Nacionalni sudovi i druga, nepravosudna tijela

Grčka

Sadržaj omogućio
Grčka

Nacionalni sudovi

Grčka nema poseban nadležni sud kojem se treba obratiti u slučaju povrede temeljnih prava. Ovisno o prirodi prekršaja ili kaznenog djela, pravna zaštita može se zatražiti od nacionalnog građanskog, kaznenog ili upravnog suda.

Kršenje temeljnih prava utvrđuje se na temelju nacionalnog materijalnog prava. Postupak koji se primjenjuje pri nadležnom (građanskom, kaznenom ili upravnom) sudu utvrđen je nacionalnim proceduralnim (građanskim, kaznenim ili upravnim) pravom.

Mjerodavni postupak završava sudskom odlukom kojom se tužba odbacuje ili konačnom presudom koja je izravno izvršiva.

Nacionalna tijela za zaštitu ljudskih prava

Nacionalna komisija za ljudska prava

Neofitou Vamva 6
10674 Atena, Grčka

Nacionalna komisija za ljudska prava (NCHR) nedavno je uspostavljena u skladu s Pravilima Ujedinjenih naroda i Pariškim načelima kao neovisno savjetodavno tijelo Vlade u području ljudskih prava. Sastavljena je od članova koje imenuju 32 tijela (neovisna tijela, pravni i znanstveni fakulteti, radnički sindikati, nevladine organizacije, političke stranke i ministarstva).

Svrha je NCHR-a stalno ukazivati svim vladinim tijelima na potrebu djelotvorne zaštite ljudskih prava svih osoba koje borave na državnom području Grčke.

U skladu sa zakonom o uspostavi NCHR-a (Zakon br. 2667/1998, kako je izmijenjen i trenutačno na snazi), NCHR je nadležan za sljedeće ključne zadaće:

  1. razmatranje pitanja zaštite ljudskih prava na zahtjev Vlade ili konferencije predsjednika parlamenata ili na prijedlog članova Parlamenta ili nevladinih organizacija;
  2. podnošenje preporuka i prijedloga, izradu studija te podnošenje izvješća i mišljenja povezanih sa zakonodavnim, upravnim ili drugim mjerama koje doprinose poboljšanoj zaštiti ljudskih prava;
  3. razvoj inicijativa za podizanje razine osviještenosti javnosti i medija o pitanjima ljudskih prava;
  4. pokretanje inicijativa za poštovanje ljudskih prava u obrazovnom sustavu;
  5. održavanje kontakata i suradnja s međunarodnim organizacijama, sličnim tijelima u drugim zemljama te nacionalnim i međunarodnim NVO-ima;
  6. davanje mišljenja o nacionalnim izvješćima o pitanjima ljudskih prava koja se podnose međunarodnim organizacijama;
  7. objavljivanje stajališta Nacionalnog odbora za ljudska prava na sve prikladne načine;
  8. izrada godišnjeg izvješća o zaštiti ljudskih prava;
  9. organiziranje dokumentacijskog centra o ljudskim pravima i
  10. razmatranje prilagodbe grčkog zakonodavstva odredbama međunarodnog prava o zaštiti ljudskih prava i davanje mišljenja o tom pitanju nadležnim tijelima države.

Pravobranitelj

Pravobranitelj je neovisno tijelo čiji je temelj u Ustavu. Pravobranitelj je osnovan Zakonom br. 2477/97 i počeo je s radom 1. listopada 1998. Pravni okvir za rad pravobranitelja uređen je Zakonom br. 3094/03. Usluge pravobranitelja besplatne su.

Pravobranitelj razmatra pojedinačne upravne radnje ili propuste ili djelovanja tijela javne uprave kojima se krše prava ili zakoniti interesi fizičkih ili pravnih osoba.

Građani koji se obraćaju pravobranitelju prvo moraju stupiti u kontakt s dotičnom javnom službom. Ako u tom kontaktu problem nije riješen, građani se mogu obratiti pravobranitelju.

Misija je pravobranitelja posredovati između građana i javnih službi kako bi se zaštitila građanska prava, spriječilo neučinkovito upravljanje i poštovala vladavina prava.

Kao posrednik, pravobranitelj daje savjete i preporuke tijelima javne uprave. Pravobranitelj ne nameće sankcije niti poništava protuzakonite upravne radnje.

Hadziyanni Mexi 5
11528 Atena, Grčka

Nacionalna tijela za zaštitu ljudskih prava

Pravobranitelj u predmetima koji se odnose na prava djece

Pravobranitelj (vidjeti prethodno) razmatra i djela ili propuste tijela javne uprave i pojedinaca kojima se krše prava djeteta.

U cilju zaštite prava djeteta, pravobranitelj je nadležan i za djela pojedinaca, fizičkih i pravnih osoba kojima se krše prava djeteta.

Tijela koja su službeno odgovorna za promicanje načela jednakosti

I. Zakonom br. 3304/2005 kojim se prenose Direktiva Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. i Direktiva Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. pravobranitelju, tijelu za jednakost i inspektoratu rada dodijeljena je službena odgovornost za promicanje jednakosti i definirane su njihove zadaće.

