Obs. Nyligen ändrades ursprungsversionen på kroatiska av den här sidan. Våra översättare håller på att översätta den nya sidan till svenska.
Swipe to change

Victims' rights - by country

Kroatien

Innehåll inlagt av
Kroatien
Det finns ingen officiell översättning av den språkversion du tittar på.
Här kommer du till en maskinöversatt version av innehållet. Maskinöversättningen tillhandahålls enbart för att bidra till förståelsen av texten. Ägaren av sidan tar inget som helst ansvar för kvaliteten på den maskinöversatta texten.

Victims of crime have a number of rights in pre-trial and criminal proceedings, with particular protection being afforded to children and victims of crimes against sexual freedom and human trafficking

A victim of a crime has the right to:

  • information that the police, the investigator, the state attorney's office (državno odvjetništvo) and the court have a duty to provide;
  • effective psychological and other expert assistance and support from bodies, organisations and institutions that support victims of crime;
  • participate in criminal proceedings as the injured party,
  • be informed by the state attorney (državni odvjetnik) regarding action taken on the basis of the victim’s report, and to file a complaint to a senior state attorney (viši državni odvjetnik);
  • state-funded specialist counselling if he/she suffers very severe psychosomatic damage or very serious consequences of the crime;
  • file an associated action for damages;
  • compensation in accordance with a separate law if he/she has suffered grievous bodily harm or serious deterioration of health as a result of violent crime.

A victim of a crime against sexual freedom or a crime of human trafficking has the following rights in addition to those mentioned above:

  • to speak with a counsellor prior to being interviewed, with the cost being met by the budget;
  • state-funded legal aid;
  • to be interviewed by a person of the same sex at the police station or state attorney's office;
  • to have a person of trust present during the interview;
  • to refuse to answer unnecessary questions relating to his/her personal life;
  • to ask to be interviewed via an audio-visual device;
  • confidentiality of personal data;
  • to demand the exclusion of the public from the hearing;
  • to be informed of these rights by the court, state attorney and the police before the first interview.

If a child is the victim of crime, he/she has the following rights in addition to those mentioned above:

  • state-funded legal aid;
  • to be accompanied by a person of trust when participating in procedures;
  • confidentiality of personal data;
  • to be interviewed in his/her home or another specially equipped location instead of a court;
  • the exclusion of the public;
  • for the questioning to be conducted without the judge or parties present in the same room with the child, through audio-video devices operated by a professional assistant;
  • for particular care to be taken during the interview so that the child’s mental health is not adversely affected.

Children are all persons under the age of 18 years.

Child witnesses and victims are to be examined by the investigating judge at the evidentiary hearing, and a child witness is to be subpoenaed through his/her parents or guardians.

Private prosecution

When a crime is reported, the state attorney will prosecute ex officio in most cases.

A private prosecution may be brought in the case of crimes for which criminal proceedings are launched on the basis of a private prosecution. The private prosecution must be brought within three months of the date when the authorised natural or legal person learned of the crime and the offender.

Associated action for damages

A victim of crime is also an injured party and is entitled to file an associated action for damages before the court.

Such an action may include the following claims:

  • compensation for damages, which can be tangible or intangible (pain suffered, fear);
  • return of belongings — if the injured party can prove that he/she was the owner or lawful holder;
  • annulment of a specific transaction — if the crime resulted in a property transaction (if the defendant forced the victim to conclude a contract).

An associated action for damages may be filed in criminal proceedings or in separate civil proceedings against the defendant. If the action is filed during criminal proceedings, a prerequisite for its acceptance is that the court finds the defendant guilty.

That is not a prerequisite for the success of an action in civil proceedings.

Rights of injured parties during an investigation and in criminal proceedings

During an investigation the victims of a crime, as private prosecutors and injured parties, are entitled to present facts and move to introduce evidence that is material for ascertaining the crime, identifying the offender(s) and establishing their claims in the associated action for damages.

A victim who takes part in criminal proceedings as an injured party has the right to:

  • use his/her own language, including deaf and deafblind sign language, and to the assistance of an interpreter if he/she does not understand or use Croatian, or to the assistance of a translator or sign language interpreter if he/she is deaf or deafblind;
  • use his/her own language;
  • file an associated action for damages and motions for temporary injunctions;
  • a representative;
  • present facts and move to introduce evidence;
  • attend the evidentiary hearing;
  • attend the proceedings, take part in the evidentiary proceedings and make a closing statement;
  • access the case file;
  • ask to be informed by the state attorney in respect of action taken on the basis of his/her report and file a complaint to a senior state attorney;
  • appeal;
  • file a motion to prosecute and bring a private prosecution;
  • receive notice of the rejection of a criminal charge or of the decision of the state attorney not to prosecute;
  • prosecute instead of the state attorney;
  • seek restoration of the previous situation;
  • receive notice of the outcome of the criminal proceedings.

The state attorney’s office and the court are obliged to examine, both before, and at each stage of, the criminal proceedings, whether there is any possibility of the accused making amends to the injured party for the damage caused by the crime. They are also obliged to inform the injured party of certain rights laid down by law (the injured party’s right to use his/her own language, the right to file an associated action for damages, etc.).

Right to financial compensation

The Act on Financial Compensation for Victims of Crime (Zakon o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela) (Narodne Novine (NN; Official Gazette of the Republic of Croatia) Nos 80/08 and 27/11) lays down a right to financial compensation for victims of crime involving violence committed with intent in Croatia, or for their relatives under the conditions set out in that Act.

It establishes a right to financial compensation for victims of violent crime committed with intent and specifies the prerequisites and procedure for exercising the right to compensation, the bodies that take decisions and participate in the decision-making process on the right to compensation and the bodies and procedure in cross-border cases.

Victims of violent crime committed with intent have a right to financial compensation from the national budget.

The police, the state attorney's office and the courts are required to provide information on the right to compensation, supply the necessary application forms and, at the victim’s request, give general guidance and information on how to fill out an application and on the supporting documents that are required.

Applications for financial compensation must be submitted to the Ministry of Justice on the form which can be downloaded from the Ministry’s website.

Application form for financial compensation for victims of crime_hr  PDF (223 Kb) hr

Applications must be submitted within six months of the date on which the crime was committed. If there are legitimate reasons why a victim was unable to submit such an application within the deadline, he/she must do so within three months of the date on which those reasons cease to exist, and in any event within three years of the date on which the crime was committed.

If the victim is a minor or a person who has been stripped of contractual capacity and his/her legal representative did not submit an application within six months of the date on which the crime was committed, the period of six months starts to run from the person‘s eighteenth birthday or from the day on which criminal proceedings are launched after the victim has reached the age of majority or from the day when the person’s contractual capacity is restored.

Persons entitled to financial compensation:

  • victims of crime involving violence who are citizens of the Republic of Croatia, citizens of a Member State of the European Union or permanently resident in the European Union, and if the crime was committed in Croatia;
  • a victim who has suffered grievous bodily harm or whose health has deteriorated as a result of the crime (such a person is entitled to compensation for the costs of treatment, provided that it is not covered by mandatory health insurance, up to the amount of health insurance in the Republic of Croatia, and compensation for loss of earnings up to the amount of HRK 35 000);
  • a person who is a close relative of the deceased victim (spouse or partner, child, parent, adoptive parent, adopted child, step-parent, step-child, same-sex partner, grandparent and grandchild if they belonged to the same household as the victim) (such a person is entitled to compensation of up to HRK 70 000 for the loss of statutory maintenance);
  • in the event of the death of a victim, the person who paid the funeral expenses is entitled to compensation of up to HRK 5 000;
  • if a crime is reported to or filed by the police or the public prosecutor's office within six months from the date on which it was committed, regardless of whether or not the offender is known.

When the amount of compensation is established, account is taken of the victim’s conduct during and after the crime or his/her contribution to the causing of the damage and to the extent of the damage, whether the person is an immediate victim and whether he/she reported the crime to the competent authorities and when. In addition, an assessment is made of the victim’s cooperation with the police and the competent authorities in order to bring the offender to justice, account being taken of whether the immediate victim helped to cause the damage or exacerbated the damage; in any of these cases the compensation to which the victim is entitled will be reduced accordingly. An application for compensation will be refused, or the amount reduced, if the victim is found to be involved in organised crime or a criminal organisation. Compensation may also be refused, or the amount reduced, if the granting of full compensation would be contrary to the principle of fairness, morality and public policy.

Notice of offender's release

When a defendant is sentenced to imprisonment, the Independent Service for Victim and Witness Support at the Ministry of Justice will inform the victim of the prisoner's release date (unconditional release and release on probation).

Statutory obligation to inform victims of prisoner release

In accordance with the provisions of the Act Amending the Execution of Prison Sentences Act (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju kazne zatvora), the Independent Service for Victim and Witness Support at the Ministry of Justice is required to inform the victim, injured party or his/her family about the release of a prisoner.

Victims are notified of the release of a prisoner in cases of crimes against sexual freedom and sexual morality, life and limb or crimes involving violence.

The information mentioned above is provided to a victim, injured party or his/her family, irrespective of whether the prisoner is being released unconditionally or on probation.

