ili vijeće sudaca

    Sudac pojedinac odlučuje na svim sudovima osim Vrhovnog suda, Nacionalnog visokog suda, visokih sudova i pokrajinskih sudova.

    Vrhovni sud sa sjedištem u Madridu najviše je sudsko tijelo u svim podjelama pravnog sustava, a podložan je odredbama povezanima s ustavnim jamstvima. Čine ga predsjednik, predsjednici vijeća (presidentes de sala) i suci (magistrados) dodijeljeni svakom vijeću i svakom odjelu na temelju zakona.

    Vrhovni sud sastoji se od sljedećih vijeća:

    • Prvo vijeće: za parnične postupke
    • Drugo vijeće: za kaznene postupke
    • Treće vijeće: za upravne sporove
    • Četvrto vijeće: za radne sporove
    • Peto vijeće: za vojne sporove, koje je uređeno posebnim zakonodavstvom te, u svrhu dopune, Organskim zakonom o pravosuđu i propisima koje primjenjuju i ostala vijeća Vrhovnog suda.

    Nacionalni visoki sud sa sjedištem u Madridu ima sudsku nadležnost na cijelom državnom području. Čine ga predsjednik, predsjednici vijeća i suci dodijeljeni na temelju zakona svakom vijeću i svakom odjelu (žalbe, kazneni postupci, upravni sporovi i radni sporovi).

    U svakoj se autonomnoj zajednici nalazi po jedan visoki sud koji je najviši sud na području te zajednice, ne dovodeći u pitanje nadležnost Vrhovnog suda. Visoki sud dobiva ime po autonomnoj zajednici u kojoj se nalazi, a njegova nadležnost obuhvaća područje te zajednice.

    Sastoji se od tri vijeća: za građanske i kaznene postupke, za upravne sporove te za radne sporove.

    Čine ga predsjednik, koji je ujedno i predsjednik vijeća za građanske i kaznene postupke, te predsjednici vijeća i suci dodijeljeni na temelju zakona svakom vijeću i, ako je primjenjivo, svakom odjelu koji može biti uspostavljen u okviru njih.

    Pokrajinski sudovi imaju sjedišta u glavnim gradovima pokrajina, po kojima dobivaju ime, a njihova nadležnost u pravilu obuhvaća čitavu pokrajinu. Čine ih jedan predsjednik te dva suca ili više njih. Mogu se sastojati i od dva ili više odjela s istim sastavom, a u tom će slučaju predsjednik suda predsjedavati jednim od odjela.

    Oni odlučuju u građanskim i kaznenim predmetima.

    Sudski ured (Oficina Judicial)

    U Organskom zakonu o pravosuđu sudski ured opisuje se kao upravna organizacija koja djeluje kao potpora u pravosudnom radu sudaca i sudova.

    Osmišljen je kako bi se unaprijedilo učinkovitost sudskih tijela i transparentnost sudskih postupaka te kako bi se pojednostavnilo rješavanje predmeta i potaknule suradnja i koordinacija između različitih službi i jedinica koje čine sudski ured. Stoga se uspostavom ureda ispunjava obveza osiguravanja visokokvalitetne i pristupačne javne usluge koja je u skladu s ustavnim vrijednostima i prilagođena stvarnim potrebama građana.

    Riječ je o novom organizacijskom modelu kojim se uvode suvremene tehnike upravljanja temeljene na kombinaciji različitih upravnih jedinica: jedinica za izravnu potporu sudskim postupcima koje, kao i stari sudovi (juzgados), pružaju potporu sucima u obavljanju njihovih sudačkih dužnosti te zajedničkih postupovnih službi na čijem su čelu sudski službenici (Letrados de la Administración de Justicia) koji obavljaju sve zadaće koje nisu strogo sudske prirode, kao što su zaprimanje dokumenata, slanje sudskih poziva, izvršavanje odluka, izvansudski postupci, zaprimanje zahtjeva za suđenje, obavješćivanje stranaka, ispravljanje postupovnih nedostataka itd.

    Postoje tri vrste zajedničkih postupovnih službi:

    • Zajednička opća služba
    • Zajednička služba za upravljanje predmetima
    • Zajednička služba za izvršenje.

    Nadležnost

    Osim teritorijalnog aspekta, predmeti ili pitanja o kojima sud može odlučivati različiti su i zato postoje četiri sustava sudova.

    Građanski sudovi: osim što se bave pitanjima koja su u njihovoj nadležnosti, odlučuju i u sporovima koji nisu izričito dodijeljeni drugoj vrsti suda. Stoga ih se može opisati kao redovne sudove.

    Kazneni sudovi: o kaznenim predmetima i postupcima mora se odlučivati u okviru kaznenopravnog sustava, osim kad je riječ o onima koji su u vojnoj nadležnosti. Međutim, u skladu sa španjolskim pravom parnični postupak koji proizlazi iz kaznenog djela može se pokrenuti u isto vrijeme kao kazneni postupak. U tom će slučaju kazneni sud odlučiti o odgovarajućoj naknadi koju treba isplatiti kako bi se nadoknadila šteta prouzročena kaznenim djelom.

    Sudovi za upravne sporove: Ustavom je utvrđeno da sudovi imaju kontrolu nad regulatornim ovlastima i zakonitosti upravnih radnji te nad usklađenosti tih upravnih radnji s ciljevima koji ih opravdavaju. Sudovi za upravne sporove ispituju zakonitost djelovanja javnih tijela, uključujući financijske zahtjeve podnesene protiv tih tijela. To je zato što pojedinci, u skladu s uvjetima utvrđenima zakonom, imaju pravo na naknadu svih pretrpljenih gubitaka u odnosu na njihovu imovinu i prava, osim u slučajevima više sile, pod uvjetom da je gubitak posljedica djelovanja javnih službi.

    Socijalni sudovi: odlučuju o zahtjevima u području socijalnog prava, uključujući pojedinačne i kolektivne sporove, te o zahtjevima u području socijalne sigurnosti ili zahtjevima podnesenima protiv države kad ona snosi odgovornost u skladu s radnim zakonodavstvom.

    Osim ta četiri sustava sudova, u Španjolskoj postoje i vojni sudovi.

    Vojni sudovi čine iznimku od načela jedinstvenosti sudske vlasti.

    Ustavom su utvrđena načela kojima se uređuju sudske aktivnosti te je predviđeno jedinstvo državnog pravosuđa. Organizacija i djelovanje vojnih sudova, koji su dio državnog pravosuđa, temelje se na načelima jedinstva sudske vlasti. Oni odlučuju o predmetima iz strogo vojnog područja te, kada je to primjenjivo, u pitanjima utvrđenima proglašavanjem opsadnog stanja, u skladu s Ustavom i odredbama vojnog kaznenog, postupovnog i disciplinskog prava.

    U vrijeme mira nadležnost vojnog suda ograničena je na strogo vojno područje, odnosno na odlučivanje u predmetima koji se odnose na radnje koje su Vojnim kaznenim zakonikom određene kao kaznena djela, pri čemu se u slučaju postrojbi raspoređenih u inozemstvu ta nadležnost proširuje na sve vrste kaznenih djela. U vrijeme rata Organskim zakonom 4/1987 o nadležnosti i organizaciji vojnih sudova dopuštena je promjena područja primjene, iako tu odluku mora donijeti Parlament (Cortes Generales) ili Vlada, ako je za to ovlaštena.

    U građanskom su sustavu vojni sudovi odgovorni za pripremu postupaka oporučnog ili zakonskog nasljeđivanja za pripadnike oružanih snaga koji su u vrijeme rata poginuli u borbi ili na moru, što je ograničeno na pružanje osnovne pomoći namijenjene pokapanju poginulih te uspostavu popisa i privremeno osiguranje njihove imovine, o čemu je uvijek nužno obavijestiti nadležno građanskopravno tijelo.

    Vojne sudove čine profesionalno vojno osoblje, pripadnici oružanih snaga i predstavnici Ministarstva obrane.

    Sustav vojnih sudova čine: regionalni vojni sudovi (Juzgados Togados Territoriales), središnji vojni sudovi (Juzgados Togados Centrales), viši regionalni vojni sudovi (Tribunales Militares Territoriales) te Središnji vojni sud (Tribunal Militar Central). Ipak, najviše tijelo vojnog sudskog sustava jest Peto vijeće Vrhovnog suda.

    Središnji vojni sud ima sjedište u Madridu te sudsku nadležnost na cijelom državnom području, a riječ je o centraliziranom sudu koji se bavi pitanjima koja su mu povjerena u skladu s Organskim zakonom 4/1987 od 15. srpnja 1987. o nadležnosti i organizaciji vojnih sudova.

    Regionalni vojni sudovi odgovorni su za istraživanje vojnih kaznenih postupaka u predmetima koji su u njihovu području nadležnosti, dok su za odlučivanje o tim postupcima, među ostalim, odgovorni odgovarajući viši regionalni vojni sud i sudovi s posebnim dužnostima u području kaznenih presuda u pogledu vojnih kaznenopopravnih ustanova i njihovih zatvorenika.

    Uspostava Vijeća za vojne postupke u okviru Vrhovnog suda, koje u pogledu svojih postupaka i statusa svojih članova podliježe istim pravilima kao druga vijeća, znači da postoji jedinstvo na vrhu dviju sudskih struktura koje čine državno pravosuđe.

    To vijeće čine suci iz redovnih i vojnih sudova, čime se jamči ravnoteža u sudskim postupcima na najvišoj razini: vijeće obično odlučuje o kasacijama i revizijama, iako naravno može biti nadležno i za posebne predmete u koje su uključene osobe koje obavljaju visoke vojne dužnosti.

    U Španjolskoj ne postoji sustav izvanrednih sudova. Međutim, u kontekstu navedenih sustava sudova, uspostavljeni su posebni sudovi za posebne predmete, na primjer sudovi koji odlučuju u predmetima nasilja nad ženama, sudovi s posebnim dužnostima u području kaznenih presuda te sudovi za maloljetnike. Ti su sudovi redovni sudovi, ali su specijalizirani za određeno područje. Za dodatne informacije vidjeti informativni članak o specijaliziranim sudovima u Španjolskoj.

    U analizi četiriju sudskih sustava u Španjolskoj u nastavku navedene su nadležnosti različitih sudova.

    Sustav građanskih sudova

    U okviru sustava građanskih sudova nadležni su Prvo vijeće Vrhovnog suda (Sala I del Tribunal Supremo), vijeća za građanske i kaznene postupke visokih sudova (Sala de lo Civil y Penal de los Tribunales Superiores de Justicia), građanski odjeli pokrajinskih sudova (Secciones Civiles de las Audiencias Provinciales), prvostupanjski sudovi (Juzgados de Primera Instancia), mirovni sudovi i određeni specijalizirani sudovi (obiteljski sudovi (Juzgados de Familia), trgovački sudovi, sudovi za žig Zajednice (Juzgados de Marca Comunitaria) i sudovi koji odlučuju u predmetima nasilja nad ženama).

    Trgovački sudovi, sudovi za žig Zajednice i sudovi koji odlučuju u predmetima nasilja nad ženama detaljno su predstavljeni u informativnom članku o specijaliziranim sudovima u Španjolskoj.

    Sustav kaznenih sudova

    U okviru sustava kaznenih sudova nadležni su Drugo vijeće Vrhovnog suda (Sala 2ª del Tribunal Supremo), Vijeće za kaznene postupke Nacionalnog visokog suda (Sala de lo Penal de la Audiencia Nacional), vijeća za građanske i kaznene postupke visokih sudova (Sala de lo Civil y Penal de los Tribunales Superiores de Justicia), kazneni odjeli pokrajinskih sudova (Secciones Penales de las Audiencias Provinciales), kazneni sudovi, lokalni kazneni sudovi (Juzgados de Instrucción), sudovi za maloljetnike, sudovi s posebnim dužnostima u području kaznenih presuda, sudovi koji odlučuju u predmetima nasilja nad ženama i mirovni sudovi.

    Sudovi za maloljetnike, sudovi s posebnim dužnostima u području kaznenih presuda te sudovi koji odlučuju u predmetima nasilja nad ženama detaljno su predstavljeni u informativnom članku o specijaliziranim sudovima u Španjolskoj.

    Sustav upravnih sudova

    Sudovi koji imaju nadležnost u sustavu upravnih sudova jesu Treće vijeće Vrhovnog suda (Sala 3ª del Tribunal Supremo), Vijeće za upravne sporove Nacionalnog visokog suda (Sala de lo Contencioso-Administrativo de la Audiencia Nacional), vijeća za upravne sporove visokih sudova (Sala de lo Contencioso-Administrativo de los Tribunales Superiores de Justicia), središnji sudovi za upravne sporove i sudovi za upravne sporove.

    Sustav socijalnih i radnih sudova

    Sustav socijalnih i radnih sudova čine Četvrto vijeće Vrhovnog suda (Sala 4ª del Tribunal Supremo), Vijeće za radne postupke Nacionalnog visokog suda (Sala de lo Social de la Audiencia Nacional), vijeća za radne postupke visokih sudova (Sala de lo Social de los Tribunales Superiores de Justicia) i socijalni sudovi.

    Nadležnosti svih prethodno navedenih sudova utvrđene su u Poveznica se otvara u novom prozoruOrganskom zakonu o pravosuđu.

    Druge poveznice

    Poveznica se otvara u novom prozoruDržavno sudbeno vijeće (Consejo General del Poder Judicial)

    Poveznica se otvara u novom prozoruOrganski zakon o pravosuđu

    Posljednji put ažurirano: 06/11/2020

    Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

    Redovni sudovi - Francuska

    U ovom odjeljku možete pronaći pregled redovnih sudova u Francuskoj.

    Redovni sudovi – uvod

    Prvostupanjski sudovi

    Građanski sudovi

    1. Regionalni sudovi

    Regionalni sud (tribunal de grande instance) odlučuje u sporovima između privatnih stranaka (građanski i trgovački predmeti) čija je vrijednost veća od 10 000 EUR.

    Regionalni je sud nadležan i za sljedeća područja, neovisno o iznosu tražbine:

    • obiteljsko pravo: brak, srodstvo, posvajanje, proglašenje osobe nestalom (déclarations d’absence)
    • ispravak upisa u registre osobnog stanja (état civil: rođenje, brak, smrt itd.)
    • nasljeđivanje
    • novčane kazne (amendes civiles) koje propisuju službenici javnih registara (officiers d’état civil)
    • imovinske tužbe radi utvrđivanja vlasništva (pétitoires) i posjeda (possessoires)
    • industrijske nagrade (récompenses industrielles)
    • raspuštanje udruženja
    • zaštitu od vjerovnika (sauvegarde), postupak reorganizacije pod nadzorom suda (redressement judiciaire) i sudsku likvidaciju (liquidation judiciaire), kada dužnik nije trgovac ni osoba upisana u registar obrtnika (répertoire des métiers)
    • osiguranje od nezgoda na radu i profesionalnih bolesti za samozaposlene osobe koje rade u poljoprivredi
    • naknade za registraciju (droits d’enregistrement), troškove za objavu obavijesti iz zemljišnih knjiga (taxes de publicité foncière), administrativne pristojbe (droits de timbre) i neizravne poreze te ostale namete jednake tim porezima, naknadama ili pristojbama
    • najam poslovnog prostora (baux commerciaux), osim sporova o određivanju najamnine za revidirane ili obnovljene ugovore o najmu, najam imovine u poslovne ili zanatske svrhe (baux professionnels) i privremene ugovore za poslovne svrhe (conventions d’occupation précaire en matière commerciale)
    • tužbene zahtjeve zbog krivotvorenja (inscription en faux) vjerodostojnih isprava (actes authentiques)
    • građanske tužbe za klevetu (diffamation) ili uvredu (injure), bez obzira na to je li kleveta ili uvreda javna i bez obzira na to je li iznesena u usmenom ili pisanom obliku
    • sporove koji se odnose na naplatu i povrat dugova različitih vrsta koje naplaćuje carinska uprava ili na izdavanje jamstva za takve dugove te druge stvari povezane s carinom u predmetima navedenima u Carinskom zakoniku i u skladu s njegovim odredbama.

    Regionalni sud čine profesionalni suci (magistrats): predsjednik, potpredsjednici, redovni suci, javni tužitelj (procureur de la République), zamjenici javnog tužitelja (vice-procureurs) i pomoćnici javnog tužitelja (substituts).

    Neki su od njih specijalizirani suci koji se bave prvenstveno kaznenim predmetima, kao što su:

    • sudac za maloljetnike ili sudac za djecu (juge des enfants), koji ima ovlast za poduzimanje mjera za zaštitu ugroženih maloljetnika i za suđenje maloljetnicima koji su optuženi za prekršaje i kaznena djela srednje težine (contraventions de cinquième classe, délits). Kad se u kaznenim predmetima odlučuje bez prisutnosti javnosti, sudac može odrediti samo mjere u cilju boljeg odgoja maloljetnika (mesures éducatives); ako sudac predsjeda sudom za maloljetnike (tribunal pour enfants), tada o predmetu odlučuje s dva pomoćnika (assesseurs) koji nisu profesionalni suci, a sud ima ovlast odrediti mjere za bolji odgoj maloljetnika ili kaznu, ovisno o slučaju
    • sudac za izvršavanje kazni (juge de l’application des peines) koji određuje način izvršavanja kazne koja uključuje oduzimanje ili ograničavanje slobode. Ako je osuđena osoba u zatvoru, sudac može odrediti mjere kojima se ublažava kazna, kao što su izdržavanje kazne izvan zatvora, djelomična sloboda, uvjetni otpust ili otpust pod elektroničkim nadzorom. Ako osuđena osoba nije u zatvoru, sudac nadzire odsluženje kazne, na primjer u slučaju uvjetne kazne (emprisonnement avec sursis et mise à l’épreuve), rada za opće dobro (travail d’intérêt général) ili društveno-sudskog nadzora (suivi socio-judiciaire) itd.
    • istražni sudac (juge d’instruction) odgovoran je istražnom odjelu žalbenog suda (chambre de l’instruction de la cour d’appel). U kaznenoj istrazi istražni je sudac obvezan poduzeti sve korake za koje smatra da će dovesti do otkrivanja istine. Istražni sudac prikuplja sve dokaze, bez obzira na to jesu li na štetu ili u korist osumnjičenika. Nakon što ocijeni da je istraga završena, sudac može naložiti oslobađanje osumnjičenika (ordonnance de non‑lieu) ili može naložiti suđenje osobi pod istragom pred sudom. Istražni suci ne mogu preuzimati predmete na vlastitu inicijativu. Predmete za koje provode istragu mora im dodijeliti javni tužitelj ili oštećena stranka koja podnosi zahtjev s navodima o počinjenom kaznenom djelu i koja traži status građanskopravne stranke u kaznenom postupku (constitution de partie civile).

    Regionalni sud obično zasjeda u glavnom gradu departmana, ali ima i regionalnih sudova koji zasjedaju u drugim mjestima. Dana 1. siječnja 2017. postojala su 164 regionalna suda.

    2. Okružni sudovi

    Poveznica se otvara u novom prozoruOkružni sud (tribunal d’instance) odlučuje u sporovima između privatnih stranaka (građanski predmeti) čija vrijednost nije veća od10 000 EUR (za određena područja okružni sud ima isključivu nadležnost neovisno o iznosu tražbine, među ostalim za tužbe radi uređenja međa te za prisilno iseljavanje najmoprimaca).

    Okružni sud ima i područja sudske nadležnosti (na primjer, nalozi za oduzimanje nadnica i plaća (saisies des rémunérations du travail), životne rente (rentes viagères), sporovi povezani s izborima i najam stambenih nekretnina (baux d’habitation)), ali i područja upravne nadležnosti, na primjer, voditelj sudskog registra (directeur des services de greffe judiciaire) okružnog suda izdaje potvrde o državljanstvu.

    Sudac okružnog suda odlučuje i u predmetima povezanima sa skrbništvom, ali ne u slučaju maloljetnika, koji su u skladu sa Zakonom donesenim 12. svibnja 2009. sada u nadležnosti obiteljskog suca pri regionalnom sudu. Sudac okružnog suda zadužen je za zaštitu ranjivih odraslih osoba, posebno nadziranjem upravljanja njihovim sredstvima.

    Okružni sud čini jedan sudac ili više njih, ali o predmetima uvijek odlučuje sudac pojedinac.

    Okružni sud obično zasjeda u glavnom gradu okruga. Dana 1. siječnja 2017. postojalo je 307 okružnih sudova.

    3. Lokalni sudovi

    Lokalni sud (juridiction de proximité) odlučuje u građanskim sporovima između privatnih stranaka čija je vrijednost manja od 4 000 EUR.

    Lokalni su sudovi ukinuti (Zakon br. 2011-1862 od 13. prosinca 2011.) 1. srpnja 2017., a njihove su ovlasti prenesene na okružne sudove.

    4. Trgovački sudovi

    Poveznica se otvara u novom prozoruTrgovački sud (tribunal de commerce) odlučuje u sporovima u pogledu ugovora sklopljenih između trgovaca, između kreditnih institucija ili između trgovaca i kreditnih institucija, te o sporovima povezanima s trgovačkim društvima ili poslovnim transakcijama između stranaka bilo koje vrste. Trgovački sud bavi se i postupcima koji se odnose na društva u teškoćama.

    Suci trgovačkih sudova nisu profesionalni suci, već osobe koje se dobrovoljno prijave za tu funkciju, uglavnom trgovci ili direktori društava. Na prvim ih se izborima bira na razdoblje od dvije godine, a zatim po isteku prvog mandata na razdoblje od četiri godine, a bira ih izborni kolegij sastavljen od trenutačnih i bivših sudaca trgovačkih sudova te predstavnika trgovaca. Predstavnici trgovaca su trgovci ili direktori društava koji se biraju svakih pet godina u području za koje je nadležan sud. Njihov je zadatak da svake godine sudjeluju u izborima na kojima se biraju suci trgovačkih sudova.

    Dana 1. siječnja 2017. u kontinentalnoj su Francuskoj postojala 134 trgovačka suda, u departmanima na području Alsace-Moselle sedam trgovačkih odjela, dok je u prekomorskim područjima postojalo devet mješovitih trgovačkih sudova.

    Trgovački sud sastavljen je od najmanje tri suca, ako nije propisano drukčije.

    Ured javnog tužitelja predstavlja interese društva na tim sudovima te mora sudjelovati u svim predmetima koji se odnose na društva u teškoćama.

    Funkciju tajnika trgovačkog suda obavlja referent, tj. pravni službenik pri uredu javnog tužitelja.

    5. Radni sudovi

    Poveznica se otvara u novom prozoruRadni sud (conseil de prud’hommes) odlučuje o sporovima između poslodavaca i zaposlenika povezanima s ugovorom o radu (plaća, radno vrijeme, uznemiravanje, kazne itd.). Riječ je o kolektivnom tijelu koje čine osobe koje nisu profesionalni suci i koje predstavljaju poslodavce i radnike.

    Radni sud podijeljen je na pet specijaliziranih odjela, među ostalim za upravljanje, proizvodnju, distributivnu trgovinu i komercijalne usluge, poljoprivredu i ostale aktivnosti. Ako su glasovi četiriju sudaca koji odlučuju o predmetu podijeljeni, radnim sudom predsjeda sudac kojeg imenuje predsjednik regionalnog suda i koji ima odlučujući glas.

    Postoji jedan ili više radnih sudova u svakom departmanu i barem jedan u području nadležnosti svakog regionalnog suda.

    Postoji 210 radnih sudova.

    Nakon promjena uvedenih u sustav radnih sudova 2017. suci tih sudova više se ne biraju, već se imenuju na temelju prijedloga najreprezentativnijih trgovinskih i profesionalnih organizacija. Suci se imenuju na razdoblje od četiri godine.

    6. Sudovi socijalne sigurnosti

    Poveznica se otvara u novom prozoruSud socijalne sigurnosti (tribunal des affaires de la sécurité sociale) odlučuje u sporovima između fondova socijalne sigurnosti (caisses de sécurité sociale) i korisnika, na primjer u pogledu članstva u fondu ili dodjele i isplate socijalnih davanja.