Konkretno:

  1. pravobranitelj je odgovoran za promicanje načela jednakosti ako tijela javne uprave krše to načelo. Pojam „tijela javne uprave” ovdje se odnosi na tijela navedena u članku 3. stavku 1. Zakona br. 3094/2003 (Službeni list, serija I, br. 10), „Pravobranitelj i ostale odredbe”;
  2. tijelo za jednakost nadležno je za promicanje načela jednakosti ako to načelo krše fizičke ili pravne osobe koje nisu obuhvaćene prethodnim stavkom, osim u području zapošljavanja i rada;
  3. u području zapošljavanja i rada, inspektorat rada (SEPE) odgovoran je za promicanje načela jednakosti ako to načelo krše fizičke ili pravne osobe koje nisu obuhvaćene prvim stavkom.

ΙΙ. Zakonom br. 3896/2010 (Službeni list, serija I, br. 207, 8.12.2010.) «o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (usklađivanje važećeg zakonodavstva s Direktivom 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006.) i drugim mjerodavnim odredbama« uvodi se potpuna zabrana svih oblika izravne ili neizravne diskriminacije na temelju spola.

Svrha je Zakona osigurati provedbu načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada s obzirom na:

  1. pristup zapošljavanju, uključujući razvoj karijere, i strukovnom osposobljavanju
  2. uvjete rada, uključujući plaću; i
  3. sustave strukovnog socijalnog osiguranja, kako je propisano u Direktivi 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća.

Pravobranitelj je odgovoran za praćenje i promicanje provedbe načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u okviru područja primjene gore navedenog Zakona (članak 25. Zakona br. 3896/2010).

Helensko tijelo za zaštitu podataka (Αρχή Προστασίας Δεδομένων Προσωπικού Χαρακτήρα)

Helensko tijelo za zaštitu podataka neovisno je tijelo uspostavljeno Zakonom br. 2472/1997 o prenošenju Direktive 95/46/EZ.

Helensko tijelo za zaštitu podataka odgovorno je za zaštitu prava na osobnost i privatnost pojedinaca u Grčkoj, kako je propisano zakonima br. 2472/1997 i 3471/2006.

Glavna je svrha Helenskog tijela za zaštitu podataka zaštititi građane od nezakonite obrade osobnih podataka i pomoći im u slučaju kršenja njihovih prava u vezi s tim u bilo kojem operativnom području.

Svrha je Helenskog tijela za zaštitu podataka i podupirati te savjetovati obrađivače podataka u izvršenju njihovih pravnih obveza, uzimajući u obzir potrebe grčkog društva za novim uslugama i prisutnost modernih digitalnih komunikacija i mreža.

Helensko tijelo za zaštitu podataka, djelujući na vlastitu inicijativu ili na temelju pritužbe, provodi administrativne provjere evidencija u javnom i privatnom sektoru. Te provjere vrše dužnosnici inspekcijskog odjela (Τμήματος των Ελεγκτών), kojima u složenijim slučajevima pomažu članovi Helenskog tijela za zaštitu podataka. Osobe koje provode provjere, kao posebni istražitelji, imaju pravo na pristup svim evidencijama, bez obzira na njihov stupanj povjerljivosti.

Provjere prvenstveno uključuju utvrđivanje postupaju li tijela koja se provjeravaju u skladu sa zahtjevima zakona br. 2472/1997 i 3471/2006 (u pogledu obavješćivanja, informiranja, prema potrebi drugih obveza, te dokaza). Nakon toga slijedi provjera informatičkog sustava, uključujući osnovne značajke sustava, prirodu podataka i razinu sigurnosti ostvarenu organizacijskim i tehničkim mjerama zaštite podataka koje je poduzeo obrađivač podataka, kako je propisano u člancima 6. i 10. Zakona br. 2472/1997. Po završetku provjere priprema se izvješće o nalazima i dostavlja se Helenskom tijelu za zaštitu podataka.

Helensko tijelo za zaštitu podataka provodi i neovisni nadzor nad nacionalnim dijelom Schengenskog informacijskog sustava u skladu s člankom 114. stavkom 1. Schengenske konvencije (Zakon br. 2514/1997, Službeni list, serija I, br. 140), djeluje kao nacionalno nadzorno tijelo kako je propisano u članku 23. Konvencije o Europolu (Zakon br. 2605/1998, Službeni list I/88) i kao nacionalno nadzorno tijelo u skladu s člankom 17. Konvencije o korištenju informacijske tehnologije za carinske potrebe (Zakon br. 2706/1999, Službeni list I/77) i izvršava nadzorne dužnosti koje proizlaze iz bilo kojeg drugog međunarodnog sporazuma.

Helensko tijelo za zaštitu podataka razmatra pritužbe i pitanja u vezi s primjenom prava i zaštitom prava podnositelja zahtjeva kada su povrijeđena obradom podataka te donosi odluke u tom pogledu. Tijelo nameće i upravne sankcije voditeljima obrade podataka ili njihovim predstavnicima, ako ih imaju, zbog kršenja njihove obveze na temelju Zakona br. 2472/1997, kao i na temelju svih drugih pravila o zaštiti pojedinaca od obrade osobnih podataka. Konačno, Helensko tijelo za zaštitu podataka može prijaviti povrede zakonodavstva o zaštiti podataka odgovarajućim upravnim i pravosudnim tijelima.

Κifissias 1-3
11523 Atena, Grčka

Korisne poveznice

Nacionalna komisija za ljudska prava

Helensko tijelo za zaštitu podataka

Grčki pravobranitelj

Posljednji put ažurirano: 12/03/2024

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.