Moreover, when a decision is being taken on the advisability of allowing a prisoner to leave prison for his/her place of permanent or temporary residence, penitentiaries/prisons may require the probation service to establish the attitude of the victim or the victim’s family to the crime that was committed. The Independent Service for Victim and Witness Support draws up reports for the probation service on the basis of its discussions with the victim.

Support for witnesses and victims

Support for victims and witnesses in the Republic of Croatia is coordinated by the Independent Service for Victim and Witness Support (Samostalna služba za podršku žrtvama i svjedocima) at the Ministry of Justice.

Victims and witnesses can obtain support and information on their rights and on procedures from the Victim and Witness Support Department of a court.

Such departments have been set up at seven county courts (županijski sudovi), namely in Zagreb, Zadar, Osijek, Vukovar, Split, Sisak and Rijeka. The departments provide victims (and witnesses) and persons accompanying them with emotional support, practical information and information on rights. Support is also provided by departments of competent municipal and misdemeanour courts (općinski and prekršajni sudovi).

Victims can also obtain information about their rights and the types of assistance available to them by calling the free phone number 116 006 of the National Call Centre for Victims of Crimes and Misdemeanours (see the website of the National Call Centre).

The Ministry of Justice also provides victims and witnesses with support and information about their rights, and inquiries may be sent via email to: zrtve.i.svjedoci@pravosudje.hr or to the website of the Croatian Ministry of Justice: https://pravosudje.gov.hr/

Support for victims and witnesses in cross-border cases

The Independent Service for Support to Victims and Witnesses, which has been set up at the Ministry of Justice, provides support and information to both witnesses and victims who are summoned through international legal assistance (including witnesses of war crimes).

Information letters are sent to witnesses who are summoned to give testimony at courts in the Republic of Croatia, or to Croatian witnesses who are summoned to appear before foreign courts.

Witnesses of war crimes are provided with physical protection, where necessary, and assistance for preparing their journey and their appearance before the competent judicial body (in the case of witnesses and other parties who are summoned for questioning in criminal proceedings relating to war crimes before competent judicial bodies in the Republic of Croatia, or outside Croatia when such support relates to a request for international legal assistance).

Click on the links below to find the information that you need

1 - My rights as a victim of crime

2 - Reporting a crime and my rights during the investigation or trial

3 - My rights after trial

4 - Compensation

5 - My rights to support and assistance

Last update: 04/07/2018

The national language version of this page is maintained by the respective Member State. The translations have been done by the European Commission service. Possible changes introduced in the original by the competent national authority may not be yet reflected in the translations. The European Commission accepts no responsibility or liability whatsoever with regard to any information or data contained or referred to in this document. Please refer to the legal notice to see copyright rules for the Member State responsible for this page.
Member States in charge of the management of national content pages are in the process of updating some of the content on this website in the light of the withdrawal of the United Kingdom from the European Union. If the site contains content that does not yet reflect the withdrawal of the United Kingdom, it is unintentional and will be addressed.

1 - Prava koja uživam kao žrtva kaznenog djela

Koje ću informacije dobiti od nadležnog tijela nakon što je počinjeno kazneno djelo (npr. policije, javnog tužitelja), ali prije nego što prijavim to kazneno djelo?

Zakon o kaznenom postupku ne regulira sadržaj obavijesti koje oštećenik može dobiti nakon počinjenog djela, ali prije podnošenja kaznene prijave. Svatko ima pravo i mogućnost pristupa državnom odvjetniku gdje može predati prijavu, izjavu ili podnesak u stvarima iz djelokruga državnog odvjetnika. Tom prilikom dobit će informacije o načinu podnošenja kaznene prijave kao i druge načelne informacije o svojim pravima i obvezama.

Također, policijski službenik dužan je zaprimiti prijavu o kaznenom djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti.

Nadalje, svaka osoba ima pravo na prikladnu zaštitu policije ako za to postoje opravdani razlozi.

Odjeli za podršku žrtvama i svjedocima, osnovani na 7 županijskih sudova, osiguravaju emocionalnu podršku i žrtvama daju informacije o njihovim pravima (uključujući tehničke i praktične informacije a također pružaju podršku i informacije i svjedocima, kao i članovima obitelji žrtava i svjedoka. Informacije i podrška se osiguravaju neovisno o tome u kojoj je fazi postupak i žrtva će dobiti informacije i podršku čak i ako nije prijavila  kazneno djelo. Odjeli također upućuju žrtve i svjedoke na specijalizirane institucije i organizacije civilnog društva ovisno o njihovim potrebama.

Ne živim u državi članici EU-a u kojoj je počinjeno kazneno djelo (za građane EU-a i državljane trećih zemalja). Na koji su način zaštićena moja prava?

Odredbe o pravima žrtava i oštećenika jednako se primjenjuju neovisno o državljanstvu jer se kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje na svakoga tko počini kazneno djelo na njezinu području. Stranke i sudionici u postupku imaju pravo služiti se svojim jezikom.

Policija, državno odvjetništvo i sud dužni su, prema Zakonu o kaznenom postupku i Zakonu o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela, dati informacije o pravima koje imaju u skladu s tim zakonima. Dakle, državno odvjetništvo i sud dužni su prije i tijekom kaznenog postupka u svakom stadiju postupka ispitati postoji li mogućnost da okrivljenik oštećeniku popravi štetu uzrokovanu kaznenim djelom, upozoriti oštećenika na pravo da se služi vlastitim jezikom, na podnošenje prijedloga za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva, odnosno na pravo na naknadu, usmeno na jeziku koji žrtva razumije, a u pisanom obliku na hrvatskom ili engleskom jeziku. Također, isti su dužni žrtvi, na njeno traženje, dati i opće upute i informacije o tome kako ispuniti zahtjev i koja je popratna dokumentacija potrebna. Izrađeni su letci na hrvatskom i engleskom jeziku s informacijama o pravu na naknadu, te je dostupan i obrazac zahtjeva za naknadu na engleskom jeziku. Letci i obrasci zahtjeva na naknadu na hrvatskom i engleskom jeziku dostupni su i na internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa.

Svim žrtvama koje prijave kazneno djelo policija daje informacije o pravima. Nakon usmenog informiranja policijski službenik žrtvi uručuje pisanu obavijest o pravima kao i dostupne podatke o službama za zaštitu i podršku žrtvama i besplatnom broju telefona za podršku žrtvama.

Obrazac s informacijama o pravima policija je prevela na strane jezike, prilagođeno osobama koje ne govore hrvatski jezik.

Volonteri Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja 116-006 pružaju emocionalnu podršku, informacije o pravima, praktične informacije i upućuju na druge nadležne službe i organizacije radi osiguranja dodatnih informacija i potrebnih oblika pomoći i podrške. Usluga je besplatna i dostupna svakim radnim danom od 8.00 do 20.00 sati, na hrvatskom i engleskom jeziku.

Koje ću informacije dobiti ako prijavim kazneno djelo?

a) Žrtva i oštećenik imaju pravo po isteku dva mjeseca od podnošenja kaznene prijave ili dojave o počinjenom djelu zatražiti od državnog odvjetnika obavijest o poduzetim radnjama povodom kaznene prijave ili dojave o počinjenom djelu. Državni odvjetnik će ih obavijestiti o poduzetim radnjama u primjerenom roku, a najkasnije trideset dana od zaprimljenog zahtjeva, osim kada bi time ugrozio učinkovitost postupka. O uskrati davanja obavijesti dužan je izvijestiti žrtvu i oštećenika koja je tu obavijest zahtijevala.

b) Državni odvjetnik obustavlja rješenjem istragu:

  • ako djelo koje se stavlja na teret okrivljeniku nije kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti;
  • ako postoje okolnosti koje isključuju krivnju okrivljenika, osim ako je počinio protupravno djelo u stanju neubrojivosti,
  • ako je nastupila zastara kaznenog progona ili je djelo obuhvaćeno amnestijom ili pomilovanjem ili ako postoje druge okolnosti koje isključuju kazneni progon,
  • ako nema dokaza da je okrivljenik počinio kazneno djelo.

Rješenje o obustavi istrage dostavlja se oštećeniku i okrivljeniku, koji će se odmah pustiti na slobodu ako je u pritvoru ili istražnom zatvoru. Oštećeniku će se uz rješenje dati pouka u smislu članka 55. Zakona o kaznenom postupku.

c) Nakon ispitivanja prijave i provjere u Informacijskom sustavu Državnog odvjetništva državni odvjetnik će odbaciti prijavu obrazloženim rješenjem ako iz same prijave proistječe:

  • da prijavljeno djelo nije kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti;
  • da je nastupila zastara ili je djelo obuhvaćeno amnestijom, pomilovanjem, ili je već pravomoćno presuđeno ili postoje druge okolnosti koje isključuju kazneni progon;
  • ako postoje okolnosti koje isključuju krivnju;
  • ako nema osnovane sumnje da je osumnjičenik počinio prijavljeno kazneno djelo;
  • ako podaci u prijavi upućuju na zaključak da prijava nije vjerodostojna.

