Victims' rights - by country

As a victim of a crime you can benefit from a number of rights, and assistance from national authorities and organisations to advise and help you. These factsheets provide you with a range of information on what you can expect in every country in the European Union.

If you have suffered a crime, of course you will need to think about whether to report it. You may feel reluctant to do this, or worried about it, but if you do not report it, a police investigation is much less likely and the person who committed the crime is unlikely to be brought to account. Reporting the crime may also be important for your own practical reasons such as making an insurance claim.

You may have access to some rights whether you report the crime or not. However, once you have reported the crime you can benefit from a range of rights and additional support which might not otherwise be available to you. These will help to ensure that you can take full part in the proceedings and that you understand what is happening. They also aim at making the process as easy as possible for you.

When you report the crime to the police or as soon as possible thereafter, you might wish to check carefully what specific role(s) you may have in the proceedings - as victim, witness, civil claimant, civil party, private prosecutor, etc.   These roles vary from one country to another and some of them have rights attached to them that may be important later on in the process, for example with regard to whether or not you as a victim can appeal the outcome of a trial. Take note of the roles and deadlines as you read through these factsheets. Check with the police what roles exist and what deadlines – if any - you must respect to get the respective status. You may ask the authorities for clarifications in order to decide how best to protect your rights and legal interests.

Once you have reported a crime, authorities will work to bring justice to you and others. As part of this process, they may require your active cooperation until and perhaps after the end of the criminal proceedings if there is a prosecution. You have an important role in these proceedings and your assistance is very much appreciated.

The police will begin their investigation to establish enough evidence to prosecute the person who committed the crime. If the person is prosecuted and found guilty the judge will also determine the appropriate penalty for the offender.

As a victim, you have a number of legally guaranteed rights within or outside the criminal proceedings. In addition, some of your rights may extend to your family members and relatives. The European Union has taken steps to guarantee a minimum set of rights and certain standards along which Member States should align their laws.

The following factsheets will guide you through the most important steps of criminal proceedings in each Member State, explaining the rights you have and the basic rules you need to follow to exercise them. This information is not a substitute for legal advice and is intended to be for guidance only.

Please select the relevant country's flag to obtain detailed national information.

Any reference in these fact sheets to a person of the male sex shall be deemed also to constitute a reference to a person of the female sex, and vice versa, unless the context clearly indicates otherwise.

Last update: 18/01/2019

This page is maintained by the European Commission. The information on this page does not necessarily reflect the official position of the European Commission. The Commission accepts no responsibility or liability whatsoever with regard to any information or data contained or referred to in this document. Please refer to the legal notice with regard to copyright rules for European pages.

Izvorna jezična inačica ove stranice nizozemski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

Prava žrtava kaznenih djela u kaznenim postupcima - Belgija

Smatrat će se da ste žrtva kaznenog djela ako ste pretrpjeli štetu, npr. ako ste ozlijeđeni ili vam je oštećena ili ukradena imovina itd. uslijed događaja koji u skladu s nacionalnim zakonodavstvom predstavlja kazneno djelo. Kao žrtva kaznenog djela imate određena osobna prava prije, tijekom i nakon sudskog postupka.

Kazneni postupak u Belgiji podijeljen je na dvije faze: istragu i suđenje. U većini slučajeva istragu vode javni tužitelj ili, u određenim složenijim slučajevima, istražni sudac. Tijekom istrage prikupljaju se dokazi kako bi se utvrdilo je li počinjeno kazneno djelo i tko ga je počinio.

Po završetku istrage predmet se zatvara ili prosljeđuje sudu na suđenje. Tijekom suđenja sud razmatra dokaze i odlučuje je li počinitelj kriv ili ne. Ako je počinitelj proglašen krivim, može se izreći kazna. Međutim, sud također može osobu proglasiti nevinom i osloboditi je.

Kao žrtva imate niz prava u svim fazama kaznenog postupka. Ako želite aktivno sudjelovati u postupku, možete se registrirati kao oštećena strana ili možete podnijeti tužbu kao privatni tužitelj u kaznenom postupku. U nekim slučajevima možete sami pokrenuti kazneni postupak tako što ćete izravno pozvati počinitelja pred sud ili podnijeti tužbu istražnom sucu te istovremeno zatražiti status privatnog tužitelja. Kao privatni tužitelj možete tražiti naknadu štete od počinitelja. Ako su zadovoljeni određeni uvjeti (npr. ako ste žrtva kaznenog djela nasilja, a štetu ne mogu nadoknaditi ni počinitelj ni osiguravatelj), možda imate pravo na odštetu od države.

U sljedećim vas se informativnim listićima vodi kroz različite korake kaznenog postupka. U njima se opisuju vaša prava Poveznica se otvara u novom prozorutijekom istrage, Poveznica se otvara u novom prozorutijekom suđenja i Poveznica se otvara u novom prozorunakon suđenja. Ovdje ćete pronaći i dodatne informacije o podršci i Poveznica se otvara u novom prozorupomoći na koje imate pravo.

Posljednji put ažurirano: 16/12/2015

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice nizozemski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

1. – MOJA PRAVA TIJEKOM ISTRAGE KAZNENOG DJELA

Kako i gdje mogu prijaviti kazneno djelo?

Kako mogu pratiti postupke nadležnih tijela nakon prijave kaznenog djela?

Kako se mogu uključiti u istragu kaznenog djela?

Koja su moja prava kao svjedoka?

Maloljetnik sam. Imam li dodatna prava?

Koje informacije mogu dobiti od policije ili organizacija za podršku žrtvama tijekom istrage kaznenog djela?

Mogu li dobiti pravnu pomoć?

Kako mogu dobiti zaštitu ako sam u opasnosti?

Koje usluge i pomoć mogu dobiti tijekom istrage kaznenog djela?

Postoje li mogućnosti da postignem nagodbu ili pokrenem postupak mirenja s počiniteljem?

Što će se dogoditi s mojim predmetom po završetku istrage?

Mogu li podnijeti žalbu ako je moj slučaj zaključen izvan suda?

Stranac sam. Kako se štite moja prava i interesi?

Više informacija

Kako i gdje mogu prijaviti kazneno djelo?

Kazneno djelo možete prijaviti lokalnoj policiji, po mogućnosti tamo gdje je djelo počinjeno. U hitnom slučaju policiju uvijek možete nazvati na 112. Ako situacija nije hitna, otiđite u najbližu policijsku postaju. Adrese policijskih postaja navedene su na web-mjestu lokalnih policijskih uprava naPoveznica se otvara u novom prozorunizozemskom i Poveznica se otvara u novom prozorufrancuskom.

Ako ste državljanin ili rezident Belgije (npr. odobreno vam je trajno boravište u Belgiji), određena lakša kaznena djela (npr. vandalizam, krađu u trgovini i krađu bicikla) možete prijaviti putem interneta na Poveznica se otvara u novom prozorunizozemskom, Poveznica se otvara u novom prozorufrancuskom ili Poveznica se otvara u novom prozorunjemačkom. Osim toga, svatko, uključujući turiste, može prijaviti kaznena djela povezana s internetom na posebnom web-mjestu koje je dostupno naPoveznica se otvara u novom prozorunizozemskom, Poveznica se otvara u novom prozorufrancuskom, Poveznica se otvara u novom prozorunjemačkom i Poveznica se otvara u novom prozoruengleskom.

Progon zbog nekih kaznenih djela moguć je samo ako žrtva podnese tužbu (npr. uhođenje, klevetanje i vrijeđanje).

Kazneno djelo ne morate prijaviti odmah, ali u vašem je interesu da policiju obavijestite što je prije moguće kako biste ih informirali o činjenicama i okolnostima kaznenog djela i šteti ili ozljedi koju ste pretrpjeli. Morate voditi računa i o tome da nadležna tijela nakon određenog vremena neće više moći pokrenuti kazneni progon. Rok ili zastara propisani su zakonom i, ovisno o vrsti kaznenog djela, mogu se kretati od šest mjeseci do petnaest godina.

Policija će razgovarati s vama i sastaviti službenu prijavu. Tijekom razgovora imate prava koja će se primjenjivati bez obzira na to hoćete li kasnije davati druge izjave ili ne. Bez obzira na to saslušava li vas se kao žrtvu ili kao svjedoka, policijski službenik mora vam prije razgovora objasniti da:

  • možete tražiti da se sva pitanja i odgovori bilježe vašim riječima;
  • možete zatražiti izvršenje određene istražne radnje ili ispitivanje određene osobe;
  • se vaše izjave mogu upotrijebiti kao dokaz na sudu;
  • možete besplatno dobiti preslik zapisnika razgovora. Preslik morate zatražiti na kraju razgovora. U većini slučajeva preslik ćete dobiti odmah.

Ako ne govorite jezik na kojem se vodi postupak ,policija će vam dodijeliti sudskog tumača, osim ako policijski službenik može zapisati vašu izjavu na vašem jeziku ili vas zamoli da svoju izjavu zapišete na svojem jeziku.

Vaša će izjava biti uključena u službenu prijavu koja može uključivati sljedeće podatke:

  • vaše ime, adresu, telefonski broj i adresu e-pošte;
  • pojedinosti o kaznenom djelu – tko je u njemu sudjelovao, gdje se, kada i što dogodilo te koje su posljedice po vas;
  • kontaktne podatke svjedoka;
  • opis umiješanih osoba, uključujući visinu, građu i odjeću. Podatke poput dobi, boje kose i frizure, dijalekta, a vrlo su korisna i bilo kakva razlikovna obilježja poput bradavica, ožiljaka, tetovaža ili madeža;
  • ozljede koje ste pretrpjeli (liječnik vam može dati liječničku potvrdu koju možete predati policiji čak i nekoliko dana nakon prvotne prijave); od liječnika možete tražiti i potvrdu o nesposobnosti za rad;
  • bilo kakvu drugu (fizičku) štetu na imovini koju ste pretrpjeli (korisno je fotografirati štetu).

U izjavi možete navesti i je li vam potreban bilo kakav oblik praktične, socijalne, psihološke ili pravne pomoći.

Policiji biste trebali dati preslike svih dokumenata jer će vam izvornici možda kasnije trebati, na primjer, ako se budete obraćali svojoj osiguravajućoj kući.

Ako ste žrtva spolnog zlostavljanja, razgovor će se kad god je to moguće održati u posebnoj prostoriji koja vam omogućuje nužnu privatnost.

U većini slučajeva policija će poslati službenu prijavu (proces-verbaal/procès-verbal) javnom tužiteljstvu (parket/parquet). Javni tužitelj potom odlučuje treba li policija pokrenuti istragu ili ne. Tu istragu može provoditi javni tužitelj (procureur des Konings/procureur du Roi) (redovna istraga (opsporingsonderzoek/enquête pénale)) ili, u složenijim slučajevima, ili ako su potrebne mjere kojima se više zadire u privatnost, kao što je pretraživanje kuće, istražni sudac (sudska istraga (gerechtelijk onderzoek/instruction judiciaire)). U nekim slučajevima policija može odlučiti provesti vlastitu istragu i poslati potpuni spis javnom tužiteljstvu na daljnji postupak (policijska istraga (ambtshalve politioneel onderzoek/enquête policière d'office)). U slučaju niza lakših kaznenih djela (kao što je krađa bicikla), i ovisno o okolnostima (npr. ako nema traga počinitelju), policija će sastaviti pojednostavnjenu službenu prijavu (vereenvoudigd proces-verbaal (VPV)/procès-verbal simplifié)). Pojednostavnjena službena prijava ostaje u policijskoj postaji i ne šalje se javnom tužiteljstvu. Popis svih sastavljenih pojednostavnjenih službenih prijava svaki se mjesec šalje javnom tužitelju i on će tada biti obaviješten o vašem slučaju. U slučaju novih informacija koje bi mogle utjecati na predmet (na primjer, ako je utvrđen počinitelj kaznenog djela), službena prijava šalje se javnom tužitelju i policija će vas o tome obavijestiti.

Kako mogu pratiti postupke nadležnih tijela nakon prijave kaznenog djela?

Kada prijavite kazneno djelo, dobit ćete dokument s potvrdom prijave. Na njemu će biti naveden referentni broj vašeg predmeta, ime policijskog službenika koji vam je pomogao i podaci za kontakt tužiteljstva (od kojeg možete zatražiti informacije o tijeku postupka.).

Na tom će dokumentu biti jasno naznačeno hoće li se vaša prijava smatrati službenom prijavom, policijskom istragom ili pojednostavnjenom službenom prijavom.

Kako se mogu uključiti u istragu kaznenog djela?

U slučaju progona, ako niste poduzeli nikakve druge mjere osim podnošenja prijave policiji, tužitelj će vas obavijestiti samo o datumu, vremenu i mjestu ročišta.

Ako želite dobivati informacije o drugim radnjama poduzetima u odnosu na vašu prijavu, imate zakonsko pravo prijaviti se kao oštećena stranka (benadeelde persoon/personne lésée). Izjavu da ste oštećena stranka možete predati osobno ili putem odvjetnika policijskom službeniku koji je sastavio službenu prijavu ili tajništvu javnog tužiteljstva, ili na policijskoj postaji, ili preporučenim pismom tajništvu javnog tužiteljstva. Uz potvrdu prijave dobit ćete i predložak za podnošenje takve izjave.

Kao oštećena stranka bit ćete obaviješteni pisanim putem o odlukama javnog tužitelja (na primjer, o odluci o zaključenju predmeta i obrazloženju te odluke ili o odluci o pokretanju sudske istrage) te o datumu ročišta na sudu koji odlučuje o predmetu. Imat ćete i pravo u spis dodati sve dokumente koje smatrate korisnima. Osim toga, imate pravo zatražiti uvid u spis i preslik spisa.

Ako želite podnijeti zahtjev za naknadu štete, ili ostvarivati dodatna prava, morate podnijeti tužbu kao privatni tužitelj u kaznenom postpuku1 (burgerlijke partij/partie civile). To možete učiniti podnošenjem izjave osobno ili putem odvjetnika u bilo kojoj fazi postupka. Kao privatni tužitelj možete zatražiti uvid u spis predmeta i dobiti njegov preslik, zatražiti dodatne istražne radnje, tražiti naknadu štete, podnijeti žalbu protiv donesene odluke i primati informacije o zatvorskoj kazni počinitelja.

Kao privatni tužitelj u kaznenom postupku ili oštećena stranka imate pravo da vas u kontaktima s nadležnim tijelima zastupa odvjetnik. Istrage u Belgiji provode se u tajnosti te ne možete biti nazočni za vrijeme istrage (npr. tijekom ispitivanja osumnjičenika), osim ako je potrebno posjetiti mjesto zločina radi rekonstrukcije događaja, u kojem slučaju privatni tužitelj može biti nazočan.

Niste obvezni sami dokazati počinjenje kaznenog djela niti krivnju počinitelja.

U toj fazi kaznenog postupka nije moguće dobiti naknadu za gubitak ili štetu.

Nakon slanja službene prijave javnom tužiteljstvu i pokretanja progona, kazneni se postupak više ne možete obustaviti. To vrijedi čak i ako je progon moguć samo na temelju prijave žrtve, što je slučaj primjerice s uhođenjem.

Koja su moja prava kao svjedoka?

Tijekom istrage vjerojatno će vas saslušati kao svjedoka (getuige/témoin).

Ako smatrate da ste kao svjedok u opasnosti, u određenim okolnostima mogu vam (i vašim članovima obitelji i rodbini) biti odobrene sljedeće mjere zaštite svjedoka:

  • savjetovanje o preventivnim mjerama i pomoć pri njihovoj provedbi;
  • preventivne policijske ophodnje;
  • bilježenje dolaznih i odlaznih telefonskih poziva;
  • dodjela tajnog telefonskog broja ili mobilnog telefona za pozive u nuždi i zaštićene registarske pločice za automobil;
  • fizička zaštita i
  • preseljenje na razdoblje od najviše 45 dana.

U iznimnim okolnostima, na primjer, ako ste bili žrtvom ili svjedokom kaznenog djela koje je počinila zločinačka organizacija ili teškog kaznenog djela poput otmice maloljetnika ili ubojstva i prethodno navedene mjere nisu dovoljne za vašu sigurnost, moguće je poduzeti posebne zaštitne mjere. One uključuju:

  • preseljenje na razdoblje duže od 45 dana i
  • promjenu identiteta.

Moguće je ostvariti povrat putnih troškova i troškova smještaja koji su vam nastali kao svjedoku za vrijeme istrage. Svjedoci mogu zatražiti i naknadu za poludnevni izostanak s posla. Ti se troškovi plaćaju iz državnog proračuna, ali ih tuženik mora nadoknaditi ako je proglašen krivim.

Ako vam je odobrena zaštitna mjera ili niste u državi, možete biti saslušani putem videokonferencije ili telekonferencije.

Maloljetnik sam. Imam li dodatna prava?

Ako ste mlađi od 18 godina i žrtva ste kaznenog djela, imate sljedeća dodatna prava za vrijeme razgovora:

  • dolazak u pratnji odrasle osobe po vlastitom izboru i
  • razgovor u prikladnoj prostoriji.

Kako bi se izbjeglo ponavljanje razgovora, moguće je audiovizualno snimanje vašeg razgovora. Ako ste mlađi od 12 godina, razgovor se može snimati, ali o tome morate biti prethodno obaviješteni. Ako ste stariji od 12 godina, razgovor se može snimati samo uz vaše dopuštenje. Razgovori se održavaju u posebno opremljenim prostorijama.

Ako ste bili žrtva seksualnog zlostavljanja, prostitucije ili pornografije, rok zastare za kazneni progon počinje teći tek kada navršite 18 godina.

Ako ste žrtva kaznenog djela i maloljetnik, policija će vas uputiti na specijalizirani centar za zlostavljanu djecu.

Bit ćete zaštićeni i od medija, odnosno, bit će zabranjena objava ili širenje slika, crteža ili ostalih materijala kojima se otkriva vaš identitet.

Koje informacije mogu dobiti od policije ili organizacija za podršku žrtvama tijekom istrage kaznenog djela?

Policija će vam pružiti sljedeće informacije:

  • kojoj se vrsti službe ili organizacije možete obratiti za pomoć;
  • koji postupci slijede po podnesenoj prijavi;
  • koji su uvjeti za naknadu štete.

Te se informacije mogu dati u obliku letaka i brošura ili usmeno. Brošure su dostupne na tri službena jezika (Poveznica se otvara u novom prozorunizozemskom, Poveznica se otvara u novom prozorufrancuskom i Poveznica se otvara u novom prozorunjemačkom). U praksi se informacije dane usmeno mogu dobiti i na drugim jezicima (npr. engleskom).

Važno je znati da ćete o određenim događajima u vašem predmetu biti obaviješteni samo ako ste se prijavili kao oštećena stranka ili ste podnijeli tužbu kao privatni tužitelj u kaznenom postupku1. Ti su događaji sljedeći:

  • odluka javnog tužitelja o zaključenju predmeta i obrazloženje te odluke;
  • odluka javnog tužitelja o upućivanju predmeta istražnom sucu radi sudske istrage
  • odluka javnog tužitelja o prijedlogu nagodbe ili mirenja počinitelju; i
  • datum sudskog ročišta za vaš predmet.
  • Kao oštećena stranka ili privatni tužitelj u postupku, imate pravo i zatražiti uvid u spis i preslik spisa. Taj zahtjev mora biti upućen javnom tužiteljstvu ili istražnom sucu za vrijeme istrage.

Dopuštena je izrada preslika spisa, ali se za svaki primjerak naplaćuje naknada (oko 0,25 – 0,50 EUR po primjerku). Međutim, ako se vaš predmet vodi pred porotnim sudom (hof van assisen/cour d'assises), primjerci su besplatni.

Mogu li dobiti pravnu pomoć?

Možete zatražiti primarnu pravnu pomoć (juridische eerstelijnsbijstand/aide juridique de première ligne), koja se sastoji od besplatnih savjeta odvjetnika u određeno vrijeme i na određene dane. Ako je potrebno, oni vas mogu uputiti na posebnu službu ili organizaciju. Savjetovanja se organiziraju u prostorijama sudova, prostorijama građanskih sudova (vredegerecht/justice de paix), pravnim centrima i prostorijama nekih općinskih uprava itd. Pravni centar postoji (justitiehuis/maison de justice) u svakom pravnom okrugu (njihovi kontaktni podaci dostupni su naPoveznica se otvara u novom prozorufrancuskom i Poveznica se otvara u novom prozorunizozemskom) ili se možete obratiti jednom od centara za potporu žrtvama.

Ako su vam potrebni detaljni pravni savjeti, pomoć i zastupanje, morat ćete zatražiti pomoć odvjetnika. Ovisno o vašim primanjima, ta pomoć može biti u potpunosti ili djelomično besplatna, u okviru sustava sekundarne pravne pomoći (juridische tweedelijnsbijstand/aide juridique de deuxième ligne). Određene kategorije osoba u posebnim situacijama uvijek imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć, kao što su maloljetnici ili osobe s psihičkim invaliditetom.

Sekundarnu pravnu pomoć možete dobiti od Ureda za pravnu pomoć (bureau voor juridische bijstand/bureau d’aide juridique) (više informacija na Poveznica se otvara u novom prozorufrancuskom iPoveznica se otvara u novom prozorunizozemskom), koji postoji na svakom sudu. Morat ćete predati dokumente kojima potvrđujete da pripadate jednoj od prethodno navedenih kategorija ili da imate niske neto prihode. Ured će u roku od dva tjedna odlučiti hoće li odobriti vaš zahtjev i poslat će vam kontaktne podatke odvjetnika koji vam je dodijeljen. Možete pitati i odvjetnika po vlastitom izboru je li voljan raditi u okviru sustava sekundarne pravne pomoći. Ako odvjetnik na to pristane, obratit će se Uredu u vaše ime i zatražiti odobrenje vašeg zahtjeva.

Ako imate skromna primanja, u određenim uvjetima možete zatražiti i oslobađanje od određenih troškova postupka (npr. troškova sudskog izvršitelja i troškova za preslike dokumenata iz knjige dokaza) u skladu s mehanizmima za pravnu pomoć (rechtsbijstand/assistance judiciaire). Kako biste iskoristili to pravo, morate podnijeti zahtjev Uredu za pravnu pomoć pri kaznenom sudu na kojem se vodi vaš postupak. Ako ste već postali privatni tužitelj u kaznenom postupku, zahtjev možete podnijeti pisanim putem ili usmeno sudu na kojem se vodi vaš postupak.

