Prava žrtava kaznenih djela (po zemljama)

Franza

Il-kontenut ipprovdut minn
Franza

Koji je postupak za traženje odštete od počinitelja (npr. sudski postupak, privatna tužba, adhezijski postupak)?

Zakonodavstvom koje je na snazi svakoj osobi koja sebe smatra žrtvom omogućeno je sljedeće:

  • da istražnom sucu nadležnom za predmet podnese zahtjev za priznavanje statusa građanskopravne stranke koja traži odštetu (constitution de partie civile)
  • da pokrene postupak privremene pravne zaštite (action en référé) ili postupak o meritumu predmeta pred građanskim sudovima (action devant le juge civil au fond).

1. Nekoliko je načina na koje se pred kaznenim sudovima može podići privatna tužba, a opisani su u nastavku.

–            Kazneni progon (action) pokrenut ako javni tužitelj nije pokrenuo javni kazneni progon (posljedica je toga pokretanje javnog kaznenog progona).

Moguće su sljedeće dvije metode:

  • izravan poziv na pojavljivanje (citation directe), za lakše prijestupe (contraventions) ili srednje teške prijestupe (délits)
  • zahtjev za priznavanje statusa građanskopravne stranke u kaznenom postupku (za srednje teške prijestupe ili teška kaznena djela (crimes)).

–            Intervencija (intervention), ako je javni kazneni progon već pokrenut.

–            Zahtjev za priznavanje statusa građanskopravne stranke u kaznenom postupku.

Žrtva može zatražiti da se postupku priključi u svojstvu građanskopravne stranke tijekom rasprave, ali i slanjem zahtjeva predsjedavajućem sucu kaznenog suda preporučenim pismom s povratnicom ili telefaksom, u kojem navodi da se postupku želi priključiti u svojstvu građanskopravne stranke koja traži odštetu i iznos tražene odštete. To može učiniti i preko odvjetnika.

2. Privatna tužba može se podnijeti na građanskim sudovima na temelju općeg zakona o građanskopravnoj odgovornosti.

Ako žrtva postupak za dobivanje odštete pokrene pred građanskim sudovima, neće moći sudjelovati ni u kakvom daljnjem postupku na kaznenim sudovima. Ali ako žrtva zatraži da se s njom postupa u svojstvu građanskopravne stranke u kaznenom postupku, ništa je ne sprječava da predmet uputi na građanske sudove.

Sud je naredio počinitelju da mi plati odštetu/naknadu. Kako mogu biti siguran da će počinitelj platiti odštetu/naknadu?

Ako žrtva ima poteškoće pri naplati iznosa naknade, može pokrenuti građanski postupak izvršenja uključivanjem sudskog izvršitelja (huissier de justice). Zahtjev se mora poštom poslati predsjedavajućem sucu regionalnog suda (tribunal de grande instance) koji ima nadležnost u mjestu primarnog boravišta (domicile) osuđene osobe ili, ako je ona u zatvoru, regionalnog suda koji ima nadležnost u mjestu u kojem se nalazi zatvor. Sljedeća se sredstva mogu zaplijeniti:

– dio preostale dostupne plaće osuđene osobe

– sredstva na njezinu bankovnom računu

– određena imovina koja može biti u njezinu vlasništvu.

Ako počinitelj ne plati, može li mi država isplatiti predujam za odštetu/naknadu? Pod kojim uvjetima?

Ako osuđena osoba štetu žrtvi ne nadoknadi dobrovoljno, žrtva može predmet uputiti Službi za pomoć pri naplati za žrtve kaznenih djela (Service d’Aide au Recouvrement des Victimes d’Infractions – SARVI). Dovoljno je da žrtva pokaže da joj je dodijeljena odšteta na temelju pravomoćne presude u kaznenom postupku (protiv koje nije moguće podnijeti dodatnu žalbu).

SARVI umjesto odgovorne osobe žrtvi isplaćuje cijeli iznos odštete do iznosa od 1000 EUR; u slučaju višeg iznosa isplaćuje predujam od 30 % do najvišeg iznosa od 3000 EUR. Nakon isplate predujma SARVI isplaćuje preostali iznos nakon što ga naplati od osuđene osobe.

Za podnošenje zahtjeva SARVI-ju žrtva treba nabaviti obrazac zahtjeva za pomoć pri naplati (formulaire de demande d’aide au recouvrement), koji možete dobiti od regionalnog suda (na primjer od jedinstvenog tajništva suda (guichet unique de greffe), tajništva suca imenovanog za postupanje sa žrtvama (greffe du juge délégué aux victimes), ureda za izvršenje (bureau d’execution) ili ureda za potporu žrtvama (bureau d’aide aux victimes)) ili centra za pravo (maison de la justice et du droit), službe za pravne informacije (point d’accès au droit), gradske vijećnice ili sličnih ustanova, koji će i ispunjeni obrazac proslijediti SARVI-ju.

Zahtjev SARVI-ju mora se podnijeti najranije dva mjeseca, a najkasnije jednu godinu nakon dana kad presuda kojom se dodjeljuje odšteta postane pravomoćna.