    Sud socijalne sigurnosti čini predsjednik (sudac regionalnog suda ili počasni sudac), pomoćnik koji predstavlja radnike i pomoćnik koji predstavlja poslodavce ili samozaposlene osobe. Oba pomoćnika imenuje na razdoblje od tri godine prvi predsjednik žalbenog suda s popisa koji za područje u nadležnosti predmetnog suda sastavlja regionalni direktor za mlade, sport i socijalnu koheziju na temelju prijedloga najreprezentativnijih trgovinskih i profesionalnih organizacija.

    Postoji 114 sudova socijalne sigurnosti.

    7. Sudovi za pitanja nesposobnosti za rad

    Sud za pitanja nesposobnosti za rad (tribunal du contentieux de l’incapacité) sudi u sporovima o invalidnosti ili nesposobnosti za rad osobe koja je obuhvaćena socijalnim osiguranjem, tj. o stanju ili stupnju nesposobnosti ili invalidnosti uzrokovane profesionalnom ili drugom bolešću ili nezgodom.

    Sud za pitanja nesposobnosti za rad čine predsjednik koji je počasni sudac ili kvalificirana osoba imenovana odlukom ministra pravosuđa, pomoćnik koji predstavlja radnike i pomoćnik koji predstavlja poslodavce ili samozaposlene osobe. Oba pomoćnika imenuje na razdoblje od tri godine prvi predsjednik žalbenog suda s popisa koji za područje u nadležnosti predmetnog suda sastavlja regionalni direktor za mlade, sport i socijalnu koheziju na temelju prijedloga najreprezentativnijih profesionalnih organizacija.

    Postoji 26 sudova za pitanja nesposobnosti za rad.

    Od 1. siječnja 2019. sporovi upućeni na rješavanje sudovima socijalne sigurnosti i sudovima za pitanja nesposobnosti za rad te neki sporovi upućeni na rješavanje departmanskim komisijama za socijalnu pomoć prenose se na socijalne odjele regionalnih sudova. Ti će se specijalizirani sudovi nakon toga ukinuti.

    8. Sudovi za poljoprivredno zemljište

    Poveznica se otvara u novom prozoruSud za poljoprivredno zemljište (tribunal paritaire des baux ruraux) odlučuje u sporovima između vlasnika poljoprivrednog zemljišta i zakupnika poljoprivrednog zemljišta u pogledu različitih oblika najma ili u pogledu ugovora o zakupu i obradi zemljišta (fermage, métayage, baux à cheptel, baux à domaine congéable, baux à complants, baux emphytéotiques, contrats d’exploitation de terres à vocation pastorale).

    Sudom predsjeda sudac okružnog suda. Sudac odlučuje zajedno s još četiri neprofesionalna pomoćnika: dva su vlasnici zemljišta i dva su zakupnici, a svu četvoricu biraju na razdoblje od šest godina njihovi kolege s popisa kandidata koji sastavlja prefekt na temelju prijedloga odbora za pripremu izbornih popisa.

    Nakon promjena uvedenih u sustav sudova za poljoprivredno zemljište 2018, pomoćnici se više ne biraju, već se imenuju na temelju prijedloga najreprezentativnijih profesionalnih organizacija proizašlih iz njihovih sastanaka. Imenuju se na razdoblje od šest godina.

    Kazneni sudovi

    1. Porotni sudovi

    Pred porotnim se sudom (cour d’assises) vode sudski postupci za teška kaznena djela (crimes): riječ je o kaznenim djelima najteže vrste, za koje je predviđena kazna od 10 godina zatvora do doživotnog zatvora.

    Porotni sud postoji u svakom departmanu, ali to nije stalni sud. Datumi zasjedanja određuju se kad god je to potrebno. Međutim, u najvećim departmanima porotni sudovi zasjedaju gotovo stalno.

    Sud čine tri profesionalna suca, uključujući predsjednika (predsjednik odjela ili redovni sudac na žalbenom sudu) i dva pomoćnika (redovni suci na žalbenom sudu ili suci na regionalnom sudu nadležnom za departman), te porota sastavljena od šest građana izabranih ždrijebom. U sastavu porotnog suda za maloljetnike odlučuje o ozbiljnim kaznenim djelima koja su počinili maloljetnici (cour d’assises des mineurs). U tom slučaju dva su pomoćnika suci sa sudova za maloljetnike.

    Sudske postupke za određena kaznena djela u skladu s propisima o terorizmu ili vojnim pravom te za ona povezana s trgovinom drogom vodi porotni sud sastavljen samo od sudaca.

    Ured javnog tužitelja zastupa nezavisni odvjetnik (avocat général).

    2. Kazneni sudovi

    Kazneni sud (tribunal correctionnel) nadležan je za kaznena djela srednje težine (délits): riječ je o kaznenim djelima za koja zatvorska kazna nije veća od 10 godina, a novčana kazna ne iznosi manje od 3750 EUR. Kazneni sud odjel je regionalnog suda. Opće je pravilo da ga čine tri profesionalna suca, ali postoje i odredbe u skladu s kojima o određenim kaznenim djelima odlučuje sudac pojedinac.

    Ured javnog tužitelja zastupa javni tužitelj ili jedan od njegovih pomoćnika.

    3. Policijski sudovi

    Do 1. srpnja 2017. pred policijskim su se sudom vodili postupci za prekršaje iz petog razreda (contraventions de cinquième classe). Taj je sud zasjedao pri okružnom sudu, a o predmetima pred tim sudom odlučivao je sudac okružnog suda u svojstvu suca pojedinca. Od 1. srpnja 2017. pred policijskim sudom vode se postupci za sve prekršaje. Sud zasjeda pri regionalnom sudu, a čini ga sudac regionalnog suda.

    Ured javnog tužitelja zastupa javni tužitelj ili jedan od njegovih pomoćnika.

    4. Lokalni sudovi

    Do 1. srpnja 2017. pred lokalnim su se sudom (juridiction de proximité) vodili postupci za prekršaje od prvog do četvrtog razreda (contraventions de la première à la quatrième classe). Zasjedao je pri okružnom sudu. O predmetima pred tim sudom odlučivao je sudac lokalnog suda kao sudac pojedinac.

    Funkcije ureda javnog tužitelja obično je izvršavao policijski povjerenik. Taj je sud ukinut 1. srpnja 2017., a njegove su ovlasti prenesene na policijski sud, koji je na isti datum pripojen regionalnom sudu.

    5. Specijalizirani kazneni sudovi

    Postoje i specijalizirani sudovi koji se bave posebnim kaznenim stvarima, kao što su pomorski trgovački sudovi (tribunaux maritimes commerciaux) kojih trenutačno ima šest i pred kojima se vode postupci o određenim kaznenim djelima iz područja pomorskog prava.

    Drugostupanjski sudovi

    Žalbeni sudovi (cours d’appel) odlučuju o žalbama na temelju činjeničnih i pravnih pitanja (appelsprotiv presuda koje su već donijeli sudovi prvog stupnja.

    Žalbeni sud čine samo profesionalni suci, i to: prvi predsjednik (premier président), predsjednici odjela (présidents de chambre) i redovni suci žalbenog suda (conseillers) (to ne vrijedi za porotni žalbeni sud, vidjeti tekst u nastavku).

    Svaki je sud organiziran u određeni broj odjela, među kojima postoje i specijalizirani odjeli (za građanske, socijalne, trgovačke i kaznene stvari).

    O žalbama protiv presuda porotnog suda odlučuje porotni žalbeni sud (cours d’assise d’appel), čije članove imenuje kazneni odjel Kasacijskog suda. Porotni žalbeni sud ima porotu koja se sastoji od devet članova.

    O žalbama protiv presuda u predmetima povezanima s nesposobnošću za rad odlučuje Nacionalni sud za pitanja nesposobnosti za rad i naknade iz osiguranja za ozljede na radu. Taj sud odlučuje i u predmetima povezanima s naknadama iz osiguranja za ozljede na radu u postupcima prvog i posljednjeg stupnja. Ured javnog tužitelja zastupa glavni javni tužitelj (procureur général) ili pomoćnik glavnog javnog tužitelja (substitut général).

    I taj će se sud ukinuti 1. siječnja 2019.

    Kasacijski sud

    Kasacijski je sud (Cour de cassationvrhovni sud u strukturi redovnih sudova. Zasjeda u Parizu. Njegova je funkcija utvrditi jesu li odluke nižih sudova protivne određenom pravnom aspektu te stoga ne iznosi nikakvu novu ocjenu utvrđenih činjenica. Ne smatra se sudom trećeg stupnja, već osigurava ujednačenost sudske prakse i djeluje kao regulator prava i poštovanja zakonitosti.

    Sudovi mogu uputiti predmete Kasacijskom sudu radi iznošenja mišljenja u pogledu nekog novog pravnog aspekta koji čini ozbiljan problem i koji se nameće kao pitanje u nekoliko sporova.

    Presuda Kasacijskog suda donosi se prije svega kao odgovor na žalbu na temelju pravnih pitanja (pourvoi en cassation) koju podnosi stranka na koju se odnosi presuda suda ili ured javnog tužitelja.

    Sud ukida presudu (casse la décision) ako ocijeni da pobijana presuda nije donesena u skladu s pravnim pravilima. Potom upućuje predmet drugom sudu na ponovno odlučivanje.

    U suprotnom, sud odbija žalbu i pobijana presuda postaje konačna presuda.

    U iznimnim slučajevima u kojima za ukidanje presude nije potrebno ponovno razmatrati meritum predmeta, Kasacijski sud može ukinuti presudu a da prije toga predmet nije uputio drugom sudu na ponovno odlučivanje. Jednako tako, Kasacijski sud može ponovno razmotriti meritum predmeta u građanskim stvarima kada je to opravdano interesima pravilnog vođenja sudskog postupka, dok u kaznenim stvarima može ukinuti presudu a da prije toga predmet nije uputio drugom sudu na ponovno odlučivanje te samostalno odlučiti o meritumu predmeta pod uvjetom da može primijeniti ispravno pravno pravilo u kontekstu činjenica koje je utvrdio sud koji je razmatrao meritum predmeta.

    Kasacijski je sud podijeljen na odjele (chambres): tri građanska odjela, jedan trgovački odjel, jedan socijalni odjel i jedan kazneni odjel, a svaki je sastavljen od predsjednika i drugih profesionalnih sudaca. Ovisno o naravi predmeta sud može zasjedati i kao sudsko vijeće sastavljeno od više sudaca (chambre mixte, iz najmanje tri odjela) ili kao sud u punom sastavu (assemblée plénière, koji čine prvi predsjednik, predsjednik i najviše rangirani član svakog odjela te redovni sudac iz svakog odjela).

    Ured javnog tužitelja predstavljaju glavni javni tužitelj i nezavisni odvjetnici.

    Pravne baze podataka

    Pravne baze podataka u Francuskoj dostupne su putem interneta kao javna usluga. Na internetskim stranicama Poveznica se otvara u novom prozoruLégifrance mogu se pronaći i presude Kasacijskog suda te presude žalbenih sudova, i to u sljedećim bazama podataka:

    • u bazi podataka „CASS”, za objavljene presude Kasacijskog suda
    • u bazi podataka „INCA”, za neobjavljene presude i
    • u bazi podataka „CAPP”, za presude žalbenih sudova.

    Je li pristup bazi podataka besplatan?

    Da, pristup bazi podataka besplatan je.

    Kratak opis sadržaja

    Presude su dostupne na francuskom jeziku. Za neke presude dostupni su i prijevodi na engleski, arapski ili kineski jezik.

    • Baza podataka „CASS” sadržava 120 000 presuda, a svake se godine dodaje 2100 novih presuda.
    • Baza podataka „INCA” sadržava 246 000 presuda, a svake se godine dodaje 10 000 novih presuda.
    • Baza podataka „CAPP” sadržava 19 000 presuda, a svake se godine dodaje 20 000 novih presuda.

    Druge poveznice

    Nadležnost sudova – Francuska

    Posljednji put ažurirano: 15/04/2020

    Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

    Redovni sudovi - Hrvatska


    Redovni sudovi su općinski i županijski sudovi.

    Općinski sudovi

    1. rješavaju parnične, izvanparnične i ovršne predmete,
    2. rješavaju ostavinske predmete, zemljišnoknjižne predmete i vode zemljišne knjige,
    3. rješavaju kaznene predmete, osim onih za koje je zakonom propisana stvarna nadležnost drugog suda,
    4. rješavaju prekršajne predmete, osim onih za koje je zakonom propisana stvarna nadležnost drugog tijela,
    5. odlučuju o priznanju i ovrsi stranih sudskih odluka i odluka drugih tijela koje su u državi u kojoj su donesene izjednačene sa sudskim odlukama,
    6. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u postupcima iz svoje nadležnosti,
    7. obavljaju poslove pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije u postupcima iz svoje nadležnosti,
    8. obavljaju i druge poslove određene zakonom.

    Poveznica se otvara u novom prozoruOpćinski sudovi u Republici Hrvatskoj

    Županijski sudovi

    1. rješavaju o žalbama protiv odluka općinskih sudova, osim ako je zakonom drukčije propisano,
    2. rješavaju predmete u prvom stupnju kada je njihova nadležnost propisana zakonom,
    3. provode istražni i javnobilježnički stegovni postupak zbog stegovnih prijestupa i odlučuju o tim prijestupima u prvom stupnju, kad je to određeno zakonom,
    4. odlučuju o žalbama protiv odluka u stegovnim postupcima zbog neurednosti u obavljanju poslova javnih bilježnika, kad je to određeno zakonom,
    5. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u postupcima iz svoje nadležnosti,
    6. obavljaju poslove međunarodne pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije u postupcima iz svoje nadležnosti, osim u prekršajnim predmetima,
    7. provode izvršenje strane kaznene odluke,
    8. obavljaju i druge poslove određene zakonom.

    Poveznica se otvara u novom prozoruŽupanijski sudovi u Republici Hrvatskoj

    Posljednji put ažurirano: 29/05/2019

    Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

    Redovni sudovi - Italija

    Ovaj odjeljak sadržava informacije o organizaciji redovnih sudova u Italiji.

    Redovni sudovi – uvod

    Redovni sudovi imaju dvije vrste nadležnosti:

    • građanska nadležnost, koja štiti prava u odnosima među privatnim osobama ili između privatnih osoba i javne uprave u okolnostima u kojima pri izvođenju svojih zadataka uprava krši prava privatne osobe,
    • kaznena nadležnost, gdje je dužnost suda utvrditi jesu li kazneni postupci koje je javni tužitelj pokrenuo protiv određenog pojedinca osnovani.

    Građanski i kazneni postupci regulirani su zasebnim skupovima postupovnih pravila: Zakonikom o građanskom postupku (codice di procedura civile) i Zakonikom o kaznenom postupku (codice di procedura penale).

    Kazneni postupak pokreće službenik javnog prava koji je kvalificirani sudac redovnih sudova koji obnaša dužnost javnog tužitelja (pubblico ministero, vidi posljednji paragraf članka 107. Ustava).

    Građanski postupak može pokrenuti bilo koja pravna ili privatna osoba (l’attore, tužitelj) protiv druge stranke (il convenuto, tuženik).

    Građanski sudovi

    Mirovni suci (giudici di pace) „počasni” su ili privremeni suci (giudici onorari) koji imaju nadležnost u slučajevima manje važnosti.

    Sudovi niže instance (tribunali) prvostupanjski su sudovi u svim drugim sporovima, koji također primaju žalbe na odluke mirovnih sudaca.

    Sudovi za maloljetnike (tribunali per i minorenni) i odjeli za maloljetnike žalbenih sudova (sezioni per i minorenni delle corti di appello) imaju nadležnost u pitanjima koja uključuju maloljetnike, a u kojima redovni sudovi nemaju nadležnost.

    Postoje i odjeli (sezioni) nižih sudova i žalbenih sudova specijalizirani za pitanja povezana s poslom.

    Žalbeni sudovi (corti di appello) sudovi su druge instance.

    Kasacijski sud (Corte di Cassazione ili Corte Suprema di Cassazione), sa sjedištem u Rimu, najviši je sud u pravnom sustavu, koji provjerava jesu li presude drugih sudova donesene u skladu sa zakonom.

    Kazneni sudovi

    Mirovni suci sude u manjim prekršajima.

    Sudovi nižih instanci prvostupanjski su sudovi koji sude u svim kaznenim pitanjima izvan nadležnosti mirovnih sudaca ili porotničkih sudova, koji također primaju žalbe na presude mirovnih sudaca.

    Maloljetnički sudovi i odjeli za maloljetnike žalbenih sudova sudovi su prve i druge instance za sva kaznena djela koje počine maloljetnici.

    Porotnički sudovi (corti di assise) sudovi su prve i druge instance koji sude u najtežim zločinima.

    Žalbeni sudovi (corti di appello) sudovi su druge instance.

    Žalbeni porotnički sudovi (corti di assise di appello) sudovi su druge instance koji primaju žalbe na presude porotničkih sudova.

    Nadzorni sudovi (tribunali di sorveglianza) i nadzorni uredi (uffici di sorveglianza) nadgledaju provedbu zatvorskih i novčanih kazni i primjenu zakona koji reguliraju kazne.

    Kasacijski sud razmatra je li presuda drugog suda donesena u skladu sa zakonom. Rješava žalbe na odluke bilo kojeg suda u građanskim ili kaznenim stvarima, ili protiv ograničenja individualne slobode. U nekim slučajevima zahtjevi se mogu podnositi izravno tom sudu.

    Kasacijski sud najviši je sud u pravnom sustavu. Temeljni zakon o organizaciji sudova (legge fondamentale sull’ordinamento giudiziario), Zakon br. 12. od 30. siječnja 1941., članak 65. kao glavnu funkciju Suda navodi „pravilnu primjenu zakona i njegovo jedinstveno tumačenje, jedinstvenost zakona u cijeloj zemlji i poštivanje granica između nadležnosti različitih sudova”. Jedna od njegovih glavnih uloga osigurati je jedinstvenu primjenu zakona kako bi se osigurala pravna sigurnost.

    Po pitanju može li se kasacijski sud opisati kao sud za dodatne žalbe ili sud treće instance, važeća pravila propisuju da taj sud u obzir može uzimati činjenice samo ako su one već utvrđene u ranijim postupcima te u onoj mjeri potrebnoj kako bi se utvrdilo je li žalba kasacijskom sudu pravno dopustiva.

    Posljednji put ažurirano: 24/02/2020

    Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

    Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
    Sljedeći jezici već su prevedeni.

    Redovni sudovi - Cipar

    U Republici Cipru postoje samo dvije razine sudova. Vrhovni sud (Ανώτατο Δικαστήριο), koji odlučuje u drugom stupnju u svim predmetima u okviru kojih se žalbe podnose protiv odluke prvostupanjskog suda, i sljedeći prvostupanjski sudovi:

    • Upravni sud (Διοικητικό Δικαστήριο)
    • okružni sudovi (Επαρχιακά Δικαστήρια)
    • porotni sudovi (Κακουργιοδικεία)
    • Obiteljski sud (Οικογενειακό Δικαστήριο)
    • Sud za kontrolu iznajmljivanja (Δικαστήριο Ελέγχου Ενοικιάσεων)
    • Sud za radne sporove (Δικαστήριο Εργατικών Διαφορών) i
    • Vojni sud (Στρατοδικείο).

    Opći sudovi – uvod

    • Vrhovni sud

    Vrhovni sud čini 13 sudaca, od kojih je jedan predsjednik suda. Nadležnost Vrhovnog suda obuhvaća sljedeće:

    Žalbeni sud (Εφετείο)

    Vrhovni sud odlučuje o svim žalbama protiv odluka prvostupanjskih sudova koji su nadležni u građanskim i kaznenim postupcima. O žalbama u pravilu odlučuju tri suca. Odlučivanje o žalbama temelji se na zapisnicima s prvostupanjskih postupaka (osim u vrlo iznimnim slučajevima u kojima se mogu saslušati i izjave svjedoka). Vrhovni sud, u svojstvu suda nadležnog za odlučivanje o žalbama, može potvrditi, izmijeniti ili poništiti pobijanu odluku ili naložiti ponovno suđenje.

    Preispitivanje upravnih odluka

    Vrhovni sud ima isključivu nadležnost odlučivati o žalbama podnesenima protiv svih odluka, radnji ili propusta osoba ili tijela s upravnim ovlastima. Vrhovni sud može poništiti svaki izvršivi upravni akt koji proizlazi iz povrede ili zlouporabe ovlasti ili koji nije u skladu sa zakonom ili Ustavom.

    Sudski nalozi (Προνομιακά Εντάλματα)

    Vrhovni sud ima isključivu nadležnost izdavati sudske naloge habeas corpusmandamuscertiorariquo warranto i zabrane.

    Pomorstvo (Ναυτοδικείου)

    Vrhovni sud ima prvostupanjsku i žalbenu nadležnost u predmetima iz područja pomorskog prava. U predmetima u prvom stupnju odlučuje sudac pojedinac, a u žalbenim postupcima puni sastav suda.

    Zahtjevi u području izbornog prava (Εκλογοδικείου)

    Vrhovni sud u svojstvu izbornog suda ima isključivu nadležnost odlučivati o zahtjevima povezanima s tumačenjem i primjenom izbornih zakona.

    Ustavna pitanja

    Vrhovni sud ima nadležnost odlučivati o ustavnosti zakona te rješavati sukobe ovlasti ili nadležnosti koji nastaju između različitih državnih tijela. Vrhovni sud odlučuje i o ustavnosti zakona na temelju kojih predsjednik republike ostvaruje svoje ustavno pravo na pravna sredstva.

    • Okružni sudovi (Επαρχιακά Δικαστήρια)

    Okružni sudovi odlučuju u prvom stupnju u svim građanskim predmetima (osim u predmetima iz područja pomorskog prava) i kaznenim predmetima koji uključuju kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora u trajanju od najviše pet godina. Svaki upravni okrug u Cipru ima uspostavljen okružni sud. U predmetima odlučuje jedan sudac, a porote nema.

    • Porotni sudovi (Κακουργιοδικεία)

    Porotni sudovi odlučuju jedino u kaznenim predmetima. Oni u pravilu odlučuju u najtežim predmetima povezanima s kaznenim djelima za koja je propisana kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina. Svaki porotni sud čine tri suca. Odluke se donose većinom glasova. Nema porote.

    Pravne baze podataka

    Još nije uspostavljena službena pravna baza podataka. Postoji više privatnih pravnih baza podataka, od kojih neke nude mogućnost pretplate, a drugima je pristup besplatan.

    One sadržavaju informacije o sudskim odlukama i primarnom zakonodavstvu.

    Druge poveznice

    Poveznica se otvara u novom prozoruVrhovni sud Cipra

    Posljednji put ažurirano: 16/04/2020

    Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

    Redovni sudovi - Latvija

    U ovom odjeljku pružaju se informacije o organizaciji sudova opće nadležnosti u Latviji.

    Sudovi opće nadležnosti: uvod

    Sudbenu vlast u Latviji izvršavaju općinski i okružni sudoviregionalni sudovi te Vrhovni sud.

    Parnični i kazneni postupci u Latviji mogu se provoditi na 40 sudova koji su podijeljeni u tri stupnja: postoje 34 općinska ili okružna suda (rajonu vai pilsētu tiesas), pet regionalnih sudova (apgabaltiesas) i Vrhovni sud (Augstākā tiesa).

    U nastavku su navedeni općinski i okružni sudovi te regionalni sudovi u Latviji.