Preporučuje se i da provjerite svoju policu osiguranja kako biste saznali pokriva li vaše osiguranje sudske troškove. Obratite se svojem agentu osiguranja.

Kako mogu dobiti zaštitu ako sam u opasnosti?

Policija će osigurati vašu neposrednu sigurnost poduzimanjem općih zaštitnih mjera. Ako smatrate da ste u opasnosti zbog izjave koju ste dali ili planirate dati i spremni ste svoju izjavu potvrditi na sudu, dodatnu zaštitu možete dobiti od Povjerenstva za zaštitu svjedoka (Getuigenbeschermingscommissie/ Commission de protection des témoins ). Ako javni tužitelj (u redovnoj istrazi) ili istražni sudac (u sudskoj istrazi) smatraju da su mjere zaštite neophodne, oni šalju zahtjev Povjerenstvu za zaštitu svjedoka.

Ako ste žrtva silovanja ili seksualnog napada, bit ćete zaštićeni od medija. Objava ili širenje fotografija, crteža ili drugih dokumenata kojima bi se mogao otkriti vaš identitet smatra se kaznenim djelom.

Ako ste žrtva nasilja u obitelji te se bojite vratiti kući, policija će vas (i vašu djecu) zbrinuti u sigurnom skloništu.

Od policijskog službenika možete zatražiti da ne uključi vaše osobne podatke u službenu prijavu, iako morate voditi računa o tome da policija te podatke mora dati javnom tužiteljstvu na njegov zahtjev.

Samo ako bi se vi ili vama bliska osoba mogli naći u opasnosti zbog davanja izjave, istražni sudac (policija u toj situaciji nema ovlasti) može vam odobriti potpunu ili djelomičnu anonimnost. Istražni sudac često odlučuje o anonimnosti na vlastitu inicijativu, ali možete je zatražiti i sami. Ako istražni sudac odbije vaš zahtjev, nemate pravo žalbe na tu odluku.

Djelomična anonimnost znači da vaš identitet neće biti otkriven u službenom zapisniku s razgovora, a moguća je u redovnoj istrazi i sudskoj istrazi.

Potpuna anonimnost znači da će vaš identitet ostati skriven tijekom cijelog kaznenog postupka, a moguća je samo u sljedećim uvjetima:

  • u tijeku je sudska istraga koju provodi istražni sudac;
  • djelomičnom anonimnošću nije vam osigurana dostatna zaštita;
  • smatrate da ćete davanjem izjave dovesti u opasnost sebe i svoje bližnje te naznačite da bi to mogao biti opravdan razlog da ne date izjavu i
  • kazneno djelo počinila je zločinačka organizacija ili je riječ o teškom kaznenom djelu (npr. otmici maloljetnika ili ubojstvu).

Koje usluge i pomoć mogu dobiti tijekom istrage kaznenog djela?

Svi državni službenici zaposleni u policijskim i pravosudnim tijelima dužni su vam staviti na raspolaganje sve potrebne informacije te vas, prema potrebi, uputiti na specijalizirane službe. Postoje razne specijalizirane službe koje nude pomoć žrtvama. Tijekom, pa čak i nakon kaznenog postupka, možete zatražiti sljedeće usluge:

  • U policiji će vas primiti, ponuditi vam praktičnu pomoć i informacije te pripremiti službene prijave i uputiti vas na odgovarajuće službe. Kada vam policijski službenik na dužnosti ne može pružiti odgovarajuću podršku (npr. u kriznoj ili vrlo ozbiljnoj situaciji), u cilju pružanja potrebne podrške mogu se uključiti specijalizirane policijske službe za pomoć žrtvama (politionele slachtofferbejegening/assistance policière aux victimes).
  • Uredi za prijem žrtava (slachtofferonthaal/accueil des victimes) u pravnom centru mogu vam dati stručne informacije o vašem predmetu. U svakom sudskom okrugu postoji pravni centar (njihovi kontaktni podaci dostupni su na Poveznica se otvara u novom prozorufrancuskom i na Poveznica se otvara u novom prozorunizozemskom). Taj vam ured može pružiti nužnu podršku i pomoć u cijelom sudskom postupku. Ako je potrebno, i ovisno o problemu, zaposlenici ureda za prijem žrtava uputit će vas na specijalizirane službe. Zaposlenici ureda za prijam žrtava mogu vam pružiti potporu za vrijeme emocionalno teških trenutaka u postupku i pomoći vam da dobijete uvid u svoj spis, pomoć za vrijeme sudskog ročišta, pomoć s vraćanjem dokaznih isprava ili potporu za vrijeme rekonstrukcije kaznenog djela. Mogu vam pomoći i da sastavite izjavu žrtve koja će upotrijebiti kod izricanja kazne.
  • Službe za podršku žrtvama (diensten slachtofferhulp/services d'assistance aux victimes) pružaju dodatnu pomoć u vezi s posljedicama kaznenog djela: emocionalnu i psihološku potporu i informacije (o vašim pravima, naknadi za pretrpljene gubitke, narednim koracima u sudskoj obradi predmeta te dostupnosti pravne pomoći) te pomoć u obraćanju raznim ustanovama (kao što su osiguravajuće kuće, policija, pravosudna tijela, odvjetnici, bolnice itd.). Obično će vas na tu službu uputiti policija ili sudski pomoćnici, ali možete im se obratiti i sami.

Pristup svim tim službama besplatan je i potpuno dobrovoljan.

Ako ste žrtva trgovanja ljudima, potporu vam mogu pružiti razne privatne specijalizirane službe. Koordinaciju i suradnju između tih tijela osigurava Poveznica se otvara u novom prozoruCentar za jednake mogućnosti i suzbijanje rasizma (Centrum voor Gelijkheid van Kansen en voor Racismebestrijding/Centre pour l’Egalité des chances et la lutte contre le racisme ). Ako vam bude odobrena zaštita kao žrtvi trgovanja ljudima2, imat ćete pravo na posebna rješenja za boravišne i radne dozvole.

Možete dobiti liječničku pomoć, no možda ćete je morati platiti ako nemate valjano zdravstveno osiguranje (te troškove možete uključiti u zahtjev za naknadu štete). Državljani 27 država članica EU-a te Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švicarske mogu se koristiti Poveznica se otvara u novom prozoruEuropskom karticom zdravstvenog osiguranja.

Postoje li mogućnosti da postignem nagodbu ili pokrenem postupak mirenja s počiniteljem?

Mirenje je moguće u svim fazama kaznenog postupka: na policiji (mirenje na razini policije); na razini općina (mirenje u okviru administrativnih sankcija); na razini javnog tužiteljstva prije donošenja odluke o kaznenom progonu (mirenje u kaznenom postupku) te nakon što je javno tužiteljstvo odlučilo pokrenuti kazneni progon (mirenje za naknadu štete). Mirenje za naknadu štete moguće je i za vrijeme i nakon izvršenja kazne.

Mirenje je dostupno za sve vrste kaznenih djela. Javni tužitelj, istražni sudac i sudac koji vodi postupak moraju vas obavijestiti o mogućnosti mirenja. Mirenje možete zatražiti i sami.

Mirenje na razini policije (politionele schadebemiddeling/médiation policière) nudi se u slučaju lakših kaznenih djela (npr. ispisivanja grafita, sitnih krađa i vandalizma) radi naknade štete na imovini. Takva je vrsta mirenja dostupna u policijskim okruzima u Leuvenu, Mechelenu i Bruxellesu. Mirenje se provodi prije nego što se službena prijava proslijedi javnom tužitelju.  Javnom se tužitelju priopćavaju rezultati mirenja i slučaj se obično zaključuje ako je postignut sporazum.

Mirenje u okviru administrativnih sankcija3 provodi se prije izricanja administrativne sankcije. Obvezno je ako je počinitelj mlađi od 16 godina. Primarni je cilj mirenja nadoknaditi prouzročenu štetu, a provode ga službenici lokalnih vlasti.

Mirenje u kaznenom postupku (bemiddeling in strafzaken/médiation pénale) može predložiti javni tužitelj ako smatra da je kazneno djelo kažnjivo s najviše dvije godine zatvora. Takva se vrsta mirenja odvija prije donošenja odluke o kaznenom progonu počinitelja, a provode ga službenici pravnog centra. Kao žrtva kaznenog djela željet ćete pokrenuti mirenje u cilju naknade štete. Javni tužitelj može predložiti poduzimanje jedne ili više dodatnih mjera protiv počinitelja (psihološko liječenje ili terapiju, izobrazbu ili pružanje usluga). Ako su počinitelj i žrtva postigli sporazum oko naknade štete i počinitelj je postupio u skladu sa svim dodatnim propisanim mjerama, tužba se odbacuje (što znači da javni tužitelj neće više moći pokrenuti postupak pred sudom). Ako počinitelj ne ispuni uvjete, predmet je moguće uputiti sudu. Za takvu vrstu mirenja potrebna je vaša suradnja, i, ako ne pristanete na suradnju, predmet će se vratiti javnom tužitelju koji će donijeti novu odluku o kaznenom progonu.

Mirenje za naknadu štete (herstelbemiddeling/médiation réparatrice) provodi se odvojeno od kaznenog postupka i ne zamjenjuje ga. Pravosudna tijela stoga su odgovorna za sve odluke koje se odnose na kazneni progon, izricanje kazne i izvršenje kazne. Međutim, to vas ne sprječava da pokrenete mirenje u bilo kojoj fazi postupka, odnosno, prije pokretanja sudskog postupka, dok sud rješava predmet ili nakon što je sudac izrekao kaznu. Mirenje može zatražiti svatko na koga kazneni postupak izravno utječe. To znači da mirenje mogu zatražiti ne samo žrtva ili počinitelj već i, primjerice, partner, član obitelji ili srodnik. Mirenje za naknadu štete provode dvije nevladine organizacije, Poveznica se otvara u novom prozoruSuggnomè za flamansku regiju i Poveznica se otvara u novom prozoruMédiante za valonsku regiju. U svakom sudskom okrugu postoje lokalne službe tih organizacija. Sporazum postignut postupkom mirenja za naknadu štete tajan je i šalje se sudu samo uz suglasnost obje stranke. U sudskoj presudi mora biti spomenuto mirenje za naknadu štete, ali se ne mora uzeti u obzir postignuti dogovor.

Mirenje je dostupno i u predmetima koji uključuju maloljetnike, a mirenje za naknadu štete na razini javnog tužiteljstva i na razini samih sudova za mladež. Samo sud za mladež (herstelgericht groepsoverleg (hergo)/concertation restauratrice en groupe) može zatražiti skupno pregovaranje. Od suca se očekuje da će dati prednost mjeri mirenja (u odnosu na izricanje kazne maloljetnom počinitelju) i da će obavijestiti stranke u sporu o toj mogućnosti. Ako je mirenjem za naknadu štete postignut sporazum između žrtve i počinitelja, sudac u pravilu mora sporazum odobriti. Sudac ne smije izmijeniti sadržaj sporazuma, ali može odbiti priznati sporazum ako sadržaj sporazuma predstavlja određenu opasnost po javnu sigurnost. Mirenje i skupno pregovaranje organiziraju lokalne nevladine organizacije koje su aktivne u sektoru pravosuđa za mladež.

Što će se dogoditi s mojim predmetom po završetku istrage?

Odluke donesene na kraju istrage razlikuju se ovisno o tome je li riječ o sudskoj istrazi ili redovnoj istrazi.

U redovnoj istrazi javni tužitelj može odlučiti učiniti sljedeće:

  • zaključiti predmet;
  • predložiti nagodbu (minnelijke schikking/résolution à l’aimable) počinitelju – ako počinitelj prihvati prijedlog i nadoknadi vam štetu, predmet će biti zaključen;
  • predložiti mirenje u kaznenom postupku (bemiddeling in strafzaken/médiation dans les affaires pénales);
  • uputiti vaš predmet na sud.

Kao oštećena stranka ili privatni tužitelj u kaznenom postupku bit ćete obaviješteni o odluci javnog tužitelja.

U slučaju pokretanja sudske istrage, istražni sudac proslijedit će spis sudskom vijeću koje provodi prethodne postupke (raadkamer/chambre du conseil). Sudska su ročišta koja se održavaju u sudskom vijeću zatvorena: novinari i javnost ne mogu nazočiti. Možete sudjelovati samo vi i vaš odvjetnik, a rodbina i prijatelji ne smiju prisustvovati. Sudsko vijeće može odlučiti sljedeće:

  • zaključiti slučaj, ako smatra da nema dovoljno dokaza protiv tuženika ili da nije počinjeno kazneno djelo;
  • uputiti predmet na sud, ako smatra da ima dovoljno dokaza za pokretanje sudskog postupka;
  • smjestiti počinitelja u specijaliziranu ustanovu za psihički bolesne osobe ako je psihički bolestan ili ako zbog svojeg psihičkog stanja ne može kontrolirati svoje postupke; u tom slučaju tuženik može zatražiti javno ročište;
  • odgoditi izricanje kazne: sudsko vijeće može odlučiti odgoditi izricanje kazne samo ako počinitelj nije prethodno osuđen na više od šest mjeseci zatvora. Ono će odrediti probni rok od najviše pet godina tijekom kojeg će počinitelj morati ispuniti niz uvjeta. Ako počinitelj ponovi kazneno djelo ili ne zadovolji uvjete tijekom probnog roka, sud može odlučiti ponovno pokrenuti postupak.

Ako sudsko vijeće odluči smjestiti osumnjičenika u ustanovu za psihičko zdravlje ili odgoditi izricanje kazne, njegova se odluka smatra istovjetnom presudi kaznenog suda te će donijeti i odluku o vašem zahtjevu za naknadu štete.

Kao oštećena stranka ili privatni tužitelj u kaznenom postupku1 bit ćete obaviješteni o datumu ročišta. O datumu ročišta bit ćete obaviješteni i ako vaš predmet bude upućen na kazneni sud.

Mogu li podnijeti žalbu ako je moj slučaj zaključen izvan suda?

Ne možete se žaliti na odluku javnog tužitelja o zaključenju predmeta. Ovisno o činjenicama i okolnostima predmeta i razlogu za zaključenje predmeta, može još uvijek biti moguće zatražiti naknadu štete na kaznenim sudovima (uz pokretanje postupka pred građanskim sudovima).

  • Ako je riječ o prekršaju (contravention/overtreding) ili lakšem kaznenom djelu (délit/wanbedrijf), moguće je počinitelja izravno pozvati na sud. U tom slučaju morate zatražiti od sudskog izvršitelja da počinitelju dostavi sudski poziv.
  • Možete podnijeti i kaznenu tužbu istražnom sucu ili podnijeti tužbeni zahtjev kaoprivatni tužitelj u kaznenom postupku1; u tom slučaju sudac mora pokrenuti sudsku istragu. Kako biste to mogli učiniti, morate izričito izjaviti istražnom sucu da podnosite tužbu kao privatni tužitelj u kaznenom postupku. To je moguće učiniti usmeno ili pisanim putem. Istražni sudac sastavlja službeno izvješće u kojem se potvrđuje da se privatni tužitelj u postupku. Imajte na umu da bi vas u tom slučaju istražni sudac mogao tražiti da dostavite jamstvo za pokrivanje troškova postupka. Iznos jamstva određuje sudac. Trebate znati i da sudsko vijeće suda može svejedno na kraju istrage odlučiti da neće uputiti predmet na suđenje ako, na primjer, nema dovoljno dokaza protiv tuženika. Na suđenju morate potvrditi svoj status privatnog tužitelja u postupku.

Ako je počinitelj maloljetnik, ne možete počinitelja pozvati izravno na sud niti podnijeti tužbu kao privatni tužitelj u kaznenom postupku.

Kao privatni tužitelj u kaznenom postupku1, protiv svih odluka sudskog vijeća, uključujući odluke da se protiv tuženika neće pokrenuti sudski postupak, možete se žaliti optužnom vijeću žalbenog suda (Kamer van inbeschuldigingstelling/Chambre des mises en accusation). Protiv odluke optužnog vijeća nije se moguće žaliti niti nakon toga možete sami pozvati počinitelja na sud.

Ako odluku o naknadi štete donosi sudsko vijeće (kada je počinitelj poslan u ustanovu za psihički bolesne osobe ili ako je odgođeno izricanje presude), možete se žaliti na dodijeljenu odštetu, ali ne na presudu. Žalbu morate podnijeti u roku od petnaest dana (ili tri dana ako se počinitelj nalazi u pritvoru) u sudskoj pisarnici. Optužno vijeće žalbenog suda potom će razmotriti vaš zahtjev za naknadu štete.

Ako, iz nekog razloga niste sudjelovali u kaznenom postupku, možete podnijeti tužbu građanskom sudu. Ta mogućnost postoji i ako je javno tužiteljstvo odlučilo da neće pokrenuti kazneni postupak. Građanski postupak pokrećete dostavljanjem sudskog poziva osobi koja je uzrokovala štetu, osim ako su sve stranke voljne dobrovoljno doći na sud. Ako u postupku sudjeluje osiguravatelj (u slučaju prometne nesreće, na primjer) možete pozvati i osiguravatelja. Postupak pred građanskim sudom bitno se razlikuje od kaznenog postupka. Ako želite podnijeti tužbu građanskom sudu (burgerlijke rechtbank/tribunal civil) (na primjer ako niste pokrenuli kazneni postupak ili je vaš predmet zaključen), morate biti spremni dokazati da je počinjena šteta. Ako je u tijeku kazneni postupak, građanski sud mora obustaviti postupak do donošenja odluke kaznenog suda. Za građanski je sud odluka kaznenog suda obvezujuća. Podnošenjem tužbe građanskom sudu također nastaju troškovi.

Stranac sam. Kako se štite moja prava i interesi?

Kao stranac imate sva prethodno opisana prava. Imat ćete i neka dodatna prava kako bi vam se olakšalo sudjelovanje u kaznenom postupku.

Imate pravo zatražiti besplatnog usmenog prevoditelja ako ne govorite službeni jezik. Izjavu možete napisati i sami (ili zatražiti od policijskog službenika da napiše izjavu na vašem materinskom jeziku). Ako niste u državi, javni tužitelj ili istražni sudac mogu vas saslušati putem telekonferencije ili videokonferencije.

Ako ste tražitelj azila, možete zatražiti da vam se dodijeli besplatan odvjetnik u skladu sa sustavom sekundarne pravne pomoći.

Više informacija:

  • Okružnica Kolegija javnih tužitelja COL 5/2009 o uporabi jedinstvenih potvrda o tužbi, smjernicama policiji za izdavanje tih potvrda i izmjeni okružnice COL 8/2005, revidirana verzija od 20. prosinca 2012.
  • Okružnica od 26. rujna 2008. o multidisciplinarnoj suradnji u pogledu žrtava trgovanja ljudima i/ili žrtava teških oblika krijumčarenja ljudi– na Poveznica se otvara u novom prozorunizozemskom
  • Okružnica COL 16/2012 od 12. studenoga 2012. – Zajednička okružnica ministra pravosuđa, ministra unutarnjih poslova i Kolegija javnih tužitelja o prihvatu žrtava u javnim tužiteljstvima i na sudovima
  • Okružnica COL 17/2012 od 12. studenoga 2012. – Zajednička okružnica ministra pravosuđa, ministra unutarnjih poslova i Kolegija javnih tužitelja o obzirnom postupanju s preminulima, obavješćivanju o smrti, uzimaju dopusta zbog smrti i čišćenju mjesta zločina kada su uključena sudska tijela.
  • Okružnica COL 18/2012 iz prosinca 2012. – Zajednička okružnica ministra pravosuđa, ministra unutarnjih poslova i Kolegija javnih tužitelja o privremenoj zabrani ulaska u dom u slučaju obiteljskog nasilja
  • Kraljevski ukaz od 18. prosinca 2003. o uvjetima za djelomično ili potpuno besplatno sekundarno pravno savjetovanje i pravnu pomoć – naPoveznica se otvara u novom prozorunizozemskom
  • Kraljevski ukaz od 16. svibnja 2004. o suzbijanju trgovanja ljudima i krijumčarenja na Poveznica se otvara u novom prozorunizozemskom
  • Kraljevski ukaz od 13. lipnja 1999. o organizaciji centara za pravnu pomoć Ministarstva pravosuđa  – na Poveznica se otvara u novom prozorunizozemskomPoveznica se otvara u novom prozorufrancuskom
  • Kraljevski ukaz od 28. prosinca 1950. o općim pravilima o sudskim troškovima u kaznenim postupcima
  • Sporazum o suradnji između države i flamanske zajednice u području skrbi o žrtvama od 7. travnja 1998. – na Poveznica se otvara u novom prozorunizozemskom
  • Protokolni sporazum od 5. lipnja 2009. između države, flamanske zajednice, francuske zajednice, Odbora francuske zajednice i Zajedničkog odbora o skrbi za žrtve – na nizozemskom i francuskom
  • Protokolni sporazum od 5. lipnja 2009. između države, francuske zajednice i valonske regije o skrbi za žrtve – na nizozemskom i francuskom
  • Protokolni sporazum od 5. lipnja 2009. između države i zajednice njemačkog govornog područja o skrbi za žrtve – na nizozemskom, francuskom i njemačkom
1. Privatni tužitelj u kaznenom postupku

Možete podnijeti tužbu kaznenom sudu u bilo kojoj fazi kaznenog postupka, čak i ako niste prijavili kazneno djelo policiji.  Uz uobičajena prava žrtve, statusom privatnog tužitelja u kaznenom postupku dobivate i sljedeća prava:

zatražiti odštetu;
biti saslušan na sudu;
zatražiti naknadu troškova na kraju postupka i
zatražiti pomoć usmenog prevoditelja za vrijeme sudskog postupka;
ako je vaša tužba dopustiva i utemeljena, imat ćete i niz prava u kaznenom postupku bez potrebe za podnošenjem zahtjeva za priznavanje sudu za izvršenje kazne.
Ako je javno tužiteljstvo već pokrenulo postupak, možete se prijaviti kao privatni tužitelj u kaznenom postupku putem izjave. To je moguće tijekom cijele istražne faze i za vrijeme sudskog postupka, no ne i u fazi žalbe na odluku suda.  U slučaju prekršaja (contravention/overtreding) ili lakšeg kaznenog djela (délit/wanbedrijf), možete podnijeti građansku tužbu istražnom sucu koji onda mora pokrenuti kaznenu istragu. Imajte na umu, da na kraju istrage, sudsko vijeće još uvijek može odlučiti da nema dovoljno dokaza za pokretanje sudskog postupka.
Ako želite dobiti naknadu štete, morat ćete dokazati štetu koju ste pretrpjeli. Sud će procijeniti je li vaša tužba dopuštena te će je potom prihvatiti ili odbiti.
Kao privatni tužitelj u kaznenom postupku imate pravo iznijeti predmet pred optužnim vijećem žalbenog suda ako je kaznena istraga još uvijek u tijeku godinu dana od pokretanja istrage.  Tom mogućnošću dobivate neizravnu kontrolu nad napretkom istrage.
2. Zaštita žrtve trgovanja ljudima
Od početka 1990-ih Belgija je ponudila žrtvama trgovanja ljudima status rezidenta. Status žrtve trgovanja ljudima dodjeljuje se sljedećim kategorijama žrtava:
žrtvama trgovanja ljudima (tj. trgovanja radi seksualnog iskorištavanja, iskorištavanja radi prošenja, gospodarskog iskorištavanja, uzimanja organa, prisile na počinjenje kaznenih djela);
žrtvama krijumčarenja ljudi (tj. pomoć u nezakonitim migracijama radi stjecanja dobiti) u slučaju otegotnih okolnosti. Taj status mogu dobiti žrtve koje su pretrpjele nasilje ili čiji je život u opasnosti.
Ako vam je priznat status žrtve trgovanja ljudima, imate pravo na posebna rješenja u vezi s dozvolama boravka i radnim dozvolama, ako:
prekinete kontakt s osumnjičenim počiniteljima;
prihvatite obveznu pomoć koju nudi ovlašteni centar specijaliziran za pružanje usluga prihvata i pomoći žrtvama trgovanja ljudima;
surađujete s pravosudnim tijelima davanjem izjave ili podnošenjem tužbe.
3. Administrativne sankcije
Administrativne sankcije određuju lokalna tijela vlasti i one nisu kaznene prirode. Lokalna tijela vlasti imaju ovlasti kažnjavati neke oblike lakših kaznenih djela i štetnih djelovanja administrativnim sankcijama (novčanim kaznama, zatvaranjem zgrada ili prostorija ili obustavom dozvola ili dopuštenja). Općina može odrediti te kazne za povrede svojih propisa, određene oblike vandalizma itd. Kazneni progon ne ovisi izravno o javnom tužitelju.
Posljednji put ažurirano: 16/12/2015

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice nizozemski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

2. – MOJA PRAVA TIJEKOM SUĐENJA

Kako se mogu uključiti u suđenje?