Protiv rješenja državnog odvjetnika o odbacivanju kaznene prijave žalba nije dopuštena.

Ako drukčije nije propisano Zakonom o kaznenom postupku, državni odvjetnik će o odbacivanju prijave te o razlozima za to izvijestiti žrtvu u roku od osam dana uz pouku da može sama nastaviti progon. O odbacivanju prijave izvijestit će bez odgode podnositelja i osobu protiv koje je prijava podnesena, ako oni to zahtijevaju.

Ako državni odvjetnik iz same prijave ne može ocijeniti jesu li vjerodostojni navodi prijave ili ako podaci u prijavi ne daju dovoljno osnove za odlučivanje o provođenju istrage ili poduzimanju dokazne radnje, državni odvjetnik će sam provesti izvide ili naložiti njihovo provođenje policiji.

d) Pritvorski nadzornik će uhićenika i pritvorenika odmah pustiti na slobodu:

  • ako to naloži državni odvjetnik;
  • ako uhićenik nije ispitan u zakonski propisanom roku;
  • ako je pritvor ukinut.

e) Poziv svjedoku ili vještaku za provođenje dokazne radnje dostavlja državni odvjetnik ili istražitelj ako mu je državni odvjetnik povjerio obavljanje te radnje. Poziv svjedoku ili vještaku za dokazno ročište ili raspravu dostavlja sud. Tijelo koje ima provesti radnju prethodno određuje vrijeme i mjesto provođenja radnje. Pozvana osoba bit će upozorena na posljedice nedolaska.

Imam li pravo na besplatne usluge tumačenja i prevođenja (kada se obratim policiji ili drugim nadležnim tijelima ili tijekom istražnog i sudskog postupka)?

Žrtva koja u kaznenom postupku sudjeluje kao oštećenik ima prava:

  • služiti se vlastitim jezikom uključujući i znakovni jezik gluhih i gluhoslijepih i na pomoć tumača ako ne razumije ili se ne služi hrvatskim jezikom odnosno prevoditelja ili tumača znakovnog jezika ako se radi o gluhom ili gluhoslijepom oštećeniku;

Na koji će način nadležno tijelo osigurati da razumijem sve informacije i da me se razumije (ako sam dijete ili osoba s invaliditetom)

Ako drukčije nije propisano posebnim zakonom, ispitivanje djeteta u svojstvu svjedoka, koje nije navršilo četrnaest godina, provodi sudac istrage. Ispitivanje će se provesti bez prisutnosti suca i stranaka u prostoriji gdje se dijete nalazi putem audio-video uređaja kojima rukuje stručni pomoćnik. Ispitivanje se provodi uz pomoć psihologa, pedagoga ili druge stručne osobe, a osim kad to nije protivno interesima postupka ili djeteta, ispitivanju prisustvuje roditelj ili skrbnik. Stranke mogu postavljati pitanja djetetu – svjedoku prema odobrenju suca istrage putem stručne osobe. Ispitivanje će se snimiti uređajem za audio-video snimanje, a snimka će se zapečatiti i priključiti zapisniku. Dijete se može samo iznimno ponovno ispitati, i to na isti način.

Također, ukoliko drukčije nije propisano posebnim zakonom, ispitivanje djeteta u svojstvu svjedoka, s navršenih četrnaest, a nenavršenih osamnaest godina, provodi sudac istrage. Pri ispitivanju djeteta, osobito ako je oštećeno kaznenim djelom, postupit će se obzirno kako ispitivanje ne bi štetno utjecalo na psihičko stanje djeteta, te će se posebno voditi računa o zaštiti djeteta.

Svjedoci koji se zbog starosti, zdravstvenog stanja ili invaliditeta, ne mogu odazvati pozivu, mogu se ispitati u svojem stanu ili drugom prostoru u kojemu borave. Te svjedoke se može ispitati putem audio-video uređaja kojima rukuje stručna osoba. Ako to zahtijeva stanje svjedoka, ispitivanje će se provesti tako da mu stranke mogu postavljati pitanja bez prisutnosti u prostoriji gdje se svjedok nalazi. Ispitivanje će se prema potrebi snimiti uređajem za audio-video snimanje, a snimka će se zapečatiti i priključiti zapisniku. Na njen zahtjev na ovaj način provest će se ispitivanje kao svjedoka žrtve kaznenog djela protiv spolne slobode i spolnog čudoređa, kaznenog djela trgovanja ljudima ili ako je kazneno djelo počinjeno u obitelji. Takav svjedok može se samo iznimno ponovno ispitati, ako to sud ocijeni potrebnim.

Službe za potporu žrtvama

Tko pruža potporu žrtvama?

Odjeli za podršku žrtvama i svjedocima, osnovani na 7 županijskih sudova (Zagreb, Osijek, Split, Rijeka, Sisak, Zadar i Vukovar) pružaju potporu žrtvama i svjedocima koji svjedoče na navedenim županijskim sudovima i na općinskim sudovima u navedenim gradovima. Također, isti odjeli pružaju podršku i na prekršajnim sudovima, i to u predmetima obiteljskog nasilja, te upućuju žrtve i svjedoke na specijalizirane institucije i organizacije civilnog društva ovisno o njihovim potrebama.

Podrška i informacije osiguravaju se putem telefona i prilikom dolaska žrtve i svjedoka na sud. Također informacije se pružaju i putem elektroničke pošte.

Više informacija dostupno je na web stranici Ministarstva pravosuđa:

Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://pravosudje.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-6366/iz-pravosudnog-sustava-6372/podrska-zrtvama-i-svjedocima/6156

Hoće li me policija automatski uputiti na službu za potporu žrtvama?

Prilikom informiranja žrtve o njezinim pravima, policija uručuje i pisanu obavijest o pravima kao i dostupne podatke o službama za podršku žrtvama i besplatnom broju telefona za podršku žrtvama. Na obrascu s pravima nalaze se kontakt podaci:

  • nadležnog Odjela za podršku žrtvama i svjedocima;
  • organizacija civilnog društva u pojedinoj županiji;
  • Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja 116-006.

Na koji se način štiti moja privatnost?

Osobne podatke nadležna tijela mogu prikupljati samo u zakonom određene svrhe u okviru svojih poslova propisanim Zakonom o kaznenom postupku.

Obrada osobnih podataka može se vršiti samo kad je to zakonom ili drugim propisom određeno i mora biti ograničena na svrhu zbog koje su podaci prikupljeni. Daljnja obrada tih podataka dopuštena je ako nije u suprotnosti sa svrhom u koju su podaci prikupljeni te ako su nadležna tijela ovlaštena obrađivati takve podatke u drugu svrhu propisanu zakonom, a obrada je potrebna i razmjerna toj drugoj svrsi.

Obrada osobnih podataka koji se odnose na zdravlje ili seksualni život dopuštena je samo iznimno ako se otkrivanje i dokazivanje kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora od pet godina ili teža ne bi moglo provesti na drugi način ili bi bilo skopčano s nerazmjernim teškoćama.

Obrada osobnih podataka koji se odnose na rasno ili etničko podrijetlo, politička uvjerenja, vjerska ili filozofska uvjerenja ili članstvo u sindikatima nije dopuštena.

Osobni podaci prikupljeni za potrebe kaznenog postupka mogu se dostavljati tijelima državne uprave sukladno posebnom zakonu, a drugim pravnim osobama samo ako državno odvjetništvo ili sud utvrdi da su im ti podaci potrebni u skladu sa zakonom propisanom svrhom. Prilikom dostave, te će se pravne osobe upozoriti da su dužne primijeniti mjere zaštite podataka osoba na koju se podaci odnose.

Osobni podaci mogu se, u skladu s propisima, upotrijebiti u drugim kaznenim postupcima, u drugim postupcima za kažnjive radnje u Republici Hrvatskoj, u postupcima međunarodne kaznenopravne pomoći i međunarodne policijske suradnje.

Moram li prijaviti kazneno djelo kako bi mi se pružila potpora za žrtve?

Žrtva će dobit informacije i podršku od odjela za podršku žrtvama i svjedocima na sudovima i organizacija civilnog društva i ako ne prijave kazneno djelo.

Osobna zaštita za slučaj da sam u opasnosti

Sukladno članku 99. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima ako drukčije nije propisano posebnim zakonom, dok za to postoje opravdani razlozi policija će na prikladan način zaštititi žrtvu i drugu osobu koja je dala ili može dati podatke važne za kazneni postupak ili njima blisku osobu, ako njima ili njihovim bliskim osobama, prijeti opasnost od počinitelja ili drugih osoba u svezi s kaznenim postupkom. Policija mjeru provodi 24 satnom fizičkom zaštitom žrtve.

Koje su vrste zaštite dostupne?