    Br. Općinski i okružni sud Mjesna nadležnost regionalnog suda
    1. 1.1. Okružni sud u Kuldīgi (Kuldīgas rajona tiesa) Regionalni sud u Kurzemeu (Kurzemes apgabaltiesa)
    1.2. Općinski sud u Liepāji (Liepājas tiesa)
    1.3. Okružni sud u Saldusu (Saldus rajona tiesa)
    1.4. Okružni sud u Talsiju (Talsu rajona tiesa)
    1.5. Općinski sud u Ventspilsu (Ventspils tiesa)
    2. 2.1. Općinski sud u Daugavpilsu (Daugavpils tiesa) Regionalni sud u Latgaleu (Latgales apgabaltiesa)
    2.2. Općinski sud u Rēzekneu (Rēzeknes tiesa)
    3. 3.1. Okružni sud u Ogreu (Ogres rajona tiesa) Regionalni sud u Rigi (Rīgas apgabaltiesa)
    3.2. Okružni sud grada Rige u Kurzemeu (Rīgas pilsētas Kurzemes rajona tiesa)
    3.3. Okružni sud grada Rige u Latgaleu (Rīgas pilsētas Latgales priekšpilsētas tiesa)
    3.4. Okružni sud grada Rige u Vidzemeu (Rīgas pilsētas Vidzemes priekšpilsētas tiesa)
    3.5. Okružni sud grada Rige u Zemgaleu (Rīgas pilsētas Zemgales priekšpilsētas tiesa)
    3.6. Okružni sud grada Rige u sjevernom okrugu Rige (Rīgas pilsētas Ziemeļu rajona tiesa)
    3.7. Okružni sud u Rigi (Rīgas rajona tiesa1
    4. 4.1. Okružni sud u Alūksneu (Alūksnes rajona tiesa) Regionalni sud u Vidzemeu (Vidzemes apgabaltiesa2
    4.2. Okružni sud u Cēsisu (Cēsu rajona tiesa)
    4.3. Okružni sud u Gulbeneu (Gulbenes rajona tiesa)
    4.4. Okružni sud u Limbažiju (Limbažu rajona tiesa)
    4.5. Okružni sud u Madoni (Madonas rajona tiesa)
    4.6. Okružni sud u Valki (Valkas rajona tiesa)
    4.7. Okružni sud u Valmieri (Valmieras rajona tiesa)
    5. 5.1. Okružni sud u Aizkraukleu (Aizkraukles rajona tiesa) Regionalni sud u Zemgaleu (Zemgales apgabaltiesa3
    5.2. Okružni sud u Bauski (Bauskas rajona tiesa)
    5.3. Okružni sud u Dobeleu (Dobeles rajona tiesa)
    5.4. Općinski sud u Jelgavi (Jelgavas tiesa)
    5.5. Okružni sud u Jēkabpilsu (Jēkabpils rajona tiesa)
    5.6. Okružni sud u Tukumsu (Tukuma rajona tiesa)
    6. 6.1. Okružni upravni sud (Administratīvā rajona tiesa) Regionalni upravni sud (Administratīvā apgabaltiesa)

    1 Okružni sud u Rigi ima sudnicu u Jūrmali, a mjesna nadležnost tog suda odgovara onoj Okružnog suda u Rigi.

    2 Regionalni sud u Vidzemeu ima sudnicu u Madoni, a mjesna nadležnost tog suda odgovara onoj okružnih sudova u Alūksneu, Gulbeneu i Madoni.

    3 Regionalni sud u Zemgaleu ima sudnicu u Aizkraukleu, a mjesna nadležnost tog suda odgovara onoj okružnih sudova u Bauski, Aizkraukleu i Jēkabpilsu.

    Upravni postupci provode se na sljedećim sudovima:

    • okružnom upravnom sudu (Administratīvā rajona tiesa)
    • regionalnom upravnom sudu (Administratīvā apgabaltiesa)
    • Odjelu za upravne predmete Vrhovnog suda (Augstākās tiesas Administratīvo lietu departaments).

    Mjesna nadležnost regionalnih upravnih sudovaokružnih upravnih sudova obuhvaća cijelo upravno područje Latvije. Okružni upravni sud ima pet sudnica, po jednu u svakom sudskom okrugu, odnosno u Rigi, Jelgavi, Rēzekneu, Valmieri i Liepāji.

    Mjesna nadležnost sudova utvrđena je u Poveznica se otvara u novom prozoruUredbi o općinskim i okružnim sudovima, regionalnim sudovima i mjesnoj nadležnosti tih sudova.

    Stvarna nadležnost

    U skladu sa Poveznica se otvara u novom prozoruZakonom o kaznenom postupku, svi kazneni postupci vode se na općinskom ili okružnom sudu kao prvostupanjskom sudu. Okružni sud grada Rige u Vidzemeu ima prvostupanjsku nadležnost u kaznenim postupcima u kojima se u spisu predmeta navodi državna tajna. Presudu okružnog ili općinskog suda protiv koje je podnesena žalba u okviru žalbe po svim osnovama (apelācija) razmatra regionalni sud kao žalbeni sud. Žalba u kasacijskom postupku (kasācija) protiv svake presude suda nižeg stupnja može se podnijeti samo odjelu za kaznene predmete Vrhovnog suda (Augstākās tiesas Krimināllietu departaments). Na općinskim ili okružnim sudovima kaznene postupke vodi sudac pojedinac. Ako su kazneni postupci izrazito složeni, predsjednik prvostupanjskog suda može odrediti da će u predmetu suditi vijeće sastavljeno od triju sudaca tog suda. Sudsko vijeće sudi u žalbama u kaznenom postupku, odnosno žalbama po svim osnovama ili žalbama u kasacijskom postupku.

    U skladu sa Poveznica se otvara u novom prozoruZakonom o parničnom postupku, predmeti se u prvom stupnju razmatraju na okružnom ili općinskom sudu, osim predmeta koji se u skladu sa zakonom razmatraju na regionalnom sudu. Tužbe za nesporno izvršenje obveza (bezstrīdus piespiedu izpildīšana) te izvršenje obveza po sudskom nalogu (saistību piespiedu izpildīšana brīdinājuma kārtība) razmatraju se u zemljišnoknjižnom uredu nadležnog okružnog ili općinskog suda. Regionalni sudovi razmatraju sljedeće postupke u prvom stupnju:

    • postupke u kojima postoji spor povezan s pravom vlasništva nad nekretninama, osim podjele vlasništva između bračnih drugova
    • postupke povezane sa zaštitom prava na patente, žigovima i zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla
    • postupke povezane s nesolventnošću i likvidacijom kreditnih institucija.

    U skladu sa Zakonom o parničnom postupku, ako predmet obuhvaća nekoliko tužbi od kojih su neke u nadležnosti okružnog ili općinskog suda, a ostale regionalnog suda, ili ako je općinski ili okružni sud prihvatio protutužbu koja je u nadležnosti regionalnog suda, predmet se razmatra na regionalnom sudu. Regionalni sud u Rigi ima prvostupanjsku nadležnost u parničnim postupcima u kojima se u spisu predmeta navodi državna tajna. Na prvostupanjskom sudu u parničnim postupcima odlučuje sudac pojedinac, a u žalbenim postupcima sudsko vijeće (postupak žalbe po svim osnovama ili kasacijski postupak).

    Predmeti povezani s povredom upravnih propisa razmatraju se na okružnim ili općinskim sudovima i regionalnim sudovima koji su nadležni u parničnim i kaznenim postupcima. U skladu s Poveznica se otvara u novom prozorulatvijskim Zakonikom o povredi upravnih propisa, odluka koju donese više tijelo može se osporiti na okružnom ili općinskom sudu. Presuda suca okružnog ili općinskog suda može se osporavati na regionalnom sudu ako je tako izričito predviđeno latvijskim Zakonikom o povredi upravnih propisa. Protiv presude žalbenog suda u postupcima kršenja upravnih propisa ne može se podnijeti žalba i ona stupa na snagu na dan donošenja.

    U skladu sa Poveznica se otvara u novom prozoruZakonom o upravnom postupku, upravni postupci u prvom se stupnju razmatraju u sudnicama okružnog upravnog suda, osim ako je zakonom predviđeno drukčije. Ako se postupak provodi na okružnom upravnom sudu kao prvostupanjskom sudu i taj sud treba potvrditi informacije koje uključuju državnu tajnu, postupak se provodi u sudnici Okružnog upravnog suda u Rigi. Ako je zakonom predviđeno da se upravni postupci u prvom stupnju razmatraju na regionalnom upravnom sudu ili odjelu za upravne predmete Vrhovnog suda umjesto na okružnom upravnom sudu, odgovarajući zahtjev treba podnijeti regionalnom upravnom sudu ili Odjelu za upravne predmete Vrhovnog suda, ovisno o slučaju. Stranka u upravnom postupku može pokrenuti žalbeni postupak po svim osnovama protiv presude ili dopunske presude prvostupanjskog suda, osim ako je zakonom predviđeno da se protiv presude ne može podnijeti žalba ili da se žalba može podnijeti samo u kasacijskom postupku. Protiv presude okružnog upravnog suda koja još nije stupila na snagu može se podnijeti žalba na regionalnom upravnom sudu. Stranka u upravnom postupku može podnijeti žalbu u kasacijskom postupku protiv presude ili dopunske presude žalbenog suda ako je sud prekršio materijalnopravna ili postupovna pravila ili je tijekom postupka prekoračio svoje ovlasti. Na prvostupanjskom sudu u upravnim postupcima odlučuje sudac pojedinac ili sudsko vijeće, a na žalbenom sudu, u žalbenom postupku po svim osnovama ili kasacijskom postupku, sudsko vijeće.

    U skladu sa Poveznica se otvara u novom prozoruZakonom o patentu, Regionalni sud u Rigi kao prvostupanjski sud razmatra sljedeće predmete povezane sa zakonskom zaštitom izuma u parničnim postupcima:

    • predmete povezane s uspostavljanjem prava na patent
    • predmete povezane s proglašavanjem patenta ništavim
    • predmete povezane s pravima na prethodnu upotrebu
    • predmete povezane s nezakonitom upotrebom patenta (povreda prava na patent)
    • predmete povezane s utvrđivanjem nepostojanja povrede prava na patent
    • predmete povezane s dodjelom licencije, ugovornim odredbama licencije ili usklađenosti s tim odredbama
    • predmete povezane s pravom na kompenzaciju zbog nemogućnosti javne upotrebe izuma.

    U skladu sa Poveznica se otvara u novom prozoruZakonom o dizajnu, Regionalni sud u Rigi kao prvostupanjski sud razmatra sljedeće predmete povezane sa zakonskom zaštitom dizajna:

    • predmete povezane s priznavanjem prava na dizajn
    • predmete povezane s proglašenjem registracije dizajna ništavom
    • predmete povezane s nezakonitom upotrebom dizajna (povreda prava na dizajn)
    • predmete povezane s dodjelom licencije, ugovornim odredbama licencije ili usklađenosti s tim odredbama.

    Vrhovni sud sastoji se od Odjela za parnične predmete, Odjela za kaznene predmete, Odjela za upravne predmete te Vijeća za parnične predmete. U Vijeću se razmatraju žalbeni postupci po svim osnovama protiv prvostupanjskih presuda regionalnih sudova. Odjel za parnične predmete, Odjel za kaznene predmete te Odjel za upravne predmete Vrhovnog suda sudovi su na kojima se razmatraju žalbe u kasacijskom postupku protiv svih presuda okružnih ili općinskih sudova i regionalnih sudova te su prvostupanjski sudovi za predmete koji se odnose na odluke Vijeća Nacionalnog revizorskog ureda (Valsts kontroles padome) donesene u skladu s člankom 55. Zakona o Nacionalnom revizorskom uredu. Predmete u Vijeću razmatra vijeće sastavljeno od triju sudaca. U odjelima Vrhovnog suda, predmete razmatra vijeće triju sudaca ili, u određenim slučajevima propisanima zakonom, u proširenom sastavu.

    Suci zemljišnoknjižnih ureda (zemesgrāmatu nodaļas) upisuju nekretnine u zemljišne knjige te dodjeljuju odgovarajuća prava, razmatraju tužbe za nesporno izvršenje obveza te izvršenje obveza po sudskom nalogu. Suci zemljišnoknjižnih ureda imaju pravni status sudaca općinskih i okružnih sudova. U skladu sa Poveznica se otvara u novom prozoruZakonom o zemljišnim knjigamamjesne nadležnosti zemljišnoknjižnih ureda odgovaraju onima općinskih i okružnih sudova, uz iznimku Zemljišnoknjižnog ureda grada Rige, čija mjesna nadležnost obuhvaća nadležnost Okružnog suda grada Rige u Kurzemeu, Okružnog suda grada Rige u Vidzemeu, Okružnog suda grada Rige u sjevernom okrugu Rige, Okružnog suda grada Rige u središnjem okrugu Rige, Okružnog suda grada Rige u Latgaleu i Okružnog suda grada Rige u Zemgaleu, a mjesna nadležnost Okružnog zemljišnoknjižnog ureda u Rigi obuhvaća mjesnu nadležnost Okružnog suda u Rigi (Rīgas rajona tiesa) i Općinskog suda u Siguldi (Siguldas tiesa).

    Pravne baze podataka

    Naziv i URL baze podataka

    Poveznica se otvara u novom prozoruPortal nacionalnih sudova

    Poveznica se otvara u novom prozorueTiesas – portal nacionalnih sudova za e-usluge

    Poveznica se otvara u novom prozoruVrhovni sud

    Je li pristup bazi podataka besplatan?

    Da, pristup je besplatan.

    Kratki sadržaj baze podataka

    Na Portalu nacionalnih sudova pružaju se najnovije opće informacije o sudovima u Latviji.

    Na portalu nacionalnih sudova za e-usluge možete pristupiti bazi anonimiziranih podataka o sudskim presudama, pratiti sudske postupke u elektroničkom obliku, podnositi elektroničke zahtjeve sudovima, izračunati troškove sudskih postupaka i plaćenih usluga s pomoću kalkulatora naknada i pristojbi, primati i ispunjavati elektroničke obrasce te pristupiti drugim e-uslugama.

    Portal Vrhovnog suda sadržava arhiv sudske prakse gdje možete pronaći tematske presude Vrhovnog suda i zbirke sudske prakse. Podaci se mogu pronaći u odjeljku Judikatūra (sudska praksa).

    Dodatne informacije

    Podaci objavljeni na portalu nacionalnih sudova te presude Vrhovnog suda i zbirke sudske prakse objavljeni na portalu Vrhovnog suda trenutačno su dostupni samo na latvijskom jeziku.

    Posljednji put ažurirano: 16/04/2020

    Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

    Redovni sudovi - Litva

    Ova stranica sadržava informacije o litavskim redovnim sudovima.

    Redovni sudovi. Uvod

    U Litvi postoji 56 sudova opće nadležnosti:

    • Vrhovni sud Litve (lit. Lietuvos Aukščiausiasis Teismas)
    • Prizivni sud Litve (lit. Lietuvos apeliacinis teismas)
    • pet regionalnih sudova (lit. apygardos teismai)
    • 49 okružnih sudova (lit. apylinkės teismai).

    Vrhovni sud Litve

    Vrhovni sud Litve jedini je kasacijski sud (sud koji odlučuje u zadnjem stupnju) za reviziju presuda, odluka, rješenja i naloga sudova opće nadležnosti.

    Sud je razvio jedinstvenu sudsku praksu za tumačenje i primjenu zakona i drugih pravnih akata.

    Više informacija možete pronaći na web-mjestu Vrhovnog suda.

    Prizivni sud Litve

    Na Prizivnom sudu može se uložiti žalba protiv presuda regionalnih sudova (kao sudova prvog stupnja). Prizivni sud odlučuje i o priznavanju odluka stranih ili međunarodnih sudova te stranih ili međunarodnih arbitražnih odluka i njihovu izvršenju u Republici Litvi. Obavlja i druge funkcije koje su mu zakonom dodijeljene u nadležnost.

    Predsjednik Prizivnog suda organizira i nadgleda administrativne aktivnosti okružnih sudova i njihovih sudaca, u skladu sa zakonom propisanim postupkom.

    Više informacija možete pronaći na web-mjestu Poveznica se otvara u novom prozoruPrizivnog suda.

    Regionalni sudovi

    Regionalni sud sud je prvog stupnja za kaznene i građanske predmete koji su mu zakonom dodijeljeni u nadležnost. Odlučuje i o žalbama protiv presuda, odluka, rješenja i naloga okružnih sudova.

    Predsjednik regionalnog suda organizira i nadgleda u okviru svoje nadležnosti administrativne aktivnosti okružnih sudova i njihovih sudaca, u skladu sa zakonski propisanim postupkom.

    Okružni sud u Vilniusu kao sud prvog stupnja (članak 28. litavskog Zakona o parničnom postupku) jedini odlučuje u sljedećim vrstama građanskih predmeta:

    • predmetima koji uključuju sporove na temelju litavskog Zakona o patentu
    • predmetima koji uključuju sporove na temelju litavskog Zakona o žigu
    • predmetima koji se odnose na posvajanje na temelju zahtjeva stranih državljana za posvajanje građanina Republike Litve s boravištem u Litvi ili u stranoj državi
    • drugim građanskim predmetima o kojima odlučuje isključivo Okružni sud u Vilniusu kao sud prvog stupnja na temelju primjenjivog prava.

    Okružni sudovi

    Okružni sud sud je prvog stupnja nadležan za sljedeće vrste predmeta:

    • kaznene predmete
    • građanske predmete
    • predmete koji uključuju prekršaje (koji su mu zakonom dodijeljeni u nadležnost)
    • predmete u nadležnosti hipotekarnih sudaca
    • predmete koji se odnose na izvršenje odluka i kazni.

    Osim drugih zakonom dodijeljenih funkcija, sudac okružnog suda obavlja i funkcije suca istrage i suca izvršenja.

    Posljednji put ažurirano: 18/02/2019

    Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

    Redovni sudovi - Luksemburg

    U ovom ćete odjeljku pronaći pregled redovnih sudova u Luksemburgu.

    Redovni sudovi – uvod

    Sudovi su u skladu s Ustavom dužni izvršavati sudbenu vlast te primjenjivati opće i lokalne odluke i propise ako su u skladu sa zakonom.

    Redovni sudovi

    Vrhovni sud

    Na vrhu hijerarhije sudova pravosudnog sustava nalazi se Vrhovni sud (Cour supérieure de Justice) koji čine Kasacijski sud (Cour de Cassation) i Žalbeni sud (Cour d'Appel) te Ured javnog tužitelja (Parquet Général).

    Kasacijski sud ima jedan odjel koji se sastoji od pet sudaca; prije svega je odgovoran za odlučivanje o predmetima u kojima se poništavaju ili odbacuju odluke koje su donijeli različiti odjeli Žalbenog suda i presude donesene u posljednjem stupnju. Obvezno je zastupanje po odvjetniku.

    Žalbeni sud ima deset odjela, a svaki je sastavljen od triju sudaca. Odlučuje o građanskim, trgovačkim i kaznenim predmetima te predmetima o kojima su odlučivali radni tribunali dvaju sudskih okruga u zemlji. Obvezno je zastupanje po odvjetniku, osim u kaznenim predmetima i zahtjevima za privremene mjere (référés). Kazneni odjel Žalbenog suda odlučuje o žalbama podnesenima protiv presuda kaznenog odjela okružnog suda (Tribunal d'Arrondissement). Taj je odjel sastavljen od pet sudaca.

    Okružni sudovi

    Luksemburg je podijeljen na dva sudska okruga (arrondissements judiciaires), a u svakom se nalazi okružni sud: jedan u Luxembourgu, a drugi u Diekirchu.

    Oba su okružna suda podijeljena na odjele sastavljene od triju sudaca; pri svakom okružnom sudu postoji ured javnog tužitelja sastavljen od državnog tužitelja (Procureur d'Etat) i njegovih zamjenika (substituts). Istražni suci (juges d'instruction) pri svakom okružnom sudu odgovorni su za predistražni postupak u predmetima koji pripadaju kategoriji teških kaznenih djela (affaires criminellesaffaires correctionnelles).

    Okružni sud ima supsidijarnu nadležnost u građanskim i trgovačkim predmetima: odlučuje o svim predmetima osim onih koji su zbog prirode ili iznosa tražbine u isključivoj nadležnosti drugog suda.

    Ima nadležnost ratione valoris u pogledu tražbina u iznosu višem od 10 000 EUR.

    Ima isključivu nadležnost za odlučivanje o predmetima koji su mu zbog svoje prirode izričito dodijeljeni zakonom. Isključivo je nadležan za odlučivanje o zahtjevima za izvršenje presuda stranih sudova i pravnih instrumenata koje su ovjerili državni službenici drugih zemalja. Okružni sudovi nadležni su i za izvanparnične postupke, na primjer u pogledu posvojenja, skrbništva, emancipacije itd.

    Okružni sud odlučuje o žalbama protiv prvostupanjskih presuda koje su donijeli mirovni suci koji odlučuju o predmetima u sudskom okrugu tog suda.

    Postupak se pred okružnim sudom u pravilu pokreće sudskim pozivom (assignation) koji tuženiku dostavlja sudski izvršitelj.

    Predsjednici okružnih sudova ili suci koji ih mijenjaju odlučuju o zahtjevima za hitne privremene mjere u građanskim i trgovačkim predmetima.

    Okružni sudovi izvršavaju kaznenu nadležnost posredstvom svojih kaznenih odjela (chambre criminelle ili chambre correctionnelle). Nadležni su za sva srednje teška kaznena djela (délits) i za teška kaznena djela (crimes), pri čemu odjel za prethodni postupak (Chambre du Conseil) ili odjel za prethodni postupak Žalbenog suda upućuje predmet okružnom sudu. Tuženici se pred sudom moraju pojaviti osobno, osim kad je za predmetno kazneno djelo propisana samo novčana kazna; u tom ih slučaju može zastupati i odvjetnik.

    U pravilu je na okružnom sudu obvezno zastupanje po odvjetniku, iako su zakonom dopuštene i određene iznimke, na primjer u trgovačkim predmetima i zahtjevima za privremene mjere, pri čemu se stranke mogu zastupati samostalno.

    Mirovni suci

    Postoje tri suda mirovnih sudaca (justices de paix), jedan u Luxembourgu, jedan u gradu Esch-sur-Alzette (u sudskom okrugu Luxembourga) i jedan u Diekirchu (u sudskom okrugu Diekricha).

    U građanskim i trgovačkim predmetima mirovni suci odlučuju o svim predmetima u kojima im je nadležnost dodijeljena novim Zakonom o parničnom postupku ili drugim zakonima. Imaju konačnu nadležnost u sporovima čija vrijednost nije viša od 2000 EUR i nadležnost u sporovima protiv kojih se može podnijeti žalba do vrijednosti od 10 000 EUR.

    Odlučuju o predmetima kao što su, na primjer, nalozi za pljenidbu prihoda, mirovina i drugih renta te odlučuju o raspodjeli iznosa prikupljenih takvim nalozima, bez obzira na iznos duga.

    U pravilu se tužba pred mirovnim sucem pokreće pozivom koji dostavlja sudski izvršitelj (citation). Neki se predmeti pokreću podnošenjem zahtjeva u uredu službenika suda (greffe). Stranke se pred mirovnim sucima pojavljuju osobno ili posredstvom zastupnika. Zastupnik može biti odvjetnik, bračni drug, srodnik po krvi ili braku u izravnoj liniji, srodnik po krvi ili braku u pobočnoj liniji najviše do trećeg koljena (uključujući treće koljeno) ili osobe koje rade isključivo za stranku ili u njezinu poduzeću.

    U kaznenim su postupcima mirovnih sudovi poznati i kao policijski sudovi. U tom svojstvu odlučuju o lakšim kaznenim djelima (contraventions ili infractions) kažnjivima novčanim kaznama od 25 EUR do 250 EUR i o srednje teškim kaznenim djelima (délits) koje odjel za prethodni postupak (Chambre du Conseil) upućuje policijskom sudu.

    Odlučuju i o predmetima povezanima s lakšim kaznenim djelima za koje je propisana kazna koja prelazi uobičajenu razinu nadležnosti policijskog suda, pri čemu im se nadležnost dodjeljuje zakonom. Protiv presude policijskog suda uvijek se može podnijeti žalba. Rok za podnošenje pismene žalbe iznosi 40 dana i počinje teći od datuma donošenja presude ili, ako je presuda donesena u odsustvu, od datuma njezina uručenja primatelju osobno ili na njegovoj adresi. O žalbi odlučuje okružni sud (Tribunal d'Arrondissement).