Koja su moja prava kao svjedoka?

Maloljetnik sam. Imam li dodatna prava?

Mogu li dobiti pravnu pomoć?

Kako mogu dobiti zaštitu ako sam u opasnosti?

Kako mogu tražiti naknadu štete od počinitelja ili je dobiti od države?

Postoje li mogućnosti da postignem nagodbu ili pokrenem postupak mirenja s počiniteljem?

Stranac sam. Kako se štite moja prava i interesi?

Više informacija

Kako se mogu uključiti u suđenje?

Kao oštećena stranka ili privatni tužitelj u kaznenom postupku1,  (partie civile/burgerljke partij) bit ćete obaviješteni pisanim putem o datumu ročišta. Ako to još niste učinili, u toj fazi još uvijek možete podnijeti tužbu kaznenom sudu. To možete učiniti u bilo kojem trenutku dok se ne dostave svi podnesci. Ako nemate zakonskog zastupnika, a želite podnijeti privatnu tužbu na raspravi u kaznenom postupku, morate učiniti sljedeće:

  • doći na vrijeme;
  • prijaviti se sudskom službeniku (huissier de justice/zittingsdeurwachter) i provjeriti nalazite li se u pravoj sudnici;
  • pristupiti predsjedavajućem sucu kada on pozove počinitelja od kojeg želite tražiti naknadu;
  • predati svoj zahtjev sucu zajedno sa svim potrebnim dokumentima kojima se potvrđuje pretrpljena šteta;
  • predati preslik zahtjeva odvjetniku optuženog;
  • zadržati izvorne dokumente
  • predsjedavajući sudac možda će od vas zatražiti dodatne informacije te će zatim službeno zabilježiti vaš zahtjev za naknadu štete.

Suđenje je u načelu javno. To znači da svaka osoba starija od 14 godina može nazočiti postupku. Dakle, suđenju mogu nazočiti vaši prijatelji, susjedi i članovi obitelji, kao i novinari i sve ostale zainteresirane osobe. Rasprave su zatvorene samo u iznimnim okolnostima (npr. u slučajevima seksualnog nasilja). To znači da građanima i novinarima nije dopušten pristup. Možete zamoliti suca da rasprava bude zatvorena. U zakonu je to izričito dopušteno u slučaju žrtvi određenih vrsta seksualnog nasilja, kao što je silovanje ili seksualno zlostavljanje. Sudac može odrediti i održavanje zatvorene rasprave ako je to u interesu maloljetnika ili radi zaštite privatnosti stranaka. Međutim, presuda se uvijek izriče na javnoj raspravi.

Ako želite ostvariti naknadu štete u kaznenom postupku (podnijeti privatnu tužbu u kaznenom postupku), morate dokazati štetu koju ste pretrpjeli. Sudac će ocijeniti vašu privatnu tužbu na kraju postupka. Tijekom suđenja morate imati zastupnika. Ako želite izbjeći izravni kontakt s tuženikom, odvjetnik može nazočiti suđenju umjesto vas (tuženiku se, međutim, ne može zabraniti sudjelovanje na ročištu). Osobno morate sudjelovati isključivo kada vas se pozove kao svjedoka.

Svoj predmet ne možete zasebno iznijeti pred javnim tužiteljem.

Koja su moja prava kao svjedoka?

Ako ste dali izjavu za vrijeme istrage, ne znači automatski da će se od vas tražiti da izjavu potvrdite pred sudom. Iznimka je ako se vaš predmet vodi pred porotnim sudom2 (cour d'assises/hof van assisen).

Međutim, ako ste pozvani osobno doći na raspravu i odobrena vam je mjera zaštite, ili ako niste u državi, možete odgovarati na pitanja putem videokonferencije ili telekonferencije. Ako je potrebno, postoji mogućnost promjene glasa i skrivanja lica.

Kao svjedok imate pravo na naknadu u fiksnom iznosu (naknada za dolazak na sud) i naknadu po kilometru (putni troškovi). Kako biste dobili tu naknadu morate se obratiti pisarnici suda (greffe/griffie) na kojem ste svjedočili i pokazati sudski poziv koji ste dobili od sudskog službenika, zajedno s dokazom identiteta. Naknadu možete dobiti izravno iz pisarnice za vrijeme radnog vremena.

Maloljetnik sam. Imam li dodatna prava?

Ako ste maloljetnik, bit ćete zaštićeni od otkrivanja identiteta. Objava ili širenje fotografija, crteža ili drugih dokumenata kojima bi se mogao otkriti vaš identitet smatra se kaznenim djelom.

Ako je vaš iskaz tijekom ispitivanja snimljen, vaš osobni dolazak nije potreban, osim ako to sud smatra potrebnim radi utvrđivanja istine. U tom slučaju, sudac vam mora narediti da osobno dođete na raspravu i objasniti razloge tog poziva. Međutim, možete zamoliti suca da rasprava bude zatvorena. U zakonu je to izričito dopušteno žrtvama određenih vrsta seksualnog nasilja, kao što je silovanje ili seksualno zlostavljanje. Sudac može odrediti i održavanje zatvorene rasprave ako je to u interesu maloljetnika ili radi zaštite privatnosti stranaka.

Mogu li dobiti pravnu pomoć?

Ako ste podnijeli tužbu kao privatni tužitelj u kaznenom postupku, možete izabrati hoćete li u raspravi sudjelovati vi ili ćete se odlučiti za zastupnika.

Savjet možete zatražiti od tima za primarnu pravnu pomoć (aide juridique de première ligne/juridische eerstelijnsbijstand), čiji odvjetnici pružaju besplatne savjete u određeno vrijeme i na određene dane te, ako je potrebno, mogu vas uputiti specijaliziranim službama. Savjetovanja se organiziraju u prostorijama sudova, u građanskim sudovima, pravnim centrima, općinama i slično. Pravni centri (maisons de justice/justitiehuizen) postoje u svakom sudskom okrugu (kontaktni podaci dostupni su naPoveznica se otvara u novom prozorufrancuskom iliPoveznica se otvara u novom prozorunizozemskom), ili možete uspostaviti kontakt sa službom za potporu žrtvama.

Ako su vam potrebni detaljni pravni savjeti, pomoć i zastupanje, morat ćete zatražiti pomoć odvjetnika. Ovisno o vašim prihodima, dio ili svu pomoć možete dobiti besplatno u okviru sustava sekundarne pravne pomoći. Pravo na besplatnu pravnu pomoć uvijek imaju određene kategorije osoba u posebnim situacijama, kao što su maloljetnici ili osobe s psihičkim invaliditetom.

Ako želite zatražiti sekundarnu pravnu pomoć, morate se obratiti Poveznica se otvara u novom prozoruUredu za pravnu pomoć (Bureau d'Aide Juridique/Bureau voor Juridische Bijstand) koji se nalazi u svakoj zgradi suda. Morat ćete predati dokumente kojima potvrđujete da spadate u jednu od prethodno navedenih kategorija ili da imate niske neto prihode. Ured će u roku od dva tjedna odlučiti hoće li odobriti vaš zahtjev i poslat će vam kontaktne podatke odvjetnika koji vam je dodijeljen. Možete pitati i odvjetnika po vlastitom izboru je li voljan raditi u okviru sekundarne pravne pomoći. Ako odvjetnik na to pristane, obratit će se Uredu u vaše ime i zatražiti odobrenje vašeg zahtjeva.

Ako su vaša primanja niska, pod određenim uvjetima možete zatražiti i oslobađanje od određenih troškova postupka (npr. troškova sudskog izvršitelja i troškova za preslike dokumenata iz knjige dokaza) u skladu s mehanizmima za pravnu pomoć. Kako biste iskoristili to pravo, morate podnijeti zahtjev Uredu za pravnu pomoć pri kaznenom sudu na kojem se vodi vaš postupak. Ako ste već postali privatni tužitelj u kaznenom postupku (vidjeti u nastavku), zahtjev možete podnijeti pisanim putem ili usmeno kaznenom sudu na kojem se vodi vaš postupak.

Preporučuje se i da provjerite svoju policu osiguranja kako biste saznali pokriva li vaše osiguranje sudske troškove. Obratite se svojem agentu osiguranja.

Za vrijeme sudskog postupka, pomoć vam mogu pružiti zaposlenici pravnog centra ili služba za potporu žrtvama.

Kako mogu dobiti zaštitu ako sam u opasnosti?

Ako ste za vrijeme kaznenog postupka u opasnosti i ako vam je javni tužitelj odobrio djelomičnu ili potpunu anonimnost tijekom istražnog postupka, na suđenju iskaz možete dati putem videokonferencije ili telekonferencije. Ako je potrebno, postoji mogućnost promjene glasa i skrivanja lica.

Ako ste na sud pozvani u svojstvu svjedoka, a niste bili ispitani tijekom istrage, sudac može odrediti da se u službenom zapisniku s ročišta ne smije otkriti vaš identitet.

Ako ste žrtva silovanja ili seksualnog napada, bit ćete zaštićeni od medija. Objava ili širenje fotografija, crteža ili drugih dokumenata kojima bi se mogao otkriti vaš identitet smatra se kaznenim djelom.

Ako tuženik nije zadržan u pritvoru tijekom istrage, a zabrinuti ste zbog mogućeg kontakta s tuženikom dok čekate ročište, možete se obratiti zaposlenicima pravnog centra. U nekim zgradama sudova postoje zasebne čekaonice za žrtve radi izbjegavanja takvog kontakta.

Kako mogu tražiti naknadu štete od počinitelja ili je dobiti od države?

Ako za vrijeme kaznenog postupka želite tražiti odštetu, morate podnijeti privatnu tužbu u kaznenom postupku. U vašoj tužbi mogu biti navedene sve vrste pretrpljene štete, kao što su tjelesne ozljede i povezani troškovi liječenja, moralna šteta, materijalni gubitci (npr. gubitak nadnice, gubitak školske godine, gubitak radnog mjesta i oštećenje vozila ili odjeće), troškovi pogreba i slično.

Kazneni će sud ocijeniti vašu privatnu tužbu te odrediti da vam se isplati naknada ako je počinitelj proglašen krivim. Sud će zatim ocijeniti sadržaj zahtjeva za naknadu štete.

Ako, iz nekog razloga niste sudjelovali u kaznenom postupku, možete podnijeti tužbu građanskom sudu. Ta mogućnost postoji i ako je javno tužiteljstvo odlučilo da neće pokrenuti kazneni postupak. Građanski postupak pokrećete dostavljanjem sudskog poziva osobi koja je uzrokovala štetu, osim ako su sve stranke voljne dobrovoljno doći na sud. Ako u postupku sudjeluje osiguravatelj (u slučaju prometne nesreće, na primjer) možete pozvati i osiguravatelja. Postupak pred građanskim sudom bitno se razlikuje od kaznenog postupka. Na primjer, sami morate dokazati da je protivna stranka odgovorna za štetu koju ste pretrpjeli, iako to možete učiniti dostavljanjem preslike spisa predmeta iz kaznenog postupka, čak i ako je postupak obustavljen. Ako je u tijeku kazneni postupak, građanski sud mora obustaviti postupak do donošenja odluke kaznenog suda. Za građanski je sud odluka kaznenog suda obvezujuća. Imajte na umu da se za pokretanje postupka pred građanskim sudom također naplaćuje naknada.

Ako javni tužitelj zatraži prekid kaznenog postupka (nagodba ili mirenje u kaznenim predmetima), to je još jedan način na koji možete dobiti naknadu štete od počinitelja. Naknadu štete od počinitelja možete tražiti i putem mirenja. Na primjer, u većini slučajeva dobit ćete odštetu ako javni tužitelj počinitelju predloži mirenje u kaznenim predmetima ili nagodbu.

Nije uvijek moguće dobiti naknadu štete od počinitelja (npr. kada počinitelja nije moguće identificirati ili naći) ili od privatnih osiguravajućih društava dobiti isplatu svih troškova. Ako ste bili žrtva nasilnog zločina s predumišljajem, u određenim okolnostima naknadu štete možete dobiti od države. Za više informacija o mogućoj odšteti od države, pogledajte stranice s informacijama o naknadi za žrtve u Belgiji na web-mjestu Europske pravosudne mreže (dostupne naPoveznica se otvara u novom prozorufrancuskom, Poveznica se otvara u novom prozorunizozemskom, Poveznica se otvara u novom prozorunjemačkom i Poveznica se otvara u novom prozoruengleskom te na drugim jezicima).

Ako je tuženik proglašen krivim, obvezan vam je nadoknaditi troškove koji su vam nastali kao privatnom tužitelju, a to uključuje plaćanje dijela troškova odvjetnika. Sudac će odrediti odgovarajuću naknadu prilikom izricanja presude.

Ako je postupak pokrenut jer ste poslali sudski poziv izravno tuženiku ili ste pokrenuli kazneni postupak podnošenjem kaznene prijave zajedno s privatnom tužbom, a tuženiku nije utvrđena krivnja, sud vam može narediti plaćanje svih ili određenog dijela troškova nastalih državi i tuženiku.

Postoje li mogućnosti da postignem nagodbu ili pokrenem postupak mirenja s počiniteljem?

Mirenje za naknadu štete (médiation réparatrice/herstelbemiddeling) možete tražiti u bilo kojem trenutku u postupku: prije pokretanja postupka, dok ga sud rješava i kada sud izrekne kaznu. Mirenje za naknadu štete provodi se odvojeno od kaznenog postupka i ne zamjenjuje ga. Pravosudna tijela stoga su odgovorna za sve odluke koje se odnose na kazneni progon, izricanje kazne i izvršenje kazne.

Mirenje za naknadu štete ne provodi država već dvije neprofitne organizacije Poveznica se otvara u novom prozoruSuggnomè u Flandriji i Poveznica se otvara u novom prozoruMédiante u Valoniji. U svakom sudskom okrugu postoje lokalne službe.

Sporazum postignut postupkom mirenja za naknadu štete tajan je i šalje se sudu samo uz suglasnost obje stranke. U sudskoj presudi mora biti spomenuto mirenje za naknadu štete, ali se ne mora uzeti u obzir postignuti dogovor.

Sudac suda za mladež može donijeti presudu kojom određuje mirenje za naknadu štete ili skupno pregovaranje (concertation restauratrice en groupe/hergo).

Stranac sam. Kako se štite moja prava i interesi?

Ako ste privatni tužitelj u kaznenom postupku1 ili svjedok, ali ne govorite jezik koji se upotrebljava u postupku, bit će vam dodijeljen usmeni prevoditelj. Međutim, pravne se ispravne ne mogu besplatno prevoditi.

Više informacija:

1. Privatni tužitelj u kaznenom postupku
Možete podnijeti tužbu kaznenom sudu u bilo kojoj fazi kaznenog postupka, čak i ako niste prijavili kazneno djelo policiji. Uz uobičajena prava žrtve, statusom privatnog tužitelja u kaznenom postupku dobivate i sljedeća prava:
  • zatražiti odštetu;
  • biti saslušan na sudu;
  • zatražiti naknadu troškova na kraju postupka;
  • zatražiti pomoć usmenog prevoditelja za vrijeme sudskog postupka;
  • ako je vaša tužba dopustiva i utemeljena, imat ćete i niz prava u kaznenom postupku bez potrebe za podnošenjem zahtjeva za priznavanje sudu za izvršenje kazne.
Ako je javno tužiteljstvo već pokrenulo postupak, možete se prijaviti kao privatni tužitelj u kaznenom postupku putem izjave. To je moguće tijekom cijele istražne faze i za vrijeme sudskog postupka, no ne i u fazi žalbe na odluku suda. U slučaju prekršaja (contravention/overtreding) ili lakšeg kaznenog djela (délit/wanbedrijf), možete podnijeti građansku tužbu istražnom sucu koji onda mora pokrenuti kaznenu istragu. Imajte na umu da na kraju istrage, sudsko vijeće još uvijek može odlučiti da nema dovoljno dokaza za pokretanje sudskog postupka.
Ako želite dobiti naknadu štete, morat ćete dokazati štetu koju ste pretrpjeli. Sud će procijeniti je li vaša tužba dopuštena te će je potom prihvatiti ili odbiti.
Kao privatni tužitelj u kaznenom postupku imate pravo iznijeti predmet pred optužnim vijećem žalbenog suda ako je kaznena istraga još uvijek u tijeku godinu dana od pokretanja istrage. Tom mogućnošću dobivate neizravnu kontrolu nad napretkom istrage.

2. Porotni sud
Porotni sud (podaci za kontakt dostupni na Poveznica se otvara u novom prozorunizozemskom i Poveznica se otvara u novom prozorufrancuskom) privremeni je kazneni sud koji se može sazvati u bilo kojoj pokrajini ili u okrugu Bruxellesa. Porotni sudovi nadležni su za sva teška kaznena djela (zločine/misdaden, tj. ubojstvo i ostala teška kaznena djela kažnjiva zatvorskom kaznom u trajanju od pet godina do doživotnog zatvora), politička kaznena djela te kaznena djela povezana s tiskom (osim onih potaknutih rasizmom i ksenofobijom). Za razliku od stalnih kaznenih sudova, porotni se sud okuplja za svaki slučaj pojedinačno.  Njegov je predsjednik sudac žalbenog suda. Predsjedniku pomažu dva suca prvostupanjskih sudova. Porota se sastoji od 12 članova šire javnosti, koji se biraju izvlačenjem, a najviše dvije trećine početnih članova smiju biti istog spola. Članovi porote moraju imati pravo glasa i sva građanska i politička prava, moraju imati između 28 i 65 godina i moraju moći čitati i pisati te ne smiju biti kazneno osuđivani na zatvorsku kaznu dužu od četiri mjeseca ili na više od 60 sati društveno korisnog rada. O krivnji optuženika odlučuje samo porota. Porota odlučuje o kazni zajedno sa sucima. Protiv presuda porotnog suda moguće se žaliti kasacijskom sudu isključivo zbog pogrešne primjene materijalnog prava.
Posljednji put ažurirano: 16/12/2015

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice nizozemski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

3. – MOJA PRAVA NAKON (PRVOG) SUĐENJA

Mogu li podnijeti žalbu protiv izrečene kazne ili oslobađajuće presude?

Jesu li moguće daljnje žalbe?

Koja su moja prava nakon što sudska presuda postane pravomoćna?

Više informacija

Mogu li podnijeti žalbu protiv izrečene kazne ili oslobađajuće presude?

Ako ste podnijeli tužbu kao privatni tužitelj u kaznenom postupku (partie civile/burgerlijke Partij), možete podnijeti žalbu ako sud odbije vaš zahtjev za naknadu štete ili ako smatrate da je dosuđena naknada štete preniska. Žalbu nije moguće podnijeti u slučaju oslobađajuće presude ili ako smatrate da je tuženiku izrečena preblaga kazna. (U takvim slučajevima žalbu može podnijeti javni tužitelj.)

Odluku morate donijeti brzo jer u kaznenim predmetima rok za podnošenje žalbe obično iznosi 15 dana. Žalbe se podnose u pisarnici (greffe/griffie) suda koji je donio spornu presudu. Dodatne su informacije dostupne u sudskoj pisarnici. Ako je podnesena žalba, predmet će iznova razmotriti viši sud. Bit ćete obaviješteni o vremenu i mjestu ročišta. Žalbeni je postupak vrlo sličan postupku prilikom prvog suđenja. Ne morate se ponovno prijaviti kao privatni tužitelj u postupku. Međutim, kao privatni se tužitelj prvi put ne možete prijaviti ako je predmet već u žalbenom postupku.

Žalba po svim osnovama, odnosno zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava (appel/hoger beroep), ne može se podnijeti protiv presude porotnog suda, ali je moguće podnijeti žalbu kasacijskom sudu isključivo zbog pogrešne primjene materijalnog prava (pourvoi/voorziening).

Jesu li moguće daljnje žalbe?