Sukladno članku 130. Prekršajnog zakona policija može privremeno a najdulje do osam dana naredbom odrediti mjeru opreza prema osobi za koju postoji osnova sumnje da je počinitelj prekršaja. U praksi najčešće se radi o mjerama zabrane posjećivanja određenog mjesta ili područja (udaljenje iz doma žrtve) te zabrana približavanja određenoj osobi i zabrana uspostavljanja ili održavanja veze s određenom osobom. Policija u roku od 8 dana podnosi optužni prijedlog nadležnom Prekršajnom sudu koji potom odlučuje o ukidanju ili produljenju izrečene mjere opreza. Nadalje u prekršajnom postupku sud može sukladno Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji počinitelju nasilja u obitelji izreći sljedeće zaštitne mjere:

  1. obveznog psihosocijalnog tretmana,
  2. zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji,
  3. udaljenje iz zajedničkog kućanstva,
  4. obveznog liječenja od ovisnosti.

Isto tako sukladno Prekršajnom zakonu sud počinitelju može izreći i druge zaštite mjere i mjere opreza kojima se žrtva štiti od osumnjičenikova približavanja i uznemiravanja.

Nadalje, sukladno Zakonu o kaznenom postupku sud i državni odvjetnik mogu umjesto određivanja istražnog zatvora okrivljeniku izreći jednu ili više mjera opreza, između ostalih i mjere opreza: zabrane posjećivanja određenog mjesta ili područja, zabrana približavanja određenoj osobi, zabrana uspostavljanja ili održavanja veze s određenom osobom,zabrana uhođenja ili uznemiravanja žrtve ili druge osobe i udaljenje iz doma.

Tko mi može ponuditi zaštitu?

Žrtva će u policiji dobiti informaciju o svim pravima među kojim i informaciju o pravu na zaštitu, vrstama zaštite te mjerama koje će policija poduzeti u zaštiti žrtve.

Hoće li tko obraditi moj predmet kako bi utvrdio prijeti li mi još opasnost od počinitelja?

Nakon dovršetka kriminalističkog istraživanja i podnošenja relevantnih pismena nadležnim tijelima pravosuđa policija ne vrši daljnje procjene potreba žrtava osim u slučajevima provođenja neke od izrečenih zaštitnih mjera ili mjera opreza. U slučaju saznanja o postojanju novih okolnosti koje upućuju na ponovnu opasnost od počinitelja policija sukladno izvršenoj procjeni i utvrđenim činjenicama poduzima daljnje mjere u cilju zaštite žrtve.

Hoće li tko obraditi moj predmet kako bi utvrdio jesam li dodatno ugrožen zbog sustava kaznenog pravosuđa (tijekom istražnog i sudskog postupka)?

Sustav kaznenog pravosuđa (tijekom istražnog i sudskog postupka) djeluje uvažavajući prava žrtve i njezin položaj u kaznenom postupku sukladno određenju u Zakonu o kaznenom postupku. Tijelo kaznenog progona koje provodi ispitivanje će prije ispitivanja žrtve, u suradnji sa tijelima, organizacijama ili ustanovama za pomoć i podršku žrtvama kaznenih djela provesti pojedinačnu procjenu žrtve. Pojedinačna procjena žrtve uključuje utvrđivanje postoji li potreba za primjenom posebnih mjera zaštite u odnosu na žrtvu te ukoliko postoji, koje posebne mjere zaštite bi se trebale primijeniti (poseban način ispitivanja žrtve, uporaba komunikacijskih tehnologija radi izbjegavanja vizualnog kontakta sa počiniteljem i druge mjere propisane zakonom). Kad je žrtva kaznenog djela dijete, pretpostavit će se da postoji potreba za primjenom posebnih mjera zaštite te utvrditi koje posebne mjere zaštite treba primijeniti. Pri poduzimanju pojedinačne procjene žrtve osobito se uzimaju u obzir osobne značajke žrtve, vrsta ili narav kaznenog djela i okolnosti počinjenja kaznenog djela. Pri tome se posebna pažnja posvećuje žrtvama koje su pretrpjele značajnu štetu zbog težine kaznenog djela, žrtvama kaznenog djela počinjenog zbog nekog osobnog svojstva žrtve, te žrtvama koje njihov odnos s počiniteljem čini osobito ranjivima.

Kakva je zaštita dostupna za osobito ranjive žrtve?

Sustav kaznenog pravosuđa (tijekom istražnog i sudskog postupka) djeluje uvažavajući prava žrtve i njezin položaj u kaznenom postupku sukladno određenju u Zakonu o kaznenom postupku. Tijelo kaznenog progona koje provodi ispitivanje će prije ispitivanja žrtve, u suradnji sa tijelima, organizacijama ili ustanovama za pomoć i podršku žrtvama kaznenih djela provesti pojedinačnu procjenu žrtve. Pojedinačna procjena žrtve uključuje utvrđivanje postoji li potreba za primjenom posebnih mjera zaštite u odnosu na žrtvu te ukoliko postoji, koje posebne mjere zaštite bi se trebale primijeniti (poseban način ispitivanja žrtve, uporaba komunikacijskih tehnologija radi izbjegavanja vizualnog kontakta sa počiniteljem i druge mjere propisane zakonom). Kad je žrtva kaznenog djela dijete, pretpostavit će se da postoji potreba za primjenom posebnih mjera zaštite te utvrditi koje posebne mjere zaštite treba primijeniti. Pri poduzimanju pojedinačne procjene žrtve osobito se uzimaju u obzir osobne značajke žrtve, vrsta ili narav kaznenog djela i okolnosti počinjenja kaznenog djela. Pri tome se posebna pažnja posvećuje žrtvama koje su pretrpjele značajnu štetu zbog težine kaznenog djela, žrtvama kaznenog djela počinjenog zbog nekog osobnog svojstva žrtve, te žrtvama koje njihov odnos s počiniteljem čini osobito ranjivima.

Maloljetnik sam – imam li posebna prava?

Ako je dijete žrtva kaznenog djela, pored navedenih prava žrtve ima i dodatna prava:

  1. opunomoćenika na teret proračunskih sredstava,
  2. tajnost osobnih podataka,
  3. isključenje javnosti.

Djeca su sve osobe koje nisu navršile 18 godina.

Djecu svjedoke i žrtve ispituje sudac istrage na dokaznom ročištu, a poziv djetetu svjedoku upućuje se preko njegovih roditelja ili skrbnika.

Član moje obitelji izgubio je život kao žrtva kaznenog djela – koja su moja prava?

Prema Zakonu o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela kada neposredna žrtva smrtno strada od posljedica kaznenog djela s elementima nasilja, posredna žrtva (bračni drug, izvanbračni drug, roditelj, posvojenik, posvojitelj, maćeha, očuh, pastorak, neposredne žrtve i osoba s kojom je neposredna žrtva živjela u istospolnoj zajednici) ima pravo na novčanu naknadu pod uvjetima određenim Zakonom o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela.

Posredna žrtva koju je preminula (neposredna) žrtva uzdržavala ima pravo na naknadu zbog gubitka zakonskog uzdržavanja u iznosu najviše 70.000,00kn, te pravo na naknadu uobičajenih pogrebnih troškova, i iznosu od najviše 5.000,00kn, ako ih je platila.

Osoba čiji je član obitelji izgubio život kao žrtva kaznenog djela ima pravo kao oštećenik sudjelovati u kaznenom postupku i ostvariti pravo na naknadu štete (bilo u kaznenom ili građanskom postupku).

Član je moje obitelji žrtva kaznenog djela – koja su moja prava?

Posredna žrtva je bračni drug, izvanbračni drug, dijete, roditelj, posvojenik, posvojitelj, maćeha, očuh, pastorak neposredne žrtve i osoba s kojom je neposredna žrtva živjela u istospolnoj zajednici.

Posredna žrtva je i djed, baka i unuk, ako je jedan od njih neposredna žrtva, u slučaju kad je između njih postojala trajnija zajednica života, a baka i djed su zamjenjivali roditelje.

 

Postojanje izvanbračne i istospolne zajednice prosuđivat će se prema propisima Republike Hrvatske.

Posredne žrtve imaju pravo na naknadu ukoliko je žrtva kaznenog djela izgubila život (zbog gubitka zakonskog uzdržavanja, te na naknadu uobičajenih pogrebnih troškova).

Mogu li pristupiti uslugama mirenja? Koji su uvjeti? Prijeti li mi opasnost tijekom mirenja?

U Republici Hrvatskoj se provodi model medijacije između žrtve i počinitelja (victim-offender mediation model) u predkaznenom postupku za maloljetne i mlađe punoljetne počinitelje u okviru uvjetovanog oportuniteta sukladno Zakonu o sudovima za mladež, u smislu posebne obveze uključivanja u postupak posredovanja kroz izvansudsku nagodbu. Dakle, ako maloljetnik izvrši tu posebnu obvezu, neće biti upućen u sudski proces.

Od 2013. godine u Hrvatskoj postoji ukupno 60 medijatora (posrednika) koji su educirani u sklopu jednogodišnje edukacije sa 170 nastavnih sati (predavanja, zadaća, igra uloga, mentorskog rada u praksi, supervizija). Oni su jedini ovlašteni u RH za provedbu restoravne pravde u kaznenim predmetima, a certifikate je izdalo , Ministarstvo socijalne politike i mladih, Udruga za izvansudsku nagodbu i UNICEF.