    Svi mirovni suci nadležni su u radnim sporovima i ovlašteni su za odlučivanje u sporovima povezanima s ugovorima o radu i sporazumima o naukovanju. U tim se predmetima žalbe podnose Vrhovnom sudu.

    Pravne baze podataka

    Je li pristup bazi podataka besplatan?

    Da, pristup bazama podataka besplatan je.

    Kratak opis sadržaja

    Vidjeti internetske stranice Poveznica se otvara u novom prozoruredovnih sudova.

    Vidjeti internetske stranice Poveznica se otvara u novom prozoruupravnih sudova.

    Druge poveznice

    Poveznica se otvara u novom prozoruMinistarstvo pravosuđa

    Posljednji put ažurirano: 17/04/2020

    Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

    Redovni sudovi - Mađarska

    Ovaj odjeljak sadržava informacije o organizaciji redovnih sudova u Mađarskoj.

    Građanskopravni sustav

    Prvostupanjski sudovi

    Okružni i opći sudovi

    Svi postupci koji se prema zakonu ne upućuju općim sudovima spadaju pod nadležnost okružnih sudova (járásbíróságok).

    Opći sudovi (törvényszékek) vrše funkciju prvostupanjskih sudova za:

    • imovinsko-pravne zahtjeve kod kojih je iznos u pitanju viši od 30 milijuna HUF (oko 106 000 EUR), osim u slučaju kada je postupak pokrenut zajedno sa zahtjevom za razvod braka
    • postupke koji se odnose na autorsko pravo i srodna prava te zaštitu industrijskih patenata
    • postupke za naknadu štete za štetu nastalu tijekom službenih postupaka koje su obavljale osobe koje su djelovale u okviru svoje javno-upravne nadležnosti
    • postupke koji se odnose na međunarodne sporazume o prijevozu i otpremi robe
    • postupke za ostvarivanje građanskopravnih zahtjeva do kojih je došlo zbog povrede moralnih prava, uključujući postupke za naknadu štete zbog takve povrede ako su pokrenuti zajedno s takvim postupkom ili tijekom njega
    • postupke koji se odnose na vrijednosne papire
    • zahtjeve koji se odnose na klevetu
    • određene sporove koji se odnose na pravo trgovačkih društava definirane zakonom:
      1. postupke za ukidanje odluke registarskog suda o odobravanju registracijskog zahtjeva
      2. postupke za deklaratorne presude o postojanju, nevaženju ili učinku temeljnog akta ili statuta
      3. postupke koji se odnose na sudsko preispitivanje odluka poslovnih udruga
      4. postupke koji se odnose na članstvo, a koji se vode između članova (bivši članovi) i poslovnih udruga te među članovima (bivši članovi)
      5. postupke koji se odnose na stjecanje kvalificiranog udjela
      6. postupke koji se odnose na izmjenu pravila o odgovornosti za članove koji imaju udjele u društvu s ograničenom odgovornošću
    • određene postupke koji se odnose na registrirane udruge koje ne ispunjavaju uvjete za poslovnu udrugu:
      1. postupke koje protiv takvih organizacija pokrene tijelo koje ih zakonski nadzire
      2. postupke koji se odnose na članstvo, a koji se vode između članova (bivši članovi) i poslovnih udruga te među članovima (bivši članovi)
    • određene postupke koji se odnose na registrirane udruge koje ne ispunjavaju uvjete za poslovnu udrugu:
      1. postupke koje protiv takvih organizacija pokrene tijelo koje ih zakonski nadzire
      2. postupke koji se odnose na članstvo, a koji se vode između članova (bivši članovi) i poslovnih udruga te među članovima (bivši članovi)
    • postupke koji se odnose na ugovore o financiranju sklopljene s pružateljima usluga zdravstvene skrbi
    • postupke za utvrđivanje činjenica u slučajevima u kojima vrijednost predmeta postupka premašuje gore predviđenu vrijednost
    • postupke koji se odnose na nepoštene uvjete ugovora
    • postupke za naknadu štete pokrenute u vezi s pravom stranaka na pošteno suđenje i dovršetak suđenja u razumnom roku
    • postupke za koje je po zakonu određeno da spadaju pod nadležnost općih sudova.
    • Ako neki od sutužitelja spada pod nadležnost općeg suda, postupak se vodi u nadležnosti tog suda.

    Drugostupanjski sudovi

    Opći sudovi (törvényszékek): slučajevi koji spadaju pod nadležnost okružnih sudova koji djeluju kao prvostupanjski te slučajevi koji se saslušavaju pred upravnim i radnim sudovima.

    Regionalni žalbeni sudovi (ítélőtáblák): za slučajeve koji spadaju pod nadležnost općih prvostupanjskih sudova.

    Kúria: za slučajeve upućene s regionalnih žalbenih sudova. Isto tako, za slučajeve u kojima su odluku donijeli opći sudovi u svojstvu prvostupanjskog suda te u kojima su pravno zastupane stranke zajednički zatražile da o njihovom slučaju odluči Kúria – ako se žalba temelji na povredi materijalnog prava. Zamolbe kojima se traži da Kúria sasluša imovinsko-pravne zahtjeve moguće je podnijeti samo ako je iznos u sporu viši od 500 000 HUF (oko 1 840 EUR).

    Kúria odlučuje i o prijedlozima za ocjenu.

    Sastav sudova

    Prvostupanjski sud obično je sastavljen od suca pojedinca, no u nekim slučajevima određenima zakonom sud je sastavljen od jednog profesionalnog suca i dva prisjednika (asesora) koji čine tročlano sudsko vijeće. Prisjednici (asesori) u postupku imaju ista prava i obveze kao i profesionalni sudac. Međutim, samo profesionalni suci mogu biti samostalni suci i predsjednici sudačkih vijeća.

    Drugostupanjske sudove (opći i regionalni žalbeni sudovi) čini sudsko vijeće sastavljeno od tri profesionalna suca.

    U postupku sudske kontrole Kúria je sastavljena od tri profesionalna suca (ili u nekim slučajevima pet, ako je to opravdano zbog osobito složene prirode slučaja).

    Nadležnost suda

    Opća nadležnost: U pravilu je za postupanje nadležan sud u čijoj se nadležnosti nalazi adresa prebivališta optuženika, ako niti jedan drugi sud nije isključivo nadležan. Zakonom su utvrđena i dodatna pravila o nadležnosti (npr. u slučaju nepostojanja adrese prebivališta nadležnost ovisi o mjestu boravišta optuženika).

    Zakon, osim opće nadležnosti, prepoznaje i nadležnost iz posebnih razloga (alternativna nadležnost suda, isključiva nadležnost).

    U slučaju alternativne nadležnosti suda u kojem nije određena isključiva nadležnost, tužitelj može pokrenuti postupak pred drugim sudom po vlastitom izboru koji je predviđen zakonom umjesto pred sudom opće nadležnosti (npr. postupak određivanja skrbništva nad djetetom može se pokrenuti i pred sudom koji ima nadležnost prema djetetovom prebivalištu, postupak za naknadu štete može se pokrenuti i pred sudom koji je nadležan u mjestu ili području u kojem se dogodila šteta itd.)

    U slučaju isključive nadležnosti postupak se može pokrenuti samo pred određenim sudom.

    Kaznenopravni sustav

    Prvostupanjski sudovi

    U pravilu je nadležnost okružnih sudova vođenje kaznenih postupaka.

    Međutim, pred općim sudovima mogu se voditi postupci u sljedećim posebnim slučajevima:

    1. kaznena djela koja su po zakonu kažnjiva kaznom zatvora u trajanju do 15 godina ili kaznom doživotnog zatvora i
    2. kaznena djela protiv države (poglavlje X. Kaznenog zakona)
    3. zločini protiv čovječnosti (poglavlje XI. Kaznenog zakona)
    4. zavjera s ciljem počinjenja ubojstva, ubojstvo iz nehaja [članak 166. stavak 3. i 4. Kaznenog zakona], ubojstvo na mah počinjeno u stanju jake razdraženosti (članak 167. Kaznenog zakona), tjelesna ozljeda koja uzrokuje znatnu opasnost od smrti (uzrokuje smrt) [članak 170. stavak 6. i treća alternativa u članku 170. stavku 7. Kaznenog zakona], otmica (članak 175./A Kaznenog zakona), trgovina ljudima (članak 175./B Kaznenog zakona), kaznena djela kojima se krše pravila o medicinskim intervencijama i medicinskom istraživanju te pravo na zdravstveno samoodređenje (glava II. poglavlja XII. Kaznenog zakona)
    5. kaznena djela protiv poretka na izborima, referendumima, građanskim inicijativama i europskim građanskim inicijativama (članak 211. Kaznenog zakona), zlouporaba kvalificiranih podataka (glava III. poglavlja XV. Kaznenog zakona), zloupotreba službenog položaja (glava IV. poglavlja XV. Kaznenog zakona), nasilje nad osobom pod međunarodnom zaštitom (članak 232. Kaznenog zakona), zatvorski neredi (članak 246. Kaznenog zakona), ometanje rada pravosudnih tijela pred međunarodnim sudom (članak 294./B Kaznenog zakona), kaznena djela protiv javnog (međunarodnog) prava (glave VII. i VIII. poglavlja XV. Kaznenog zakona)
    6. teroristička djela (članak 261. Kaznenog zakona), kršenje međunarodnih gospodarskih mjera ograničavanja (članak 261./A Kaznenog zakona), otmica zrakoplova i željezničkih vozila, pomorskih plovila i cestovnih vozila za javni prijevoz ili vozila prikladnih za masovni prijevoz robe (članak 262. Kaznenog zakona), sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji (članak 263./C Kaznenog zakona)
    7. zloupotreba vojnih proizvoda i usluga kao i proizvoda s dvostrukom namjenom (članak 263./B Kaznenog zakona), trgovanje na temelju povlaštenih informacija (članak 299./A Kaznenog zakona), prijevara kod kapitalnog ulaganja (članak 299./B Kaznenog zakona), organizacija piramidalne sheme (članak 299./C Kaznenog zakona), pranje novca (članak 303. Kaznenog zakona);
    8. izazivanje opasnosti za javnost koja dovodi do znatnog ili ozbiljnog financijskog gubitka [članak 259. stavak 2. točka (b) Kaznenog zakona], uplitanje u rad komunalnih poduzeća koje uzrokuje znatan ili iznimno ozbiljan financijski gubitak [članak 260. stavci 3. i 4. Kaznenog zakona], kaznena djela nad računalnim sustavima i podacima koja uzrokuju znatnu ili iznimno ozbiljnu štetu [članak 300./C stavak 4. točke (b) i (c) Kaznenog zakona], porezna prijevara i neispunjavanje nadzorne ili revizijske obveze u pogledu povezane porezne prijevare koji dovode do znatnog ili ozbiljnog gubitka prihoda [članak 310. stavak 4. točka (a), stavak 5. točka (a) i stavak 6., kao i članak 310./A Kaznenog zakona], zloupotreba zamjena za gotovinu koja uzrokuje znatnu ili iznimno veliku štetu [članak 313./C stavak 5. točka (a) i članak 313./C stavak 6. Kaznenog zakona], krađa [članak 316. stavak 6. točka (a) i članak 316. stavak 7. Kaznenog zakona] i pronevjera [članak 317. stavak 6. točka (a) i članak 317. stavak 7. Kaznenog zakona] predmeta znatne ili iznimno velike vrijednosti; prijevara koja uzrokuje znatnu ili iznimno veliku štetu [članak 318. stavak 6. točka (a) i članak 318. stavak 7. Kaznenog zakona], zlouporaba sredstava koja dovodi do znatnog ili iznimno velikog financijskog gubitka [članak 319. stavak 3. točke (c) i (d) Kaznenog zakona], nemarno upravljanje sredstvima koje rezultira znatnim ili ozbiljnim financijskim gubitkom [članak 320. stavak 2. Kaznenog zakona], pljačka [članak 321. stavak 4. točka (b) Kaznenog zakona] i krađa [članak 322. stavak 3. točka (a) Kaznenog zakona] predmeta znatne ili velike vrijednosti, vandalizam koji uzrokuje znatnu ili iznimno veliku štetu [članak 324. stavci 5. i 6. Kaznenog zakona], primanje ukradene robe znatne ili iznimno velike vrijednosti [članak 326. stavak 5. točka (a) i stavak 6. Kaznenog zakona], povreda autorskih prava ili povezanih prava koje dovodi do znatnog ili iznimno velikog financijskog gubitka [članak 329./A stavak 3. Kaznenog zakona] i povreda prava zaštićenih pravom industrijskog patenta[članak 329./D stavak 3. Kaznenog zakona]
    9. kaznena djela koja podliježu vojnom zakonu
    10. komunistički zločini i zločini koji ne podliježu zastari prema međunarodnom pravu, kako je utvrđeno Zakonom o kaznenoj odgovornosti i neprimjenjivanju zastare na zločine protiv čovječnosti i podizanje optužnice za određena kaznena djela počinjena za vrijeme komunističke diktature.

    Djelokrug nadležnosti sudova u pravilu se određuje prema sferi unutar koje je počinjeno kazneno djelo.

    Ako je optuženik počinio kaznena djela koja spadaju pod nadležnost različitih sudova, tada se opći sud smatra nadležnim za taj slučaj.

    Drugostupanjski sudovi

    Opći sudovi: za slučajeve koji spadaju pod nadležnost okružnog prvostupanjskog suda.

    Regionalni žalbeni sudovi: za slučajeve koji spadaju pod nadležnost općih prvostupanjskih sudova.

    Kúria: za slučajeve koji spadaju pod nadležnost regionalnog žalbenog suda na čiju se odluku može žaliti.

    Trećestupanjski sudovi

    Regionalni žalbeni sudovi: za slučajeve o kojima odlučuje opći drugostupanjski sud.

    Kúria: za slučajeve o kojima odlučuje regionalni žalbeni drugostupanjski sud.

    Sastav sudova

    U slučajevima u kojima je predmetno kazneno djelo kažnjivo s osam ili više godina zatvora, okružni sud djeluje kao sudsko vijeće sastavljeno od jednog profesionalnog suca i dva prisjednika (asesora). U drugim slučajevima odlučuje sudac pojedinac.

    I na općem sudu koji djeluje kao prvostupanjski postupci se vode pred sudskim vijećem sastavljenim od jednog profesionalnog suca i dva prisjednika (asesora).

    Na drugostupanjskom ili trećestupanjskom sudu postupci se vode pred sudskim vijećem sastavljenim od tri profesionalna suca. Kúria vodi postupke pred sudskim vijećem sastavljenim od tri ili pet profesionalnih sudaca.

    Druge poveznice

    Poveznica se otvara u novom prozoruSlužbeno web-mjesto mađarskih sudova

    Posljednji put ažurirano: 04/11/2019

    Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

    Redovni sudovi - Malta

    Redovni sudovi – uvod

    U tablicama u nastavku možete pronaći informacije o građanskim i kaznenim sudovima na Malti.

    Građanski sudovi

    Žalbeni sud

    Drugostupanjski sud

    Odlučivanje o žalbama

    Žalbeni sud razmatra žalbe s građanskih sudova više i niže nadležnosti. (i) Taj sud odlučuje o žalbama na odluke Glavnog građanskog suda i Građanskog suda (Obiteljski odjel). (ii) Taj sud odlučuje i o žalbama na odluke Magistratskog suda u parničnim predmetima, odluke Suda za sporove male vrijednosti i odluke upravnih sudova.

    (i) Sastoji se od tri suca


    (ii) Sastoji se od jednog suca

    Građanski sud Glavni građanski sud




    Odjel Građanskog suda za izvanparnične postupke


    Obiteljski odjel Građanskog suda

    Prvostupanjski sud

    Glavni građanski sud odlučuje o predmetima iz područja građanskog i/ili trgovačkog prava koji su izvan nadležnosti Magistratskog suda. U skladu sa svojom ustavno definiranom nadležnošću, taj sud odlučuje i o predmetima koji se odnose na povrede ljudskih prava i temeljnih sloboda zaštićenih Ustavom i Europskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama.

    Odjel Građanskog suda za izvanparnične postupke odgovoran je za odlučivanje o starateljstvu ili oduzimanju poslovne sposobnosti osobama s duševnim poremećajima, imenovanje staratelja tim osobama, pokretanje ostavinskih postupaka i potvrđivanje izvršitelja oporuka. Tamo se ujedno čuvaju tajne oporuke.

    Taj sud odlučuje u svim predmetima koji se odnose na obiteljsko-pravna pitanja, kao što su poništaj braka, rastava, razvod, uzdržavanje i skrbništvo nad djecom.

    Predsjeda sudac 




    Predsjeda sudac




    Predsjeda sudac

    Magistratski sud

    Prvostupanjski sud

    U području građanskog prava Magistratski sud odlučuje samo u nižem, prvom stupnju, što je općenito ograničeno na sporove čija vrijednost ne premašuje 15 000 EUR.

    Predsjeda magistratski sudac

    Magistratski sud za otok Gozo

    Prvostupanjski sud

    U području građanskog prava Magistratski sud za otok Gozo ima dvostruku nadležnost: nižu nadležnost poput one kakvu ima paralelni sud na Malti te višu nadležnost, uz ovlasti jednake onima Glavnog građanskog suda, osim ustavne nadležnosti, te onima Odjela Građanskog suda za izvanparnične postupke.

    Predsjeda magistratski sudac

    Sud za sporove male vrijednosti

    Prvostupanjski sud

    Taj sud u skraćenom postupku na temelju načela pravednosti i zakonitosti odlučuje o sporovima čija vrijednost ne premašuje 5 000 EUR.

    Predsjeda arbitražni sudac

    Kazneni sudovi

    Kazneni žalbeni sud

    Drugostupanjski sud

    Taj sud u višoj nadležnosti odlučuje o žalbama osoba koje je osudio Kazneni sud. Taj sud u nižoj nadležnosti odlučuje o žalbama u predmetima u kojima odluku donosi Magistratski sud kada sudi u predmetima iz kaznenopravne nadležnosti.

    Sastoji se od tri suca   Sastoji se od jednog suca

    Kazneni sud

    Prvostupanjski sud

    Taj sud djeluje kao kazneni sud i odlučuje u kaznenim predmetima koji su izvan nadležnosti Magistratskog suda.

    Predsjeda sudac koji sudi uz deveteročlanu porotu

    Magistratski sud

    Prvostupanjski sud

    U području kaznenog prava, taj sud ima dvostruku nadležnost: kao sud u kaznenim stvarima za predmete iz svoje nadležnosti i kao istražni sud za kaznena djela iz nadležnosti Kaznenog suda. (i) Sud u kaznenim stvarima – taj sud nadležan je za odlučivanje o svim kaznenim djelima za koja je predviđena kazna zatvora u trajanju od najviše 6 mjeseci. (ii) Istražni sud – taj sud provodi predistražne radnje u slučajevima težih kaznenih djela i dostavlja odgovarajuće zapisnike glavnom državnom odvjetniku. Ako optuženik nema prigovora, glavni državni odvjetnik može Magistratskom sudu radi razmatranja i donošenja odluke vratiti predmete koji se odnose na kaznena djela za koja je predviđena kazna zatvora u trajanju do deset godina.

    Predsjeda magistratski sudac

    Magistratski sud za otok Gozo

    Prvostupanjski sud

    U području kaznenog prava, Magistratski sud za otok Gozo ima istu nadležnost kao Magistratski sud na otoku Malti kada potonji sudi kao kazneni sud i kao istražni sud.

    Predsjeda magistratski sudac

    Sud za mladež

    Prvostupanjski sud

    Sud za mladež odlučuje o optužnicama protiv maloljetnika i vodi druge postupke koji se odnose na maloljetnike u dobi do 16 godina te može odlučivati o skrbništvu.

    Predsjedaju magistratski sudac i dva člana

    Pravne baze podataka

    Posjetite maltešku stranicu „Organizacija pravosuđa u državama članicama – Malta” gdje možete pronaći detaljne informacije o bazama podataka i odgovarajuće poveznice.

    Druge poveznice

    Poveznica se otvara u novom prozoruMinistarstvo pravosuđa, kulture i lokalne uprave

    Poveznica se otvara u novom prozoruUsluge suda

    Poveznica se otvara u novom prozoruUsluge suda – presude na internetu

    Poveznica se otvara u novom prozoruUsluge suda – sudski postupci

    Poveznica se otvara u novom prozoruUsluge suda – raspored rasprava po sudnicama

    Poveznica se otvara u novom prozoruUsluge suda – statistički podaci

    Poveznica se otvara u novom prozoruUsluge suda – sudske dražbe

    Poveznica se otvara u novom prozoruUsluge suda – sudski obrasci (na malteškom)

    Poveznica se otvara u novom prozoruSudski vještaci

    Poveznica se otvara u novom prozoruPravne usluge (Zakoni Malte)

    Posljednji put ažurirano: 22/12/2016

    Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

    Redovni sudovi - Nizozemska

    U ovom odjeljku možete pronaći informacije o organizaciji redovnih sudova u Nizozemskoj.

    Okružni sudovi

    Većina sudskih postupaka započinje pred okružnim sudom (rechtbank). U Nizozemskoj postoji 11 okružnih sudova.

    Svaki se sud sastoji od nekoliko odjela:

    • za građansko pravo (sporovi između građana)
    • za upravno pravo (građanin protiv javne uprave)
    • za kazneno pravo (kaznena djela)
    • za lokalne predmete (kantonzaken, koji se primjerice odnose na najam, dugove, žalbe protiv prometnih kazni, radne sporove i prekršaje).

    Žalbe

    Stranka koja ne prihvaća odluku okružnog suda može podnijeti žalbu. O kaznenim i građanskim predmetima odlučuje jedan od četiriju žalbenih sudova (gerechtshoven). U upravnim postupcima, ovisno o predmetu, o žalbi može odlučivati:

    • žalbeni sud
    • Središnji žalbeni sud (Centrale Raad van Beroep)
    • Žalbeni upravni sud za trgovinu i industriju (College van Beroep voor het Bedrijfsleven)
    • Državno vijeće (Raad van State), odjel za upravne sporove (Afdeling bestuursrechtspraak).

    Vrhovni sud (Hoge Raad)

    Vrhovni sud Nizozemske najviši je sud u Nizozemskoj u građanskom, kaznenom i poreznom pravu. Vrhovni sud može poništiti presude, posebno one koje su donijeli žalbeni sudovi (čije se presude mogu osporiti na Vrhovnom sudu na temelju pravnih pitanja, što je poznato kao kasacijski postupak, cassatie). Vrhovni sud odgovoran je i za osiguranje pravnog jedinstva i razvoja nizozemskog prava.

    Više informacija o tome kako je organiziran pravosudni sustav dostupno je na internetskim stranicama Poveznica se otvara u novom prozorurechtspraak.nl.

    Pravne baze podataka

    Sudovi objavljuju većinu donesenih presuda. Te odluke i presude stavljaju se na raspolaganje javnosti uvrštavanjem u bazu podataka na internetskim stranicama Poveznica se otvara u novom prozorurechtspraak.nl.

    Je li pristup bazi podataka besplatan?

    Da, pristup je besplatan.

    Druge poveznice

    Poveznica se otvara u novom prozoruNizozemski pravosudni sustav i Vrhovni sud Nizozemske

    Poveznica se otvara u novom prozoruInformacije o nizozemskom pravosudnom sustavu (na engleskom jeziku)

    Posljednji put ažurirano: 17/04/2020

    Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

    Redovni sudovi - Austrija

    Sljedeći odjeljak sadržava informacije o redovnim građanskim i kaznenim sudovima u Austriji.

    Redovni sudovi – Uvod

    Redovni sudovi organizirani su u četiri stupnja. Trenutačno (septembar 2019.) u sudskim postupcima mogu suditi sljedeći sudovi:

    • 115 okružnih sudova (Bezirksgerichte),
    • 20 pokrajinskih sudova (Landesgerichte),
    • 4 viša pokrajinska suda (Oberlandesgerichte),
    • Vrhovni sud (Oberster Gerichtshof).