Na presudu donesenu u žalbenom postupku po svim osnovama (appel/hoger beroep) nije se moguće ponovno žaliti po svim osnovama.

Žalba po svim osnovama ne može se podnijeti protiv presude porotnog suda, ali je moguće podnijeti žalbu Poveznica se otvara u novom prozorukasacijskom sudu zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Kasacijski sud neće razmatrati činjenice predmeta već će samo provjeriti je li se dogodila kakva povreda postupovnih pravila ili pogrešna primjena ili tumačenje prava. Kasacijski sud može samo potvrditi ili poništiti presudu. Ne može izvoditi dodatne dokaze niti ponovno suditi u tom predmetu. Ako poništi presudu, predmet se vraća na ponovno suđenje drugom sudu istog stupnja kao onoga suda koji je donio prijašnju presudu. Presuda kasacijskog suda nije obvezujuća za novi sud.

Koja su moja prava nakon što sudska presuda postane pravomoćna?

Važno je znati od samog početka da kao žrtva nećete biti automatski obaviješteni o sudskoj presudi (osim ako ste podnijeli tužbu kao privatni tužitelj u kaznenom postupku). Ako vi ili vaš odvjetnik niste prisustvovali proglašenju presude, morate se sami obratiti nadležnim tijelima ili zatražiti informacije od osoblja u centru za pravnu pomoć (maison de justice/justitiehuis).

Kao žrtva možete pod određenim uvjetima zatražiti da vam se dostave informacije ili da se očitujete u vezi s načinom odsluženja kazne, na primjer u pogledu zatvorskog dopusta, ograničenog pritvora, elektroničkog nadzora, privremenog puštanja na slobodu u cilju deportacije ili izručenja drugoj državi te uvjetnog otpusta.

Ako je vaša privatna tužba uspješna, možete pod određenim uvjetima zatražiti da vam se dostave informacije ili da se očitujete ako su osuđenoj osobi odobreni bilo kakvi posebni uvjeti odsluženja kazne.

U protivnom možete od suda za primjenu kazni (tribunal d’application des peines/strafuitvoeringsrechtbank) zatražiti da vas se prizna kao žrtvu. Vaš će zahtjev biti odobren ako sud odluči da za to postoji opravdan interes.

Kao žrtva, pod određenim uvjetima imate pravo na sljedeće:

  • primanje informacija o odlukama povezanima s primjenom kazne (uključujući prvi zatvorski dopust, elektronički nadzor, uvjetni dopust itd.)
  • predlaganje posebnih uvjeta koji se mogu nametnuti počinitelju
  • davanje očitovanja u pogledu posebnih uvjeta koji se u vašem interesu mogu nametnuti počinitelju.

Primjeri

  • Možete zatražiti očitovanje pred sudom za primjenu kazni u vezi s uvjetima koji se mogu nametnuti počinitelju ako je dopušten elektronički nadzor.
  • Možete zatražiti od suda da vas obavijesti ako počinitelju odobri uvjetni otpust.
  • Možete zatražiti da vas se obavijesti ako ministar pravosuđa počinitelju odobri zatvorski dopust.

Ako želite ostvariti bilo koje od spomenutih prava, morate ispuniti obrazac izjave žrtve te ga predati ili poslati pisarnici suda za primjenu kazni ili centru za pravnu pomoć.

Na ročištima suda za primjenu kazni uvijek vam može pomoći ili vas zastupati odvjetnik. Pomoć možete zatražiti i od neke od službeno priznatih organizacija za podršku žrtvama, od službe za podršku žrtvama ili službe za prijam žrtava na sudu, na primjer prilikom izlaska na ročište.

Više informacija možete dobiti od centra za pravnu pomoć, službe za prijam žrtava ili svojeg odvjetnika.

Tijekom i nakon primjene kazne, bilo da je počinitelj služi u zatvoru bilo izvan njega, uvijek vam je na raspolaganju mirenje.

Više informacija:

  • Zakon o vanjskom pravnom položaju osoba osuđenih na zatvorsku kaznu i o pravima žrtava s obzirom na način služenja kazne – na Poveznica se otvara u novom prozorufrancuskom ili nizozemskom.
Posljednji put ažurirano: 16/12/2015

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice nizozemski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

4. – POMOĆ I PODRŠKA ŽRTVAMA KAZNENIH DJELA

Lokalna i savezna policija

Savezna javna služba za pravosuđe

Komisija za financijsku potporu žrtvama namjernih činova nasilja

Centri za opću skrb

Laičke službe za pomoć građanima

Centar za socijalnu i psihološku skrb

Centri za zaštitu djece

Službe za pomoć djeci

Služba za pomoć mladima

Lokalna i savezna policija

Lokalna i savezna policija u nadležnosti su ministra unutarnjih poslova. Lokalna policija odgovorna je za osnovne policijske dužnosti i primjenjuje načelo ˆ„policijskog djelovanja u zajednici”. Savezna policija odgovorna je za specijaliziranije policijske zadatke.

Lokalna i savezna policija

  • prima žrtve uljudno i s poštovanjem
  • žrtvama kaznenih djela pruža praktičnu pomoć i informacije te ih upućuje odgovarajućim službama
  • osigurava da izjave koje uzima od žrtava sadržavaju točne podatke o njihovu identitetu te da je u njima navedeno žele li da ih se izvješćuje o kaznenom postupku
  • ako je potrebno, ponovno kontaktira sa žrtvom nedugo nakon podnošenja pritužbe.

PODACI ZA KONTAKT:

Adresa e-pošte: Poveznica se otvara u novom prozoruibznet@ibz.fgov.be

Savezna javna služba za pravosuđe

Savezna javna služba za pravosuđe obuhvaća razne odjele i odbore nadležne za zaštitu interesa žrtava, među kojima su Glavna uprava za zakonodavstvo, temeljna prava i slobode i Glavna uprava za centre za pravnu pomoć.

Glavna uprava za zakonodavstvo, temeljna prava i slobode:

  • priprema i izrađuje nacrte zakona
  • savjetuje ministra pravosuđa i druge subjekte, priprema odgovore na parlamentarna pitanja i sudjeluje u međunarodnim pregovorima
  • blisko surađuje s drugim odjelima, primjerice Glavnom upravom za centre za pravnu pomoć, te vanjskim subjektima.

Glavna uprava za centre za pravnu pomoć:

  • vodi 28 centara za pravnu pomoć (maisons de justice/justitiehuizen) u nadležnosti ministra pravosuđa (u Flandriji i Valoniji ih ima po 13, dok su u Bruxellesu dva, jedan za govornike francuskog i jedan za govornike nizozemskog jezika)
  • u svakom centru za pravnu pomoć raspolaže specijaliziranim osobljem koje čini službu za prijam žrtava.

PODACI ZA KONTAKT:

Web-mjesto Savezne javne službe za pravosuđe: Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://justitie.belgium.be

Podatke za kontakt centara za pravnu pomoć pronaći ćete Poveznica se otvara u novom prozoruovdje.

Komisija za financijsku potporu žrtvama namjernih činova nasilja

Komisija za financijsku potporu žrtvama namjernih činova nasilja (Commission pour l’aide financière aux victimes d'actes intentionnels de violence/Commissie voor financiële hulp aan slachtoffers van opzettelijke gewelddaden), koja je osnovana Zakonom od 1. kolovoza 1985., ima važnu ulogu u pružanju državne financijske potpore žrtvama kaznenih djela nasilja.

Komisija:

  • pruža financijsku potporu žrtvama namjernih činova nasilja, a u nekim slučajevima i članovima njihovih obitelji
  • osigurava postupak za financijsku potporu žrtvama kaznenih djela počinjenih u nekoj drugoj državi članici Europske unije
  • može pružiti pomoć čak i ako je počinitelj nepoznat ili nije odgovoran za svoja djela
  • ne može pružiti pomoć ako je kazneno djelo rezultat nesavjesnosti ili nemara.

PODACI ZA KONTAKT:

Web-mjesto: Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://justice.belgium.be/fr

Centri za opću skrb

U Flandriji i Bruxellesu postoji 11 Centara za opću skrb (Centra Algemeen Welzijnswerk — CAW), a svaki od njih ima odjel za pomoć žrtvama kaznenih djela.

Centri:

  • su članovi organizacije Victim Support Europe uz posredstvo organizacije Steunpunt Algemeen Welzijnswerk
  • su otvoreni svim osobama s pitanjem ili problemom
  • pružaju pomoć žrtvama u Flandriji i Bruxellesu
  • pružaju psihosocijalnu pomoć žrtvama i njihovim obiteljima, članovima obitelji osoba koje su počinile samoubojstvo, žrtvama katastrofa i njihovim obiteljima te žrtvama prometnih nesreća i njihovim obiteljima
  • pružaju psihološku, praktičnu i pravnu pomoć žrtvama.

PODACI ZA KONTAKT:

Web-mjesto: http://Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.archipel.be/

Podatke za kontakt svih centara za opću skrb pronaći ćete Poveznica se otvara u novom prozoruovdje.

Laičke službe za pomoć građanima

U Valoniji Laičke službe za pomoć građanima (Services Laïques d'Aide aux Justiciables) pružaju pomoć ne samo žrtvama već i zatvorenicima i bivšim zatvorenicima.

Te službe:

  • imaju pet lokalnih podružnica, po jednu u svakoj pokrajini Valonije
  • financira francuska zajednica
  • pružaju psihološku, psihijatrijsku i socijalnu pomoć osumnjičenicima na slobodi ili u pritvoru, osuđenim počiniteljima kaznenih djela, žrtvama i članovima obitelji tih osoba
  • raspolažu profesionalnim osobljem koje radi u multidisciplinarnim timovima.

PODACI ZA KONTAKT:

Web-mjesto: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.ulb.ac.be/

Podatke za kontakt lokalnih podružnica pronaći ćete Poveznica se otvara u novom prozoruovdje.

Centar za socijalnu i psihološku skrb

Centar za socijalnu i psihološku skrb (Sozial-Psychologisches Zentrum — SPZ) organizacija je koja djeluje u njemačkom govornom području države te nudi pomoć žrtvama kaznenih djela.

Centar:

  • je nevladina organizacija koja djeluje u njemačkom govornom području Belgije
  • ima podružnice u St. Vithu i Eupenu
  • nudi individualizirani pristup svim žrtvama kaznenih djela u okviru multidisciplinarnog tima koji se sastoji od psihologa, terapeuta, socijalnih radnika i psihijatra.

PODACI ZA KONTAKT:

SPZ Eupen: Poveznica se otvara u novom prozoruinfo.eupen@spz.be

SPZ St. Vith: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.ulb.ac.be/

Centri za zaštitu djece

Centi za zaštitu djece (Vertrouwenscentra Kindermishandeling) specijalizirani su centri koje su osnovala flamanska nadležna tijela, a koji na svoj način rade u cilju sigurnosti i dobrobiti djece.

Centri:

  • imaju podružnicu u svakoj flamanskoj pokrajini i u Bruxellesu
  • se sastoje od multidisciplinarnih timova s psihološkim, obrazovnim i socijalnim funkcijama
  • pružaju savjetovanje i pomoć ako postoji sumnja na zlostavljanje djece
  • pružaju besplatnu pomoć i informacije
  • mogu djelovati u bilo kojoj situaciji u kojoj je dijete žrtva aktivnog ili pasivnog fizičkog, psihičkog ili seksualnog nasilja
  • omogućuje anonimnu prijavu slučajeva zlostavljanja djece.

PODACI ZA KONTAKT:

Web-mjesto: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.kindinnood.org/

Podatke za kontakt centara pronaći ćete Poveznica se otvara u novom prozoruovdje.

Službe za pomoć djeci

Savez službi za pomoć djeci (Fédération des Équipes SOS-Enfants) pruža specijaliziranu pomoć zlostavljanoj djeci u Valoniji.

Službe za pomoć djeci:

  • osiguravaju prevenciju i tretman u pojedinačnim slučajevima zlostavljanja djece
  • vrše multidisciplinarnu procjenu djeteta i njegova okruženja
  • pružaju psihijatrijsku, psihološku i socijalnu pomoć djeci i članovima njihove obitelji
  • šire svoje znanje u području tretmana i prevencije u slučajevima zlostavljanja.

PODACI ZA KONTAKT:

Web-mjesto: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.federationsosenfants.be/

Služba za pomoć mladima

Služba za pomoć mladima (Jugendhilfedienst— JHD) pruža specijaliziranu pomoć maloljetnim žrtvama kaznenih djela u njemačkom govornom području Belgije.

Služba:

  • pruža savjetovanje i podršku u slučajevima zlostavljanja djece
  • pruža pomoć djeci, mladima i njihovim roditeljima u njemačkom govornom području Belgije
  • može, prema potrebi, uputiti predmete javnom tužitelju ili sudu za mladež.

PODACI ZA KONTAKT:

Web-mjesto: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.dglive.be/desktopdefault.aspx/tabid-300/537_read-3830/

Posljednji put ažurirano: 16/12/2015

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Prava žrtava kaznenih djela u kaznenim postupcima - Češka

Smatrate se „oštećenikom” (poškozený – pojam koji se u Zakonu o kaznenom postupku (trestní řád) koristi za žrtvu kaznenog djela) ako ste pretrpjeli štetu kao posljedicu radnje koja je u Kaznenom zakonu (trestní zákon) određena kao kazneno djelo. Postoje različite vrste štete, na primjer, može biti riječ o šteti na predmetu ili krađi predmeta. Kao oštećenik imate određena zakonska prava prije, tijekom i nakon sudskog postupka.

Kazneni postupci u Češkoj započinju provjerom činjenica i provođenjem istrage. U toj fazi postupka policija provodi istragu pod nadzorom javnog tužitelja. Ako je tijekom te faze postupka prikupljeno dovoljno dokaza kojima se dokazuje da je počinjeno kazneno djelo i da ga je počinila određena osoba, javni tužitelj donosi odluku o podnošenju kaznene prijave, a predmet se upućuje sudu. Tijekom faze kaznenog postupka koja se odvija na sudu, sud provodi dokazni postupak i na temelju njega odlučuje o krivnji tuženika. Proglasi li sud tuženika krivim za kazneno djelo, izriče mu kaznu. U slučaju oslobađajuće presude tuženika se oslobađa krivnje. Kazneni se postupak može nastaviti podnošenjem žalbe višem sudu ako ste podnijeli zahtjev za naknadu štete.

Kao oštećenik, u kazneni se postupak možete uključiti u bilo kojoj fazi.

Kliknite na poveznice u nastavku kako biste pronašli informacije koje trebate

Poveznica se otvara u novom prozoru1 - Prava koja uživam kao žrtva kaznenog djela

Poveznica se otvara u novom prozoru2 - Prijavljivanje kaznenog djela i moja prava tijekom istražnog ili sudskog postupka

Poveznica se otvara u novom prozoru3 - Moja prava nakon suđenja

Poveznica se otvara u novom prozoru4 - Naknada

Poveznica se otvara u novom prozoru5 - Moja prava na potporu i pomoć

Posljednji put ažurirano: 02/07/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

1 - Prava koja uživam kao žrtva kaznenog djela

Koje ću informacije dobiti od nadležnog tijela nakon što je počinjeno kazneno djelo (npr. policije, javnog tužitelja), ali prije nego što prijavim to kazneno djelo?

Od trenutka kad se prvi put obratite policiji, dobit ćete informacije koje će vam omogućiti da propisno ostvarite svoja prava. Konkretno, dobit ćete informacije o sljedećem:

  • tijelu kojem možete podnijeti kaznenu prijavu i dobit ćete podatke za kontakt tog tijela
  • osobama kojima se možete obratiti sa svojim zahtjevom za stručnu pomoć i uvjetima pod kojima je stručna pomoć besplatna te ćete dobiti i podatke za kontakt stručnjaka koji pružaju takvu pomoć
  • uvjetima pod kojima imate pravo na mjere kojima se osigurava vaša sigurnost
  • mjestima na kojima možete dobiti više informacija o predmetu u kojem imate status žrtve
  • fazama kaznenog postupka i vašoj ulozi u njemu
  • tijelu od kojeg možete zatražiti više informacija te ćete dobiti i podatke za kontakt tog tijela
  • uvjetima pod kojima imate pravo na financijsku pomoć
  • najbližim skloništima, interventnim centrima ili drugim sličnim ustanovama kojima se možete obratiti
  • najbližem pružatelju zdravstvene zaštite kojem se možete obratiti
  • tome kako zatražiti pravnu zaštitu ako je javno tijelo prekršilo vaša prava
  • mjerama koje možete zatražiti radi zaštite vaših interesa ako imate boravište u nekoj drugoj državi članici EU-a
  • drugim pravima koja imate na temelju Zakona o žrtvama kaznenih djela.

Ne živim u državi članici EU-a u kojoj je počinjeno kazneno djelo (za građane EU-a i državljane trećih zemalja). Na koji su način zaštićena moja prava?

Zajamčena su vam ista prava kao i državljanima Češke i osobama koje imaju boravište u Češkoj. Ako izjavite da ne govorite češki, informacije o vašim pravima dobit ćete na jeziku koji razumijete ili na službenom jeziku države čiji ste državljanin.

Koje ću informacije dobiti ako prijavim kazneno djelo?

Ako prijavu podnosite policiji, morate dobiti sve informacije koje moraju biti pružene u trenutku kad se prvi put obratite policiji kako je prethodno navedeno.

Ako kaznenu prijavu podnosite javnom tužitelju, uvijek vam se moraju pružiti informacije o sljedećem:

  • mjestima na kojima možete zatražiti stručnu pomoć i uvjetima pod kojima je stručna pomoć besplatna te ćete dobiti i podatke za kontakt stručnjaka koji pružaju takvu pomoć
  • uvjetima pod kojima imate pravo na mjere kojima se osigurava vaša sigurnost
  • mjestima na kojima možete dobiti više informacija o predmetu u kojem imate status žrtve.

Imam li pravo na besplatne usluge tumačenja ili prevođenja (kada se obratim policiji ili drugim nadležnim tijelima ili tijekom istražnog i sudskog postupka)?

Kad se obraćate tijelima za izvršavanje zakonodavstva, a ne govorite češki, možete se koristiti svojim materinjim jezikom ili jezikom koji ste naveli da govorite.

Ako je to moguće, na vaš će vam zahtjev biti uručen prijevod pravomoćne odluke o okončanju postupka. U onoj mjeri u kojoj je to nužno radi ostvarivanja vaših prava u postupku može vam se osigurati i prijevod drugih dokumenata na temelju vašeg obrazloženog zahtjeva.

Na koji će način nadležno tijelo osigurati da razumijem sve informacije i da me se razumije (ako sam dijete ili osoba s invaliditetom)?

Nadležna tijela obvezna su pružati informacije žrtvama na način na koji će ih one moći razumjeti, uzimajući u obzir njihovu dob, intelektualnu zrelost i zrelost za iskazivanje svoje volje, pismenost i zdravlje, uključujući njihovo psihološko stanje. Ako je to moguće, razgovore s djecom i osobama s invaliditetom moraju voditi osobe koje su posebno osposobljene za to.

Službe za potporu žrtvama

Tko pruža potporu žrtvama?

Potporu žrtvama pruža nekoliko skupina subjekata. To su, među ostalim, državni centri koji djeluju u okviru Službe za probaciju i mirenje, privatni subjekti koje je Ministarstvo pravosuđa akreditiralo za pružanje pravnih informacija i/ili programi za popravljanje štete te subjekti ovlašteni za pružanje usluga psihološkog i socijalnog savjetovanja na temelju Zakona o socijalnoj službi. Pravnu pomoć žrtvama pružaju pojedini odvjetnici. Ti su subjekti upisani u registar pružatelja usluga pomoći žrtvama, koji vodi Ministarstvo pravosuđa i kojem se može pristupiti preko internetskih stranica Ministarstva pravosuđa na sljedećoj poveznici: Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://www.justice.cz/.

Hoće li me policija automatski uputiti na službu za potporu žrtvama?

Da, u trenutku kad se prvi put obratite policiji automatski ćete biti obaviješteni o potpori žrtvama. Dobit ćete podatke za kontakt tijela koja pružaju pomoć.

Na koji se način štiti moja privatnost?

Tijela za izvršavanje zakonodavstva općenito ne smiju objavljivati informacije koje nisu izravno povezane s kriminalnom aktivnošću. U postupku koji prethodi suđenju ne smiju se objaviti nikakve informacije koje bi mogle dovesti do otkrivanja vašeg identiteta. Osobama mlađima od 18 godina omogućuje se posebna zaštita privatnosti. Ako to zatražite, informacije o vašem privatnom životu (adresa vašeg boravišta i adresa za dostavu obavijesti, mjesto rada ili poslovanja te vaša osobna, obiteljska i imovinska situacija) čuvat će se na takav način da im mogu pristupiti jedino tijela za izvršavanje zakonodavstva, policijski službenici i djelatnici Službe za probaciju i mirenje uključeni u predmet. Pristup se drugim osobama može omogućiti jedino ako je to nužno za ostvarivanje svrhe kaznenog postupka ili kako bi osoba protiv koje se vodi kazneni postupak mogla propisno ostvariti svoje pravo na obranu.

Moram li prijaviti kazneno djelo kako bi mi se pružila potpora za žrtve?

Ne, stručna je pomoć dostupna prije pokretanja kaznenog postupka. Stručnu pomoć možete dobiti čak i prije prijave kaznenog djela ako je to nužno i svrsishodno.

Osobna zaštita za slučaj da sam u opasnosti

Koje su vrste zaštite dostupne?

Na raspolaganju je niz opcija za zaštitu žrtava.

Policija vam može omogućiti „kratkoročnu zaštitu” ako postoji vjerojatna opasnost od tjelesne ozljede ili drugi ozbiljan rizik. Takva zaštita može uključivati fizičku zaštitu, promjenu vašeg boravišta ili savjetodavne i preventivne aktivnosti. Policija isto tako može naložiti optuženiku da napusti kućanstvo u kojem zajedno živite i njegovu okolinu na razdoblje od 10 dana ako postoji opasnost od ugroze vašeg života ili zdravlja.

Ako je ugrožena sigurnost žrtve, policijski službenik poduzima radnje ili provodi mjere kako bi se zajamčila sigurnost žrtve. Istu obvezu imaju službenici zatvorskog sustava, službenici vojne policije i službenici općinske policije.

