Organizacija redovnih sudova

Uz Ustavni sud, čija je izričita nadležnost odlučivati o ustavno-pravnim pitanjima, u Portugalu postoje sljedeće kategorije sudova:

a) Vrhovni sud te prvostupanjski i drugostupanjski opći sudovi;

b) Vrhovni upravni sud te ostali upravni i fiskalni sudovi;

c) Revizorski sud.

Također mogu postojati pomorski, arbitražni i prekršajni sudovi.

Slučajevi i okolnosti u kojima navedeni sudovi mogu, pojedinačno ili zajednički, obnašati funkciju suda za rješavanje sukoba nadležnosti [Tribunal dos Conflitos – sud u čiju nadležnost spadaju sukobi nadležnosti] utvrđeni su zakonom.

Ne dovodeći u pitanje odredbe o vojnim sudovima [tribunais militares], koji se mogu osnovati za vrijeme rata, zabranjeni su sudovi isključivo nadležni za posebne kategorije kaznenih djela.

Opći sudovi

Vrhovni sud

Ne dovodeći u pitanje nadležnost Ustavnog suda, Vrhovni sud najviši je opći sud. Obuhvaća građanski, kazneni i socijalni odjel.

Sjedište mu je u Lisabonu, a nadležan je za cijeli portugalski teritorij.

Vrhovni sud pravde djeluje pod vodstvom predsjednika (predsjedavajući sudac), kao sudsko vijeće (čine ga svi suci pripadajućih odjela Vrhovnog suda), u specijaliziranim odjelima i odjelima.

Uz iznimku slučajeva utvrđenim zakonom, Vrhovni sud pravde bavi se isključivo pravnim pitanjima.

Žalbeni sudovi

Žalbeni sudovi [tribunais da relação] u pravilu su drugostupanjski sudovi.

Danas postoje žalbeni sudovi sa sjedištem u Lisabonu, Portu, Coimbri, Évori i Guimarãesu. Djeluju pod vodstvom predsjednika (predsjedajućeg suca) kao opće vijeće ili odjeli.

Žalbeni sudovi uključuju građanski, kazneni i socijalni odjel.

Prvostupanjski sudovi

Prvostupanjski opći sudovi obično su okružni sudovi [tribunais de comarca].

U pravilu, mjesna nadležnost općih sudova ograničena je na područje okruga, iako mogu postojati sudovi koji imaju nadležnost nad jednim ili više okruga ili područja posebno utvrđenih zakonom.

Opći sudovi imaju opću nadležnost u građanskim i kaznenim stvarima i u svim ostalim predmetima koji nisu dodijeljeni nekom drugom sudu.

Prvostupanjski sudovi mogu uključivati i sudove s posebnom nadležnošću (sudovi koji se bave posebnim pitanjima određenima u skladu s primjenjivom vrstom postupka) te sudove specijalizirane za odlučivanje o posebnim pitanjima (neovisno o primjenjivoj vrsti postupaka).

Opći sudovi mogu biti podijeljeni na vijeća (s općom, specijaliziranom ili posebnom nadležnošću) ili odjele s posebnom nadležnošću, ako je to potrebno zbog opsega i složenosti funkcije.

Na svakom sudu te u svakom vijeću ili odjelu zasjeda jedan sudac ili više njih.

Upravni i porezni sudovi

Upravni i porezni sudovi nadležni su za odlučivanje o radnjama i žalbama povezanima s rješavanjem sporova koji proizlaze iz pravnih odnosa u upravnim i poreznim stvarima.

Vrhovni upravni sud

Ne dovodeći u pitanje nadležnost Ustavnog suda, Vrhovni upravni sud najviše je tijelo među upravnim i poreznim sudovima.

Sjedište mu je u Lisabonu, a nadležan je za cijeli portugalski teritorij.

Vrhovni upravni sud sastoji se od odjela za upravne sporove i odjela za porezne sporove. Glavna je nadležnost ovog suda odlučivanje o žalbama na odluke središnjih upravnih sudova.

Vrhovni upravni sud djeluje pod vodstvom predsjednika (predsjedajućeg suca), kojem pomažu tri dopredsjednika.

Ovisno o predmetu postupka, sud može djelovati kao jedinstveno vijeće, vijeće pojedinačnih odjela ili po odjelima. Samo jedinstveno vijeće i vijeća odjela mogu odlučivati o pravnim pitanjima.

Središnji upravni sudovi

Središnji upravni sudovi u pravilu su drugostupanjski sudovi. Trenutačno postoje dva središnja upravna suda (sjeverni i južni).

Njihova je glavna funkcija donositi odluke o žalbama na odluke okružnih upravnih sudova [tribunais de círculo] i poreznih sudova.

Svaki središnji upravni sud sastoji se od odjela za upravne sporove i odjela za porezne sporove.

Središnji upravni sudovi djeluju pod vodstvom predsjednika (predsjedajućeg suca), kojemu pomažu tri dopredsjednika.

Središnji upravni sud odlučuje o činjenicama i pravnim pitanjima.

Okružni upravni sudovi i porezni sudovi

Ovo su prvostupanjski sudovi čija je glavna funkcija odlučivati o sporovima upravne i porezne prirode. Mogu djelovati samostalno, pod nazivima okružni upravni sud i porezni sud [tribunal tributário], ili zajednički, pod nazivom upravno-porezni sud [tribunal administrativo e fiscal].

Djeluju pod vodstvom predsjednika, kojega na razdoblje od pet godina imenuje Vrhovno vijeće upravnih i poreznih sudova [Conselho Superior dos Tribunais Administrativos e Fiscais].

U pravilu se sastoje od jednog suca, ali zakonodavstvo predviđa drukčije vrste zasjedanja u posebnim slučajevima.

Mirovni sudovi [Julgados de Paz]

Mirovni sudovi jesu sudovi koji djeluju van pravosudnog sustava; imaju vlastiti način djelovanja i organizaciju, vlastitu službu mirenja i nadležnost saslušanja i odlučivanja o postupcima koji se nalaze u nadležnosti prvostupanjskih općih sudova.