Sukladno tome, svako županijsko središte u RH ima službu za izvansudsku nagodbu.

Gdje mogu pronaći zakon u kojem su navedena moja prava?

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o kaznenom postupku

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela

Posljednji put ažurirano: 12/06/2020

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

2 - Prijavljivanje kaznenog djela i moja prava tijekom istražnog ili sudskog postupka

Kako mogu prijaviti kazneno djelo?

Prijava se podnosi nadležnom državnom odvjetniku pisano, usmeno ili drugim sredstvom.

Ako se prijava podnosi usmeno, prijavitelj će se upozoriti na posljedice lažnog prijavljivanja. O usmenoj prijavi sastavit će se zapisnik, a ako je prijava priopćena telefonom ili drugim telekomunikacijskim uređajem, osigurava se, kad je to moguće, njezin elektronički zapis i sastavlja službena zabilješka.

Ako je kaznenu prijavu podnijela žrtva, potvrdit će joj se u pisanom obliku da je podnijela kaznenu prijavu uz naznaku osnovnih podataka o prijavljenom kaznenom djelu. Ako žrtva ne govori ili ne razumije jezik nadležnog tijela, omogućit će joj se podnošenje kaznene prijave na jeziku koji razumije uz pomoć tumača ili druge osobe koja govori i razumije jezik nadležnog tijela i jezik kojim se koristi žrtva. Na zahtjev žrtve koja ne govori ili ne razumije jezik koji je u uporabi u nadležnom tijelu, pisana potvrda o podnesenoj kaznenoj prijavi prevest će se na teret proračunskih sredstava na jezik koji žrtva razumije.

Ako je prijava podnesena sudu, policiji ili nenadležnom državnom odvjetniku, oni će prijavu primiti i odmah dostaviti nadležnom državnom odvjetniku.

Državni odvjetnik upisuje kaznenu prijavu u upisnik kaznenih prijava čim je podnesena osim u slučajevima propisanim zakonom.

Ako je do državnog odvjetnika samo dopro glas da je počinjeno kazneno djelo ili je primio dojavu žrtve, državni odvjetnik će o tome sastaviti službenu zabilješku koja se upisuje u upisnik raznih kaznenih predmeta i postupiti na način propisan zakonom.

Ako kaznena prijava ne sadrži podatke o kaznenom djelu, odnosno ako državni odvjetnik iz same kaznene prijave ne može zaključiti za koje kazneno djelo se prijava podnosi, upisat će je u upisnik raznih kaznenih predmeta te će pozvati podnositelja da u roku od petnaest dana ispravi i dopuni kaznenu prijavu.

Ako podnositelj ne postupi prema pozivu za ispravak ili dopunu, državni odvjetnik sastavlja o tome bilješku. O tome se u roku od osam dana od isteka roka za ispravak ili dopunu kaznene prijave obavještava viši državni odvjetnik koji može naložiti upisivanje kaznene prijave u upisnik kaznenih prijava.

Kako mogu saznati u kojoj je fazi moj predmet?

Žrtva i oštećenik imaju pravo, po isteku dva mjeseca od podnošenja kaznene prijave ili dojave o počinjenom djelu, zatražiti od državnog odvjetnika obavijest o poduzetim radnjama povodom kaznene prijave ili dojave o počinjenom djelu. Državni odvjetnik će ih obavijestiti o poduzetim radnjama u primjerenom roku, a najkasnije trideset dana od zaprimljenog zahtjeva, osim kada bi time ugrozio učinkovitost postupka. O uskrati davanja obavijesti dužan je izvijestiti žrtvu i oštećenika koja je tu obavijest zahtijevala.

Žrtva koja u kaznenom postupku sudjeluje kao oštećenik ima pravo dobiti obavijest o ishodu kaznenog postupka;

Imam li pravo na pravnu pomoć (tijekom istražnog ili sudskog postupka)? Uz koje uvjete?

Žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode i kaznenog djela trgovanja ljudima, pored prethodno navedenih prava, ima pravo, prije ispitivanja, razgovarati sa savjetnikom na teret proračunskih sredstava, te joj se može dodijeliti opunomoćenik na teret proračunskih sredstava.

Ako je dijete žrtva kaznenog djela, pored navedenih prava žrtve ima i prava na opunomoćenika na teret proračunskih sredstava.

Žrtva kaznenog djela ostvaruje pravo na primarnu i sekundarnu pravnu pomoć. Pružanje pomoći je besplatno za žrtve kaznenog djela nasilja u postupku radi ostvarivanja prava na naknadu štete koja je prouzročena počinjenjem kaznenog djela.

Sukladno Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći postoji primarna i sekundarna pravna pomoć.

Primarna pravna pomoć obuhvaća opću pravnu informaciju, pravni savjet, sastavljanje podnesaka pred javnopravnim tijelima, Europskim sudom za ljudska prava i međunarodnim organizacijama u skladu s međunarodnim ugovorima i pravilima o radu tih tijela, zastupanje u postupcima pred javnopravnim tijelima, te pravnu pomoć u izvansudskom mirnom rješenju spora.

Primarna pravna pomoć može se pružiti u svakoj pravnoj stvari:

  • ako podnositelj zahtjeva sam ne raspolaže dovoljnim znanjem i sposobnošću da svoje pravo ostvari;
  • ako podnositelju zahtjeva pravna pomoć nije osigurana na temelju posebnih propisa;
  • ako podneseni zahtjev nije očito neosnovan;
  • ako su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi plaćanje stručne pravne pomoći moglo ugroziti uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva.

Postupak za ostvarivanje primarne pravne pomoći pokreće se izravnim obraćanjem pružatelju primarne pravne pomoći.

Sekundarna pravna pomoć obuhvaća pravni savjet, sastavljanje podnesaka u postupku zaštite prava radnika pred poslodavcem, sastavljanje podnesaka u sudskim postupcima, zastupanje u sudskim postupcima, pravnu pomoć u mirnom rješenju spora, oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka, te oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi.

Sekundarna pravna pomoć može se odobriti:

  1. ako se radi o složenijem postupku;
  2. ako se podnositelj zahtjeva nema sposobnosti sam zastupati;
  3. ako su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi plaćanje potrebne stručne pravne pomoći moglo ugroziti uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva;
  4. ako se ne radi o obijesnom parničenju;
  5. ako u posljednjih šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva nije odbijen zahtjev podnositelja zbog namjernog davanja netočnih podataka;
  6. ako podnositelju zahtjeva pravna pomoć nije osigurana na temelju posebnih propisa.

Sekundarna pravna pomoć odobrit će se bez utvrđivanja imovnog stanja ako je podnositelj zahtjeva:

  1. dijete u postupku radi ostvarivanja prava na uzdržavanje
  2. žrtva kaznenog djela nasilja u postupku radi ostvarivanja prava na naknadu štete koja je počinjenjem kaznenog djela prouzročena
  3. osoba koja je korisnik pomoći za uzdržavanje u skladu s posebnim propisima kojima je uređeno ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi ili
  4. osoba kojoj je korisnik prava na opskrbninu prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata.

Postupak za odobravanje sekundarne pravne pomoći pokreće se podnošenjem zahtjeva nadležnom uredu. Zahtjev se podnosi na propisanom obrascu.

Mogu li tražiti nadoknadu troškova (za sudjelovanje u istražnom/sudskom postupku)? Uz koje uvjete?

Kad sud okrivljenika proglasi krivim, u presudi će mu naložiti da podmiri troškove  kaznenog postupka, osim ako ne postoje uvjeti za oslobođenje od plaćanja troškova u cijelosti ili djelomično.

Kad se obustavi kazneni postupak ili kad se donese presuda kojom se okrivljenik oslobađa optužbe ili kojom se optužba odbija, izreći će se u rješenju, odnosno presudi da troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ovog Zakona te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava, osim u slučajevima određenim Zakonom.

Mogu li podnijeti žalbu ako je moj predmet zaključen izvan suda?

Žrtva čija kaznena prijava je odbačena ima mogućnost preuzimanja kaznenog  progona.

Kad državni odvjetnik utvrdi da nema osnova za progon za kazneno djelo za koje se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti ili kad utvrdi da nema osnova za progon protiv neke od prijavljenih osoba, dužan je u roku od osam dana o tome izvijestiti žrtvu i uputiti ju da može sama poduzeti progon. Tako će postupiti i sud ako je donio rješenje o obustavi postupka zbog odustajanja državnog odvjetnika od progona u drugim slučajevima.

Mogu li se uključiti u suđenje?

U kaznenom postupku oštećenik ima, u skladu s ovim Zakonom, pravo:

  • služiti se vlastitim jezikom, uključujući i znakovni jezik gluhih i gluhoslijepih, i na pomoć tumača ako ne govori ili ne razumije hrvatski jezik, odnosno prevoditelja ili tumača znakovnog jezika ako se radi o gluhom ili gluhoslijepom oštećeniku,
  • podnijeti prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva te privremenih mjera osiguranja,
  • na opunomoćenika,
  • upozoravati na činjenice i predlagati dokaze,
  • prisustvovati dokaznom ročištu,
  • prisustvovati raspravi i sudjelovati u dokaznom postupku te iznijeti završni govor,
  • izvršiti uvid u spis predmeta sukladno članku 184. stavku 2. ovoga Zakona,
  • zatražiti obavijest od državnog odvjetnika o poduzetim radnjama povodom njegove prijave i podnijeti pritužbu višem državnom odvjetniku,
  • podnijeti žalbu,
  • zatražiti povrat u prijašnje stanje,
  • biti obaviješten o ishodu kaznenog postupka.