U ozbiljnijim situacijama i pod određenim uvjetima imate pravo na posebnu zaštitu koja se omogućuje svjedocima i drugim osobama za koje postoji vjerojatna opasnost od tjelesne ozljede ili drugi ozbiljan rizik povezan s kaznenim postupkom. Takva zaštita uključuje osobnu zaštitu, promjenu boravišta i pomoć pri socijalnom uključivanju u novu okolinu, prikrivanje pravog identiteta itd. To je vrlo ozbiljna mjera koja bi se trebala primjenjivati samo kad je to nužno.

Zaštita koju omogućuju sudovi ili javni tužitelji dolazi u obliku mjera predostrožnosti koje se primjenjuju tijekom kaznenog postupka, na primjer zabrana da optuženik uspostavlja kontakt sa žrtvom ili ulazi u zajedničko kućanstvo u kojem žrtva živi. Slične mjere predostrožnosti može primijeniti i sud u građanskom postupku. Ako je radi zaštite vas kao žrtve ili oštećene strane potrebno pritvaranje optuženika, on može biti odveden u istražni zatvor ako se opravdano može smatrati da će optuženik ponoviti kazneno djelo, dovršiti kazneno djelo ili počiniti kazneno djelo koje je planirao ili prijetio da će počiniti.

Osim toga, imate pravo zatražiti da se poduzmu radnje u kaznenom postupku radi sprječavanja kontakta između vas i navodnog počinitelja.

Ako to zatražite, imate pravo dobiti informacije o puštanju ili bijegu optuženika iz istražnog zatvora, zatvora ili ustanove za sigurnosno zadržavanje i druge slične informacije.

Ako ste svjedok, svoj iskaz pod određenim uvjetima možete dati tako da vaš identitet bude prikriven.

Pravosudno tijelo radi vaše zaštite može izdati i europski nalog za zaštitu.

Tko mi može ponuditi zaštitu?

Zaštitu omogućuju prethodno navedena tijela, posebno policija i sudovi na temelju svojih odluka.

Hoće li tko obraditi moj predmet kako bi utvrdio prijeti li mi još opasnost od počinitelja?

Situaciju uvijek procjenjuju tijela za izvršavanje zakonodavstva. Ako otkriju bilo kakvu opasnost, poduzet će potrebne radnje.

Hoće li tko obraditi moj predmet kako bi utvrdio jesam li dodatno ugrožen zbog sustava kaznenog pravosuđa (tijekom istražnog i sudskog postupka)?

Tijela za izvršavanje zakonodavstva uvijek moraju djelovati tako da spriječe nanošenje dodatne štete žrtvi kao posljedice kaznenog djela ili sekundarne štete.

Ako je tijelo za izvršavanje zakonodavstva prekršilo vaša prava ili ih niste mogli ostvariti u potpunosti, imate pravo zatražiti pravnu zaštitu. Prije svega imate pravo podnijeti zahtjev za preispitivanje djelovanja policijskog tijela ili podnijeti tužbu za nadoknadu štete ili opravdanu namiru nematerijalne štete koju je prouzročilo javno tijelo pri izvršavanju svojih ovlasti.

Kakva je zaštita dostupna za osobito ranjive žrtve?

Posebno ranjive žrtve jesu djeca, starije osobe ili osobe s invaliditetom te žrtve pojedinih kaznenih djela kao što su trgovina ljudima, teroristički napadi, seksualna kaznena djela protiv ljudskog dostojanstva, ili kaznenih djela s elementima nasilja. Posebno ranjive žrtve naravno mogu iskoristiti sve prethodno navedene mogućnosti zaštite, a nadležno tijelo često je u načelu dužno prihvatiti zahtjev posebno ranjive žrtve. Područje primjene prava posebno ranjivih žrtava općenito je šire. Međutim, to se ne odnosi izravno na zaštitu žrtava, koja u većoj mjeri ovisi o tome postoji li za žrtvu opasnost od nanošenja tjelesne ozljede ili drugi ozbiljan rizik.

Maloljetnik sam – imam li posebna prava?

Da, ako ste dijete (osoba mlađa od 18 godina), smatrat ćete se posebno ranjivom žrtvom i imat ćete posebna prava. Ona uključuju pravo na besplatnu pravnu pomoć u kaznenom postupku, pravo da razgovore s vama na posebno oprezan način vode osposobljene osobe, ograničenje broja ponovljenih razgovora ili pravo na sprječavanje neposrednog vizualnog kontakta s počiniteljem te ograničenje izuzeća od nekih drugih prava koja pripadaju svim žrtvama.

Član moje obitelji izgubio je život kao žrtva kaznenog djela – koja su moja prava?

Ako ste pretrpjeli štetu zbog smrti člana obitelji koja je nastupila kao posljedica kaznenog djela, dobit ćete status žrtve te imati prava koja se dodjeljuju na temelju tog statusa.

Član moje obitelji žrtva je kaznenog djela – koja su moja prava?

U tom slučaju nećete imati status žrtve. Međutim, možete postati žrtvina osoba od povjerenja ako vas ona odabere u tom svojstvu. Žrtva ima pravo da tijekom kaznenog postupka i davanja obrazloženja uz nju bude osoba od povjerenja. Osoba od povjerenja može biti isključena jedino u iznimnim slučajevima.

Mogu li pristupiti uslugama mirenja? Koji su uvjeti? Prijeti li mi opasnost tijekom mirenja?

Da. Služba za probaciju i mirenje, koja je jedan od pružatelja usluga pomoći žrtvama, pruža usluge mirenja. Mirenje je besplatno i temelji se na suglasnosti obiju strana, tj. žrtve i počinitelja. Mirenje vodi stručnjak za rješavanje sporova koji prijateljski i ravnopravno pristupa objema stranama te pomaže da se pronađe rješenje. Služba za probaciju i mirenje državna je organizacijska jedinica čija je zadaća, među ostalim, posredovati u djelotvornom i društveno korisnom rješavanju sporova povezanih s kaznenim djelima te koja kao takva može osigurati sigurnost žrtve tijekom pregovora o mirenju.

Gdje mogu pronaći zakon u kojem su navedena moja prava?

Osnovne su odredbe one iz Zakona br. 45/2013 o žrtvama kaznenih djela. Uvid u zbirku zakona može se dobiti radnim danom u bilo kojem općinskom i regionalnom tijelu (među ostalim u praškoj Gradskoj vijećnici). Kao i ostalo zakonodavstvo, i taj je zakon dostupan na internetu, na primjer na Poveznica se otvara u novom prozoruPortalu javne uprave ili na internetskim stranicama Ministarstva unutarnjih poslova.

Posljednji put ažurirano: 02/07/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

2 - Prijavljivanje kaznenog djela i moja prava tijekom istražnog ili sudskog postupka

Kako mogu prijaviti kazneno djelo?

Kaznenu prijavu možete podnijeti bilo kojem policijskom tijelu ili javnom tužitelju u pisanom obliku, u obliku usmene izjave ili elektroničkim putem. U kaznenoj prijavi trebali biste navesti dokaze na temelju kojih tvrdite da je kazneno djelo počinjeno.

Kako mogu saznati u kojoj je fazi moj predmet?

Ako tako zatražite u kaznenoj prijavi, nadležno tijelo mora vas u roku od jednog mjeseca nakon podnošenja prijave obavijestiti o poduzetim mjerama. Ako ste žrtva, u načelu imate status oštećene strane i na temelju toga imate pravo uvida u sudski spis. Možete podnijeti i zahtjev za informacije o statusu postupka. Takve vam informacije mora pružiti nadležno tijelo, no to se pravo ne primjenjuje ako bi takve informacije mogle negativno utjecati na svrhu kaznenog postupka.

Imam li pravo na pravnu pomoć (tijekom istražnog ili sudskog postupka)? Koji su uvjeti?

Da. Pravnu pomoć možete dobiti čak i prije pokretanja kaznenog postupka i možete je dobivati tijekom cijelog postupka te nakon njegova okončanja. Pravnu pomoć pružaju odvjetnici. Posebno ranjive žrtve pravnu pomoć u kaznenom postupku mogu dobiti besplatno. Osim toga, ona se može pružiti besplatno ili po sniženoj cijeni žrtvi koja je pretrpjela tešku štetu zbog kaznenog djela počinjenog s namjerom ili osobi koja je nadživjela žrtvu čija je smrt nastupila kao posljedica kaznenog djela, pri čemu te osobe moraju dokazati da nemaju dovoljno financijskih sredstava. Druge žrtve imaju pravo na pravnu pomoć uz plaćanje naknade.

Mogu li tražiti nadoknadu troškova (za sudjelovanje u istražnom/sudskom postupku)? Koji su uvjeti?

Ako imate status oštećene strane u kaznenom postupku i podnijeli ste zahtjev za odštetu ili nadoknadu nematerijalne štete ili povrat imovinske koristi stečene bez osnove te je taj vaš zahtjev djelomično odobren, osuđena osoba dužna je nadoknaditi vam troškove nužne za opravdano izvršenje tog zahtjeva u okviru postupka. Ako podnesete zahtjev za takvu nadoknadu, sud je i dalje može odobriti čak i ako vaš zahtjev nije prihvaćen.

Ako ste svjedok, imate pravo na naknadu za svjedoke. Tu naknadu možete zatražiti u roku od tri dana nakon davanja iskaza.

Mogu li podnijeti žalbu ako je moj predmet zaključen izvan suda?

Tu odluku možete osporiti podnošenjem pritužbe. Pritužba je sredstvo za podnošenje žalbe protiv odluka policijskog tijela i pojedinih odluka javnog tužitelja u postupku koji prethodi suđenju, koje se donose u obliku rješenja. Na taj način vi kao oštećena strana možete osporiti, na primjer, rješenje o obustavi predmeta i rješenje o okončanju kaznenog progona.

Mogu li se uključiti u suđenje?

Da. Bit ćete obaviješteni (kao oštećena strana) o tome kad će sud održati glavni postupak.

Koja je moja službena uloga u pravosudnom sustavu? Primjerice, jesam li ili mogu li odabrati da budem: žrtva, svjedok, građanskopravna stranka ili privatni tužitelj?

Češki pravni poredak razlikuje pojmove „žrtva” i „oštećena strana”. Oštećena strana jedna je od stranaka u kaznenom postupku. Tim su pojmom u načelu obuhvaćene sve žrtve, osim onih čiji status žrtve proizlazi iz obiteljskog odnosa s osobom čija je smrt nastupila kao posljedica kaznenog djela.

Stoga ćete u češkom pravosudnom sustavu istodobno biti žrtva i oštećena strana (a time i stranka u kaznenom postupku; to se ne primjenjuje u prethodno navedenom slučaju) – kao žrtva moći ćete zatražiti odštetu, nadoknadu nematerijalne štete ili povrat imovinske koristi stečene bez osnove. U načelu ćete biti i svjedok. U češkom pravnom poretku ne postoje privatne pravne radnje, stoga ne možete biti privatni tužitelj.

Koja su moja prava i obveze u toj ulozi?

Prava žrtava uređena su prvenstveno Zakonom o žrtvama kaznenih djela i opisana su u odgovorima na druga pitanja.

Oštećena strana ima niz prava na temelju Poveznica se otvara u novom prozoruZakona br. 141/1961 (Zakon o kaznenom postupku) , uključujući mogućnost traženja odštete i nadoknade nematerijalne štete prouzročene kaznenim djelom ili povrata imovinske koristi stečene bez osnove, ili mogućnost podnošenja žalbe protiv izreke odluke o odšteti, nadoknadi štete ili povratu imovinske koristi stečene bez osnove. Oštećena strana ima i pravo podnositi zahtjeve za izvođenje dodatnih dokaza, dobiti uvid u spise, prisustvovati suđenju, prisustvovati javnim zasjedanjima o žalbama, izražavati vlastito mišljenje o predmetu prije završetka postupka, sudjelovati u pregovorima o sporazumu o krivnji i kazni te prisustvovati javnim raspravama o odobrenju tog sporazuma, pravo da je zastupa zastupnik i pravo na podnošenje žalbi i zahtjeva u posebno utvrđenim slučajevima.

Mogu li dati izjavu tijekom suđenja ili podastrijeti dokaze? Pod kojim uvjetima? Koji su uvjeti?

Da, u bilo kojoj fazi kaznenog postupka možete dati izjavu, u pisanom ili usmenom obliku, o tome kako je kazneno djelo utjecalo na vaš život. Ako ste žrtva, tj. jedna od stranaka u postupku, možete tražiti, iznositi i predlagati dokaze.

Koje ću informacije dobiti tijekom suđenja?

Na vaš ćete zahtjev dobiti sljedeće informacije:

  • da kazneni postupak nije pokrenut
  • o tijeku kaznenog postupka
  • o klasifikaciji djela za koje je osoba optužena
  • o vremenu i mjestu održavanja javne rasprave o predmetu na sudu

te će vam biti uručena i pravomoćna odluka o okončanju postupka.

Hoću li imati pristup sudskim spisima?

Da, kao oštećena strana imate pravo uvida u spis. Međutim, zbog ozbiljnih razloga javni tužitelj ili policijsko tijelo može vam uskratiti to pravo u postupku koji prethodi suđenju.

Posljednji put ažurirano: 02/07/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

3 - Moja prava nakon suđenja

Mogu li podnijeti žalbu protiv presude?

Da, ali ako ste žrtva, možete podnijeti žalbu jedino protiv izreke presude o odšteti, nadoknadi nematerijalne štete ili povratu imovinske koristi stečene bez osnove.

Koja su moja prava nakon izricanja presude?

Vidjeti odgovore na druga pitanja.

Imam li pravo na potporu ili zaštitu nakon suđenja? Koliko dugo?

Potpora (stručna pomoć) može vam se pružati čak i nakon završetka sudskog postupka sve dok ona bude svrsishodna. Posebna zaštita (spomenuta u prethodnom tekstu) često može podrazumijevati trajnu promjenu načina života te se stoga zbog svojih značajki pruža čak i nakon završetka kaznenog postupka.

Koje ću informacije dobiti u slučaju da je počinitelj osuđen?

Na vaš će vam zahtjev biti uručena pravomoćna presuda, koja sadržava informacije o kazni i obliku njezina izvršenja. Ako ste podnijeli zahtjev za odštetu ili nadoknadu nematerijalne štete ili povrat imovinske koristi stečene bez osnove, presuda će vam se uvijek dostaviti.

Osim toga, zatvor ili ustanova koja osigurava sigurnosno zadržavanje ili liječenje radi zaštite na vaš će vam zahtjev pružiti dodatne informacije, posebno informacije o sljedećem:

  • puštanju ili bijegu osuđenika iz zatvora, ili ustanove za sigurnosno zadržavanje ili liječenje radi zaštite
  • odgodi pritvaranja
  • izručenju osuđenika stranoj zemlji ili njegovu premještaju u državu članicu EU-a.

Ako je optuženik pušten ili je pobjegao iz zatvora i prijeti vam opasnost zbog vašeg statusa svjedoka, nadležna tijela dužna su odmah o tome obavijestiti policiju, koja će poduzeti potrebne mjere za osiguravanje vaše sigurnosti i obavijestiti vas o tome.

Hoću li biti obaviješten o puštanju počinitelja na slobodu (uključujući prijevremeno puštanje na slobodu ili uvjetnu slobodu) ili njegovu bijegu iz zatvora?

Da, vidjeti prethodni tekst.

Hoću li biti uključen u odluke o puštanju na slobodu ili uvjetnom otpustu? Primjerice, mogu li dati izjavu ili podnijeti žalbu?

U svakom trenutku tijekom kaznenog postupka imate pravo dati izjavu o tome kako je kazneno djelo do sada utjecalo na vaš život.

Međutim, nemate pravo podnijeti žalbu na odluku o uvjetnom otpustu ili otpustu na temelju uzornog ponašanja uvjetno osuđene osobe.

Posljednji put ažurirano: 02/07/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

4 - Naknada

Koji je postupak za traženje odštete od počinitelja (npr. sudski postupak, privatna tužba, adhezijski postupak)?

Žrtva može od počinitelja zatražiti nadoknadu štete putem građanskog postupka. Žrtva isto tako može zahtjev za nadoknadu štete priključiti postupku kaznenog progona počinitelja („adhezijski postupak”).

Sud je naredio počinitelju da mi plati odštetu/naknadu. Kako mogu biti siguran da će počinitelj platiti odštetu/naknadu?

Ako počinitelj namjerno ne ispuni obvezu plaćanja odštete koju je odredio sud, osoba koja ju je zatražila (žrtva) ima pravo sudu podnijeti zahtjev za izvršenje te obveze. U skladu sa zakonom koji stupa na snagu 1. siječnja 2018. žrtve kaznenih djela imat će i pravo zatražiti da njihovo pravo na odštetu ispuni država iz sredstava koje je naplatila od počinitelja u obliku imovinskih sankcija.

Ako počinitelj ne plati, može li mi država isplatiti predujam odštete/naknade? Koji su uvjeti?

Češka ne isplaćuje predujmove za bilo kakvo izvršenje koje proizlazi iz obveze počinitelja da nadoknadi štetu prouzročenu kaznenim djelom. U češkom pravnom sustavu pravo žrtve na nadoknadu štete koju je prouzročio počinitelj smatra se deliktnom odgovornošću, dok pravo žrtve na financijsku pomoć u skladu sa Zakonom br. 45/2013 o žrtvama kaznenih djela služi kao novčana naknada od države koja se pruža radi ublažavanja socijalnog učinka viktimizacije i ta su dva prava izričito razdvojena.

Imam li pravo na odštetu od države?

Kako je prethodno navedeno, država ne isplaćuje odštetu u užem smislu te riječi (ne intervenira u imovinske obveze počinitelja i ne preuzima ih), no žrtvama kaznenih djela pruža financijsku pomoć. U skladu sa Zakonom br. 45/2013 o žrtvama kaznenih djela financijska pomoć može se isplatiti žrtvama koje su zbog kaznenog djela pretrpjele najmanje zakonski utvrđeno oštećenje zdravlja, žrtvama seksualnih kaznenih djela protiv ljudskog dostojanstva, djeci koja su pretrpjela mučenje i osobama (iz skupine utvrđene zakonom) koje su nadživjele žrtvu čija je smrt nastupila kao posljedica kaznenog djela. Ta se pomoć najčešće osigurava u iznosima od 10 000 CZK (otprilike 370 EUR) do 200 000 CZK (otprilike 7400 EUR) i izračunava se kao zakonom propisan paušalni iznos ili odgovara iznosu dokazanih neostvarenih prihoda i troškova liječenja ili, prema potrebi, troškova specijaliziranog liječenja radi ublažavanja pretrpljene nematerijalne štete. O zahtjevima za isplatu financijske pomoći odlučuje Ministarstvo pravosuđa, a oni se moraju podnijeti u roku od dvije godine od dana kada je žrtva saznala za štetu prouzročenu kaznenim djelom, odnosno najkasnije pet godina od dana počinjenja kaznenog djela.

Imam li pravo na naknadu u slučaju da počinitelj ne bude osuđen?

Nadoknada štete koju je prouzročio počinitelj (tj. deliktna odgovornost) ne može se tražiti ako je jedini razlog zbog kojeg počinitelj nije osuđen to što je nepoznat, tj. nema odgovorne osobe, ili njegova deliktna odgovornost nije dokazana, ili ako počinitelj ne snosi kaznenopravnu odgovornost za svoje radnje, tj. optuženik se ne može smatrati odgovornim za štetu prouzročenu djelima koja nije počinio, koja nisu imala značajke kaznenog djela ili za koja nije odgovoran. S druge strane, osoba može steći pravo na financijsku pomoć od države (vidjeti prethodni tekst) čak i prije donošenja osuđujuće presude protiv počinitelja. Žrtva ima pravo na to čak i ako je počinitelj nepoznat ili ako ne snosi kaznenopravnu odgovornost za svoje radnje, pod uvjetom da nema nikakve sumnje da je žrtva pretrpjela štetu zbog djela koja imaju značajke kaznenog djela (ili da je osoba koja je u srodstvu sa žrtvom čija je smrt nastupila kao posljedica tih djela).

Imam li pravo na hitnu isplatu u očekivanju odluke o svojem zahtjevu za naknadu?

Zakonom br. 45/2013 o žrtvama kaznenih djela Ministarstvu pravosuđa ne dopušta se da isplaćuje predujmove financijske pomoći o kojoj se trenutačno odlučuje. Pitanja hitnih životnih potreba žrtava rješavaju se na neki drugi način u okviru sustava državne socijalne skrbi ili potpore.

Posljednji put ažurirano: 02/07/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

5 - Moja prava na potporu i pomoć

Žrtva sam kaznenog djela. Komu se mogu obratiti za potporu i pomoć?

Subjekti kojima se možete obratiti navedeni su u registru pružatelja usluga pomoći žrtvama kaznenih djela. Registar je dostupan na internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa na sljedećoj poveznici: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://portal.justice.cz/Justice2/MS/ms.aspx?o=23&j=33&k=6115&d=330753.

Registar se sastoji od četiriju odjeljaka koji sadržavaju informacije o svim vrstama pružatelja usluga pomoći žrtvama, posebno o sljedećima:

  1. pružateljima usluga socijalne skrbi;
  2. akreditiranim pružateljima usluga pravnog informiranja ili programa za popravljanje štete;
  3. odvjetnicima i
  4. centrima koji djeluju u okviru Službe za probaciju i mirenje.

Registar sadržava relativno detaljne informacije o pružateljima usluga pomoći žrtvama kaznenih djela i omogućuje pretraživanje tih pružatelja po njihovu imenu i okrugu te napredno pretraživanje upotrebom drugih kriterija.

Pozivni centar za potporu žrtvama

(+420) 116 006 (Dežurna telefonska linija za pomoć žrtvama – univerzalna telefonska linija u upotrebi i u drugim državama članicama EU-a)

Je li potpora žrtvama besplatna?

Pomoć stručnjaka u prethodno navedenom opsegu besplatno se pruža posebno ranjivim žrtvama kojima je potrebna. Takve žrtve dobivaju i besplatnu pravnu pomoć u prethodno navedenom opsegu. Druge žrtve nemaju pravo na besplatnu stručnu pomoć, ali pružatelj usluge može odlučiti pružiti vam takvu pomoć besplatno. Međutim, pomoć koju pruža Služba za probaciju i mirenje uvijek je besplatna.

Koje vrste potpore mogu primiti od državnih službi ili tijela?