    Od početka 2013. u saveznim je pokrajinama Gornjoj Austriji, Donjoj Austriji i Štajerskoj broj okružnih sudova spajanjem postupno smanjen na 116 (od 1. srpnja 2014.). Nakon dodatnih izmjena strukture okružnih sudova provedenih u drugoj polovini 2017., u 2018. i 2019., broj okružnih sudova smanjen je za tri.

    Javni interes u kaznenim stvarima zastupaju uredi javnih tužitelja navedeni u nastavku. To su:

    • 16 ureda javnih tužitelja (Staatsanwaltschaften),
    • Središnji ured javnog tužitelja za suzbijanje gospodarskog kriminala i korupcije (Zentrale Staatsanwaltschaft),
    • četiri ureda viših javnih tužitelja (Oberstaatsanwaltschaften),
    • Ured glavnog tužiteljstva (Generalprokuratur).

    Za izvršavanje zatvorskih kazni nadležno je 28 zatvora.

    A. Organizacija sudova: građanski i kazneni sudovi

    U prvom se stupnju predmeti dodjeljuju okružnim ili pokrajinskim sudovima. U građanskim se stvarima nadležni sud u načelu utvrđuje prema prirodi spora (Eigenzuständigkeit), a u svim ostalim stvarima prema vrijednosti predmeta spora (Wertzuständigkeit). Priroda spora uvijek ima prednost pred njegovom vrijednosti.

    U kaznenim se stvarima nadležni sud utvrđuje prema težini kazne propisane za određeno kazneno djelo.

    Okružni sudovi (prva razina)

    Okružni su sudovi prvostupanjski sudovi nadležni za sljedeće:

    • građanske sporove čija vrijednost nije veća od 15 000 EUR (Wertzuständigkeit),
    • određene vrste sporova neovisno o vrijednosti (Eigenzuständigkeit), a posebno obiteljske sporove te sporove povezane s najmom i s izvršenjem,
    • donošenje odluka u kaznenim stvarima u kojima su za kazneno djelo propisane samo novčana kazna, novčana kazna i zatvorska kazna kraća od godine dana ili samo takva zatvorska kazna (npr. tjelesna ozljeda iz nehaja, krađa).

    Pokrajinski sudovi (druga razina)

    Pokrajinski sudovi, u građanskim predmetima poznati i kao prvostupanjski sudovi (Gerichtshöfe erster Instanz), nadležni su za sljedeće:

    • donošenje odluka u prvom stupnju u svim pravnim stvarima koje nisu dodijeljene okružnim sudovima; osim toga, na temelju prirode spora sude u predmetima povezanima sa zakonom o odgovornosti za nuklearnu štetu, zakonom o upravnoj odgovornosti te zakonom o zaštiti podataka, kao i u predmetima u području tržišnog natjecanja ili intelektualnog vlasništva,
    • u drugom stupnju, za odlučivanje o žalbama protiv odluka okružnih sudova.

    Viši pokrajinski sudovi (treća razina)

    Viši pokrajinski sudovi, poznati i kao drugostupanjski sudovi (Gerichtshöfe zweiter Instanz), treća su organizacijska razina. Nalaze se u Beču (za Beč, Donju Austriju i Gradišće), Grazu (za Štajersku i Korušku), Linzu (za Gornju Austriju i Salzburg) te Innsbrucku (za Tirol i Vorarlberg).

    Ti sudovi odlučuju samo o žalbama u građanskim i kaznenim predmetima (tj. kao drugostupanjski sudovi).

    Osim toga, oni imaju posebnu ulogu u upravljanju pravosudnim sustavom. Predsjednik višeg pokrajinskog suda na čelu je uprave svih sudova koji se nalaze na području njegove nadležnosti. Na tom je položaju predsjednik višeg pokrajinskog suda izravno odgovoran saveznom ministru pravosuđa.

    Vrhovni sud (četvrta razina)

    Vrhovni sud u Beču najviša je instancija u građanskim i kaznenim predmetima. Uz Ustavni sud (Verfassungsgericht) i Upravni sud (Verwaltungsgericht), on je jedan od „najviših sudova” u zemlji (Höchstgerichte). To znači da protiv njegove odluke ne postoji daljnji domaći pravni lijek.

    Sudska praksa Vrhovnog suda znatan je doprinos ujednačenoj primjeni prava diljem zemlje.

    Iako niži sudovi nisu zakonski obvezni pridržavati se odluka najviših sudova, oni se u pravilu njima vode.

    B. Građansko pravosuđe

    Građansko je pravosuđe podijeljeno na redovne građanske postupke, postupke u radnim sporovima, trgovačke postupke te izvanparnične postupke (Außerstreitverfahren).

    U redovnom se građanskom postupku odlučuje o pitanjima građanskog prava koja nisu u nadležnosti trgovačkih ili radnih sudova ili koja treba rješavati u izvanparničnom postupku.

    C. Žalbeni postupak

    C.1. Žalbeni postupak u građanskim predmetima

    redovnom građanskom postupku u osnovi postoje dva različita žalbena postupka od kojih se svaki može podijeliti u tri stupnja. U prvom se stupnju predmeti dodjeljuju okružnim ili pokrajinskim sudovima.

    Ako je u prvom stupnju nadležan okružni sud, žalba se podnosi pokrajinskom sudu, na kojem o njoj odlučuje žalbeno vijeće (Berufungssenat).

    Ako u prvom stupnju odlučuje pokrajinski sud, žalba se podnosi višem pokrajinskom sudu, na kojem o njoj odlučuje drugostupanjsko žalbeno vijeće.

    Drugostupanjski sudovi nadležni su samo za preispitivanje odluke donesene u prvom stupnju. Oni stoga u načelu odlučuju o predmetu samo na temelju prijedloga presude podnesenog pri zaključenju usmenog postupka u prvom stupnju i činjenica dostavljenih u tom trenutku. Drugostupanjski sudovi mogu sami odlučiti hoće li potvrditi ili promijeniti presudu. U tu svrhu mogu, u okviru zadanom prijedlozima i podnescima iz prvog stupnja, u cijelosti ili djelomično ponoviti postupak, dopuniti ga, poništiti odluku prvostupanjskog suda i od njega zatražiti da donese novu odluku ili odbiti žalbu.

    U predmetima u kojima se odlučuje o pravnim pitanjima od temeljne važnosti moguće je podnijeti daljnju žalbu Vrhovnom sudu.

    Vrhovni sud odlučuje samo o pravnim pitanjima te je zato pri donošenju odluke ograničen prethodno utvrđenim činjenicama. On stoga samo preispituje ispravnost odluke donesene na temelju tih činjenica ili utvrđuje nevaljanosti te, u ograničenoj mjeri, postupovne pogreške u prethodnom postupku. Vrhovni sud nema samo kasacijsku ulogu; i on može samostalno odlučivati u predmetu potvrđivanjem ili promjenom presude, poništavati prethodne odluke, zatražiti od prvostupanjskog ili drugostupanjskog suda da donese novu odluku ili odbiti žalbu.

    U prvom stupnju u velikoj većini predmeta odluku donosi sudac pojedinac, a u predmetima čija je vrijednost veća od 100 000 EUR na zahtjev jedne od stranaka odlučuje vijeće sastavljeno od tri suca. U drugom stupnju odlučuje vijeće sastavljeno od tri suca, a na Vrhovnom sudu vijeće od pet sudaca. Ako je riječ o pravnom pitanju od temeljne važnosti (na primjer, izmjeni ustaljene sudske prakse), vijeće Vrhovnog suda odlučuje u povećanom sastavu od 11 sudaca.

    C.2. Žalbeni postupak u kaznenim predmetima

    Protiv presuda u kaznenim postupcima moguće je podnijeti žalbu samo jednom.

    Ako u prvom stupnju odlučuje okružni sud, žalbom se može:

    • tražiti poništenje presude ili
    • osporiti osuda i kaznena mjera.

    O tome odlučuje vijeće pokrajinskog suda sastavljeno od tri suca.

    Ako u prvom stupnju pokrajinski sud odlučuje po sucu pojedincu (što je slučaj u predmetima pred pokrajinskim sudom u kojima se tuženik tereti za kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju od najviše pet godina, kao što je npr. davanje lažnog iskaza), žalbom se može:

    • tražiti poništenje presude ili
    • osporiti osuda i kaznena mjera.

    O tome odlučuje vijeće višeg pokrajinskog suda sastavljeno od tri suca.

    Ako u prvom stupnju pokrajinski sud odlučuje po sudskim procjeniteljima (Schöffengericht) ili po poroti (Geschworenengericht), zahtjev za poništenje mora se podnijeti Vrhovnom sudu. Međutim, ako se žalba odnosi samo na kaznenu mjeru, o njoj odlučuje viši pokrajinski sud.

    D. Pravni lijekovi

    redovnom građanskom postupku prvostupanjske se presude mogu osporavati na temelju pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava (Berufung). U svim je predmetima takvu žalbu moguće podnijeti na temelju ništavnosti ili pogrešne pravne procjene, dok ju je u određenim stvarima te u predmetima čija je vrijednost veća od 2700 EUR moguće podnijeti zbog proceduralnih nedostataka ili netočno utvrđenih činjenica.

    Drugostupanjske se presude mogu osporavati žalbom Vrhovnom sudu isključivo na temelju pogrešne primjene materijalnog prava (Revision). Taj je oblik pravnog lijeka, međutim, podložan raznim ograničenjima, koja ovise o prirodi stvari. U načelu Vrhovni sud odlučuje samo o pravnim pitanjima od velike važnosti te je postojanje takvog pitanja preduvjet kako bi Vrhovni sud prihvatio žalbu na temelju pogrešne primjene materijalnog prava. Osim toga, u određenim stvarima nisu dopuštene žalbe protiv drugostupanjskih presuda u predmetima vrijednosti manje od 5000 EUR ili žalbu Vrhovnom sudu mora odobriti drugostupanjski sud (izravno ili na temelju nove žalbe) ako vrijednost spora nije veća od 30 000 EUR.

    E. Pravne baze podataka

    Na internetskim stranicama Poveznica se otvara u novom prozoruaustrijskog pravosuđa nalaze se opće informacije o austrijskom pravosudnom sustavu.

    Je li pristup bazi podataka besplatan?

    Da, pristup internetskim stranicama austrijskog pravosuđa besplatan je.

    Druge poveznice

    Poveznica se otvara u novom prozoruNadležnost sudova – Austrija

    Posljednji put ažurirano: 14/10/2020

    Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

    Redovni sudovi - Portugal

    U ovom odjeljku pružaju se informacije o organizaciji redovnih sudova u Portugalu.

    Organizacija redovnih sudova

    Uz Ustavni sud (Tribunal Constitucional), čija je izričita nadležnost odlučivati o ustavnopravnim pitanjima, u Portugalu postoje sljedeće kategorije sudova:

    1. Vrhovni sud (Supremo Tribunal de Justiça) te prvostupanjski i drugostupanjski opći sudovi
    2. Vrhovni upravni sud (Supremo Tribunal Administrativo) te ostali upravni i porezni sudovi
    3. Revizorski sud (Tribunal de Contas).

    Mogu postojati i pomorski, arbitražni i mirovni sudovi.

    Slučajevi i okolnosti u kojima navedeni sudovi mogu, pojedinačno ili zajednički, obavljati funkciju suda za rješavanje sukoba nadležnosti (Tribunal dos Conflitos – sud nadležan za sukobe nadležnosti) utvrđeni su zakonom.

    Ne dovodeći u pitanje odredbe o vojnim sudovima (tribunais militares), koji se mogu osnovati za vrijeme rata, zabranjeni su sudovi isključivo nadležni za posebne kategorije kaznenih djela.

    Opći sudovi

    Vrhovni sud

    Ne dovodeći u pitanje nadležnost Ustavnog suda, Vrhovni sud najviši je opći sud. Obuhvaća građanski, kazneni i socijalni odjel.

    Sjedište mu je u Lisabonu, a nadležan je za cijelo državno područje Portugala.

    Vrhovni sud djeluje pod vodstvom predsjednika (predsjedavajući sudac) i zasjeda u punom sastavu (koji uključuje sve suce koji pripadaju različitim odjelima), u specijaliziranim odjelima i redovnim odjelima.

    Uz iznimku slučajeva utvrđenih zakonom, Vrhovni sud bavi se isključivo pravnim pitanjima.

    Žalbeni sudovi

    Žalbeni sudovi (tribunais da relação) u pravilu su drugostupanjski sudovi.

    Trenutačno postoje žalbeni sudovi sa sjedištem u Lisabonu, Portu, Coimbri, Évori i Guimarãesu. Djeluju pod vodstvom predsjednika (predsjedavajućeg suca) i zasjedaju u punom sastavu ili u odjelima.

    Žalbeni sudovi imaju građanski, kazneni i socijalni odjel, odjel za obitelj i maloljetnike, trgovački odjel, odjel za intelektualno vlasništvo te odjel za tržišno natjecanje, regulaciju i nadzor. Postojanje socijalnog odjela, odjela za obitelj i maloljetnike, trgovačkog odjela, odjela za intelektualno vlasništvo te odjela za tržišno natjecanje, regulaciju i nadzor ovisi o broju i složenosti predmeta. Uspostavljaju se po nalogu Vrhovnog sudskog vijeća na prijedlog predsjednika odgovarajućeg Žalbenog suda.

    Prvostupanjski sudovi (Tribunais judiciais de 1.ª instância)

    Prvostupanjski sudovi u pravilu su okružni sudovi (tribunais de comarca). Nadležni su za sve predmete koji nisu dodijeljeni nekom drugom sudu. Okružni sudovi imaju opću i specijaliziranu nadležnost.

    Okružni sudovi podijeljeni su na vijeća specijalizirane ili opće nadležnosti te na lokalna „satelitska” vijeća. Vijeća se nazivaju prema vrsti postupka kojim se bave te imenu općine u kojoj se nalaze.

    Mogu se uspostaviti sljedeća vijeća specijalizirane nadležnosti:

    1. središnje građansko (Central cível)
    2. lokalno građansko (Local cível)
    3. središnje kazneno (Central criminal)
    4. lokalno kazneno (Local criminal)
    5. lokalno maloljetničko kazneno (Local de pequena criminalidade)
    6. kazneno istražno (Instrução criminal)
    7. obiteljsko i maloljetničko (Família e menores)
    8. radno (Trabalho)
    9. trgovačko (Comércio)
    10. izvršno (Execução).

    Prvostupanjski opći sudovi mogu zasjedati kao sudac pojedinac, u punom sastavu ili u punom sastavu uz porotu, ovisno o predmetu. Svaki okružni sud ima predsjednika koji je ovlašten za zastupanje i vođenje, za upravljanje predmetima te za administrativno i funkcionalno upravljanje.

    Ako se u istom sudu ili vijeću nalazi više od pet sudaca, predsjedavajući sudac nakon savjetovanja s drugim sucima može Vrhovnom sudskom vijeću predložiti imenovanje suca koordinatora (magistrado judicial coordenador) za jedno ili više vijeća, uz prethodnu suglasnost tog suca. Sudac koordinator pod vodstvom predsjedavajućeg suca obavlja dužnosti koje mu je on delegirao, pritom ne dovodeći u pitanje pravo prenošenja predmeta na viši sud (avocação), te je dužan dati izvješće o njihovu radu kad to zatraži predsjedavajući sudac.

    Upravni i porezni sudovi

    Upravni i porezni sudovi nadležni su za odlučivanje o tužbama i žalbama povezanima s rješavanjem sporova koji proizlaze iz pravnih odnosa u upravnim i poreznim stvarima. Upravni i porezni sudovi:

    1. Vrhovni upravni sud
    2. središnji upravni sudovi
    3. okružni upravni sudovi
    4. porezni sudovi.

    Vrhovni upravni sud

    Ne dovodeći u pitanje nadležnost Ustavnog suda, Vrhovni upravni sud najviše je tijelo među upravnim i poreznim sudovima.

    Sjedište mu je u Lisabonu, a nadležan je za cijelo državno područje Portugala.

    Vrhovni upravni sud sastoji se od odjela za upravne sporove i odjela za porezne sporove. Njegova je glavna odgovornost odlučivanje o žalbama na odluke središnjih upravnih sudova.

    Vrhovni upravni sud djeluje pod vodstvom predsjednika (predsjedavajućeg suca) kojem pomažu tri potpredsjednika.

    Ovisno o predmetu spora, sud može zasjedati u punom sastavu, u punom sastavu pojedinačnih odjela ili u odjelima. Samo puni sastav suda i puni sastav pojedinačnih odjela mogu odlučivati o pravnim pitanjima.

    Središnji upravni sudovi

    Središnji upravni sudovi u pravilu su drugostupanjski sudovi upravne nadležnosti. Trenutačno postoje dva središnja upravna suda (sjeverni i južni).

    Njihova je glavna funkcija odlučivanje o žalbama na odluke okružnih upravnih sudova i poreznih sudova.

    Svaki se sud sastoji od odjela za upravne sporove i odjela za porezne sporove.

    Središnji upravni sudovi djeluju pod vodstvom predsjednika (predsjedavajućeg suca) kojem pomažu dva potpredsjednika.

    Središnji upravni sudovi odlučuju o činjeničnim i pravnim pitanjima.

    Okružni upravni sudovi i porezni sudovi

    To su prvostupanjski sudovi čija je glavna funkcija odlučivati o sporovima u upravnim i poreznim stvarima. Mogu djelovati samostalno, pri čemu se nazivaju okružnim upravnim sudovima ili poreznim sudovima, ili zajednički pod nazivom „upravni i porezni sud”.

    Djeluju pod vodstvom predsjednika kojeg na razdoblje od pet godina imenuje CSTAF (Conselho Superior dos Tribunais Administrativos e Fiscais – Vrhovno vijeće upravnih i poreznih sudova).

    Tim sudovima općenito predsjeda sudac pojedinac, ali zakonom je predviđeno da se u određenim slučajevima mogu primijeniti drukčija rješenja.

    Mirovni sudovi

    Mirovni sudovi (julgados de paz) pružaju alternativnu metodu rješavanja sporova koji su isključivo građanske prirode, u predmetima koji uključuju malu novčanu vrijednost i koji se ne odnose na obiteljsko, nasljedno ili radno pravo.

    U skladu s uvjetima trenutačne verzije Zakona br. 78/2011 od 13. srpnja 2011., mirovni sudovi nadležni su za razmatranje deklaratornih tužbi i odlučivanje o takvim tužbama čija vrijednost ne premašuje nadležnost prvostupanjskih sudova (15 000 EUR).

    U skladu s člankom 9. tog zakona, mirovni sudovi nadležni su za odlučivanje o sljedećem:

    1. tužbama za osiguranje izvršenja obveza, osim onih koje se odnose na ispunjenje novčane obveze iz ugovora o članstvu
    2. tužbama za predaju pokretne imovine
    3. tužbama koje proizlaze iz prava i obveza zajedničkih vlasnika imovine ako predmetna glavna skupština nije propisala obvezu arbitraže za rješavanje sporova između zajedničkih vlasnika ili između zajedničkih vlasnika i upravitelja
    4. tužbama za rješavanja sporova između vlasnika zgrada koji se odnose na privremeni prisilni prolazak, prirodnu odvodnju vode, radove za zaštitu od poplava te dijeljenje odvoda, kanala i živice; otvaranje prozora, vrata, balkona i sličnih konstrukcija; slijevanje kišnice s krova, sađenje drveća i grmlja, dijeljenje unutarnjih i vanjskih zidova
    5. tužbama za povrat imovine, tužbama u pogledu posjeda, tužbama koje se odnose na dosjelost, stjecanje i podjelu zajedničke imovine
    6. tužbama koje se odnose na pravo upotrebe imovine u zajedničkom vlasništvu i upravljanja takvom imovinom, prava na iskorištavanje površine, prava plodouživanja, prava korištenja i stanovanja te stvarno pravo iz ugovora o pravu na vremenski ograničenu upotrebu nekretnine (time-sharing)
    7. tužbama koje se odnose na najam nekretnina, osim onih koje se odnose na deložaciju
    8. tužbama koje se odnose na građansku odgovornost, ugovornu i izvanugovornu
    9. tužbama koje se odnose na neispunjenje ugovora, osim ugovora o radu i ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta
    10. tužbama koje se odnose na opće jamstvo za ispunjenje obveza.

    Mirovni sudovi nadležni su i za odlučivanje o zahtjevima za naknadu štete u građanskom postupku u slučajevima kad optužnica nije podignuta ili se od nje odustalo, a koji proizlaze iz sljedećeg:

    1. tjelesnih ozljeda
    2. tjelesnih ozljeda uzrokovanih nemarom
    3. klevete
    4. uvrede
    5. krađe
    6. štete
    7. uništavanja kulturnih znamenitosti
    8. prijevare radi dobivanja hrane, pića ili usluga.

    U skladu s člankom 16. svaki mirovni sud ima službu za mirenje koja je dostupna svima kojima je potrebna kao alternativna metoda rješavanja sporova. Cilj je te službe potaknuti brzo rješavanje sporova postizanjem sporazuma među strankama. Služba je nadležna za provedbu postupka mirenja u svim sporovima koji podliježu mirenju, čak i onima koji nisu u nadležnosti mirovnih sudova.

    Posljednji put ažurirano: 13/09/2020

    Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

    Redovni sudovi - Rumunjska

    Na ovoj stranici pružaju se informacije o rumunjskim redovnim sudovima.

    Uvod u rumunjski pravosudni sustav

    Rumunjski pravosudni sustav ima sljedeću strukturu:

    Sudovi i uredi javnih tužitelja:

    1. razina:

    1. okružni sudovi (176)
    2. uredi javnih tužitelja

    2. razina:

    1. sudovi posebne nadležnosti (42)
    2. specijalni sudovi (3)
    3. Sud za djecu i obiteljskopravne predmete (1)
    4. uredi javnih tužitelja

    3. razina:

    1. žalbeni sudovi (15)
    2. uredi javnih tužitelja

    4. razina:

    1. Visoki kasacijski sud
    2. Ured javnog tužitelja.
    • Rumunjski pravosudni sustav obuhvaća Visoki kasacijski sud i ostale sudove.

    Sudovi

    Visoki kasacijski sud

    Kao najviši sud u Rumunjskoj, taj je sud jedina pravosudna institucija koja ima ovlast osigurati jedinstveno tumačenje i primjenu zakona na ostalim sudovima. Glavni postupak kojim se to postiže jest revizija u interesu zakona.

    Visoki kasacijski sud ima četiri odjela, od kojih svaki ima svoju nadležnost:

    • Građanski odjel I.
    • Građanski odjel II.
    • Kazneni odjel
    • Odjel za upravne i porezne sporove.

    Ostali odjeli vrhovnog suda, koji imaju svoja područja nadležnosti, jesu četiri peteročlana sudska vijećaspojeni odjeli, vijeće za revizije u interesu zakona i vijeće za pojašnjavanje određenih pravnih pitanja.

    Građanski odjel I., Građanski odjel II. te Odjel za upravne i porezne sporove kao odjeli Visokog kasacijskog suda odlučuju o zahtjevima za reviziju presuda žalbenih sudova i ostalih sudskih odluka, kako je to propisano zakonom, te o zahtjevima za reviziju nepravomoćnih presuda ili sudskih postupaka bilo koje vrste protiv kojih se ni na koji drugi način ne može podnijeti žalba te u slučajevima u kojima su postupci pred žalbenim sudom prekinuti.

    Kazneni odjel Visokog kasacijskog suda odlučuje o sljedećim predmetima:

    1. kao prvostupanjski sud, o predmetima i zahtjevima koji su u skladu sa zakonom upućeni Visokom kasacijskom sudu s nadležnosti za odlučivanje u prvom stupnju

    Kao prvostupanjski sud, Kazneni odjel Visokog kasacijskog suda odlučuje o predmetima koji uključuju kaznena djela veleizdaje i kaznena djela koja su počinili članovi Senata, parlamentarni zastupnici ili rumunjski zastupnici u Europskom parlamentu, članovi Vlade, suci Ustavnog suda, članovi Visokog sudskog vijeća, suci Visokog kasacijskog suda i tužitelji iz Ureda javnog tužitelja pri Visokom kasacijskom sudu.