Koja je moja službena uloga u pravosudnom sustavu? Primjerice, jesam li ili mogu li odabrati da budem: žrtva, svjedok, oštećena stranka ili privatni tužitelj?

Žrtva kaznenog djela je fizička osoba koja je pretrpjela fizičke i duševne posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda koji su izravna posljedica kaznenog djela. Žrtvom kaznenog djela smatraju se i bračni i izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner te potomak, a ako njih nema, predak, brat i sestra one osobe čija je smrt izravno prouzročena kaznenim djelom te osoba koju je ona na temelju zakona bila dužna uzdržavati.

Oštećenik je žrtva kaznenog djela i pravna osoba na čiju je štetu kazneno djelo počinjeno koje sudjeluju u svojstvu oštećenika u postupku.

Svojstvo stranke ili sudionika u postupku ne ovisi o volji osobe već o ulozi koju je ta osoba imala u konkretnoj kaznenoj stvari. Pod zakonom predviđenim okolnostima svaka osoba može se naći u bilo kojoj od navedenih procesnih uloga s time da neka prava koja osobi pripadaju kao oštećeniku ili žrtvi kaznenog djela može koristiti ovisno o svojoj volji.

Koja su moja prava i obveze u toj ulozi?

Žrtva kaznenog djela ima pravo:

  • pravo na pristup službama za potporu žrtvama kaznenih djela,
  • pravo na djelotvornu psihološku i drugu stručnu pomoć i potporu tijela, organizacije ili ustanove za pomoć žrtvama kaznenih djela u skladu sa zakonom,
  • pravo na zaštitu od zastrašivanja i odmazde,
  • pravo na zaštitu dostojanstva tijekom ispitivanja žrtve kao svjedoka,
  • pravo da bude saslušana bez neopravdane odgode nakon podnošenja kaznene prijave te da se daljnja saslušanja provode samo u mjeri u kojoj je to nužno za potrebe kaznenog postupka,
  • pravo na pratnju osobe od povjerenja pri poduzimanju radnji u kojima sudjeluje,
  • pravo da se medicinski zahvati prema žrtvi poduzimaju u najmanjoj mjeri i samo ako su krajnje nužni za potrebe kaznenog postupka,
  • pravo podnijeti prijedlog za progon i privatnu tužbu sukladno odredbama Kaznenog zakona, pravo sudjelovati u kaznenom postupku kao oštećenik, pravo biti obaviještena o odbacivanju kaznene prijave (članak 206. stavak 3. ovoga Zakona) i odustajanju državnog odvjetnika od kaznenog progona te pravo preuzeti kazneni progon umjesto državnog odvjetnika,
  • pravo na obavijest od državnog odvjetnika o poduzetim radnjama povodom njezine prijave (članak 206.a ovoga Zakona) i podnošenje pritužbe višem državnom odvjetniku (članak 206.b ovoga Zakona),
  • pravo da na njezin zahtjev bez nepotrebne odgode bude obaviještena o ukidanju pritvora ili istražnog zatvora, bijegu okrivljenika i otpuštanju osuđenika s izdržavanja kazne zatvora te mjerama koje su poduzete radi njezine zaštite,
  • pravo da na njezin zahtjev bude obaviještena o svakoj odluci kojom se pravomoćno okončava kazneni postupak,
  • druga prava propisana zakonom.

Žrtva koja u kaznenom postupku sudjeluje kao oštećenik ima pravo:

  • služiti se vlastitim jezikom, uključujući i znakovni jezik gluhih i gluhoslijepih, i na pomoć tumača ako ne govori ili ne razumije hrvatski jezik, odnosno prevoditelja ili tumača znakovnog jezika ako se radi o gluhom ili gluhoslijepom oštećeniku,
  • podnijeti prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva te privremenih mjera osiguranja,
  • na opunomoćenika,
  • upozoravati na činjenice i predlagati dokaze,
  • prisustvovati dokaznom ročištu,
  • prisustvovati raspravi i sudjelovati u dokaznom postupku te iznijeti završni govor,
  • izvršiti uvid u spis predmeta sukladno Zakonu,
  • zatražiti obavijest od državnog odvjetnika o poduzetim radnjama povodom njegove prijave i podnijeti pritužbu višem državnom odvjetniku,
  • podnijeti žalbu,
  • zatražiti povrat u prijašnje stanje,
  • biti obaviješten o ishodu kaznenog postupka.

Dijete kao žrtva kaznenog djela ima, uz prava koja žrtvi pripadaju sukladno ovom članku i drugim odredbama ovoga Zakona, i pravo na: 1) opunomoćenika na teret proračunskih sredstava, 2) tajnost osobnih podataka, 3) isključenje javnosti. (Članak 44. st. 1. ZKP-a)

Žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode i žrtva kaznenog djela trgovanja ljudima ima, uz prava koja žrtvi pripadaju sukladno članku 43. ovoga Zakona, i pravo: 1) prije ispitivanja razgovarati sa savjetnikom, na teret proračunskih sredstava, 2) na opunomoćenika na teret proračunskih sredstava, 3) da ju u policiji i državnom odvjetništvu ispituje osoba istog spola te da ju, ako je to moguće, u slučaju ponovnog ispitivanja ispituje ta ista osoba, 4) uskratiti odgovor na pitanja koja nisu u vezi s kaznenim djelom, a odnose se na strogo osobni život žrtve, 5) zahtijevati da bude ispitana putem audio-video uređaja (članak 292. stavak 4.ovoga Zakona), 6) na tajnost osobnih podataka, 7) zahtijevati isključenje javnosti s rasprave. (članak 44. stavak 4. ZKP-a)

Žrtve kaznenih djela u svojstvu privatnih tužitelja i oštećenika imaju pravo u tijeku istrage upozoriti na sve činjenice i predlagati dokaze koji su od važnosti za utvrđivanje kaznenog djela, pronalaženje počinitelja kaznenog djela i utvrđivanje njihovih imovinskopravnih zahtjeva.

Državno odvjetništvo i sud dužni su prije i tijekom kaznenog postupka u svakom stadiju postupka ispitati postoji li mogućnost da okrivljenik oštećeniku popravi štetu uzrokovanu kaznenim djelom. Također su dužni upozoriti oštećenika na određena prava propisana zakonom (npr. pravo oštećenika da se služi vlastitim jezikom, pravo na podnošenje prijedloga za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva itd.)

Kao svjedoci pozivaju se osobe za koje je vjerojatno da mogu dati obavijesti o kaznenom djelu, počinitelju i o drugim važnim okolnostima.

Oštećenik, oštećenik kao tužitelj i privatni tužitelj mogu se ispitati kao svjedoci.

Privatni tužitelj ima ista prava koja ima državni odvjetnik, osim prava koja državnom odvjetniku pripadaju kao državnom tijelu.

Mogu li dati izjavu tijekom suđenja ili podastrijeti dokaze? Uz koje uvjete?

Oštećenik ima, u skladu s ovim Zakonom, pravo:

4) upozoravati na činjenice i predlagati dokaze,

5) prisustvovati dokaznom ročištu,

6) prisustvovati raspravi i sudjelovati u dokaznom postupku te iznijeti završni govor (članak 51. stavak 1. ZKP-a)

Žrtva koja je preuzela kazneni progon ima ista prava koja ima državni odvjetnik, osim prava koja državni odvjetnik ima kao državno tijelo.

Privatni tužitelj ima ista prava koja ima državni odvjetnik, osim prava koja državnom odvjetniku pripadaju kao državnom tijelu. Na privatnog tužitelja odgovarajuće se primjenjuju postupovne odredbe koje vrijede za oštećenika kao tužitelja.

Na raspravi, predsjednik vijeća pozvat će stranke i oštećenika da obrazlože dokazne prijedloge koje namjeravaju izvesti na raspravi. Svaka stranka očitovat će se o prijedlozima suprotne stranke i oštećenika.

Koje ću informacije dobiti tijekom suđenja?

Žrtve kaznenih djela u svojstvu privatnih tužitelja i oštećenika imaju pravo u tijeku istrage upozoriti na sve činjenice i predlagati dokaze koji su od važnosti za utvrđivanje kaznenog djela, pronalaženje počinitelja kaznenog djela i utvrđivanje njihovih imovinskopravnih zahtjeva.

Žrtva koja u kaznenom postupku sudjeluje kao oštećenik može:

  • zatražiti obavijest od državnog odvjetnika o poduzetim radnjama povodom prijave i podnijeti pritužbu višem državnom odvjetniku;
  • dobiti obavijest o odbacivanju kaznene prijave ili odustajanju državnog odvjetnika od kaznenog progona;
  • dobiti obavijest o ishodu kaznenog postupka;

Hoću li imati pristup sudskim spisima?