Služba za probaciju i mirenje, koja je državno tijelo, žrtvama pruža pravne informacije i psihološku potporu te nudi programe za popravljanje štete, kao što je mirenje, s pomoću kojih svoju situaciju možete riješiti putem neformalnih izvansudskih pregovora s počiniteljem. U okviru Službe za probaciju i mirenje djeluju 74 centra, koji se nalaze u svim dijelovima Češke i koji svoje usluge pružaju besplatno.

Koje vrste potpore mogu primiti od nevladinih organizacija?

Nevladine organizacije i pojedinci, ovisno o svojim značajkama, pružaju pravne informacije, usluge psihološkog i socijalnog savjetovanja, pravnu pomoć ili programe za popravljanje štete.

Posljednji put ažurirano: 02/07/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Prava žrtava kaznenih djela u kaznenim postupcima - Estonija

Smatrat će se da ste žrtva kaznenog djela (oštećenik) ako ste pretrpjeli izravnu tjelesnu ozljedu ili materijalnu ili moralnu povredu kao posljedicu nezakonitog djela, primjerice ako ste ozlijeđeni ili je vaša imovina oštećena ili ukradena itd. kao posljedica događaja koji prema nacionalnom zakonodavstvu predstavlja kazneno djelo. Kao žrtvi kaznenog djela zakon vam dodjeljuje određena prava prije, tijekom i nakon sudskih postupaka (suđenja).

Kazneni postupci u Estoniji započinju predraspravnim postupkom, koji u pravilu provode policija i tužitelj i tijekom kojeg se prikupljaju dokazi o počinjenom zločinu i navodnom počinitelju. Ako postoji dovoljno dokaza, predmet se upućuje na sud. Suđenje će završiti osuđivanjem ili oslobađanjem optuženog. U slučaju osude, sud će donijeti i presudu u građanskoj tužbi podnesenoj sudu, ali u slučaju oslobađajuće presude, tužba se odbacuje. U tom je slučaju moguće tražiti naknadu štete u parničnom postupku. Sud može odlučiti potpuno ili djelomično udovoljiti građanskoj tužbi, ne udovoljiti joj ili je odbaciti. Ako se ne slažete s presudom, žalbu možete podnijeti višem sudu.

Kliknite na poveznice u nastavku kako biste pronašli informacije koje trebate

Poveznica se otvara u novom prozoru1 - Prava koja uživam kao žrtva kaznenog djela

Poveznica se otvara u novom prozoru2 - Prijavljivanje kaznenog djela i moja prava tijekom istražnog ili sudskog postupka

Poveznica se otvara u novom prozoru3 - Moja prava nakon suđenja

Poveznica se otvara u novom prozoru4 - Naknada

Poveznica se otvara u novom prozoru5 - Moja prava na potporu i pomoć

Posljednji put ažurirano: 02/10/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

1 - Prava koja uživam kao žrtva kaznenog djela

Koje ću informacije dobiti od nadležnog tijela nakon što je počinjeno kazneno djelo (npr. policije, javnog tužitelja), ali prije nego što prijavim to kazneno djelo?

Kad se obratite nadležnom tijelu, dobit ćete sljedeće informacije:

  • kako prijaviti kazneno djelo
  • koje su službe za potporu žrtvama dostupne i bez prijave kaznenog djela.

Smjernice se mogu pronaći i na internetskim stranicama Poveznica se otvara u novom prozoruUprave za policiju i graničnu stražu.

Ne živim u državi članici EU-a u kojoj je počinjeno kazneno djelo (za građane EU-a i državljane trećih zemalja). Na koji su način zaštićena moja prava?

Vaša će prava biti zaštićena neovisno o državi članici EU-a u kojoj ste bili žrtva kaznenog djela. Možete prijaviti kazneno djelo te se, prema potrebi, koristiti uslugama službi za potporu žrtvama u državi u kojoj se kazneno djelo dogodilo i u državi u kojoj živite.

Koje ću informacije dobiti ako prijavim kazneno djelo?

Kad prijavljujete kazneno djelo, imate pravo dobiti sljedeće informacije:

  • pisanu potvrdu o tome da ste prijavili kazneno djelo, na vaš zahtjev
  • obavijest o odluci o pokretanju ili nepokretanju kaznenog postupka u roku od deset dana
  • ako je kazneni postupak pokrenut, bit ćete ispitani u svojstvu svjedoka i upitani želite li dobivati informacije o uhićenju i puštanju osumnjičenika te o vremenu i mjestu održavanja suđenja te
  • osim toga, nakon što predistražni postupak u predmetu završi, javni će vas tužitelj obavijestiti da imate pravo pregledati sadržaj kaznenog spisa.

Imam li pravo na besplatne usluge tumačenja ili prevođenja (kada se obratim policiji ili drugim nadležnim tijelima ili tijekom istražnog i sudskog postupka)?

Svaka osoba koja ne razumije ili ne govori estonski ima pravo na usmeno prevođenje tijekom postupka. Imate pravo da vam na vaš zahtjev bude uručen prijevod svakog dokumenta koji je ključan kako biste razumjeli presudu o okončanju kaznenog postupka ili sudsku presudu ili kako bi se osigurala pravednost postupka.

Na koji će način nadležno tijelo osigurati da razumijem sve informacije i da me se razumije (ako sam dijete ili osoba s invaliditetom)?

Nadležna tijela moraju osigurati da razumijete sve što vam se objašnjava i da se vas razumije. U tu su svrhu u policijskoj postaji ili uredu tužitelja na raspolaganju informativni letci pisani lako razumljivim jezikom i osposobljeni stručnjaci. Isto tako uvijek imate pravo na tumača znakovnog jezika.

Službe za potporu žrtvama

Tko pruža potporu žrtvama?

Usluge potpore žrtvama pruža Poveznica se otvara u novom prozoruEstonski nacionalni odbor za socijalno osiguranje.

Ako ste žrtva nasilja nad ženama, za pomoć se možete obratiti i Poveznica se otvara u novom prozoruutočištima za žene.

Hoće li me policija automatski uputiti na službu za potporu žrtvama?

Policija će vas obavijestiti o službama za potporu žrtvama i uputiti vas na djelatnika tih službi ako je to potrebno. U brojnim je policijskim postajama u svakom trenutku na dužnosti jedan djelatnik službe za potporu žrtvama.

Na koji se način štiti moja privatnost?

Sve informacije prikupljene tijekom kaznenog postupka povjerljive su i neće se podijeliti s javnosti prije javnog suđenja. Sudac može odlučiti i da će se suđenje u vašem predmetu održati iza zatvorenih vrata i u tom slučaju informacije o kojima se raspravlja tijekom suđenja isto tako neće biti dostupne javnosti.

Moram li prijaviti kazneno djelo kako bi mi se pružila potpora za žrtve?

Ne, svi se mogu koristiti općim uslugama potpore žrtvama, neovisno o tome jesu li prijavili kazneno djelo ili nisu. Međutim, postoje posebne usluge potpore žrtvama, kao što su nadoknada štete žrtvama nasilja ili naknada za psihološku potporu, kojima se možete koristiti samo nakon što prijavite kazneno djelo.

Osobna zaštita za slučaj da sam u opasnosti

Koje su vrste zaštite dostupne?

Od tužitelja možete zatražiti da sudu podnese zahtjev da se osumnjičeniku izda privremena zabrana pristupa. Privremenom zabranom pristupa osumnjičeniku se nalaže da ne smije dolaziti u blizinu mjesta koja je odredio sud niti uspostavljati kontakt ni komunicirati s osobama koje je odredio sud.

Isto tako možete biti zaštićeni mjerama za zaštitu svjedoka koje primjenjuje policija na zahtjev ureda tužitelja.

Tko mi može ponuditi zaštitu?

Ako vam prijeti opasnost, obratite se policiji i ona će zajamčiti vašu sigurnost.

Hoće li tko obraditi moj predmet kako bi utvrdio prijeti li mi još opasnost od počinitelja?

Policija mora ocijeniti svaki predmet i osigurati da se spriječi svaka šteta.

Hoće li tko obraditi moj predmet kako bi utvrdio jesam li dodatno ugrožen zbog sustava kaznenog pravosuđa (tijekom istražnog i sudskog postupka)?

Sva tijela koja vode postupak uvijek su dužna uzeti u obzir vaše interese i spriječiti vaše izlaganje sekundarnoj viktimizaciji tijekom kaznenog postupka.

Kakva je zaštita dostupna za osobito ranjive žrtve?

Ako ste žrtva teškog kaznenog djela, može se dopustiti da vaše saslušanje ne bude provedeno na sudu. Umjesto toga, može se dopustiti saslušanje na daljinu ili se može upotrijebiti pregrada s pomoću koje ćete tijekom saslušanja na sudu biti skriveni od pogleda optuženika.

Maloljetnik sam – imam li posebna prava?

Tijekom saslušanja maloljetnog svjedoka tijelo koje vodi postupak može angažirati službenika za zaštitu djece, socijalnog radnika ili psihologa. To je obvezno u predmetima koji se odnose na teška kaznena djela ako osoba koja vodi postupak nije prošla odgovarajuće osposobljavanje.

Ako ste maloljetna žrtva i vaši su interesi u sukobu s interesima vašeg zakonskog zastupnika ili vaših roditelja, tijelo koje vodi postupak može vam dodijeliti odvjetnika bez naknade kao besplatnu pravnu pomoć.

Maloljetne osobe s mentalnim poremećajima i sva djeca mlađa od 10 godina, ili djeca mlađa od 14 godina u slučajevima nasilja u obitelji ili seksualnog nasilja neće biti ispitana na sudu. Umjesto toga, razgovor policije s maloljetnom osobom bit će snimljen videokamerom i može se upotrijebiti kao dokaz na sudu.

Član moje obitelji izgubio je život kao žrtva kaznenog djela – koja su moja prava?

Ako je član vaše obitelji preminuo zbog kaznenog djela, tijekom postupka imate sva prava koja inače uživa žrtva.

Član je moje obitelji žrtva kaznenog djela – koja su moja prava?

Ako je član vaše obitelji bio žrtva kaznenog djela, imate pravo, prema potrebi, koristiti se sličnim uslugama potpore žrtvama koje su dostupne i žrtvi.

Mogu li pristupiti uslugama mirenja? Koji su uvjeti? Prijeti li mi opasnost tijekom mirenja?

Uz vašu suglasnost i suglasnost osumnjičenika ured tužitelja može odlučiti okončati kazneni postupak putem posredovanja (mirenje). Uslugu mirenja pruža djelatnik službe za potporu žrtvama.

Imat ćete pravo u svakom trenutku povući se iz postupka mirenja.

Gdje mogu pronaći zakon u kojem su navedena moja prava?

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o kaznenom postupku

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o potpori žrtvama

Posljednji put ažurirano: 02/10/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice estonski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

2 - Prijavljivanje kaznenog djela i moja prava tijekom istražnog ili sudskog postupka

Kako mogu prijaviti kazneno djelo?

Kazneno djelo možete prijaviti pozivom na telefonski broj za hitne policijske slučajeve 112 (koji možete nazvati i ako vam je hitno potrebna pomoć policije), podnošenjem pisane prijave u najbližoj policijskoj postaji ili slanjem prijave odgovarajućoj policijskoj prefekturi putem elektroničke pošte. Više informacija o tome kako prijaviti kazneno djelo možete pronaći Poveznica se otvara u novom prozoruna sljedećoj poveznici.

Kako mogu saznati u kojoj je fazi moj predmet?

Nakon što ste prijavili kazneno djelo, uspostavit će se kontakt s vama i bit ćete obaviješteni o svim daljnjim postupcima (npr. od vas će biti zatraženo da date iskaz, pružite informacije o mogućim svjedocima, pomognete pri prikupljanju dokaza itd.). Prema potrebi, dobit ćete i informacije o mogućoj potpori za žrtve i drugim mjerama zaštite.

Nakon vašeg saslušanja zapišite broj kaznenog predmeta i istražitelja zaduženog za predmet. Tako ćete kasnije od policije lakše moći zatražiti informacije.

Imam li pravo na pravnu pomoć (tijekom istražnog ili sudskog postupka)? Pod kojim uvjetima?

Imate pravo da tijekom postupka uz vas bude odvjetnik. Ako nemate financijskih sredstava za plaćanje odvjetnika, sudu možete podnijeti zahtjev za pravnu pomoć koju financira država.

Sve maloljetne žrtve čiji su interesi u sukobu s interesima njihovih zakonskih zastupnika imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć koju financira država.

Mogu li tražiti nadoknadu troškova (za sudjelovanje u istražnom/sudskom postupku)? Pod kojim uvjetima?

Žrtve i svjedoci imaju pravo na nadoknadu nastalih troškova ili neostvarenih prihoda zbog sudjelovanja u kaznenom postupku. Na primjer, možete zatražiti povrat putnih troškova ili izgubljenih prihoda zbog odlaska na sud radi iznošenja dokaza. Kako biste zatražili povrat troškova, obavijestite tijelo koje vas je pozvalo i dobit ćete upute o tome kako podnijeti zahtjev.

Mogu li podnijeti žalbu ako je moj predmet zaključen izvan suda?

Kad je kazneni postupak okončan, primjerak predmetne presude odmah se šalje vama ili vašem zastupniku. Ako ste žrtva, možete zatražiti uvid u kazneni spis u roku od 10 dana od primitka presude o okončanju kaznenog postupka. Tijekom tih 10 dana imate i pravo zatražiti od ureda tužitelja da preispita presudu.

Mogu li se uključiti u suđenje?

Ako ste žrtva, u suđenju sudjelujete kao stranka koja ima ista prava kao i ostale stranke i imate pravo biti uključeni u suđenje.

Koja je moja službena uloga u pravosudnom sustavu? Primjerice, jesam li ili mogu li odabrati da budem: žrtva, svjedok, građanskopravna stranka ili privatni tužitelj?

Ako je kazneno djelo počinjeno nad vama, imate status žrtve u kaznenom postupku. Međutim, imate i pravo podnijeti građansku tužbu u okviru istog postupka.

Koja su moja prava i obveze u toj ulozi?

Na temelju Zakona o kaznenom postupku žrtva ima sljedeća prava:

  1. pravo osporiti odluku o odbijanju pokretanja ili o okončanju kaznenog postupka;
  2. pravo podnijeti građansku tužbu preko istražnog tijela ili ureda tužitelja;
  3. pravo dati ili odbiti dati iskaz protiv osoba koje su joj bliske;
  4. pravo iznijeti dokaze;
  5. pravo podnositi zahtjeve i pritužbe;
  6. pravo pregledati zapisnik o postupku i davati izjave o uvjetima, tijeku, rezultatima postupka i zapisnicima o postupku (vaše će izjave biti zapisane);
  7. pravo pregledati sadržaj kaznenog spisa nakon završetka predistražnog postupka u predmetu;
  8. pravo sudjelovati u sudskoj raspravi;
  9. pravo dati ili odbiti dati suglasnost u pogledu zahtjeva za pokretanje postupka nagodbe te pravo dati mišljenje o optužbama i kazni, iznosu odštete utvrđenom u optužnici i građanskoj tužbi;
  10. pravo dati suglasnost u pogledu zahtjeva za izdavanje privremene zabrane pristupa i pravo zatražiti primjenu zabrane pristupa;
  11. pravo zatražiti da je ispita osoba istog spola u predmetima seksualnog nasilja, rodnog nasilja ili kaznenog djela počinjenog u bliskom odnosu, osim ako ispitivanje vodi tužitelj ili sudac ili ako bi to otežalo tijek postupka.

Žrtva je dužna učiniti sljedeće:

  1. odazvati se na poziv istražnog tijela, ureda tužitelja ili suda;
  2. sudjelovati u postupku i postupiti u skladu s nalozima istražnog tijela, ureda tužitelja i suda.

Mogu li dati izjavu tijekom suđenja ili podastrijeti dokaze? Pod kojim uvjetima?

Imate pravo davati izjave i izražavati vlastito mišljenje tijekom suđenja. Imate pravo dati iskaz na sudu ako tužiteljstvo zatraži da budete ispitani.

Koje ću informacije dobiti tijekom suđenja?

Sud će vas obavijestiti o vremenu i mjestu zasjedanja suda te ćete biti obaviješteni i o presudi suda, koja će vam biti poslana poštom, osim ako ste bili prisutni u sudnici kad je presuda izrečena.

Hoću li imati pristup sudskim spisima?

Imate pravo pregledati sudske spise u uredu tužitelja nakon završetka predistražnog postupka ili nakon okončanja kaznenog postupka. Ured tužitelja obavijestit će vas o tom pravu i dat će vam upute o tome kako možete pregledati spise.

Posljednji put ažurirano: 02/10/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

3 - Moja prava nakon suđenja

Mogu li podnijeti žalbu protiv presude?

Kao stranka u sudskom postupku imate pravo podnijeti žalbu protiv presude okružnom sudu u roku od 30 dana nakon donošenja presude.

Koja su moja prava nakon izricanja presude?

Imate pravo biti obaviješteni u slučaju prijevremenog puštanja osuđenog počinitelja iz zatvora, ako to zatražite tijekom postupka.

Imam li pravo na potporu ili zaštitu nakon suđenja? Koliko dugo?

Tijek kaznenog postupka ne utječe na to koliko se dugo možete koristiti uslugama službi za potporu žrtvama. Uslugama službi za potporu žrtvama možete se koristiti i nakon okončanja kaznenog postupka u neograničenom razdoblju.

Koje ću informacije dobiti u slučaju da je počinitelj osuđen?

Bit ćete obaviješteni o sudskoj odluci, u kojoj je navedeno trajanje kazne izrečene osumnjičeniku. Bit ćete obaviješteni i u slučaju prijevremenog puštanja osuđenog počinitelja iz zatvora, ako to zatražite.

Hoću li biti obaviješten o puštanju počinitelja na slobodu (uključujući prijevremeno puštanje na slobodu ili uvjetnu slobodu) ili njegovu bijegu iz zatvora?

Ako ste to zatražili tijekom davanja svojeg iskaza, bit ćete obaviješteni ako počinitelj bude pušten ili pobjegne iz zatvora.

Hoću li biti uključen u odluke o puštanju na slobodu ili uvjetnom otpustu? Primjerice, mogu li dati izjavu ili podnijeti žalbu?

Od vas se može zatražiti da izrazite svoje mišljenje tijekom postupka za prijevremeno puštanje, ali ne možete podnijeti žalbu protiv takvih odluka.

Posljednji put ažurirano: 02/10/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

4 - Naknada

Koji je postupak za traženje odštete od počinitelja (npr. sudski postupak, privatna tužba, adhezijski postupak)?

U okviru kaznenog postupka imate pravo podnijeti građansku tužbu protiv optuženika radi traženja odštete. Građansku tužbu možete podnijeti u roku od 10 dana nakon što pregledate kazneni spis. Od ureda tužitelja možete zatražiti i da produlji taj rok.

Sud je naredio počinitelju da mi plati odštetu/naknadu. Kako mogu biti siguran da će počinitelj platiti odštetu/naknadu?

Ako osuđeni počinitelj kaznenog djela ne plati iznos koji mu je određen sudskom odlukom, imate pravo obratiti se sudskom izvršitelju, koji će organizirati postupak izvršenja.

Ako počinitelj ne plati, može li mi država isplatiti predujam odštete/naknade? Pod kojim uvjetima?

Ne, država ne isplaćuje odštetu koju duguje osuđeni počinitelj.

Imam li pravo na odštetu od države?

Zahtjev za odštetu od države možete podnijeti za sljedeće vrste šteta ako ste osoba koja je bila u bliskoj vezi s osobom koja je preminula zbog kaznenog djela ili ako ste žrtva kaznenog djela nasilja i pretrpjeli ste zdravstveni poremećaj u trajanju od barem četiri mjeseca zbog kaznenog djela:

  1. štetu koja proizlazi iz nesposobnosti za rad ili smanjene sposobnosti za rad;
  2. troškove nastale zbog štete nanesene zdravlju žrtve;
  3. štetu koja proizlazi iz smrti žrtve;
  4. štetu nastalu na naočalama, zubnim protezama, kontaktnim lećama ili drugim pomagalima koja zamjenjuju tjelesne funkcije ili na odjeći;
  5. troškove pogreba žrtve.

Kako biste imali pravo na odštetu, kazneno djelo morate prijaviti policiji u roku od 15 dana nakon što se dogodi ili nakon prve prilike koju ste imali da ga prijavite.

Zahtjev za odštetu morate podnijeti Estonskom nacionalnom odboru za socijalno osiguranje u roku od tri godine od počinjenja kaznenog djela ili dana smrti žrtve, osim ako:

  1. uzdržavana osoba saznala je za smrt žrtve više od jedne godine nakon dana smrti i zahtjev je podnesen u roku od tri godine od dana kad je saznala za smrt žrtve;
  2. podnositelj zahtjeva za odštetu pretrpio je zdravstveni poremećaj koji je trajao dulje od jedne godine i zahtjev nije bilo moguće podnijeti na vrijeme zbog njegova zdravstvenog stanja te je zahtjev podnesen u roku od tri godine od poboljšanja njegova zdravstvenog stanja;
  3. osnovu za podnošenje zahtjeva za odštetu čini kazneno djelo protiv spolne slobode počinjeno nad maloljetnom osobom i zahtjev je podnesen u roku od tri godine od trenutka kad je žrtva postala punoljetna, osim ako je razlog za pokretanje kaznenog postupka postao očigledan prije nego je žrtva postala punoljetna.

Imam li pravo na naknadu u slučaju da počinitelj ne bude osuđen?

Zahtjev za naknadu žrtvama kaznenih djela koju omogućuje država možete podnijeti ako se u kaznenom postupku nije uspio utvrditi identitet osobe koja je počinila kazneno djelo nad vama.

Ako je sud osobi optuženoj za kazneno djelo izrekao oslobađajuću presudu, ali i dalje vjerujete da vam je ta osoba prouzročila štetu, možete podnijeti građansku tužbu.

Imam li pravo na hitnu isplatu u očekivanju odluke o svojem zahtjevu za naknadu?

Odluka o dodjeli odštete žrtvi nasilja može se odgoditi dok općinski sud ne donese presudu o sljedećem:

  1. da je pravo podnositelja zahtjeva na dobivanje odštete od osobe odgovorne za štetu prouzročenu kaznenim djelom nesigurno ili
  2. da je očito da je osoba odgovorna za štetu prouzročenu kaznenim djelom suglasna s odštetom i može nadoknaditi štetu.