    1. o zahtjevima za reviziju presuda u kaznenim predmetima koje su u prvom stupnju donijeli žalbeni sud i Žalbeni vojni sud
    2. o zahtjevima za reviziju presuda u kaznenim predmetima koje su u prvom stupnju donijeli žalbeni sud, Žalbeni vojni sud i Kazneni odjel Visokog kasacijskog suda
    3. o zahtjevima za reviziju nepravomoćnih presuda ili sudskih postupaka bilo koje vrste protiv kojih se ni na koji drugi način ne može podnijeti žalba te u slučajevima u kojima su postupci pred žalbenim sudom prekinuti
    4. o žalbama protiv pravomoćnih kaznenih presuda, kako je propisano zakonom
    5. o zahtjevima za prethodnu odluku kako bi se pojasnila određena pravna pitanja
    6. o sukobima nadležnosti, u kojima djeluje u svojstvu zajedničkog višeg suda u odnosu na sudove u sukobu
    7. o zahtjevima za upućivanje predmeta s nadležnog žalbenog suda na drugi žalbeni sud
    8. o drugim predmetima, kako je propisano zakonom.

    Peteročlana sudska vijeća

    U skladu s člankom 24. Zakona br. 304/2004, kako je ponovno objavljen s izmjenama i dopunama, peteročlana sudska vijeća odlučuju o zahtjevima za reviziju presuda koje je u prvom stupnju izrekao Kazneni odjel Visokog kasacijskog suda, žalbama protiv presuda koje je u žalbenom postupku donijelo peteročlano sudsko vijeće nakon prvotnog prihvaćanja, zahtjevima za reviziju zaključaka koje je u prvom stupnju donio Kazneni odjel Visokog kasacijskog suda, stegovnim postupcima u skladu sa zakonom i drugim predmetima koji su im upućeni i koji su na temelju zakona u njihovoj nadležnosti te zahtjevima za reviziju presuda drugog peteročlanog sudskog vijeća u kojima se odbija upućivanje Ustavnom sudu. U skladu s člankom 51. stavkom 3. Zakona br. 317/2004, kako je ponovno objavljen, peteročlana sudska vijeća odlučuju o zahtjevima za reviziju presuda koje je Visoko pravosudno vijeće izreklo u stegovnim postupcima.

    Visoki kasacijski sud zasjeda u obliku spojenih odjela u sljedećim slučajevima:

    1. u svrhu rješavanja upita o promjenama u sudskoj praksi Visokog kasacijskog suda
    2. u svrhu upućivanja Ustavnom sudu radi utvrđivanja ustavnosti zakona prije njihova proglašenja.

    Žalbeni sud

    U Rumunjskoj je na čelu svakog žalbenog suda predsjednik, kojemu mogu pomagati jedan do dva zamjenika predsjednika.

    Žalbeni sud ima specijalizirane odjele ili vijeća za:

    • građanske predmete
    • kaznene predmete
    • predmete koji se odnose na djecu ili obiteljskopravna pitanja
    • predmete koji se odnose na upravne ili porezne sporove
    • predmete koji se odnose na radne sporove i socijalno osiguranje, trgovačka društva, Trgovački registar, nesolventnost, nepošteno tržišno natjecanje ili ostala pitanja i
    • predmete iz područja pomorskog i riječnog prava.

    Žalbeni sudovi, njih 15, imaju pravnu osobnost i svaki sud obuhvaća nadležnost nekoliko sudova posebne nadležnosti (otprilike tri).

    U građanskim stvarima žalbeni sudovi odlučuju o sljedećim predmetima:

    kao prvostupanjski sudovi odlučuju o žalbama koje se odnose na upravne i porezne sporove, u skladu s posebnim zakonskim odredbama

    kao žalbeni sudovi odlučuju o žalbama protiv presuda koje su u prvom stupnju donijeli sudovi posebne nadležnosti

    kao sudovi za reviziju presuda odlučuju o zahtjevima za reviziju presuda sudova posebne nadležnosti u žalbenom postupku ili presuda koje su u prvom stupnju izrekli sudovi posebne nadležnosti i koje u skladu sa zakonom ne podliježu pravu na žalbu te svim drugim predmetima izričito propisanima zakonom.

    U kaznenim stvarima žalbeni sudovi odlučuju o predmetima navedenima u nastavku.

    Kao prvostupanjski sudovi u predmetima koji se odnose na:

    • kaznena djela iz članaka od 394. do 397., od 399. do 412. i od 438. do 445. Kaznenog zakona
    • kaznena djela koja se odnose na nacionalnu sigurnost Rumunjske, kako je to propisano posebnim zakonima
    • kaznena djela koja počine suci okružnog suda ili suda posebne nadležnosti te javni tužitelji ureda javnih tužitelja pri tim sudovima
    • kaznena djela koja počine odvjetnici, javni bilježnici, izvršitelji ili revizori Revizorskog suda te vanjski javni revizori
    • kaznena djela koja počine vođe vjerskih zajednica organiziranih u skladu sa zakonom i ostali visoki vjerski dužnosnici koji imaju najmanje rang biskupa ili istovjetni rang
    • kaznena djela koja počine pomoćnici sudaca Visokog kasacijskog suda, suci žalbenih sudova i Žalbenog vojnog suda te javni tužitelji ureda javnih tužitelja pri tim sudovima
    • kaznena djela koja počine članovi Revizorskog suda, predsjednik Zakonodavnog vijeća, pravobranitelj, zamjenici pravobranitelja i kvestori
    • zahtjeve za upućivanje predmeta na drugi sud, kako je propisano zakonom.

    Kao žalbeni sudovi odlučuju o žalbama protiv kaznenih presuda koje su u prvom stupnju izrekli okružni sudovi i sudovi posebne nadležnosti.

    Žalbeni sudovi odlučuju i o sukobima nadležnosti među sudovima posebne nadležnosti ili između okružnih sudova i sudova posebne nadležnosti unutar njihovih područja nadležnosti ili među okružnim sudovima u nadležnosti različitih sudova posebne nadležnosti koji su u području nadležnosti žalbenog suda.

    Žalbeni sudovi odlučuju i o zahtjevima za izručenje osuđenika ili njihov premještaj u inozemstvo.

    Sudovi posebne nadležnosti

    Nacionalni sudovi posebne nadležnosti, njih 42, imaju pravnu osobnost i organizirani su na regionalnoj razini. Područje nadležnosti svakog od njih obuhvaća sve okružne sudove u regiji u kojoj je sjedište predmetnog suda posebne nadležnosti.

    Sudovi posebne nadležnosti imaju specijalizirane odjele ili vijeća za:

    • građanske predmete
    • kaznene predmete
    • predmete koji se odnose na djecu ili obiteljskopravna pitanja
    • predmete koji se odnose na upravne ili porezne sporove
    • predmete koji se odnose na radne sporove i socijalno osiguranje, trgovačka društva, Trgovački registar, nesolventnost, nepošteno tržišno natjecanje ili ostala pitanja i
    • predmete iz područja pomorskog i riječnog prava.

    U građanskim stvarima sudovi posebne nadležnosti odlučuju o predmetima navedenima u nastavku.

    Kao prvostupanjski sudovi odlučuju o svim zahtjevima koji po zakonu nisu u nadležnosti drugih sudova.

    Kao žalbeni sudovi odlučuju o žalbama protiv presuda koje su u prvom stupnju izrekli okružni sudovi.

    Kao sudovi za reviziju presuda odlučuju o zahtjevima za reviziju presuda okružnih sudova koje u skladu sa zakonom ne podliježu pravu na žalbu te svim drugim predmetima izričito propisanima zakonom.

    U kaznenim stvarima sudovi posebne nadležnosti odlučuju u predmetima navedenima u nastavku.

    Kao prvostupanjski sudovi u predmetima koji se odnose na:

    • kaznena djela protiv života, tjelesnog integriteta i zdravlja, kaznena djela protiv osobne slobode, teška kaznena djela uništavanja imovine, kaznena djela s izuzetno teškim posljedicama, trgovanje migrantima, mučenje, kaznena djela korupcije i kaznena djela počinjena u obavljanju službe, odavanje državnih tajni, objavu poslovnih ili nejavnih tajni, nezakonitu nabavu financijskih sredstava, pronevjeru, nepoštivanje režima koji se odnosi na nuklearne ili druge radioaktivne materijale, nepoštivanje režima koji se odnosi na eksplozive, prenošenje sindroma stečene imunodeficijencije, kaznena djela protiv sigurnosti i cjelovitosti informacijskih sustava i podataka, osnivanje skupine organiziranog kriminala
    • kaznena djela počinjena s namjerom koja dovode do smrti neke osobe
    • kaznena djela u pogledu kojih je sudske postupke vodila Uprava za istraživanje organiziranog kriminala i kaznenih djela terorizma (Direcția de Investigare a Infracțiunilor de Criminalitate Organizată) ili Nacionalna uprava za borbu protiv korupcije, osim ako su ta kaznena djela prema zakonu u nadležnosti viših sudova
    • kaznena djela koja uključuju pranje novca i utaju poreza u skladu s člankom 9. Zakona br. 241/2005 o sprječavanju i suzbijanju utaje poreza, kako je naknadno izmijenjen
    • druga kaznena djela koja su po zakonu u njihovoj nadležnosti.

    Sudovi posebne nadležnosti odlučuju o sukobima nadležnosti između okružnih sudova u njihovu području nadležnosti te zahtjevima za reviziju presuda okružnih sudova u predmetima propisanima zakonom.

    Okružni sudovi

    Okružni sudovi nemaju pravnu osobnost i osnovani su unutar nacionalnih regija te u Bukureštu.

    U građanskim stvarima okružni sudovi odlučuju uglavnom u sljedećim predmetima:

    • zahtjevima koji su, u skladu sa Zakonom o parničnom postupku, u nadležnosti sudova za predmete skrbništva i obiteljskopravne predmete, uz iznimku predmeta za koje je zakonom izričito drukčije propisano
    • zahtjevima povezanima s evidencijama osobnih podataka u skladu sa zakonom
    • zahtjevima povezanima s upravljanjem višekatnicama, stanovima ili prostorima u vlasništvu isključivo nekoliko osoba ili zahtjevima povezanima s pravnim odnosima koje su udruge vlasnika stambenih objekata uspostavile s drugim fizičkim ili pravnim osobama, kako je primjenjivo
    • zahtjevima za deložaciju
    • zahtjevima koji se odnose na zajedničke zidove ili jarke, udaljenost između zgrada ili nasada, pravo prolaza i bilo koji drugi teret ili ograničenje koje utječe na vlasnička prava kako je propisano zakonom ili dogovoreno među strankama ili kako je odlučio sud
    • zahtjevima koji se odnose na promjene u granicama ili označavanju granica
    • zahtjevima za zaštitu imovine
    • zahtjevima koji se odnose na obveze provođenja ili neprovođenja postupaka koji se ne mogu mjeriti u smislu novčane vrijednosti, bez obzira na to temelje li se na ugovoru, uz iznimku postupaka koji su po zakonu u nadležnosti drugih sudova
    • zahtjevima za sudsko proglašenje osobe umrlom
    • zahtjevima za sudsku podjelu, bez obzira na to o kojoj je vrijednosti riječ
    • zahtjevima u području nasljeđivanja, bez obzira na to o kojoj je vrijednosti riječ
    • zahtjevima u pogledu nezakonitog posjeda, bez obzira na to o kojoj je vrijednosti riječ
    • zahtjevima u području posjedovanja zemljišta, uz iznimku onih koji su u skladu s posebnim zakonima u nadležnosti drugih sudova
    • svim ostalim zahtjevima koji se mogu izraziti u novčanoj vrijednosti do (uključujući) 200 000 RON, bez obzira na to imaju li stranke status stručnjaka.

    Osim toga, okružni sudovi odlučuju o žalbama protiv odluka tijela lokalne javne uprave koja imaju lokalnu nadležnost i ostalih tijela koja imaju takvu nadležnost u predmetima propisanima zakonom i svim drugim zahtjevima koji su u skladu sa zakonom u njihovoj nadležnosti.

    U kaznenim stvarima okružni sudovi sude uglavnom u predmetima navedenima u nastavku.

    Općenito su nadležni za sve vrste kaznenih djela, osim kaznenih djela o kojima, u skladu sa zakonom, u prvom stupnju odlučuju sudovi posebne nadležnosti, žalbeni sudovi ili Visoki kasacijski sud.

    Ažurirane informacije o tim sudovima možete pronaći na Poveznica se otvara u novom prozoruPortalu sudova koji održava rumunjsko Ministarstvo pravosuđa.

    Pravne baze podataka

    Sljedeće su pravne baze podataka dostupne na internetu:

    Posljednji put ažurirano: 16/04/2020

    Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

    Redovni sudovi - Slovenija

    U ovom odjeljku možete pronaći informacije o organizaciji redovnih sudova u Sloveniji.

    Redovni sudovi

    U skladu s člankom 98. Zakona o sudovima redovni sudovi u Sloveniji uključuju:

    • lokalne sudove (okrajna sodišča)
    • okružne sudove (okrožna sodišča)
    • više sudove (višja sodišča)
    • Vrhovni sud Republike Slovenije (Vrhovno sodišče) (dalje u tekstu „Vrhovni sud”).

    Nadležnost lokalnih sudova

    U skladu s člankom 99. Zakona o sudovima lokalni sudovi u Sloveniji nadležni su za sljedeće:

    Kaznene stvari

    1. odlučivanje u prvom stupnju o kaznenim djelima koja su kažnjiva novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine, osim ako se odnose na kaznena djela klevete počinjena putem tiska, radija, televizije ili drugih sredstava javnog informiranja
    2. provođenje istražnih radnji u pogledu kaznenih djela iz prethodne točke
    3. obavljanje drugih poslova utvrđenih zakonom.

    Građanske stvari

    Suđenje ili odlučivanje u prvom stupnju:

    1. u građanskim predmetima u skladu sa Zakonom o parničnom postupku
    2. u nasljednim i drugim izvanparničnim stvarima, ako zakonom nije predviđeno drukčije, te u pogledu vođenja zemljišnih knjiga
    3. u stvarima koje se odnose na izvršenje i osiguranje tražbina, ako zakonom nije predviđeno drukčije.

    Ostala pitanja

    Suđenje ili odlučivanje u drugim stvarima ako je tako propisano zakonom.

    Pravna pomoć

    Obavljanje poslova pravne pomoći za koje na temelju zakona nisu nadležni drugi sudovi te poslova međunarodne pravne pomoći u prekršajnim predmetima.

    Nadležnost okružnih sudova

    U skladu s člankom 101. Zakona o sudovima okružni sudovi u Sloveniji nadležni su za sljedeće:

    Kaznene stvari

    1. odlučivanje u prvom stupnju o kaznenim djelima za koja nisu nadležni lokalni sudovi
    2. provođenje istrage ili istražnih radnji u pogledu kaznenih djela (iz točke 1.)
    3. provođenje prethodnog postupka i odlučivanje u prvom stupnju o kaznenim djelima maloljetnika
    4. odlučivanje u prvom stupnju o izvršenju kaznene presude stranog suda
    5. izvršenje kaznenih presuda (iz prethodnih točaka 1., 3. i 4.) i izvršenje kaznenih presuda lokalnih sudova
    6. odlučivanje o dopuštenju zadiranja u ljudska prava i temeljne slobode
    7. donošenje odluka u istražnom vijeću (i u kaznenim stvarima u nadležnosti lokalnih sudova)
    8. obavljanje drugih poslova utvrđenih zakonom
    9. provođenje nadzora u pogledu zakonitog i pravilnog postupanja s osuđenicima i nadzora nad pritvorenicima.

    Specijalizirani odjeli (okružnih) sudova odgovorni su za izvršavanje zadataka iz točaka 1., 2., 3., 6., 7. i 8. kad je riječ o složenijim predmetima organiziranog i gospodarskog kriminala, terorizma, korupcije i drugih sličnih kriminalnih aktivnosti.

    Građanske stvari

    Suđenje ili odlučivanje u prvom stupnju:

    1. u građanskim stvarima u skladu sa Zakonom o parničnom postupku
    2. o priznavanju odluka stranih sudova
    3. u predmetima prisilne nagodbe, stečaja i likvidacije, kada je to u nadležnosti suda, te u povezanim sporovima
    4. u sporovima o pravima intelektualnog vlasništva
    5. o prijedlozima za donošenje privremenih mjera podnesenima prije pokretanja spora, o kojima će sud odlučiti u skladu s pravilima o gospodarskim sporovima, stvarima u kojima je dogovorena arbitražna nadležnost te prijedlozima za donošenje privremenih mjera u pitanjima intelektualnog vlasništva
    6. u izvanparničnim postupcima ako je tako propisano zakonom.

    Ostala pitanja

    • vođenje sudskog registra
    • suđenje ili odlučivanje u drugim stvarima ako je tako propisano zakonom
    • obavljanje poslova pravne pomoći u građanskim, kaznenim i drugim stvarima
    • obavljanje poslova međunarodne pravne pomoći.

    Nadležnost viših sudova

    U skladu s člankom 104. Zakona o sudovima viši sudovi u Sloveniji nadležni su za sljedeća područja:

    1. suđenje ili odlučivanje u drugom stupnju o žalbama protiv odluka lokalnih i okružnih sudova na njihovu području
    2. odlučivanje u sporovima o nadležnosti među lokalnim ili okružnim sudovima na njihovu području te odlučivanje o prijenosu nadležnosti na drugi lokalni ili okružni sud na njihovu području
    3. obavljanje drugih poslova utvrđenih zakonom.

    Pravne baze podataka

    Naziv i URL adresa baze podataka

    Poveznica se otvara u novom prozoruSodstvo Republike Slovenije (Sudovi Republike Slovenije)

    Je li pristup bazi podataka besplatan?

    Da, pristup bazi podataka besplatan je.

    Kratak opis sadržaja

    Poveznica se otvara u novom prozoruSodstvo Republike Slovenije (Sudovi Republike Slovenije) pruža pristup brojnim bazama podataka kao što su:

    • sustav sudova Republike Slovenije
    • sudska uprava
    • javni registri (zemljišne knjige, sudski registar).

    Poveznice:

    Poveznica se otvara u novom prozoruPopis sudova

    Posljednji put ažurirano: 16/04/2020

    Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

    Redovni sudovi - Slovačka

    Ovaj odjeljak sadržava informacije o organizaciji redovnih sudova u Slovačkoj.

    Redovni sudovi – uvod

    Sudbenu vlast u Slovačkoj Republici izvršavaju neovisni i nepristrani sudovi. Pravosudna pitanja na svim su razinama odvojena od pitanja kojima se bave ostala nacionalna tijela.

    Pravne baze podataka

    Baza podataka slovačkog Ministarstva pravosuđa Poveznica se otvara u novom prozoruSlov-Lex

    Projekt slovačkog Ministarstva pravosuđa „Elektronička zbirka zakonodavnih akata (Slov-Lex)” temelji se na dvama međusobno povezanim informacijskim sustavima:

    1. eZbierka (e-Zbirka) – informacijski sustav za pregledavanje obvezujućih pročišćenih elektroničkih tekstova zakonodavnih akata i drugih normi
    2. eLegislatíva (e-Zakonodavstvo) – informacijski sustav za upravljanje procesima u svim fazama zakonodavnog postupka, opremljen naprednim alatima za uređivanje namijenjenima zakonodavcima.

    Prednosti za ciljne skupine:

    Temeljno pravno načelo da su sve osobe upoznate s valjanim oblikom zakona na snazi te da su svjesne svojih prava i obveza sve se teže primjenjuje u praksi s obzirom na sve veći broj i složenost zakona. Projekt Slov-Lex pomaže u boljoj provedbi tog načela time što svima osigurava učinkovit pristup važećem zakonodavstvu:

    • građani – dio projekta poznat kao „eZbierka” konkretno donosi formalno i sadržajno bolji te besplatan pristup važećem zakonodavstvu i informacije o novom zakonodavstvu
    • pravni stručnjaci – imaju stalan pristup važećem zakonodavstvu i mogućnost da ih se obavijesti o novom zakonodavstvu Slovačke ili Europske unije, i općenito i konkretno u smislu propisa kojima su uređena područja za koja su specijalizirani
    • poduzetnici – isto tako imaju stalan i besplatan pristup važećem zakonodavstvu i mogućnost da ih se obavijesti o novom zakonodavstvu Slovačke ili Europske unije, i općenito i konkretno u smislu propisa kojima su uređena područja njihove djelatnosti; boljim regulatornim okruženjem stvaraju se povoljniji uvjeti za poduzetništvo i smanjuje administrativno opterećenje povezano s poslovanjem
    • lokalne i regionalne vlasti – dobivaju stalan i besplatan pristup izvorima važećeg zakonodavstva, uz istodobno smanjenje njihova administrativnog opterećenja (administrativno zahtjevna i skupa obveza omogućivanja pristupa Zbirci zakonodavnih akata radnim danom povezana s pretplaćivanjem na papirnati primjerak Zbirke i njegovim arhiviranjem), čime se zamjenjuje opterećujuća obveza da se osigura potpomognuti pristup Zbirci radnim danom
    • javna uprava – projekt s jedne strane omogućuje stalan i besplatan pristup izvorima važećeg zakonodavstva, a s druge smanjuje administrativno opterećenje i povezane financijske troškove zakonodavnog postupka te omogućuje bolje izvršavanje zadaća u području zakonodavstva i provedbe prava Europske unije
    • pravosudna tijela – dobivaju stalan i brz pristup zakonodavstvu važećem na bilo koji odabrani dan u povijesti te pristup upućivanjima na zakonodavstvo koje je bilo važeće u određenom trenutku u sudskim odlukama, što omogućuje barem djelomično uklanjanje rutinskih aktivnosti i povećanje učinkovitosti rada sudaca i sudskih službenika
    • zakonodavna tijela – dostupan im je učinkovit alat za izradu nacrta zakona i upravljanje zakonodavnim postupkom, čime ih se oslobađa nekih opterećujućih administrativnih procesa i omogućuje im se da se bolje usredotoče na sadržaj prijedloga koje je potrebno obraditi.

    Organizacija redovnih sudova

    Slovački sustav sudova

    Slovačko pravosuđe obuhvaća:

    • okružne sudove (54)
    • regionalne sudove (8)
    • Specijalizirani kazneni sud
    • Vrhovni sud Slovačke Republike.

    Nadležnost sudova

    Okružni sudovi

    Okružni sudovi djeluju kao prvostupanjski sudovi u građanskim i kaznenim predmetima osim ako je pravilima kojima se uređuje sudski postupak propisano drukčije.

    Odlučuju i o slučajevima povezanima s izborima ako je to propisano primjenjivim zakonodavstvom.

    Regionalni sudovi

    Regionalni sudovi djeluju kao drugostupanjski sudovi u građanskim i kaznenim predmetima o kojima su u prvom stupnju odlučivali okružni sudovi.

    Građanski i kazneni predmeti u kojima regionalni sudovi djeluju kao prvostupanjski sudovi definirani su poslovnikom.

    Regionalni sudovi djeluju kao prvostupanjski sudovi u upravnim predmetima, osim ako je posebnim zakonom propisano drukčije.

    Odlučuju i u drugim predmetima ako je to propisano posebnim zakonodavstvom (Zakon br. 166/2003 o zaštiti privatnosti od neovlaštene upotrebe informacijske tehnologije te izmjeni određenih drugih zakona).

    Specijalizirani kazneni sud

    Specijalizirani kazneni sud odlučuje o kaznenim i drugim pitanjima kako je određeno pravilima kojima se uređuje sudski postupak.