Žrtva koja u kaznenom postupku sudjeluje kao oštećenik ima pravo izvršiti uvid u spis predmeta.

Posljednji put ažurirano: 12/06/2020

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

3 - Moja prava nakon suđenja

Mogu li podnijeti žalbu protiv presude?

Žrtva koja u kaznenom postupku sudjeluje kao oštećenik ima pravo podnijeti žalbu.

Protiv prvostupanjske presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od petnaest dana od dana dostave prijepisa presude.

Žalbu mogu podnijeti stranke, branitelj i oštećenik.

Oštećenik može pobijati presudu zbog odluke suda o troškovima kaznenog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu, ali ako je državni odvjetnik preuzeo progon od oštećenika kao tužitelja, oštećenik može podnijeti žalbu zbog svih osnova zbog kojih se presuda može pobijati.

Koja su moja prava nakon izricanja presude?

Žrtva, koja u kaznenom postupku sudjeluje kao oštećenik, može podnijeti žalbu, te zatražiti povrat u prijašnje stanje.

Imam li pravo na potporu ili zaštitu nakon suđenja? Koliko dugo?

Odjeli za podršku žrtvama i svjedocima na županijskim sudovima daju podršku i informacije žrtvama i svjedocima koji im se obrate u svim fazama kaznenog (i prekršajnog ) postupka, od počinjenja kaznenog djela do donošenja presude.

Ukoliko se žrtve ili svjedoci obrate odjelima za podršku žrtvama i svjedocima nakon donošenja presude, odjeli će im pružiti informacije koje su u skladu s njihovim djelokrugom rada, te će ih uputiti na druge organizacije i službe koje u skladu s njihovim potrebama.

Ministarstvo pravosuđa, Služba za podršku žrtvama i svjedocima osigurava informacije žrtvama, oštećenicima ili njihovim obiteljima o otpustu zatvorenika s izdržavanja kazne zatvora (redovno i uvjetni otpust). Navedene informacije se daju svim žrtvama i oštećenicima koje su žrtve težih kaznenih djela, i to kaznenih djela protiv života i tijela, kaznenih djela protiv spolne slobode, te kaznenih djela s elementima nasilja i ratnih zločina.

U iznimnim slučajevima, kada Služba procijeni da je potrebna koordinirana dodatna podrška žrtvi dugotrajnog obiteljskog nasilja i nasilja nad ženama, izvijestit će o razgovoru sa žrtvom i problemima s kojima se suočava koordinatora, Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te će od Županijskog tima zatražiti adekvatno postupanje. Informacija će se, prema potrebi, proslijediti i nadležnoj policijskoj upravi, nadležnom centru za socijalnu skrb ukoliko je žrtva dijete/osoba lišena poslovne sposobnosti i nadležnom probacijskom uredu ako je počinitelj uvjetno otpušten, a određena mu je posebna obveza redovitog javljanja probacijskom uredu.

Također, u iznimnim slučajevima, kada na temelju prikupljenih informacija iz kontakta sa žrtvom Služba procijeni da je žrtvi (ostalih kaznenih djela) potrebna neophodna dodatna podrška i zaštita, Služba može, uz suglasnost žrtve, zatražiti postupanje nadležne policijske uprave.

Podršku žrtvama pružaju i organizacije civilnog društva, odmah nakon počinjenja kaznenog djela, tijekom kaznenog postupka, ali i nakon suđenja odnosno donošenja pravomoćne presude. Pomoć i podrška koju pružaju organizacije civilnog društva ovisi o njihovu djelokrugu rada.

Koje ću informacije dobiti u slučaju da je počinitelj osuđen?

Pisana presuda s uputom o pravu na žalbu dostavit će se tužitelju, optuženiku i njegovu branitelju, oštećeniku ako ima pravo na žalbu, osobi čiji je predmet oduzet tom presudom te pravnoj osobi prema kojoj je izrečeno oduzimanje imovinske koristi.

Oštećeniku koji nema pravo na žalbu, pisana presuda dostavit će se na zakonski propisan način s uputom o pravu na traženje povrata u prijašnje stanje. Pravomoćna presuda dostavit će se oštećeniku ako on to zahtijeva.

Hoću li biti obaviješten o puštanju počinitelja na slobodu (uključujući prijevremeno puštanje na slobodu ili uvjetnu slobodu) ili njegovu bijegu iz zatvora?

Sukladno važećim odredbama Zakona o kaznenom postupku žrtva će, ako je tako zahtijevala, putem policije odmah biti obaviještena o ukidanju pritvora ili istražnog zatvora protiv okrivljenika, osim ako bi time okrivljenik bio doveden u opasnost. Žrtva će biti obaviještena i o mjerama koje su poduzete radi njezine zaštite, ako su takve mjere određene.

U slučaju bijega, kaznionice i zatvori ne obavještavaju Službu za podršku žrtvama i svjedocima, već dostavnu naredbu obavijesti o bijegu zatvorenika šalju samo policiji, no planirana je skorašnja zakonodavna izmjena u tom dijelu.

Žrtva ima pravo da na njezin zahtjev bez nepotrebne odgode bude obaviještena o ukidanju pritvora ili istražnog zatvora, bijegu okrivljenika i otpuštanju osuđenika s izdržavanja kazne zatvora te mjerama koje su poduzete radi njezine zaštite.

Žrtve će biti obaviještene o redovnom i uvjetnom otpustu zatvorenika u slučaju da su žrtve težih kaznenih djela, i to: kaznenih djela protiv života i tijela, kaznenih djela protiv spolne slobode, te kaznenih djela s elementima nasilja i ratnih zločina.

Hoću li biti uključen u odluke o puštanju na slobodu ili uvjetnom otpustu? Primjerice, mogu li dati izjavu ili podnijeti žalbu?

Izjave žrtava nasilnih kaznenih djela kao i ostali relevantni podaci o žrtvi bit će uzeti u obzir prilikom razmatranja odluka o eventualnom korištenju pogodnosti vikend izlazaka iz kaznionica i zatvora. Također, izjava žrtve sastavni je dio dokumentacije koja se formira prilikom donošenja odluke o uvjetnom otpustu, no propisi koji su trenutačno na snazi ne predviđaju uključivanje žrtve u donošenje odluke o uvjetnom otpustu i/ili podnošenje žalbe na tu odluku.

Posljednji put ažurirano: 12/06/2020

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

4 - Naknada

Koji je postupak za traženje odštete od počinitelja?  (npr. sudski postupak, privatna tužba, adhezijski postupak)

U skladu s posebnim propisima, žrtva kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora od pet ili više godina, ako trpi teža psihofizička oštećenja ili teže posljedice kaznenog djela, ima pravo na stručnu pomoć savjetnika na teret proračunskih sredstava prije davanja iskaza u kaznenom postupku te pri podnošenju imovinskopravnog zahtjeva.

Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku može podnijeti osoba koja je ovlaštena da takav zahtjev ostvaruje u parnici.

Kad prijedlog podnosi žrtva kaznenog djela, navest će u prijedlogu da li je ostvarila naknadu ili podnijela imovinskopravni zahtjev.

Sud je naredio počinitelju da mi plati odštetu/naknadu. Kako mogu biti siguran da će počinitelj platiti odštetu/naknadu?

Kad je odluka kojom je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu postala pravomoćna i ovršna, oštećenik može zahtijevati od suda koji je odlučio u prvom stupnju izdavanje ovjerenog prijepisa odluke s naznakom da je odluka ovršna.

Ako presudom nije određen rok za dobrovoljno ispunjenje obveze, obveza mora biti ispunjena u roku od petnaest dana od pravomoćnosti presude. Protekom tog roka presuda u navedenom dijelu postaje ovršna.

Ako počinitelj ne plati, može li mi država isplatiti predujam za odštetu/naknadu?  Uz koje uvjete?

Žrtva kaznenog djela nasilja počinjenog s namjerom ima pravo na novčanu naknadu iz sredstava državnog proračuna u skladu s posebnim zakonom. Ako je žrtva prethodno ostvarila imovinskopravni zahtjev uzet će se u obzir njegova visina pri odmjeravanju novčane naknade, a tako će postupiti i sud pri dosuđivanju imovinskopravnog zahtjeva ako je žrtva prethodno ostvarila novčanu naknadu iz sredstava državnog proračuna.

Imam li pravo na odštetu od države?

Žrtva kaznenog djela s elementima nasilja počinjenog s namjerom na teritoriju Republike Hrvatske nakon dana 1. srpnja 2013. godine, ima pravo ostvariti novčanu naknadu :

  • ako je državljanin Republike Hrvatske, odnosno državljanin države članice Europske unije ili na njenom teritoriju ima prebivalište;
  • ako je pretrpjela teške tjelesne ozlijede ili teško narušenje zdravlja kao posljedicu kaznenog djela;
  • ako je kazneno djelo prijavljeno ili evidentirano policiji ili državnom odvjetništvu u roku od šest mjeseci od dana počinjenja kaznenog djela, neovisno da li je počinitelj poznat ili ne;
  • ako je podnijela pisani zahtjev na službenom obrascu i priložila potrebnu dokumentaciju (obrazac je dostupan u svakoj postaji policije, uredima državnog odvjetnika, općinskim i županijskim sudovima, te u elektronskom obliku na službenim internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa, Ministarstva unutarnjih poslova, Državnog odvjetništva RH-a, te općinskih i županijskih sudova.