Ako je dodjela odštete odgođena, Estonski nacionalni odbor za socijalno osiguranje može isplatiti predujam na temelju podnositeljeva zahtjeva za odštetu ako je jasno da on ima pravo na odštetu i u teškoj je financijskoj situaciji.

Posljednji put ažurirano: 02/10/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

5 - Moja prava na potporu i pomoć

Žrtva sam kaznenog djela. Komu se mogu obratiti za potporu i pomoć?

  1. Poveznica se otvara u novom prozoruOdjelu za potporu žrtvama pri Estonskom nacionalnom odboru za socijalno osiguranje
  2. Poveznica se otvara u novom prozorucentrima za potporu ženama
  3. Poveznica se otvara u novom prozoruUpravi za policiju i graničnu stražu

Dežurna telefonska linija za potporu žrtvama

  1. Dežurna telefonska linija za potporu žrtvama: 6121360 ili 16106 (pozivi se primaju od ponedjeljka do petka od 9:00 do 17:00).
  2. Dežurna telefonska linija za potporu djeci: 16111 (za djecu kojoj je potrebna pomoć; pozivi se primaju 24 sata dnevno svakog dana).

Je li potpora žrtvama besplatna?

Da, usluge službi za potporu žrtvama besplatne su.

Koje vrste potpore mogu primiti od državnih službi ili tijela?

Usluge potpore žrtvama koje omogućuje država uključuju sljedeće:

  1. savjetovanje žrtava;
  2. pružanje pomoći žrtvama pri komunikaciji s tijelima državne i lokalne vlasti te s pravnim osobama;
  3. osiguravanje sigurnog smještaja;
  4. osiguravanje opskrbe hranom i pićem;
  5. osiguravanje pristupa potrebnim zdravstvenim uslugama;
  6. pružanje potrebne materijalne potpore;
  7. pružanje potrebne psihološke potpore;
  8. dogovaranje usluga pisanog i usmenog prevođenja potrebnih za dobivanje usluga potpore žrtvama;
  9. pružanje drugih usluga potrebnih za fizičku i psihosocijalnu rehabilitaciju žrtava.

Koje vrste potpore mogu primiti od nevladinih organizacija?

Državni pružatelji usluga potpore žrtvama mogu vas uputiti na odgovarajuće nevladine organizacije.

Poveznica se otvara u novom prozoruUtočišta za žene

Posljednji put ažurirano: 02/10/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Prava žrtava kaznenih djela u kaznenim postupcima - Grčka

Smatrat će se da ste žrtva kaznenog djela ako ste pretrpjeli štetu, npr. ozlijeđeni ste ili vam je oštećena ili ukradena imovina uslijed događaja koji se u skladu s grčkim pravom smatra kaznenim djelom. Kao žrtvi kaznenog djela, zakonom su vam zajamčena određena osobna prava prije, tijekom i nakon suđenja.

Kazneni postupak u Grčkoj počinje istragom (dierévnisi) kaznenog djela. Katkad se kaznena istraga dijeli na preliminarnu istragu (prokatarktikí exétasi) i sudsku istragu (anákrisi). Cilj je preliminarne istrage istražiti okolnosti predmeta i utvrditi treba li pokrenuti kazneni postupak.

Istragu provode policija i sudski službenici – javni tužitelj (eisangeléas), istražni sudac (anakritís) ili obojica. Policijski službenik koji je odgovoran za predmet na kraju istrage tužitelju prosljeđuje sve prikupljene dokaze. Tužitelj zatim pregledava dosad obavljeni posao i prosljeđuje predmet sudu sa svojim preporukama o tome kako bi dalje trebalo postupiti s predmetom.

Nakon preispitivanja spisa predmeta i tužiteljevih preporuka sud će naložiti suđenje ili zatvoriti predmet.

Na suđenju sud razmatra sve prikupljene dokaze i donosi odluku o tome je li optuženik kriv. Ako je optuženik proglašen krivim, osuđuje ga se i izriče mu se kazna. Ako optuženik nije proglašen krivim, oslobađa se optužbi.

Za više pojedinosti pogledajte sljedeće poveznice:

Poveznica se otvara u novom prozoru1 - Prava koja uživam kao žrtva kaznenog djela

Poveznica se otvara u novom prozoru2 - Prijavljivanje kaznenog djela i moja prava tijekom istražnog ili sudskog postupka

Poveznica se otvara u novom prozoru3 - Moja prava nakon suđenja

Poveznica se otvara u novom prozoru4 - Naknada

Poveznica se otvara u novom prozoru5 - Moja prava na potporu i pomoć

Posljednji put ažurirano: 24/06/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

1 - Prava koja uživam kao žrtva kaznenog djela

Koje ću informacije dobiti od nadležnog tijela (npr. policije, javnog tužitelja) nakon što je počinjeno kazneno djelo, ali prije nego što prijavim to kazneno djelo?

Otkad se prvi put obratite policiji ili nadležnom tijelu dobivat ćete informacije bez nepotrebnog odlaganja i bilo kojim dostupnim sredstvom u skladu s uvjetima dopuštenosti kaznene prijave i na temelju prava da sudjelujete u građanskom postupku kao oštećena stranka koja zahtijeva naknadu štete (politikós enágon) o tome kako i pod kojim uvjetima možete dobiti pravnu pomoć, podnijeti zahtjev za naknadu štete ili dobiti usluge pisanog i usmenog prevođenja, o dostupnim službama za popravljanje štete i nadležnim tijelima koja rade na popravljanju štete posredovanjem između vas i počinitelja, o tome kako se i pod kojim uvjetima mogu nadoknaditi troškovi nastali kao posljedica vašeg sudjelovanja u kaznenom postupku i o tome kako možete podnijeti pritužbu protiv nadležnog tijela ako smatrate da su povrijeđena vaša prava.

Osim o vašim pravima u kaznenom postupku, bit ćete obaviješteni i

o pristupu zdravstvenoj skrbi i bilo kojoj specijalističkoj potpori, uključujući psihološku pomoć i zamjenski smještaj, te o tome kako se i pod kojim uvjetima mogu primijeniti zaštitne mjere.

Ako vam je boravište u drugoj državi članici EU-a, dobit ćete konkretne informacije o tome kako i pod kojim uvjetima možete ostvariti svoja prava.

Opseg i sadržaj dobivenih informacija razlikovat će se ovisno o vašim konkretnim zahtjevima i osobnoj situaciji te o vrsti i značajkama kaznenog djela. Tijekom postupka dobivat ćete dodatne i podrobnije informacije, prema nahođenju nadležnog tijela, ovisno o vašim potrebama (članak 57. Zakona 4478/2017 o pravu na dobivanje informacija od prvog kontakta s nadležnim tijelom (članak 4. Direktive 2012/29/EU)).

Ne živim u državi članici EU-a u kojoj je počinjeno kazneno djelo (za građane EU-a i državljane trećih zemalja). Na koji su način zaštićena moja prava?

Ako vam mjesto boravišta nije u državi članici EU-a u kojoj je počinjeno kazneno djelo, nego u drugoj državi članici, bit ćete pozvani na davanje izjave nakon što prijavite kazneno djelo. To se može učiniti u skladu s odredbama Zakona o kaznenom postupku (Kódikas Poinikís Dikonomías – „KPD”) kojima se omogućuje upotreba komunikacijskih tehnoloških sredstava, npr. videokonferencijske veze, telefona ili interneta (članak 233. stavak 1. KPD-a).

Ako imate boravište u Grčkoj, a kazneno je djelo počinjeno u drugoj državi članici EU-a, kaznenu prijavu možete podnijeti javnom tužitelju na prekršajnom sudu (eisangeléas plimmeleiodikón) nadležnom prema mjestu vašeg boravišta, koji će potom vašu pritužbu proslijediti tijelu nadležnom za kazneni progon predmetne države članice bez nepotrebnog odlaganja posredstvom javnog tužitelja na žalbenom sudu (eisangeléas efetón), osim ako su grčki sudovi nadležni u tom predmetu. Tužitelj nije obvezan proslijediti vašu pritužbu državi članici u kojoj je počinjeno kazneno djelo ako je mjerodavno grčko pravo, a kazneni je postupak pokrenut u Grčkoj. Kako bi se u tom slučaju osiguralo da dobijete odgovarajuće informacije i radi promicanja uzajamne pravne pomoći, tužitelj na prekršajnom sudu koji je zadužen za predmet bez nepotrebnog će odlaganja obavijestiti tijelo nadležno za kazneni progon u državi članici u kojoj je počinjeno kazneno djelo posredstvom tužitelja na žalbenom sudu.

(članak 64. Zakona 4478/2017 o pravima žrtava s boravištem u drugoj državi članici (članak 17. Direktive 2012/29/EU))

Koje ću informacije dobiti ako prijavim kazneno djelo?

Kad podnesete kaznenu prijavu, odgovorni službenik mora vas obavijestiti da možete dobiti presliku svoje pritužbe.

(članak 58. Zakona 4478/2017 o pravu žrtava pri podnošenju prijave (članak 5. Direktive 2012/29/EU))

Nakon podnošenja kaznene prijave dodjeljuje joj se jedinstveni broj upisa u registar (arithmós vivlíou mínysis). Taj vam broj omogućuje da pratite tijek svojeg predmeta s pomoću registra koji se vodi u uredu tužitelja ili obraćanjem nadležnom uredu za prijave. Isto tako možete zatražiti i dobiti potvrdu o napretku predmeta (pistopoiitikó poreías) u kojoj se navodi trenutačna faza postupka (npr. provodi se kaznena istraga kako bi se utvrdila valjanost pritužbe ili se provodi preliminarna istraga) i opisuje ishod svake faze (npr. tužitelj je obustavio postupak; podignuta je optužnica za kazneno djelo, a počinitelj je upućen sudu, pri čemu ćete biti obaviješteni o vremenu i mjestu suđenja te o vrsti iznesenih optužbi; u tijeku je preliminarna sudska istraga (kyría anákrisi) ili je izdan nalog kojim se odbacuju optužbe ili se prekida kazneni progon; donesena je sudska presuda, ako ste se priključili kaznenom postupku kao oštećena stranka koja zahtijeva naknadu štete).

(članak 59. Zakona 4478 o pravu žrtava na dobivanje informacija o njihovu predmetu (članak 6. Direktive 2012/29/EU))

Ako je vaš predmet u nadležnosti Prvostupanjskog suda u Ateni (Protodikeío Athinón), kad dođe do suda, vaš odvjetnik može pratiti njegov tijek na internetskim stranicama Atenske odvjetničke komore (Dikigorikós Sýllogos AthinónPoveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.dsa.gr/). Ta mogućnost nije dostupna samim žrtvama s obzirom na to da je potrebna upotreba akreditacije.

Imam li pravo na besplatne usluge tumačenja ili prevođenja (kada se obratim policiji ili drugim nadležnim tijelima ili tijekom istražnog i sudskog postupka)?

Ako ne razumijete ili ne govorite grčki, možete podnijeti kaznenu prijavu na jeziku koji razumijete ili možete dobiti potrebnu jezičnu pomoć, uvijek u skladu s uvjetima utvrđenima u Zakonu o kaznenom postupku ili bilo kojem posebnom kaznenom zakonu – o svemu će vas na odgovarajući način obavijestiti odgovorni službenik. Možete zatražiti besplatan prijevod svoje pritužbe.

(članak 58. Zakona 4478 o pravima žrtava prilikom podnošenja prijave (članak 5. Direktive 2012/29/EU))

Ako će vas se ispitivati kao svjedoka u bilo kojoj fazi postupka, a ne govorite grčki jezik ili ga ne razumijete dovoljno dobro, odmah će vam se pružiti usluge tumačenja. Pravo na usluge tumačenja uključuje pružanje odgovarajuće potpore osobama sa slušnim ili govornim smetnjama. Prema potrebi, mogu se upotrebljavati komunikacijska tehnološka sredstva kao što su videokonferencijska veza, telefon ili internet, osim ako osoba koja vas ispituje smatra da je osobna prisutnost tumača neophodna (članak 233. stavak 1. KPD-a).

Na koji će način nadležno tijelo osigurati da razumijem sve informacije i da me se razumije (ako sam dijete ili osoba s invaliditetom)?

Tijekom prvog kontakta s vama policija ili druga nadležna tijela komunicirat će s vama usmenim ili pisanim putem na jednostavnom i pristupačnom jeziku, a pritom će uzeti u obzir vaša osobna obilježja kao što su, ponajprije, vaša dob, razina zrelosti, intelektualne i psihičke sposobnosti, obrazovanje, jezične vještine, bilo kakve slušne ili govorne smetnje ili činjenica da možda proživljavate emocionalnu traumu koja utječe na vašu sposobnost da razumijete i da se vas razumije. Vodič o vašim pravima dostupan je na najučestalijim jezicima i na Brailleovu pismu (članak 56. stavak 2. Zakona 4478/2017 (članak 3. Direktive 2012/29/EU)). Osim toga, ako imate slušne ili govorne smetnje, osigurat će vam se odgovarajuća pomoć tumača (članak 233. stavak 1. KPD-a).

Maloljetnik sam – imam li posebna prava?

Ako ste maloljetni (mlađi od 18 godina), vaš zakonski zastupnik (roditelj ili skrbnik) može prijaviti kazneno djelo u vaše ime. Ako ste stariji od 12 godina, možete prijaviti kazneno djelo sa svojim zakonskim zastupnikom (članak 118. stavak 2. Kaznenog zakonika (Poinikós Kódikas – „PK”)).

O značajkama kaznenog djela ovisi imate li posebna prava tijekom kaznenog postupka. Na primjer, ako ste žrtva povrede osobne ili spolne slobode, trgovine ljudima, seksualnog turizma, otmice ili kaznenog djela protiv spolne slobode, imate pravo:

  • pogledati svoj spis predmeta čak i ako se niste priključili kaznenom postupku kao oštećena stranka (članak 108.A KPD-a)
  • snimiti svoj razgovor kako bi se mogao upotrijebiti kasnije tijekom kaznenog postupka, a da se pritom vi ne morate ponovno pojaviti pred tužiteljem ili sudom (članak 226.A KPD-a)
  • dobiti psihološku potporu ili potporu dječjeg psihijatra kad vas se ispituje kao svjedoka
  • saznati informacije o tome je li počinitelj pušten na slobodu (članak 108.A KPD)
  • zatražiti sudsku zabranu prilaska za počinitelja, čime mu se zabranjuje da vam se obraća ili da bude u blizini vašeg doma.
  • Osim toga, u svakom slučaju imate pravo:
  • na pojedinačnu procjenu kako biste utvrdili trebaju li se primijeniti posebne mjere zaštite ako postoji rizik od ponovljene viktimizacije (članak 68. Zakona 4478/2017 o pojedinačnoj procjeni žrtava radi utvrđivanja posebnih potreba zaštite (članak 22. Direktive 2012/29/EU))
  • zatražiti od tužiteljstva ili nadležnih sudskih tijela imenovanje zakonskog skrbnika za maloljetnike (epimelitís anilikón) koji će vas zastupati u svakoj fazi kaznenog postupka ako vas ne mogu zastupati roditelji ili ako niste u pratnji svoje obitelji ili ste odvojeni od nje (članak 69. stavak 7. Zakona 4478/2017 o pravu na zaštitu žrtava s posebnim potrebama zaštite tijekom kaznenog postupka (članci 23. i 24. Direktive 2012/29/EU))
  • zatražiti priključenje postupku u svojstvu oštećene stranke koja zahtijeva naknadu štete uz potporu svojeg pravnog zastupnika (članak 82. stavak 2. KPD-a).

Koje informacije mogu dobiti od policije ili organizacija za potporu žrtvama tijekom istrage kaznenog djela?

Informacije o trenutačnoj fazi postupka možete dobiti od javnog tužitelja ako je spis predmeta (dikografía) poslan tužitelju.

Ako ste se kaznenom postupku priključili kao oštećena stranka, možete pogledati sadržaj spisa predmeta i možete dobiti preslike dokumenata iz tog spisa nakon što se optuženika pozove na iznošenje obrane (apología) ili nakon izdavanja uhidbenog naloga (éntalma sýllipsis) ili naloga za prisilno dovođenje na sud (éntalma viaías prosagogís) (članak 108. KPD-a) ili nakon što nadležna tijela pozovu osumnjičenika na iznošenje obrazloženja. Dotad je postupak povjerljiv.

Službe za potporu žrtvama i njihovu zaštitu mogu pružiti informacije, savjete i potporu u pogledu toga kako možete ostvariti svoja prava, uključujući pravo na zahtjev za naknadu štete koju ste pretrpjeli kao posljedicu kaznenog djela i pravo na ulogu oštećene stranke ili svjedoka u kaznenom postupku (članak 62. Zakona 4478/2017 o potpori službi za potporu žrtvama (članak 9. Direktive 2012/29/EU)).

Koja su moja prava u ulozi svjedoka?

Ako će vas se ispitivati kao svjedoka, bit ćete pozvani pred tužitelja ili policijskog službenika koji provodi preliminarnu istragu ili suca okružnog kaznenog suda (ptaismatodíkis) ili istražnog suca (anakritís). Morate se pojaviti pred njima i svjedočiti čim primite poziv. Zamolit će vas se da opišete što se dogodilo i, po mogućnosti, da odgovorite na neka dodatna pitanja. Ako ste vi i osumnjičenik u srodstvu, možete odbiti svjedočiti (članak 222. KPD-a).

Ako imate slušne ili govorne smetnje, ispitivanje se može provesti u pisanom obliku. Ako ne govorite grčki jezik, imate pravo na besplatne usluge usmenog prevoditelja.

Ako ste žrtva trgovine ljudima, pripadate posebnoj skupini svjedoka: primit ćete prethodnu potporu psihologa ili psihijatra koji surađuje s istražnom policijom ili sudskim službenicima i koji će primijeniti odgovarajuće dijagnostičke metodologije za utvrđivanje vaše intelektualne sposobnosti i psihološkog stanja. Tijekom vašeg ispitivanja bit će prisutan psiholog ili psihijatar. U vašoj pratnji može biti i vaš pravni zastupnik osim ako istražni sudac izda nalog kojim se zabranjuje njegova prisutnost i u kojemu navodi razloge za to.

Ako je moguće, vaš će se iskaz zapisati i audiovizualno evidentirati kako bi se mogao podnijeti sudu elektronički, nakon čega vi ne morate biti osobno prisutni ni u kojoj kasnijoj fazi postupka.

Ako je u predmetu riječ o nasilju u obitelji, a vi ste član te obitelji, iskaz nećete dati pod prisegom. Ako ste maloljetni, nećete biti pozvani da svjedočite kao svjedok na sudu. Umjesto toga možete dati pisanu izjavu koja će se pročitati u sudnici, osim ako se vaša osobna prisutnost smatra nužnom.

Nakon ispitivanja možete zatražiti naknadu svih nastalih troškova (troškovi prijevoza ili smještaja) od nadležnog tijela koje vas je pozvalo na svjedočenje (članak 288. KPD-a).

Kako mogu dobiti zaštitu ako sam u opasnosti?

Dostupne su različite vrste zaštite, ovisno o značajkama kaznenog djela i vašoj ulozi u kaznenom postupku.

Ako ste žrtva organiziranog kriminala ili terorizma i pozvani ste na svjedočenje u ulozi ključnog svjedoka kao dio preliminarne sudske istrage kriminalnih aktivnosti, možete zatražiti posebnu zaštitu od potencijalne odmazde ili zastrašivanja. Ovisno o predmetu, vrsta dostupne zaštite može uključivati policijsku zaštitu, zaštitu vaše anonimnosti (vaše ime, mjesto rođenja, kućna i poslovna adresa, zanimanje, dob itd. neće biti navedeni ni u jednom zapisu) ili čak promjenu identiteta i premještaj u drugu zemlju. Možete zatražiti da svjedočite putem audiovizualnih tehnoloških sredstava. Ako ste zaposleni u javnoj agenciji, možete zatražiti i privremeni ili trajni premještaj na drugo radno mjesto. Zaštitne mjere ovise o vašem pristanku i ograničit će vašu slobodu samo u mjeri u kojoj je to potrebno radi vaše sigurnosti; one se mogu obustaviti ako to zatražite u pisanom obliku ili ako ne budete surađivali kako bi se osigurao njihov uspjeh (članak 9. Zakona 2928/2001 o zaštiti svjedoka).

Ako ste žrtva nasilja u obitelji, policijski službenik koji rješava vaš predmet ni u kojim okolnostima ne smije otkriti vaš identitet, identitet počinitelja, vašu kućnu adresu ili bilo koju informaciju koja bi mogla otkriti vaš identitet (članak 20. Zakona 3500/2006).

Kao žrtva možete podnijeti pisani zahtjev za mjere kojima će se spriječiti bilo kakav kontakt između vas ili članova vaše obitelji i počinitelja na mjestima na kojima se provodi kazneni postupak. Vaš će zahtjev saslušati tri člana prekršajnog suda (trimelés plimmeleiodikeío) u mjestu u kojem se provodi kazneni postupak u bilo kojoj fazi postupka u skladu s ubrzanim postupkom za kaznena djela in flagrante delicto

(članak 65. Zakona 4478/2017 o pravu na izbjegavanje kontakta između žrtve i počinitelja (članak 19. Direktive 2012/29/EU)).

Posljednji put ažurirano: 24/06/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

2 - Prijavljivanje kaznenog djela i moja prava tijekom istražnog ili sudskog postupka

Kako mogu prijaviti kazneno djelo?

Ako ste žrtva kaznenog djela, možete ga prijaviti javnom tužitelju ili policiji podnošenjem kaznene prijave (énklisi ili mínysi). (U užem smislu énklisi je kaznena prijava koju podnosi sama žrtva. U određenim će se situacijama pokrenuti kazneni postupak isključivo ako postoji takva prijava (npr. u slučaju kaznenog djela protiv časti i ugleda osobe). Mínysi je kaznena prijava ili prijava koju podnosi stranka koja nije žrtva, u slučaju kaznenog djela u pogledu kojeg nadležna tijela mogu pokrenuti postupak na vlastitu inicijativu neovisno o tome je li žrtva podnijela prijavu. Ipak, u praksi se pojam mínysi upotrebljava za obje vrste prijava. Stoga, kad se uredu javnog tužitelja podnosi kaznena prijava bilo koje vrste, dodjeljuje joj se jedinstveni broj upisa u registar kaznenih prijava koji se naziva arithmós vivlíou minýseon – upotrebom riječi minýsi).