    Vrhovni sud

    Vrhovni sud nadležan je za sljedeće:

    • redovne žalbe protiv odluka regionalnih sudova i Specijaliziranog kaznenog suda ako je to predviđeno pravilima kojima se uređuje sudski postupak
    • izvanredne žalbe protiv odluka okružnih sudova, regionalnih sudova, Specijaliziranog kaznenog suda i Vrhovnog suda ako je to predviđeno pravilima kojima se uređuje sudski postupak
    • sukobe nadležnosti između sudova i tijela središnje državne uprave
    • upućivanje predmeta na drugi sud osim nadležnog suda ako je to predviđeno pravilima kojima se uređuje sudski postupak
    • druge predmete ako je to predviđeno zakonom ili međunarodnim sporazumom.

    Vrhovni sud preispituje odluke sudova u predmetima u kojima je donesena pravomoćna presuda.

    Vrhovni sud nadgleda jedinstveno tumačenje i dosljednu primjenu zakona i drugih akata opće primjene na sljedeći način:

    • donošenjem vlastitih odluka
    • donošenjem mišljenja radi ujednačavanja tumačenja zakona i drugih akata opće primjene
    • objavljivanjem pravomoćnih sudskih odluka ključne važnosti u Izvješćima o mišljenjima Vrhovnog suda i odlukama sudova Slovačke Republike.

    Druge poveznice

    Poveznica se otvara u novom prozoruMinistarstvo pravosuđa

    Posljednji put ažurirano: 10/11/2020

    Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

    Redovni sudovi - Finska

    U ovom ćete odjeljku pronaći informacije o općim i upravnim sudovima u Finskoj.

    Opći i upravni sudovi – uvod

    Finski sudovi dijele se na opće sudove, koji se bave kaznenim i građanskim predmetima, upravne sudove, koji provode sudski nadzor nad upravnim aktima, i određene specijalizirane sudove.

    Pojam „opći sudovi” odnosi se na sudove opće nadležnosti. Drugim riječima, oni rješavaju pravne sporove za koje nije nadležan nijedan drugi sud. Finski opći sudovi obuhvaćaju:

    • 20 okružnih sudova (käräjäoikeudet/tingsrätterna)
    • žalbenih sudova (hovioikeudet/hovrätterna) i
    • Vrhovni sud (korkein oikeus/högsta domstolen).

    U Finskoj su upravni sudovi opći upravni sudovi (hallinto-oikeudet/förvaltningsdomstolarna).

    Opći upravni sudovi dijele se na Vrhovni upravni sud (korkein hallinto-oikeus/högsta förvaltningsdomstolen) i regionalne upravne sudove. U Finskoj postoji šest regionalnih upravnih sudova: u Helsinkiju, Hämeenlinni, Istočnoj Finskoj, Sjevernoj Finskoj, Turkuu i Vaasi. Osim toga, Ålandski Otoci imaju zasebni upravni sud koji se naziva Upravni sud u Ålandu.

    Vrhovni upravni sud sud je posljednjeg stupnja u upravnim predmetima.

    Okružni sudovi

    Poveznica se otvara u novom prozoruOkružni sudovi djeluju kao prvostupanjski sudovi. Rješavaju kaznene i građanske predmete te određene predmete koji se pokreću na zahtjev stranaka, kao što su razvodi. Trenutačno u Finskoj postoji 20 okružnih sudova. Znatno se razlikuju u veličini u pogledu osoblja i broja predmeta. Okružni sudovi godišnje rješavaju oko 550 000 predmeta (80 000 kaznenih predmeta, 420 000 građanskih predmeta i 50 000 predmeta koji se pokreću na zahtjev stranaka). Okružni sudovi ukupno imaju oko 1900 zaposlenika.

    Odredbe i propisi kojima je uređeno funkcioniranje okružnih sudova i upravljanje njima utvrđeni su u Zakonu o sudovima (tuomioistuinlaki/domstolslag, 673/2016), kao i u poslovnicima okružnih sudova. U skladu s tim zakonom viši sudac prvostupanjskog suda ujedno je i predsjednik tog suda.

    Među članovima okružnog suda nalaze se i suci porotnici koji sudjeluju u odlučivanju o težim kaznenim predmetima i predmetima koji se odnose na prava na zemljište. Suce porotnike imenuju općinska vijeća. Ministarstvo pravosuđa potvrđuje broj sudaca porotnika koje svaka općina treba izabrati. Sucima porotnicima isplaćuje se naknada iz državnih sredstava.

    Postupak na okružnim sudovima

    Parnični postupak na okružnom sudu ima dvije faze: pripremaglavna rasprava. Priprema započinje pisanim izjavama stranaka. Predmeti koji se odnose na nesporne tražbine često se riješe već u toj fazi. Usmena priprema odvija se tijekom pripremne rasprave pred jednim sucem.

    Ako se predmet ne riješi u toj fazi, upućuje se na zasebnu glavnu raspravu. Glavnoj raspravi može prisustvovati jedan sudac ili tri suca. Ako je to moguće, glavna rasprava održava se odmah nakon pripremne rasprave.

    kaznenim predmetima sastav suda ovisi o kaznenom djelu. Ako je riječ o prekršaju, o predmetu može odlučiti jedan sudac, a o težim kaznenim djelima u pravilu odlučuje vijeće koje se sastoji od jednog suca i dvaju sudaca porotnika ili od triju sudaca.

    Kazneni postupak provodi se prema jednakim načelima kao građanski predmeti. Kazneni predmet isto tako može započeti pripremnom raspravom. Sud može zatražiti od tuženika da prije glavne rasprave iznese svoja stajališta o predmetu. Postupak je usmeni, a presuda se temelji na činjenicama i dokazima koje stranke iznesu sudu. Svi se dokazi zaprimaju na glavnoj raspravi. I u kaznenim se predmetima glavna rasprava održava odmah nakon pripremne, ako je to moguće. Sastav suda ne smije se mijenjati tijekom glavne rasprave. Pod uvjetima predviđenima u zakonu, neki se kazneni predmeti mogu razmatrati u pisanom postupku bez održavanja glavne rasprave.

    Ako se sud ne može usuglasiti o presudi, održava se glasovanje; svaki član vijeća ima jedan glas. Ako je u građanskom predmetu broj glasova izjednačen, odabir suca ima prednost; u kaznenom predmetu prednost ima blaža alternativa.

    Presuda se sastoji od odluke i obrazloženja. U većini se predmeta presuda izriče na kraju glavne rasprave. Međutim, u opsežnim ili složenim predmetima presuda se može donijeti najkasnije dva tjedna nakon glavne rasprave. Tada stranke mogu preuzeti pisanu presudu u tajništvu suda.

    Žalbeni sudovi

    U Finskoj postoji pet Poveznica se otvara u novom prozoružalbenih sudova: u Helsinkiju, u Istočnoj Finskoj (u gradu Kuopio), u Rovaniemiju, u Vaasi i Turkuu.

    Kao drugostupanjski sudovi, žalbeni sudovi razmatraju žalbe i prigovore na odluke okružnih sudova. Žalbeni sudovi ponekad mogu preuzeti ulogu prvostupanjskog suda. Na primjer, razmatraju predmete koji se odnose na povrede službene dužnosti koje su počinili suci ili visoki javni službenici upravnih sudova u njihovoj nadležnosti.

    Svaki je žalbeni sud odgovoran i za nadzor rada okružnih sudova u njegovoj nadležnosti te za određena pitanja dobrog sudovanja, kao što je davanje izjave Odboru za imenovanje sudaca o kandidatima za radno mjesto suca okružnog suda ili žalbenog suda. Žalbeni sud obvezan je dati izjavu u sastavu koji je propisan zakonom. Predsjednik žalbenog suda odgovoran je za rad i produktivnost suda.

    Žalbeni sud dijeli se na odjele. Odjel se sastoji od voditelja odjela i drugih sudaca. O predmetima obično odlučuje vijeće sastavljeno od triju sudaca.

    Postupak na žalbenom sudu

    U određenim kaznenim i građanskim predmetima žalbeni sud podnositelju žalbe treba odobriti daljnje razmatranje žalbe. Odredbe koje se odnose na odobravanje daljnjeg razmatranja utvrđene su zakonom. Predmet se razmatra u pisanom postupku ili na usmenoj glavnoj raspravi.

    Vrhovni sud

    U Finskoj je Poveznica se otvara u novom prozoruVrhovni sud najviši žalbeni sud. Dijeli se na vijeća koja imaju kvorum ako je prisutno pet članova.

    Kako bi se predmet uputio Vrhovnom sudu, relevantna stranka mora podnijeti zahtjev za odobrenje podnošenja žalbe protiv presude suda. Vrhovni sud preispituje zahtjev i odlučuje može li se u tom konkretnom slučaju odobriti podnošenje žalbe. Odluku donosi vijeće koje se sastoji od dvaju ili triju članova. Odobrenje podnošenja žalbe može se dati samo ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u zakonu.

    Od 1980. Vrhovni sud institucija je koja postavlja presedane. U praksi se odlukom Vrhovnog suda uspostavlja pravno pravilo koje drugi sudovi moraju poštovati u sličnim predmetima. Odobrenje podnošenja žalbe nije potrebno u predmetima u kojima je žalbeni sud djelovao kao prvostupanjski sud.

    Vrhovnim sudom predsjeda njegov predsjednik. Ostali članovi Vrhovnog suda nazivaju se sucima. Predmet može iznijeti glavni tajnik, pravni referent u svojstvu savjetnika, viši sudski tajnik ili sudski tajnik.

    Osim što razmatra pitanja povezana sa sudskim postupkom, Vrhovni sud odgovoran je za imenovanje sudaca općeg suda na određeno vrijeme dulje od jedne godine. Vrhovni sud daje i izjave o prijedlozima zakona i predsjedničkim pomilovanjima koji se podnose predsjedniku Republike radi potvrde.

    Postupci na Vrhovnom sudu obično su pisani, ali se prema potrebi mogu zakazati i usmene rasprave.

    Opći upravni sudovi

    Upravni sudovi

    U finskom Ustavu zahtijeva se strogo poštovanje zakona u svim javnim djelatnostima. Osoba ili društvo koje smatra da je odluka državnog ili lokalnog tijela u stvari koja se na nju ili njega odnosi nezakonita u pravilu ima pravo podnijeti žalbu protiv odluke.

    Pri odlučivanju tijelo je dužno navesti informacije o načinu i mjestu podnošenja žalbe protiv te odluke. U mnogim je slučajevima moguće prvo zatražiti ispravak od nadležnog upravnog tijela, nakon čega nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Poveznica se otvara u novom prozoruupravnom sudu. Sudski okruzi upravnih sudova temelje se na finskim regijama, što znači da jedan okrug obuhvaća jednu regiju ili nekoliko regija.

    Nakon zaprimanja žalbe upravni sud razmatra zakonitost odluke tijela. Ako podnositelj žalbe nije zadovoljan odlukom upravnog suda, u većini slučajeva može podnijeti žalbu Vrhovnom upravnom sudu ili barem zatražiti odobrenje podnošenja žalbe od Vrhovnog upravnog suda.

    Odredbe o upravnim sudovima utvrđene su u Zakonu o upravnim sudovima (hallinto-oikeuslaki/lag om förvaltningsdomstolarna, 430/1999), Uredbi Vlade o nadležnosti upravnih sudova (valtioneuvoston asetus hallinto-oikeuksien tuomiopiireistä/statsrådets förordning om förvaltningsdomstolarnas domkretsar, 865/2016) i u raznim poslovnicima. Postupovne odredbe koje se primjenjuju na upravne sudove utvrđene su u Zakonu o upravnom sudskom postupku (hallintolainkäyttölaki/förvaltningsprocesslag 586/1996).

    Upravnim sudovima podnosi se otprilike 20 000 žalbi godišnje. Većina tih predmeta odnosi se na žalbe, ali upravni sudovi razmatraju i predmete povezane s upravnim sporovima i podnescima. Registarska klasifikacija sadržava gotovo 300 različitih kategorija predmeta, što pokazuje izrazitu raznolikost predmeta koje razmatraju upravni sudovi. Upravni su sudovi opći regionalni sudovi i u pravilu se bave svim stvarima povezanima s upravnim pravosuđem. Međutim, neka se pitanja rješavaju na središnjoj razini na određenim upravnim sudovima:

    • Upravni sud u Helsinkiju ima isključivu nadležnost za pitanja poreza na dodanu vrijednost i carina
    • Upravni sud u Vaasi ima isključivu nadležnost za pitanja dozvole i prisile u skladu sa Zakonom o vodama i Zakonom o zaštiti okoliša
    • Upravni sud u Hämeenlinni razmatra žalbe koje se odnose na poljoprivredne subvencije, potporu ruralnom razvoju i strukturnu potporu poljoprivredi
    • Upravni sud Sjeverne Finske razmatra žalbe u predmetima koji se odnose na subvencije za uzgoj sobova i prirodne načine života te na žalbe u predmetima o kojima se odlučuje na temelju Zakona o Skoltima (kolttalaki/skoltlag 253/1995).

    Članovi su upravnog suda glavni sudac i suci upravnog suda. Glavni sudac upravlja radom suda i odgovoran je za njegovu produktivnost. Upravni se sud za potrebe rada može podijeliti na odjele. Odjelom upravlja sudac s pravnim obrazovanjem koji je imenovan voditeljem odjela. Osim sudaca upravnog suda, osoblje upravnih sudova uključuje pravne referente i uredsko osoblje. Upravni sud ima oko 550 zaposlenika.

    Sastav pri odlučivanju na upravnom sudu

    Upravni su sudovi kolegijalni sudovi koji obično imaju kvorum ako su prisutna tri člana. Članovi su upravnog suda glavni sudac i suci upravnog suda. U određenim pitanjima kao što su mentalno zdravlje ili skrb o djeci, u razmatranju i odlučivanju o tom pitanju sudjeluje i jedan povremeni stručni član. Pitanja u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša i Zakonom o vodama razmatraju se u sastavu koji uključuje članove s pravnim obrazovanjem i stručnjake iz prirodnih znanosti ili inženjerstva. Uobičajeni sastav za odlučivanje o takvim pitanjima uključuje četiri člana.

    Upravni sudovi o određenim jednostavnim žalbama mogu odlučivati i u manjem sastavu, pod uvjetom da se time ne ugrožava pravna zaštita stranaka.

    O određenim žalbama, koje su navedene u zakonu, može se odlučivati u sastavu od dvaju članova u slučajevima kada je pitanje jasno i nije potrebno novo tumačenje zakona. To uključuje određene žalbe povezane s porezom na dohodak, nekretnine i vozila te s građevinskim dozvolama. Ako se članovi u sastavu od dvaju članova ne slažu u pogledu odluke, o predmetu se mora odlučiti u uobičajenom sastavu od triju članova. Na primjer, jedan član može odlučivati o žalbama koje se odnose na kazne za parkiranje, troškove vuče vozila, vozačke dozvole i novčane kazne u javnom prijevozu. Jedan član može odlučivati i o svim privremenim zabranama izvršenja te zabraniti ili obustaviti naplatu poreza ili pristojbi.

    Postupak na upravnim sudovima

    Predmeti se na upravnim sudovima ponajprije razmatraju u pisanom postupku, ali su posljednjih godina usmene rasprave i preispitivanje pred sudom postali učestaliji. Broj usmenih rasprava posebno je porastao u predmetima povezanima sa zaštitom djece ili stranim državljanima.

    Podnositelj žalbe ili zahtjeva u pravilu je obvezan iznijeti svoje zahtjeve i činjenice na kojima se oni temelje. Međutim upravni je sud ex officio odgovoran za omogućavanje pravilnog ispitivanja predmeta. U skladu sa Zakonom o upravnom sudskom postupku, upravni je sud obvezan razmotriti predmet u skladu s načelom nepristranosti i pravednosti postupka te prirodom predmeta.

    Upravni sudovi nastoje odlučivati o predmetima redoslijedom kojim ih zaprimaju. Međutim o određenim se pitanjima odlučuje hitno. Kad se na upravnom sudu pokrene postupak o određenom pitanju, pravni referent priprema predmet. Pravni referenti pri upravnim sudovima uključuju pomoćne suce i javne bilježnike, a ponekad i upravne suce. Pravni je referent zadužen za ishođenje svih potrebnih izjava ili izvješća odgovarajućih tijela i za saslušanje stranaka.

    Kad se na upravnom sudu pokrene postupak o određenom pitanju, ispituju se preduvjeti za postupak te se, kada je riječ o žalbama, od tijela zaduženog za pobijanu odluku prikupljaju izjava i svi relevantni povezani dokumenti. Zatim se saslušavaju sve druge stranke i podnositelj žalbe.

    Pravni referent priprema nacrt odluke o predmetu koji se razmatra. Suci pregledavaju dokumente i nacrt odluke, a zatim se na zasjedanju upravnog suda odlučuje o predmetu.

    Upravni sud razmatra sve okolnosti povezane s predmetom i odlučuje koje su okolnosti relevantne za odluku. Ako se članovi koji sudjeluju u odlučivanju ne mogu složiti, održava se glasovanje. Pravni referent ima pravo izraziti izdvojeno mišljenje o predmetu. Nakon zasjedanja po potrebi se revidira obrazloženje te se nakon potpisivanja odluka iznosi strankama.

    Vrhovni upravni sud

    Poveznica se otvara u novom prozoruVrhovni upravni sud sud je posljednjeg stupnja u upravnim predmetima i ima najviše sudske ovlasti u sudskim postupcima.

    Vrhovni upravni sud većinom rješava žalbe koje se odnose na druge upravne sudove. U nekim slučajevima podnositelj žalbe prvo mora podnijeti zahtjev za odobrenje podnošenja žalbe Vrhovnom upravnom sudu.

    U Finskoj je moguće i podnijeti žalbu protiv odluka Vlade ili određenog ministarstva, odnosno tijela najviše izvršne vlasti.

    Vrhovni upravni sud isto tako može davati izjave te podnositi prijedloge povezane sa zakonodavnim pitanjima. Osim toga nadzire sudske postupke za koje je nadležan. Dužan je omogućiti da sustav upravnih sudova djeluje ujednačeno i učinkovito. Vrhovni upravni sud zadužen je i za imenovanje sudaca upravnih sudova na određeno vrijeme dulje od jedne godine.

    Radom Vrhovnog upravnog suda upravlja predsjednik. Ostali članovi Vrhovnog upravnog suda nazivaju se sucima. Vrhovni upravni sud ima približno dvadeset sudaca. Osim toga, Vrhovni upravni sud ima oko 50 pravnih referenata i odgovarajući broj ostalih zaposlenika. Vrhovni upravni sud podijeljen je na vijeća. Glavni tajnik upravlja uredskim osobljem.

    Vrhovnom upravnom sudu godišnje se podnosi oko 6000 žalbi. O predmetima pred Vrhovnim upravnim sudom u pravilu odlučuje vijeće od pet sudaca. Pri odbijanju zahtjeva za odobrenje podnošenja žalbe vijeće se može sastojati od triju sudaca. U predmetima iz Zakona o vodama i Zakona o zaštiti okoliša te u predmetima koji se odnose na određena prava intelektualnog vlasništva kao što su patenti, vijeće se sastoji od članova s pravnim obrazovanjem i dvaju povremenih stručnih članova. Stručni članovi imaju status nezavisnog suca. Pri Vrhovnom upravnom sudu predmeti se ponajprije razmatraju u pisanom postupku; svake godine održi se manje od 10 usmenih rasprava i sudskih očevida.

    Pravne baze podataka i internetske stranice

    Naziv baze podataka

    Poveznica se otvara u novom prozoruInternetske stranice Finlexa

    Poveznica se otvara u novom prozoruInternetske stranice finskog pravosuđa

    Je li pristup internetskim stranicama ili bazi podataka besplatan?

    Da, pristup je besplatan.

    Internetske stranice Poveznica se otvara u novom prozoruOikeus.fi sadržavaju informacije o finskom pravosudnom sustavu. Riječ je o centraliziranoj internetskoj usluzi namijenjenoj osobama koje traže informacije o sudovima, tužiteljima, sudskim izvršiteljima, uredima za pravnu pomoć i drugim javnim tijelima koja se bave izvršavanjem pravde u Finskoj.

    Te stranice uključuju, na primjer, najnoviju sudsku praksu žalbenih sudova i upravnih sudova. Opsežnije baze podataka koje se odnose na Vrhovni sud, žalbene sudove, upravne sudove i specijalizirane sudove dostupne su putem besplatne Poveznica se otvara u novom prozoruusluge Finlex, koju održava finsko Ministarstvo pravosuđa.

    Posljednji put ažurirano: 02/02/2021

    Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

    Redovni sudovi - Engleska i Wales

    Ova stranica sadržava informacije o redovnim sudovima u Engleskoj i Walesu.

    Različiti sudovi u Engleskoj i Walesu organizirani su na način opisan u nastavku. Više informacija možete pronaći na internetskim stranicama Poveznica se otvara u novom prozoruSlužbe sudova i tribunala Njezina Veličanstva (Her Majesty's Courts and Tribunals Service), koja je odgovorna za upravljanje i pružanje podrške svim sudovima osim Vrhovnog suda (Supreme Court).

    Vrhovni sud (Supreme Court)

    Poveznica se otvara u novom prozoruVrhovni sud Ujedinjene Kraljevine preuzeo je 1. listopada 2009. nadležnost Odbora za pritužbe Gornjeg doma Parlamenta. Preuzeo je i funkcije prenesene nadležnosti Pravosudnog odbora Državnog vijeća (Judicial Committee of the Privy Council) (najviši žalbeni sud u nekoliko neovisnih zemalja Commonwealtha, prekomorskih područja Ujedinjene Kraljevine i ovisnih područja britanske krune).

    Vrhovni sud najviši je žalbeni sud za kaznene i građanske predmete u Ujedinjenoj Kraljevini, ali u škotskim kaznenim predmetima nije moguće podnijeti žalbu Vrhovnom sudu. Dopuštenje da se uputi žalba Vrhovnom sudu obično se dodjeljuje samo ako predmet obuhvaća pravna pitanja od važnosti za javnost.

    Žalbeni sud (Court of Appeal)

    Žalbeni sud čine Kazneni odjel i Građanski odjel, koji obično zasjedaju u Londonu.

    Kazneni odjel (Criminal Division), kojim predsjeda predsjednik sudova Engleske i Walesa (Lord Chief Justice), odlučuje o žalbama na presude i kazne izrečene na Krunskom sudu (Crown Court). Kazneni odjel Žalbenog suda može poništiti ili potvrditi presudu, naložiti ponovno suđenje ili, kad je riječ o žalbi na kaznu, promijeniti kaznu (ali ne i povećati kaznu). Međutim, u slučajevima u kojima Poveznica se otvara u novom prozorudržavni odvjetnik (Attorney General) uputi predmet Žalbenom sudu, sud može povećati kaznu ako smatra da je ona neopravdano blaga.

    Sud ima veću nadležnost za odlučivanje o ad hoc žalbama, kao što su žalbe koje se odnose na izvješćivanje ili ograničenja javnog pristupa, žalbama na presude s kojima se tužiteljstvo ne slaže i različitim žalbama u skladu s odredbama Zakona o imovini stečenoj kriminalnom aktivnošću (Proceeds of Crime Act) iz 2002. Osim toga, sud se bavi žalbama u predmetima vojnih sudova.

    U Kaznenom odjelu Žalbenog suda obično zasjedaju tri suca, ali samo se jedna presuda (većinsko mišljenje) donosi kao sudska odluka.

    Građanskim odjelom (Civil Division) Žalbenog suda predsjeda voditelj upisnika (Master of the Rolls). Sud uglavnom odlučuje o žalbama na odluke Visokog suda (High Court), uključujući Sud pravičnosti (Chancery Division), Odjel Kraljičina stola (Queen's Bench Division) i Obiteljski odjel (Family Division), okružnih sudova Engleske i Walesa te nekih tribunala. Tri člana žalbenog suda obično zasjedaju zajedno te čine sastav suda. Pri donošenju odluke suci mogu naložiti što god misle da je sud s kojeg je predmet upućen trebao naložiti. U nekim se predmetima nalaže ponovno suđenje.

    Na Žalbenom sudu rijetko se saslušavaju svjedoci. Odluke se obično temelje na dokumentima, zapisnicima s prethodnih saslušanja i argumentima odvjetnika koji zastupaju stranke.