Žrtva može ostvariti pravo na naknadu:

  • za troškove liječenja u visini vrijednosti hrvatskog zdravstvenog standarda, naknada se priznaje samo ako neposredna žrtva nema pravo na pokriće ovih troškova na temelju zdravstvenog osiguranja;
  • za izgubljenu zaradu do iznosa od 35.000,00 kn.

Imam li pravo na naknadu u slučaju da počinitelj ne bude osuđen?

Žrtva može ostvariti pravo na novčanu naknadu bez obzira je li počinitelj poznat i bez obzira vodi li se kazneni postupak.

Imam li pravo na hitnu isplatu u očekivanju odluke o zahtjevu za naknadu?

Ne postoji model hitne isplate.

Posljednji put ažurirano: 12/06/2020

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

5 - Moja prava na potporu i pomoć

Žrtva sam kaznenog djela. Komu se mogu obratiti za potporu i pomoć?

Pozivni centar za potporu žrtvama

Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja 116-006 pruža emocionalnu podršku, informacije o pravima, praktične informacije i upućuje na druge nadležne službe i organizacije radi osiguranja dodatnih informacija i potrebnih oblika pomoći i podrške.

Usluga za pozivatelje je besplatna.

Usluga je dostupna svakim radnim danom od 8.00 do 20.00 sati, na hrvatskom i engleskom jeziku.

Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja 116-006 predstavlja opću službu za podršku.

Više informacije možete dobiti na: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://pzs.hr/

Druge specijalizirane organizacije civilnog društva osiguravaju podršku i pomoć žrtvama određenih kaznenih djela kao i djeci, također putem telefona,te više informacija možete pronaći na web stranici Poveznica se otvara u novom prozoruMinistarstva pravosuđa, gdje se nalazi popis organizacija prema županijama kao i podaci o organizacijama civilnog društva uključenih u „Mrežu podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“.

Popis organizacija koje pružaju psihosocijalnu i pravnu pomoć na području cijele Republike Hrvatske

116 006

Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja

radnim danom 8-20h

116 000

Nacionalni broj za prijavu nestale djece

Centar za nestalu i zlostavljanu djecu

svaki dan 0 - 24h

116 111

Hrabri telefon za djecu

radnim danom 9-20h

0800 0800

Hrabri telefon za roditelje

radnim danom 9-20h

0800 77 99

SOS linija za suzbijanje trgovanja ljudima

svaki dan 10 - 18h

0800 55 44

Žensko savjetovalište za žrtve nasilja

Autonomna ženska kuća Zagreb

radnim danom 11-17h

0800 655 222

SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja

Ženska pomoć sada

svaki dan 0-24h

0800 200 144

Besplatna pravna pomoć žrtvama nasilja u obitelji B.a.B.e.

radnim danom 9-15h

01 6119 444

Centar za žrtve seksualnog nasilja

Ženska soba

radnim danom 10-17h

01 48 28 888

Psihološka pomoć

Psihološki centar TESA

radnim danom 10-22h

01 48 33 888

Plavi telefon

radnim danom 9-21h

01 4811 320

Besplatna pravna pomoć

Pravna klinika Pravnog fakulteta u Zagrebu

radnim danom 10-12, sri i čet 17-19h

Je li potpora žrtvama besplatna?

Podrška žrtvama je besplatna.

Koje vrste potpore mogu primiti od državnih službi ili tijela?

Odjeli za podršku žrtvama i svjedocima osiguravaju:

  1. emocionalnu podršku
  2. informacije o pravima
  3. tehničke i praktične informacije žrtvama i svjedocima i članovima njihovih obitelji
  4. upućivanje žrtava i svjedoka na specijalizirane institucije i organizacije civilnog društva ovisno o njihovim potrebama.

Odjeli za podršku žrtvama i svjedocima na županijskim sudovima:

ODJELI ZA PODRŠKU ŽRTVAMA I SVJEDOCIMA

Županijski sud u Osijeku

adresa:

Europska avenija 7, 31 000 Osijek

tel:

031/228-500

e-mail:

Poveznica se otvara u novom prozorupodrska-svjedocima@zsos.pravosudje.hr

Županijski sud u Rijeci

adresa:

Žrtava fašizma 7, 51000 Rijeka

tel:

051/355-645

e-mail:

Poveznica se otvara u novom prozorupodrska-svjedocima-ri@pravosudje.hr

Županijski sud u Sisku

adresa:

Trg Ljudevita Posavskog 5, 44000 Sisak

tel:

044/524-419

e-mail:

Poveznica se otvara u novom prozorupodrska-svjedocima-sk@zssk.pravosudje.hr

Županijski sud u Splitu

adresa:

Gundulićeva 29a, 21000 Split

tel:

021/387-543

e-mail:

Poveznica se otvara u novom prozorupodrska-svjedocima-st@pravosudje.hr

Županijski sud u Vukovaru

adresa:

Županijska 33, 32000 Vukovar

tel:

032/452-529

e-mail:

Poveznica se otvara u novom prozorupodrska-svjedocima-vu@pravosudje.hr

Županijski sud u Zadru

adresa:

Borelli 9, 23 000 Zadar

tel:

023/203-640

e-mail:

Poveznica se otvara u novom prozorupodrska-svjedocima@pravosudje.hr

Županijski sud u Zagrebu

adresa:

Trg N.Š. Zrinskog 5, 10 000 Zagreb

tel:

01/4801-062


Služba za podršku žrtvama i svjedocima, uspostavljena u Ministarstvu pravosuđa RH:

  • razvija sustav podrške žrtvama i svjedocima
  • koordinira rad odjela za podršku žrtvama i svjedocima na sudovima
  • informira žrtve, oštećenike ili članove njihove obitelji o otpustu zatvorenika s izdržavanja kazne zatvora (za redovni i uvjetni otpust)
  • osigurava informacije o pravima i emocionalnu podršku, žrtvama i svjedocima koji su putem međunarodne pravne pomoći pozvani iz inozemstva svjedočiti na sudove u Republici Hrvatskoj i one koji se iz Republike Hrvatske pozivaju, putem međunarodne pravne pomoći svjedočiti na sudove u inozemstvu. Navedenim žrtvama i svjedocima Služba šalje informativna pisma s kontakt podacima
  • zaprima zahtjeve za novčanu naknadu žrtava kaznenih djela i priprema i priprema materijale za sjednice Odbora za novčanu naknadu žrtvama kaznenih djela, a ujedno je i asistirajuće tijelo u stranim prekograničnim slučajevima

Koje vrste potpore mogu primiti od nevladinih organizacija?

Ovisno o vrsti organizacije i njenom djelokrugu rada moguće je dobiti razne oblike pomoći i podrške: psihološku, emocionalnu, pravnu, praktičnu, smještaj, medicinsku, pratnju i podršku na sudu.

Više informacija moguće je pronaći na web stranici Poveznica se otvara u novom prozoruMinistarstva pravosuđa, gdje se nalazi popis organizacija prema županijama.

Na teritoriju Republike Hrvatske ustrojavaju se dvanaest probacijskih ureda. Svrha ustrojavanja ureda za probaciju je humanizacija izvršavanja kazneno-pravnih sankcija, učinkovitija resocijalizacija i reintegracija počinitelja kaznenih djela u društvenu zajednicu, te organiziranje pružanja pomoći žrtvi, oštećeniku, obitelji žrtve i obitelji počinitelja.

Ured za probaciju sudjelovati će i u provođenju mjera pripreme prihvata okrivljenika nakon otpusta iz zatvora, koja će se sastojati u organiziranju smještaja, pomoći pri zapošljavanju, pripremi žrtve, oštećenika i obitelji žrtve za izlazak zatvorenika, kao i organiziranju psihosocijalne pomoći žrtvi, oštećeniku i obitelji žrtve i obitelji počinitelja kaznenog djela.

U slučajevima otpusta zatvorenika koji izdržavaju kaznu zatvora zbog kaznenog djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, protiv života i tijela ili kaznenog dijela sa elementima nasilja ured za probaciju dužan je na pogodan način i u najkraćem mogućem roku obavijestiti žrtvu, oštećenika ili obitelj.

Kontakt podaci pojedinih probacijskih ureda i Sektora za probaciju u Ministarstvu pravosuđa dostupni su na Poveznica se otvara u novom prozoruinternetskoj stranici.

Žrtve kaznenih djela mogu se obratiti policiji na e-mail: Poveznica se otvara u novom prozorupolicija@mup.hr ili prevencija@mup.hr ili na broj telefona 192 (0-24) ili tel.: 00 385 1 3788 111.

Posljednji put ažurirano: 12/06/2020

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.