Imam li pravo na odštetu od države?

Jamstveni fond za žrtve terorizma i drugih kaznenih djela (Fonds de garantie des victimes d’actes de terrorisme et d’autres infractions – FGTI) nadoknađuje štetu žrtvama terorističkih djela u skladu s posebnim postupkom. Nadoknađuje štetu i sljedećim osobama:

– žrtvama silovanja, seksualnog napada, krađe, prijevare, zloupotrebe povjerenja, iznude ili uništavanja ili oštećenja imovine

– žrtvama kaznenog djela čija je posljedica trajni invaliditet ili opća nesposobnost za rad

– rodbini žrtava ubojstva s predumišljajem ili ubojstva na mah.

Kako bi žrtva koja ispunjuje određene uvjete dobila naknadu štete iz Fonda, mora podnijeti zahtjev izravno odboru za naknadu štete žrtvama kaznenih djela (CIVI) pri regionalnom sudu koji ima nadležnost u mjestu primarnog boravišta podnositelja zahtjeva ili u mjestu u kojem djeluje kazneni sud koji odlučuje o prijestupu.

Zahtjev se mora podnijeti odboru u roku od tri godine od dana počinjenja kaznenog djela. To se razdoblje produljuje za jednu godinu od dana posljednje presude u kaznenom postupku.

Ako je kazneno djelo počinjeno u Francuskoj, naknada štete može se dodijeliti sljedećim osobama:

– francuskim državljanima

– državljanima države članice Europske unije.

Ako je kazneno djelo počinjeno u inozemstvu, naknadu štete mogu dobiti samo francuski državljani.

1. U slučajevima teške osobne ozljede:

žrtva može dobiti punu naknadu štete koja je posljedica osobne ozljede ako je kazneno djelo dovelo do smrti, osakaćenosti ili trajnog invaliditeta ili opće nesposobnosti za rad u trajanju jednog mjeseca ili dulje ili ako je riječ o kaznenom djelu silovanja, seksualnog napada ili trgovanja ljudima.

Odbor će uzeti u obzir naknade koje su isplatila tijela za socijalnu pomoć, društva za uzajamno zdravstveno osiguranje, osiguravajuća društva itd. Odjeća ili materijalna šteta ne nadoknađuju se.

2. U slučaju lakše osobne ozljede i materijalne štete koja je posljedica krađe, prijevare, zloupotrebe povjerenja, iznude ili uništavanja ili oštećenja imovine:

ako je žrtvi nanesena tjelesna ozljeda čija je posljedica opća nesposobnost za rad u trajanju kraćem od jednog mjeseca ili materijalni gubitak kao posljedica jednog od tih kaznenih djela, dostupna naknada podliježe strogim uvjetima i ograničena je gornjom vrijednosti.

Kako bi mogla dobiti tu vrstu naknade štete, žrtva mora ispunjivati sljedeće dodatne uvjete:

– sredstva žrtve ne smiju biti 1,5 puta veća od gornje vrijednosti utvrđene za djelomičnu besplatnu pravnu pomoć (uz prilagodbu za obiteljske troškove)

– žrtva od osiguravajućeg društva, tijela za socijalnu pomoć ili bilo kojeg drugog tijela koje bi moglo biti odgovorno nije mogla dobiti djelotvornu i dostatnu naknadu za prouzročenu štetu

– samo u slučaju materijalnog gubitka žrtva mora biti u teškom materijalnom ili psihološkom stanju koje je posljedica kaznenog djela.

Ako su ti uvjeti ispunjeni, žrtva može dobiti naknadu štetu u najvišem iznosu od 4500 EUR.

Imam li pravo na naknadu u slučaju da počinitelj ne bude osuđen?

Ako optuženik nije osuđen, na građanskom sudu možete podnijeti privatnu tužbu kojom tražite naknadu štete. Morat ćete dokazati da je počinitelj odgovoran za štetu koju ste pretrpjeli.

Postupci pred odborom za naknadu štete žrtvama kaznenih djela (CIVI) neovisni su o svim postupcima na kaznenim sudovima i žrtva može podnijeti zahtjev odboru čak i ako ne postoji presuda ili odluka kaznenog suda te čak i ako je optuženiku izrečena oslobađajuća presuda.

Imam li pravo na hitnu isplatu u očekivanju odluke o mojem zahtjevu za naknadu?

U postupcima pred odborom za naknadu štete žrtvama kaznenih djela možete podnijeti zahtjev za isplatu predujma ako vaše pravo na naknadu štete nije osporeno i ako se vaš konačni gubitak ne može utvrditi jer ne možete izračunati ukupni iznos ili zbog toga što vam tijela za socijalnu skrb još nisu priopćila koliki će vam iznos nadoknaditi. Čak i ako ne ispunjujete te uvjete, predsjednik odbora ima diskrecijsko pravo odobriti vam isplatu predujma.

Posljednji put ažurirano: 03/10/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.