    Visoki sud (High Court)

    Sjedište je Visokog suda u Londonu, iako se rasprave u predmetima mogu održavati u drugim dijelovima Engleske i Walesa. Visoki sud može odlučivati u gotovo svim građanskim postupcima, iako se u praksi uglavnom bavi većim ili složenijim predmetima. Sud se sastoji od sljedeća tri odjela:

    • Odjel Kraljičina stola najveći je od ta tri odjela i bavi se širokim rasponom građanskih pitanja, uključujući postupke za naknadu štete prouzročene neispunjenjem ugovornih obveza, namjernim nanošenjem štete ili klevetom, trgovačke sporove, predmete u području tehnologije i građevinarstva te predmete pomorskog prava (građanski postupci koji se odnose na brodove, kao što su sudari, oštećenja tereta i spašavanje).
    • Sud pravičnosti bavi se imovinskim pitanjima, uključujući upravljanje imovinom preminulih osoba, tumačenje oporuka, patente i intelektualno vlasništvo, nesolventnost i sporove o poduzećima i partnerstvima.
    • Obiteljski odjel bavi se mnogim složenijim pitanjima u pogledu razvoda i povezanih financijskih i bračnih pitanja. Bavi se predmetima koji se odnose na skrb za djecu (posebno u pogledu skrbništva, posvojenja i otmice djece), predmetima kojima se bavi Sud za zaštitu osoba s invaliditetom (Court of Protection) i predmetima povezanima s liječenjem djece u implicitnoj nadležnosti suda.

    Upravni sud (Administrative Court)

    Rad Upravnog suda obuhvaća nadležnost u području upravnog prava Engleske i Walesa te nadzornu nadležnost nad nižim sudovima i tribunalima.

    Nadzornom nadležnošću, koja se uglavnom ostvaruje postupkom sudskog nadzora, obuhvaćene su osobe ili tijela s javnopravnom funkcijom. Svrha je sudskog nadzora osigurati da su odluke tih tijela ili pojedinaca donesene propisno i u skladu sa zakonom te da su u okviru ovlasti koje im je dodijelio Parlament.

    Ostala pitanja kojima se bavi Upravni sud uključuju niz žalbi i zahtjeva propisanih zakonom:

    • pravo osporavanja odluka ministara, lokalnih tijela vlasti i tribunala dodijeljeno određenim zakonima
    • zahtjeve na temelju Zakona o nacionalnosti, imigraciji i azilu (Nationality, Immigration and Asylum Act) iz 2002.
    • žalbe na temelju činjeničnog stanja protiv određenih odluka magistratskih sudova i Krunskog suda
    • zahtjeve za ispitivanje zakonitosti naloga za oduzimanje slobode (habeas corpus)
    • zahtjeve za uhićenje zbog nepoštovanja suda
    • zahtjeve u pogledu zlonamjernih parničara
    • zahtjeve na temelju Zakona o mrtvozornicima (Coroners Act) iz 1988.
    • razne zahtjeve podnesene na temelju zakonâ o sprječavanju terorizma, imovini stečenoj kriminalnom aktivnošću, trgovini drogom i kaznenom pravosuđu.

    Otvaranjem regionalnih ureda Upravnog suda u Birminghamu, Cardiffu, Leedsu i Manchesteru 2009. podnositeljima zahtjeva omogućilo se podnošenje određenih vrsta zahtjeva u njima najbližoj regiji. Još jedan regionalni ured otvorio se u Bristolu u studenome 2012.

    Sudski odjeli Visokog suda (Divisional courts)

    O određenim žalbama na odluke nižih sudova odlučuju sudski odjeli Visokog suda (sudovi u čijem su sastavu najmanje dva suca).

    Odgovarajući sudski odjeli Visokog suda odlučuju o žalbama na odluke okružnih sudova koje se odnose na predmete u nadležnosti Suda pravičnosti i Odjela Kraljičina stola.

    Sudski odjeli u okviru Odjela Kraljičina stola odlučuju, među ostalim, o žalbama o pravnim pitanjima u predmetima s magistratskih sudova i Krunskog suda (osim ako se Krunski sud bavi pitanjem na temelju optužnog prijedloga).

    Sudski odjel u okviru Obiteljskog odjela odlučuje o žalbama na odluke magistratskih sudova u obiteljskim pitanjima.

    Okružni sudovi (County courts)

    Okružni sudovi rješavaju većinu građanskih predmeta u Engleskoj i Walesu. Najjednostavnije rečeno, o manje složenim građanskim predmetima odlučuje se na okružnim sudovima, a o složenijim predmetima na Visokom sudu. Veći broj predmeta kojima se bave okružni sudovi odnosi se na naplatu dugova. Međutim, na okružnom sudu odlučuje se i o pitanjima koja se odnose na oduzimanje imovine radi prisilne naplate (npr. pri neplaćanju rata za otplatu hipoteke), tužbama zbog osobne ozljede ili nepažnje i stečajnim pitanjima.  Neki okružni sudovi ujedno su i regionalni prijavni uredi Visokog suda te se na njima mogu voditi predmeti u nadležnosti Visokog suda. Osim toga, neki od njih imaju posebnu nadležnost za odlučivanje u manje složenim pitanjima o kojima bi inače odlučivao Visoki sud.

    Odluke o potraživanjima duga ili naknadi štete u vrijednosti manjoj od 5000 GBP obično se donose u okviru posebnog postupka za sporove male vrijednosti. Time se omogućuje povoljan i neformalan način rješavanja sporova bez potrebe za angažiranjem odvjetnika. U takvim slučajevima sudac može preuzeti ulogu istražitelja te pomoći podnositelju zahtjeva i optuženiku da iznesu svoje stajalište u predmetu. Okružni sudovi nude i internu uslugu mirenja u sporovima male vrijednosti, no dostupno je i vanjsko mirenje za ostala sporna potraživanja.

    Okružni sudovi bave se i obiteljskim pitanjima, uključujući razvode, pitanja povezana s djecom (kao što je boravište) te predmete u pogledu skrbi i posvajanja. Složenim obiteljskim pitanjima bavi se Visoki sud. U središnjem Londonu svim obiteljskim pitanjima bavi se glavni prijavni ured Obiteljskog odjela, a ne lokalni okružni sudovi. Obiteljsko mirenje dostupno je preko Sudske službe za savjetovanje i podršku djeci i obiteljima (Children and Family Court Advisory and Support Service, CAFCASS).

    Krunski sud (Crown Court)

    Krunski sud nacionalni je sud koji zasjeda u različitim sjedištima u Engleskoj i Walesu. Bavi se svim ozbiljnim kaznenim predmetima upućenima s magistratskih sudova. Rasprave u predmetima upućenima na suđenje održavaju se pred sucem i porotom koja se sastoji od 12 građana.

    Porotnici su katkad potrebni i u građanskim predmetima (na primjer u predmetima koji se odnose na klevetu i postupcima protiv policije zbog neopravdanog progona), ali takvi su slučajevi rijetki. Kada dođe do toga, sudska rasprava održava se na Visokom sudu ili na okružnom sudu. Krunski sud djeluje i kao žalbeni sud u predmetima o kojima odlučuju magistratski sudovi.

    Magistratski sudovi (Magistrates' courts)

    Magistratski sudovi uglavnom se bave kaznenim pitanjima te se o većini kaznenih predmeta odlučuje na magistratskim sudovima. Ozbiljnija kaznena djela upućuju se na suđenje Krunskom sudu. Magistratski sudovi bave se i nekim građanskim predmetima, uključujući obiteljska pitanja, naplatu nekih vrsta dugova, kao što je lokalni porez, te pitanja povezana s izdavanjem dozvola (primjerice, dozvole za promet alkoholnim pićima), neispunjavanjem uvjeta dozvola ili sudskih naloga te pitanja povezana s klađenjem i igrama na sreću.

    O većini predmeta na magistratskim sudovima odlučuju suci porotnici (poznati i kao mirovni suci). Suci porotnici nemaju pravnu naobrazbu. Obično zasjedaju utroje, a savjetuju ih sudski službenici s pravnom naobrazbom. O složenijim pitanjima koja dospijevaju pred magistratske sudove odlučuju članovi profesionalnog sudstva, poznati kao okružni suci (magistratski sudovi) koji zasjedaju u punom radnom vremenu. Zamjenici okružnih sudaca (magistratski sudovi) zasjedaju u nepunom radnom vremenu.

    Magistratski sudovi imaju ovlasti za određivanje novčanih i zatvorskih kazni (na ograničeno vrijeme) osobama koje su osuđene za kazneno djelo te se stoga neki predmeti upućuju Krunskom sudu na izricanje kazne.

    Neki magistratski sudovi imenovani su „sudovima za mladež” ili „sudovima za obiteljske postupke”. Sastoje se od posebno osposobljenih sudaca, a bave se optužnicama protiv djece i mladih, zahtjevima koji se odnose na djecu i mlade te obiteljskim predmetima.

    Druge poveznice

    Poveznica se otvara u novom prozoruSlužba sudova i tribunala Njezina Veličanstva

    Posljednji put ažurirano: 28/05/2020

    Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

    Redovni sudovi - Sjeverna Irska

    Ova stranica sadržava pregled različitih vrsta sudova u Sjevernoj Irskoj.

    Redovni sudovi – uvod

    Razni sudovi u Sjevernoj Irskoj organizirani su na sjedeći način:

    Vrhovni sud

    Godine 2009. novi Vrhovni sud Ujedinjene Kraljevine preuzeo  je nadležnost Odbora za pritužbe Gornjeg doma.  Preuzeo  je i funkcije prenesene nadležnosti Pravosudnog odbora Državnog vijeća (Judicial Committee of the Privy Council) (najviši žalbeni sud u nekoliko neovisnih zemalja Commonwealtha, prekomorskih područja UK-a i ovisnih područja britanske krune).

    Vrhovni sud najviši je žalbeni sud za kaznene i građanske predmete u Ujedinjenoj Kraljevini, iako u škotskim kaznenim predmetima nije moguće uložiti žalbu Vrhovnom sudu. Dopuštenje za ulaganje žalbe Vrhovnom sudu obično se dodjeljuje samo ako su obuhvaćena pravna pitanja od javne važnosti.

    Žalbeni sud

    Žalbeni sud u Sjevernoj Irskoj ima sjedište u Kraljevskom sudu u Belfastu. Na tom se sudu razmatraju žalbe Krunskog suda u kaznenim postupcima i žalbe Visokog suda u građanskim postupcima.

    Visoki sud

    Visoki sud u Belfastu rješava građanske predmete, razmatra žalbe u kaznenim predmetima te ima ovlasti revidirati postupke pojedinaca ili organizacija kako bi se osiguralo da djeluju u skladu sa zakonom i pravedno.  Visoki sud uglavnom rješava predmete ako je vrijednost zahtjeva viša od 30 000 GBP. U nekim okolnostima, predmet čija vrijednost prelazi 30 000 GBP može se prenijeti s Visokog suda na regionalni sud; isto tako predmet čija je vrijednost ispod 30 000 GBP može se prenijeti s regionalnog suda na Visoki sud.

    Visoki sud ima tri odjela:

    • Obiteljski odjel: obiteljski odjel bavi se složenim obranama u slučajevima razvoda, skrbništvom, usvajanjem, nasiljem u obitelji itd. Ujedno razmatra žalbe s magistratskih i regionalnih sudova u bračnim predmetima, predmetima duševnih bolesnika i jednostavnim ostavinskim pitanjima.
    • Kraljičin odjel Visokoga suda: Kraljičin odjel Visokoga suda bavi se zahtjevima za odštetu velikih iznosa i/ili složenim zahtjevima za odštetu. Bavi se i ograničenim brojem žalbi s magistratskih ili krunskih sudova. Ujedno revidira postupke organizacija kako bi se osiguralo da djeluju u skladu sa zakonom te se bavi tužbama zbog javne klevete i usmene klevete.
    • Odjel lorda kancelara: odjel lorda kancelara bavi se predmetima povezanima s fondovima, osporavanim oporukama, likvidacijom poduzeća, stečajem, hipotekama, donacijama, osporavanjem prihoda (uglavnom porez na dohodak) itd.

    Krunski sud

    Krunski sud bavi se sljedećom vrstom predmeta:

    • ozbiljnijim kaznenim djelima kojima sudi sudac, a u većini slučajeva i porota
    • osudama s magistratskih sudova koje se upućuju na krunski sud na izricanje presude.

    Zatvorske kazne i novčane kazne na krunskom sudu strože su nego na magistratskom sudu.

    Regionalni sud

    Regionalni sudovi bave se građanskim predmetima koje razmatra sudac ili regionalni sudac. Regionalni sud uglavnom se bavi predmetima čija je vrijednost ispod 30 000 GBP (ili 45 000 GBP u pravu pravičnosti). Predmeti više vrijednosti razmatraju se na Visokom sudu – vidi gore. Svi zahtjevi koji proizlaze iz zakonskih ugovora o potrošačkim kreditima moraju se pokrenuti na regionalnom sudu bez obzira na njihovu vrijednost.

    Primjeri predmeta kakvima se bave regionalni sudovi:

    Regionalni sudovi mogu se baviti širokim spektrom predmeta, ali najčešći su:

    • sporovi između stanodavca i stanara: na primjer, posjedovanje (deložacija), kašnjenja u plaćanju stanarine, popravci,
    • potrošački sporovi: na primjer, neispravan proizvod ili loša usluga,
    • odšteta zbog tjelesnih ozljeda (ozljede nastale zbog nepažnje): na primjer, prometne nesreće, ozljede zbog pada u rupe na pločniku, ozljede na rad,
    • neosporene brakorazvodne parnice, samo u nekim regionalnim sudovima,
    • sporovi na temelju rasne i spolne diskriminacije,
    • problemi s dugovima: na primjer, vjerovnik koji traži plaćanje,
    • problemi sa zapošljavanjem: na primjer, dugovanje naknade ili plaće ili naknada zbog raskida ugovora o radu.
    • Žalbe s magistratskih sudova koje rješava sudac (i barem dva magistrata laika ako je tuženik mlada osoba)

    Sporovi male vrijednosti

    Sporovi male vrijednosti također se razmatraju na regionalnom sudu. Spor male vrijednosti uglavnom se smatra spor čija vrijednost ne prelazi 3 000 GBP.

    Magistratski sudovi

    Magistratski sudovi bave se kaznenim i nekim građanskim predmetima. Predmete razmatra okružni sudac (magistratski sud).

    Kazneni predmeti na magistratskim sudovima

    Magistratski sudovi bave se kaznenim djelima u kojima tuženik nema pravo na suđenje pred porotom. Takva djela poznata su kao lakša kaznena djela. Za lakša kaznena djela izriče se maksimalna kazna od šest mjeseci zatvora i/ili novčana kazna do 5 000 GBP.

    Magistratski sudovi bave se i kaznenim djelima za koja tuženik može odabrati suđenje pred porotom, ali odlučuje da se njegov predmet razmatra pred magistratskim sudovima. Ako tuženik odabere suđenje pred porotom, predmet se prosljeđuje Krunskom sudu.

    Sud za mladež

    Sud za mladež bavi se mladim osobama koje su počinile kazneno djelo, a imaju između 10 i 17 godina. Sud za mladež dio je Magistratskog suda, a predmeti se razmatraju pred okružnim sucem (magistratski sud) i dva druga posebno osposobljena magistrata porotnika. Ako je mlada osoba optužena za teško kazneno djelo – koje je kod odraslih osoba kažnjivo s 14 godina zatvora ili više, sud za mladež može mladu osobu uputiti na suđenje na Krunskom sudu.

    Građanski predmeti na magistratskim sudovima

    Magistratski sudovi bave se ograničenim brojem sljedećih kaznenih predmeta:

    • nekim građanskim dugovima: na primjer, kašnjenja u plaćanju poreza na dohodak, nacionalni doprinosi za osiguranje, kašnjenja u plaćanju PDV-a, stope,
    • dozvolama: na primjer, odobravanje, obnavljanje ili oduzimanje dozvola za pubove i klubove,
    • nekim bračnim problemima: na primjer, uzdržavanje i uklanjanje supružnika iz bračnog doma,
    • dobrobiti djece, na primjer, rješenja lokalnih tijela o skrbi i nadzoru, postupci usvajanja i odluke o mjestu boravka.

    Istražni sud

    Istražuje okolnosti iznenadne, nasilne ili neprirodne smrti.

    Druge poveznice

    Poveznica se otvara u novom prozoruSudska služba Sjeverne Irske

    Posljednji put ažurirano: 16/01/2019

    Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

    Redovni sudovi - Škotska

    Na ovim je stranicama dostupan pregled redovnih sudova u škotskom dijelu sudske nadležnosti Ujedinjene Kraljevine.

    Redovni sudovi – uvod

    Vrhovnim građanskim sudom, Vrhovnim kaznenim sudom, grofovijskim sudovima i sudovima mirovnih sudaca upravlja Poveznica se otvara u novom prozoruŠkotska sudska služba (Scottish Courts and Tribunals Service) (SCTS), koja je nezavisan pravni subjekt kojim predsjeda predsjednik Vrhovnog građanskog suda (Lord President), najiskusniji sudac u Škotskoj.

    Vrhovni sudovi Škotske

    U Škotskoj taj se naziv odnosi na Vrhovni građanski sud (Court of Session) i Vrhovni kazneni sud (High Court of Justiciary).

    Vrhovni građanski sud (Court of Session)

    Vrhovni građanski sud (Court of Session) najviši je građanski sud u Škotskoj, a nalazi se u Edinburghu u zgradi zvanoj Parliament House. Taj sud ima funkciju žalbenog suda, ali i građanskog suda koji se bavi sporovima povezanima s naplatom duga, odštetama, obiteljskopravnim i trgovačkim sporovima.

    Vrhovni kazneni sud (High Court of Justiciary)

    Vrhovni kazneni sud (High Court of Justiciary) bavi se žalbama iz punih postupaka i kaznenim postupcima zbog teških kaznenih djela. Suđenja se održavaju pred sucem i porotom.

    Kad razmatra žalbene predmete, sud zasjeda u Edinburghu.  Za ostale poslove sud ima trajna sjedišta u Edinburghu, Glasgowu i Aberdeenu, no suđenja se također održavaju u gradovima diljem Škotske.

    Grofovijski sudovi (Sheriff Courts)

    Za pravne potrebe, Škotska je podijeljena na šest regija zvanih „grofovije” (sheriffdoms). Svaka grofovija ima višeg grofovijskog suca (Sheriff Principal) koji je, osim što razmatra žalbe u građanskim predmetima kao sudac za žalbe, zadužen za učinkovitu raspodjelu poslova na grofovijskim sudovima.

    Unutar tih grofovija postoji ukupno 39 grofovijskih sudova različite veličine i ustroja, no svi imaju istu svrhu.

    O predmetima se raspravlja pred sucem koji se naziva grofovijskim sucem (sheriff). Rad grofovijskih sudova dijeli se na tri glavne kategorije, a to su: građanska, kaznena i ostavinska, a njime upravljaju lokalni službenici grofovijskog suda i njihovo osoblje.

    Suci u skraćenim postupcima ovlašteni su za obavljanje određenih dužnosti grofovijskog suca u kaznenim i građanskim postupcima.

    Osim toga postoji i novi Sud za tjelesne ozljede (Personal Injury Court) nadležan za cijelu Škotsku, čije je sjedište u Edinburghu.

    Na građanskom grofovijskom žalbenom sudu (Sheriff Appeal Court) o građanskim žalbama iz predmeta s grofovijskih sudova odlučuje sudac pojedinac ili tročlano sudsko vijeće.

    Kazneni grofovijski žalbeni sud odlučuje o žalbama iz skraćenih kaznenih postupaka protiv odluka grofovijskih sudaca i mirovnih sudaca.  Na njemu se odlučuje i o žalbama protiv odluka u vezi s jamčevinom donesenih na grofovijskim sudovima i sudovima mirovnih sudaca.

    Građanski predmeti

    U većini građanskih predmeta riječ je o sporovima između fizičkih ili pravnih osoba. Grofovijski sudovi bave se trima različitim vrstama predmeta:

    • redovnim postupcima, koji se uglavnom odnose na predmete povezane s razvodom, djecom, imovinskim sporovima i zahtjevima za naplatu dugova/odštetu čija vrijednost prelazi 5000 GBP.  Uz iznimku obiteljskih tužbi (osim ako se traži samo alimentacija), tužbe čija vrijednost ne prelazi 100 000 GBP mogu se podnijeti samo na grofovijskom sudu,
    • skraćenim postupcima, za koje je karakterističan pojednostavnjeni postupak, u kojima se uglavnom rješavaju sporovi u vezi s neplaćenom najamninom za socijalne stanove i odštete zbog tjelesnih ozljeda čija vrijednost ne prelazi 5000 GBP,
    • jednostavnim postupkom, u kojem se rješavaju tužbe čija vrijednost ne prelazi 5000 GBP i kojima se traži isplata, predaja ili povrat pokretne imovine, ili nalog da neka osoba nešto konkretno učini.

    Osim toga, grofovijski sud bavi se mnogim drugim građanskim zahtjevima i postupcima uključujući:

    • posvajanje djece
    • likvidaciju poduzeća
    • istrage nesreća sa smrtnim ishodom
    • stečajeve

    Kazneni predmeti

    U kaznenim predmetima na grofovijskim sudovima može se pokrenuti puni ili skraćeni postupak. Javni tužitelj (Procurator Fiscal) odlučuje o tome koji će se postupak primijeniti u određenom predmetu.

    Puni postupak pokreće se u slučaju teških kaznenih djela gdje je moguće izreći kaznu zatvora u trajanju duljem od dvanaest mjeseci ili neograničenu novčanu kaznu. Suđenja se održavaju pred grofovijskim sucem i porotom.

    Skraćeni postupak pokreće se u slučaju lakših kaznenih djela kod kojih grofovijski sudac održava raspravu bez porote. Iako su ovlasti grofovijskog suca ograničene na izricanje kazne zatvora u trajanju do dvanaest mjeseci, postoje slučajevi kad se to može povećati.

    Ostavinski postupci

    Ostavinski postupci uglavnom se odnose na raspodjelu imovine preminule osobe. Ovlast koju sud daje izvršitelju da okupi i raspodjeli imovinu naziva se potvrdom (confirmation). Ta se ovlast daje tek nakon što je sudu predan popis imovine preminule osobe.

    Ako bruto vrijednost imovine ne prelazi 36 000 GBP, svrstava se u „imovinu male vrijednosti”, a osoblje iz ureda lokalnog službenika grofovijskog suda pomoći će osobi koja traži potvrdu pri ispunjavanju odgovarajućeg obrasca. Ako vrijednost imovine prelazi 36 000 GBP, osobe koje traže potvrdu bit će upućene na savjetovanje s pravnim savjetnikom (solicitor).

    Sudovi mirovnih sudaca (Justice of the Peace Courts)

    Sud mirovnih sudaca je laički sud gdje mirovni sudac koji nema pravnu naobrazbu zasjeda s pravno osposobljenim službenikom. Službenik savjetuje suca o pravnim pitanjima i postupcima. Sud se uglavnom bavi skraćenim postupcima u slučajevima lakših kaznenih djela. Najviša kazna koju mirovni sudac može izreći je 60 dana kazne zatvora ili novčana kazna koja ne prelazi 2 500 GBP.

    Službenik grofovijskog suda (sheriff clerk) odgovoran je za sve administrativne poslove na grofovijskom sudu i sudu mirovnih sudaca u koje pripadaju:

    • naplata kazni i sudskih odluka o odšteti
    • izdavanje kopija sudskih odluka, primjerice onih povezanih s jamčevinom, nalozima o društveno korisnom radu ili nalozima o ograničavanju slobode
    • pozivanje porotnika i vođenje s njima povezanih poslova.

    Više informacija o sudovima u Škotskoj možete pronaći na internetskim stranicama Poveznica se otvara u novom prozoruŠkotske sudske službe (Scottish Court and Tribunals Service).

    Druge poveznice

    Poveznica se otvara u novom prozoruŠkotska sudska služba

    Posljednji put ažurirano: 02/07/2020

    Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.