Možete zatražiti i da druga osoba u vaše ime prijavi kazneno djelo. U tom slučaju morate potpisati pisanu izjavu (dílosi ili exousiodótisi) u kojoj se navodi osoba koja će u vaše ime podnijeti prijavu. Ta izjava nema standardiziran obrazac, ali mora se potpisati pred službenikom središnjeg tijela ili tijela lokalne uprave ili pred odvjetnikom (uključujući vašeg odvjetnika ako ga već imate) koji će potvrditi vjerodostojnost vašeg potpisa. Osoba koja u vaše ime prijavljuje kazneno djelo može biti odvjetnik ili druga osoba od vašeg povjerenja. Ako je predmet takav da je za kazneni postupak neophodna kaznena prijava žrtve, a žrtva je mrtva, pravo na podnošenje kaznene prijave prelazi na njezina nadživjelog bračnog druga i djecu ili na njezine roditelje (članak 118. stavak 4. Zakona o kaznenom postupku (Kódikas Poinikís Dikonomías – „KPD”). Ako je žrtva preminula zbog tog kaznenog djela, i te osobe imaju pravo priključiti se kaznenom postupku u svojstvu oštećene stranke koja zahtijeva naknadu štete za prouzročenu bol i patnju.

Kazneno djelo možete prijaviti u usmenom ili pisanom obliku. Ako odlučite usmeno prijaviti kazneno djelo, službenik koji primi vašu prijavu sastavit će pisanu prijavu u kojoj evidentira to kazneno djelo.

Kako biste podnijeli prijavu, morate platiti pristojbu; iznos pristojbe povremeno se prilagođuje zajedničkom odlukom ministra financija i ministra pravosuđa, transparentnosti i ljudskih prava. U iznimnim situacijama moći ćete platiti pristojbu nakon što podnesete prijavu, ali u svakom slučaju morate to učiniti u roku od tri dana. Ako ne platite pristojbu, vaša će se prijava odbiti kao nedopuštena. Ne morate platiti pristojbu ako imate pravo na pravnu pomoć, niti je morate platiti ako ste žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode ili komercijalnog seksualnog izrabljivanja, nasilja u obitelji ili rasne diskriminacije (članci 81.A i 361.B Kaznenog zakonika (Poinikós Kódikas – „PK”) ili ako je došlo do povrede načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama (članak 46. stavak 2. KPD-a)).

U slučaju kaznenih djela za koja se može pokrenuti kazneni postupak na inicijativu nadležnih tijela neovisno o tome je li to žrtva zatražila, ne postoje vremenska ograničenja za prijavu kaznenog djela, osim što kaznena djela srednje težine (plimmelímata) nakon pet godina zastarijevaju. Međutim, u određenim se slučajevima kazneni postupak može pokrenuti samo ako vi kao žrtva kojoj je nanesena šteta tim kaznenim djelom zatražite pokretanje kaznenog postupka. U takvim situacijama morate podnijeti kaznenu prijavu (énklisi) u roku od tri mjeseca od datuma kad ste saznali za to kazneno djelo i identitet počinitelja (ako znate tko je počinitelj).

Ne postoji standardni obrazac koji možete upotrijebiti za podnošenje kaznene prijave.

Vaša prijava mora sadržavati sljedeće informacije:

  • vaše pune osobne podatke
  • počinitelja i njegove podatke za kontakt, ako ih znate
  • podroban opis činjenica
  • sve dostupne dokumentirane dokaze kojima se potkrepljuje vaša kaznena prijava
  • sve svjedoke za koje smatrate da bi se mogli ispitati
  • podatke o vašem odvjetniku, ako ste ga angažirali.

Ako ne razumijete ili ne govorite grčki, možete podnijeti kaznenu prijavu na jeziku koji razumijete ili možete dobiti potrebnu jezičnu pomoć, uvijek u skladu s uvjetima utvrđenima u Zakonu o kaznenom postupku ili bilo kojem posebnom kaznenom zakonu. Možete zatražiti besplatan prijevod dokumenta (članak 58. Zakona 4478/2017 o pravu žrtava prilikom podnošenja prijave (članak 5. Direktive 2012/29/EU)).

Kako mogu saznati u kojoj je fazi moj predmet?

Kad se podnosi kaznena prijava, dodjeljuje joj se jedinstven broj upisa kaznene prijave. Taj vam broj omogućuje da pratite napredak predmeta upotrebom registra koji se vodi u uredu tužitelja ili u nadležnom uredu za prijave. Isto tako možete zatražiti i dobiti potvrdu o napretku predmeta (pistopoiitikó poreías) u kojoj se navodi trenutačna faza postupka.

Ako je vaš predmet u nadležnosti Prvostupanjskog suda u Ateni (Protodikeío Athinón), kad stigne na sud, vaš odvjetnik može pratiti njegov napredak na internetskim stranicama Atenske odvjetničke komore (Dikigorikós Sýllogos AthinónPoveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.dsa.gr/). Ta mogućnost nije dostupna samim žrtvama s obzirom na to da je obvezna upotreba akreditacije.

Imam li pravo na pravnu pomoć (tijekom istražnog ili sudskog postupka)? Pod kojim uvjetima?

Tijekom suđenja možete imati odvjetnika, ali morate platiti njegove usluge.

Ako je vaš godišnji obiteljski dohodak niži od jedne trećine minimalnog godišnjeg osobnog dohotka utvrđenog u općem nacionalnom kolektivnom ugovoru o radu, besplatno ćete dobiti odvjetnika koji će pripremiti i podnijeti kaznenu prijavu i zastupati vas kao oštećenu stranku u bilo kojoj fazi postupka, pod uvjetom da ste žrtva sljedećeg: mučenja ili drugog kaznenog djela protiv ljudskog dostojanstva (članak 137. točke A i B Kaznenog zakonika); diskriminacije ili nejednakog postupanja, kaznenog djela protiv života, osobne slobode ili spolne slobode; komercijalnog seksualnog izrabljivanja; kaznenog djela protiv imovine ili imovinskih prava; osobne povrede ili kaznenog djela povezanog s brakom ili obitelji. Kazneno djelo mora biti ozbiljan (kakoúrgima) ili srednji prijestup (plimmélima) u nadležnosti tročlanog prekršajnog suda (trimeloús plimmeleiodikeío) za koji je predviđena minimalna kazna od šest mjeseci zatvora (Zakon 3226/2004 (Službeni list Vlade 24/Α/ 4/4.2.2004), kako je izmijenjen i dopunjen Zakonom 4274/2014). Osoba koja ocjenjuje vaš zahtjev za pravnu pomoć u kaznenom predmetu predsjedavajući je sudac suda pred kojim se provodi postupak ili pred kojim će se podnijeti žalba.

Odvjetnik koji vas zastupa pomoći će vam pripremiti i podnijeti dokumentaciju potrebnu da se priključite postupku u svojstvu oštećene stranke te će vam pomagati tijekom cijelog postupka.

Mogu li podnijeti žalbu ako je moj predmet zaključen izvan suda?

Ako tužitelj na prekršajnom sudu (eisangeléas plimmeleiodikón) donese odluku kojom se odbija vaša prijava kao pravno neutemeljena ili očito bez utemeljenog merituma, ili je sud ne može ocijeniti, tu odluku možete osporiti pred nadležnim tužiteljem na žalbenom sudu (eisangeléas efetón) (članci 47. i 48. KPD-a) u roku od tri mjeseca od datuma odluke i taj se rok ni iz kojeg razloga ne može produljiti. Da biste osporili odluku morat ćete platiti pristojbu čiji će vam iznos biti vraćen ako tužitelj prihvati odluku.

Mogu li se uključiti u suđenje?

Možete sudjelovati u suđenju samo ako ste oštećena stranka (politikó enágon) koja od suda traži da joj dodijeli naknadu štete za gubitak ili neimovinsku štetu ili pretrpljenu bol i patnju. Možete zatražiti priključenje kaznenom postupku u svojstvu oštećene stranke podnošenjem prijave nadležnom javnom tužitelju u svojoj kaznenoj prijavi ili u zasebnom dokumentu do kraja preliminarne istrage (članak 308. KPD-a) osobno ili preko odvjetnika koji ima opću ili specijalnu punomoć u tu svrhu. Vaša se privatna tužba evidentira u prijavi s priloženom punomoći odvjetnika (članak 83. KPD-a). Ako u svojoj kaznenoj prijavi niste zatražili da se s vama postupa kao s oštećenom strankom, to i dalje možete učiniti na kaznenom sudu (članak 82. KPD-a) prije nego što sud počne ocjenjivati dokaze.

Vaš zahtjev da se priključite postupku u svojstvu oštećene stranke odbit će se kao nedopušten ako ne uključuje kratak opis predmeta, razlog vašeg zahtjeva i, ako vaše prebivalište nije na području mjesne nadležnosti suda, imenovanje posrednika na području te nadležnosti. Posrednik će imati pravo na primanje svih dostavljenih dokumenata ili obavijesti namijenjenih vama kao oštećenoj stranci (članak 84. KPD-a). Kako biste bili saslušani na kaznenom sudu u svojstvu oštećene stranke, morate imenovati ovlaštenog odvjetnika i platiti paušalnu pristojbu u korist države koja pokriva cijeli postupak do donošenja presude na koju više nije moguće podnijeti žalbu. Iznos pristojbe povremeno se prilagođava zajedničkom odlukom ministra gospodarskih poslova i financija te ministra pravosuđa.

Kao oštećena stranka u postupku imate brojna prava. Možete prisustvovati svim sudskim raspravama, kao i raspravama zatvorenima za javnost, i imate pristup svim dokumentima u predmetu. Dopušteno vam je govoriti pred sudom u svrhu iznošenja svojeg zahtjeva te možete iznositi i primjedbe nakon ispitivanja svjedoka ili predavati podneske ili iznositi obrazloženja na bilo koji dani iskaz ili izneseni dokaz (članak 358. KPD-a). Preko odvjetnika možete postavljati pitanja počinitelju kaznenog djela, svjedocima i drugim sudionicima (npr. svim vještacima imenovanima u predmetu). Od vas će se zatražiti da svjedočite (ali ne pod prisegom), a možete i predložiti svjedoke pod uvjetom da se o tome pravodobno obavijesti sud. Imate pravo zatražiti prekid rasprave ili zamjenu suca.

U svakom slučaju sud vas kao žrtvu može pozvati da svjedočite. U tom ste slučaju obvezni pojaviti se na sudu. Kad vas se bude ispitivalo kao svjedoka, imat ćete priliku objasniti sudu činjenice koje se odnose na kazneno djelo. Sudac vam može postaviti i neka dodatna pitanja.

Koja je moja službena uloga u pravosudnom sustavu? Primjerice, jesam li ili mogu li odabrati da budem: žrtva, svjedok, oštećena stranka ili privatni tužitelj?
Koja su moja prava i obveze u toj ulozi?

Možete odabrati želite li se priključiti kaznenom postupku kao oštećena stranka, što vas čini strankom u cijelom postupku uz bitna postupovna prava, ili jednostavno svjedočiti kao glavni svjedok pod uvjetom da je kazneni postupak pokrenut konkretno kao posljedica kaznenog djela počinjenog protiv vas. Koncept privatne tužbe ne postoji u grčkom pravnom sustavu.

Mogu li dati izjavu tijekom suđenja ili podastrijeti dokaze? Pod kojim uvjetima?

Možete podnijeti dokumente koji će se pročitati na sudu (članak 364. KPD-a) i koji će biti uključeni u spis predmeta, a možete i pozvati svjedoke te na odgovarajući način o tome obavijestiti sud (članak 326. stavak 2.-1. KPD-a).

Koje ću informacije dobiti tijekom suđenja?

Možete prisustvovati javnim raspravama tijekom cijelog postupka, izvođenju dokaza, tuženikovu iznošenju obrane, izlaganjima odvjetnika i izricanju presude suda.

Hoću li imati pristup sudskim spisima?

Kao oštećena stranka imate pristup sadržaju spisa predmeta i možete dobiti preslike presude suda.

Posljednji put ažurirano: 24/06/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

3 - Moja prava nakon suđenja

Mogu li podnijeti žalbu protiv presude?

Na kraju suđenja sud će osuditi ili osloboditi optuženika ovisno o iznesenim dokazima. Ako sud utvrdi da optuženik nije kriv, oslobađa ga se od optužbe, a ako ste se priključili postupku kao oštećena stranka (politikós enágon), neće donijeti odluku o vašem zahtjevu za odštetu ili financijsku naknadu štete za neimovinsku štetu ili pretrpljenu bol i patnju. U tom slučaju optuženik ima pravo na protutužbu protiv vas kojom zahtijeva naknadu štete i svih troškova koji su mu nastali u pogledu tog predmeta (članak 71. Zakona o kaznenom postupku (Kódikas Poinikís Dikonomías – „KPD”). Ako sud utvrdi da je optuženik kriv, osudit će ga i donijet će odluku o iznosu naknade štete koju ćete primiti od optuženika na temelju vašeg tužbenog zahtjeva.

Ako sud oslobodi optuženika, možete podnijeti žalbu protiv presude samo ako vam je naloženo plaćanje naknade štete i troškova optuženiku i samo u tom dijelu u skladu s člankom 486. stavkom 1. točkom (b) KPD-a. Osim toga, ako ste oštećena stranka, možete podnijeti žalbu protiv dijela presude kojim se odbija vaš zahtjev kao pravno neutemeljen ili dijela kojim vam se dodjeljuje financijska kompenzacija ili naknada (članak 488. KPD-a).

Osim toga, od javnog tužitelja možete zatražiti da podnese žalbu protiv presude.

Koja su moja prava nakon izricanja presude?

Nakon što sudska presuda stupi na snagu, vaša je uloga u kaznenom postupku uglavnom završena. Grčko zakonodavstvo žrtvama kaznenog djela ne daje dodatna prava u fazi izvršenja kazne. Postoji samo jedna iznimka: ako ste maloljetna osoba koja je žrtva kaznenog djela protiv osobne ili spolne slobode, imate sva s time povezana prava, čak i ako se niste priključili postupku kao oštećena stranka, uključujući pravo da vas javni tužitelj obavijesti o tome je li počinitelj kaznenog djela privremeno ili trajno oslobođen i o svakom njegovu odobrenom izlasku dok je u zatvoru (članak 108.A KPD-a).

Imam li pravo na potporu ili zaštitu nakon suđenja? Koliko dugo?

Kao žrtva, ovisno o vašim potrebama prije kaznenog postupka, tijekom postupka i određeno odgovarajuće razdoblje nakon njegova završetka imate pravo na besplatne opće ili specijalističke usluge potpore i skrbi koje se pružaju u skladu s načelom povjerljivosti. Ta se prava mogu proširiti i na članove vaše obitelji ovisno o njihovim potrebama i ozbiljnosti štete koju su pretrpjeli kao posljedicu kaznenog djela počinjenog protiv vas. Policija, ili bilo koje drugo nadležno tijelo koje primi vašu prijavu, može vam na vaš zahtjev pružiti informacije ili vas uputiti u sljedeće ustanove: socijalne službe lokalnih javnih tijela prve i druge razine, ustanove za psihičko zdravlje, društvene centre (Kéntra Koinótitas), savjetodavne centre (symvoulevtiká kéntra) Glavnog tajništva za rodnu ravnopravnost, strukturne jedinice za potporu Nacionalnog centra za društvenu solidarnost (Ethnikó Kéntro Koinonikís Allilengýis), Neovisni ured za zaštitu maloljetnih žrtava (Avtotelí Grafeía Prostasías Anílikon Thymáton) Ministarstva pravosuđa, transparentnosti i ljudskih prava ili privatna tijela te profesionalne i volonterske udruge. Ako ste žena koja je žrtva kaznenog djela protiv osobne ili spolne slobode ili komercijalnog seksualnog izrabljivanja, nasilja u obitelji, trgovine ljudima, kaznenog djela podvođenja ili rasizma, i vaša djeca imaju pravo na usluge potpore i skrbi (članak 61. Zakona 4478/2017 o pravu na pristup službama za potporu žrtvama (članak 8. Direktive 2012/29/EU)).

Opće službe za potporu i skrb mogu vam među ostalim pružiti informacije i savjete u pogledu vaših prava kao žrtve i vašeg prava na potraživanje naknade za ozljede prouzročene kaznenim djelom, informacije o tome kako možete sudjelovati u kaznenom postupku kao oštećena stranka ili kao svjedok, informacije o eventualno postojećim odgovarajućim specijalističkim službama za potporu ili izravno upućivanje na takve službe, emocionalnu i psihološku potporu, savjete o financijskim i praktičnim pitanjima koja proizlaze iz kaznenog djela ili savjete o sprječavanju sekundarne i ponovljene viktimizacije, zastrašivanja i odmazde.

Specijalističke službe za potporu i skrb uputit će žrtve u utočišta ili bilo koji drugi prikladni privremeni smještaj za žrtve koje trebaju sigurno mjesto zbog neposrednog rizika sekundarne ili ponovljene viktimizacije, zastrašivanja ili odmazde i mogu pružiti integriranu potporu, uključujući potporu i savjetovanje nakon trauma, za žrtve s posebnim potrebama, kao što su žrtve rasnog ili spolnog nasilja, žrtve nasilja uvjetovanog identitetom ili rodno uvjetovanog nasilja i žrtve nasilja u bliskim odnosima (članak 62. Zakona 4478/2017 o potpori službi za potporu žrtvama (članak 9. Direktive 2012/29/EU)).

Koje ću informacije dobiti u slučaju da je počinitelj osuđen?

Ako to zatražite, obavijestit će vas se kao žrtvu o napretku kaznenog postupka i o presudi suda bez nepotrebnog odlaganja u skladu s relevantnim odredbama Zakona o kaznenom postupku pod uvjetom da ste se uključili u kazneni postupak kao oštećena stranka. Ako ste uključeni u kazneni postupak kao oštećena stranka, informacije o postupku možete dobiti elektroničkom poštom, osobno ili preko svojeg odvjetnika (članak 59. Zakona 4478/2017 o pravu žrtava na dobivanje informacija o njihovu predmetu (članak 6. Direktive 2012/29/EU)).

Hoću li biti obaviješten o puštanju počinitelja na slobodu (uključujući prijevremeno puštanje na slobodu ili uvjetnu slobodu) ili njegovu bijegu iz zatvora?

Imate pravo biti obaviješteni ako je nadležno sudsko tijelo opozvalo ili izmijenilo privremenu mjeru oduzimanja slobode ili ako je počinitelj kaznenog djela trajno oslobođen ili je pobjegao iz zatvora ili su mu odgovorni službenici ustanove za zadržavanje odobrili izlazak, uključujući informacije o svim mjerama koje se mogu poduzeti kako bi vas se zaštitilo u slučaju da je počinitelj pušten na slobodu ili je pobjegao iz zatvora. Takve vam se informacije moraju dati, u skladu s odobrenjem javnog tužitelja, ako postoji stvarna ili potencijalna opasnost za vašu sigurnost pod uvjetom da za počinitelja kaznenog djela ne proizlazi nikakav rizik od štetnog djelovanja kao posljedice otkrivanja takvih informacija (članak 59. Zakon 4478/2017 o pravu žrtava na dobivanje informacija o njihovu predmetu (članak 6. Direktive 2012/29/EU)).

Hoću li biti uključen u odluke o puštanju na slobodu ili uvjetnom otpustu? Primjerice, mogu li dati izjavu ili podnijeti žalbu?

Ne možete. Međutim, sud može zatražiti naknadu štete koju je pretrpjela žrtva kaznenog djela (članak 100. stavak 3.a Kaznenog zakonika (Poinikós Kódikas – „PK”) kao alternativu ili preduvjet za ukidanje kazne, podložno nadzoru koji provodi probacijski službenik ili službenik zadužen za socijalnu pomoć (epimelitís koinonikís arogís) (članak 100. PK-a). Službenik zadužen za socijalnu pomoć prati poštuje li počinitelj zahtjeve suda te u slučaju da ih ne poštuje nadležni tužitelj može od suda koji je donio odluku o ukidanju kazne zatražiti opoziv sudske odluke.

Posljednji put ažurirano: 24/06/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

4 - Naknada

Odštetu od počinitelja kaznenog djela možete zatražiti podnošenjem građanskopravnog zahtjeva. Svoj građanskopravni zahtjev možete podnijeti kao dio kaznenog postupka tijekom istrage ili suđenja. Podnošenjem zahtjeva priključujete se kaznenom postupku kao oštećena stranka (politikós enágon). Možete zatražiti financijsku naknadu štete nanesene vašoj imovini i/ili naknadu neimovinske štete i pretrpljene boli i patnje. Svojem zahtjevu možete dodati sve troškove koje ste imali u okviru predmeta (odvjetničke naknade, naknade za sudske izvršitelje, putne troškove itd.).

Ako sud počinitelja proglasi krivim, naložit će mu da vam isplati naknadu štete. U praksi je ta naknada štete najčešće simbolična i manja od stvarne štete koju ste pretrpjeli. Za preostali dio morate podnijeti zasebnu tužbu na građanskom sudu.

Druga je mogućnost da svoj zahtjev podnesete izravno na građanskom sudu. Građanski će sud naložiti počinitelju da plati naknadu štete koja odgovara stvarnom iznosu štete koju ste pretrpjeli.

Ako se vaša tužba trenutačno rješava pred građanskim sudom, možete je ponovno podnijeti u okviru kaznenog postupka nakon čega se predmet pred građanskim sudom zaključuje.

Ako ste žrtva kaznenog djela s elementima nasilja počinjenog s namjerom, imate pravo na odštetu od države. Pogledajte informativni list Europske pravosudne mreže (popravljanje štete) o naknadi štete žrtvama kaznenih djela u Grčkoj (dostupan na engleskom i grčkom jeziku te na drugim jezicima).

Posljednji put ažurirano: 24/06/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

5 - Moja prava na potporu i pomoć

Glavno tajništvo za ravnopravnost spolova (Genikí Grammateía Isótitas ton Fýlon), koje je dio Ministarstva unutarnjih poslova, upravlja savjetodavnim centrima za žene žrtve nasilja.

Uspostavilo je integriranu mrežu od 62 strukturne jedinice kako bi pomoglo tim ženama.

Mrežu čine dežurna telefonska linija za pomoć dostupna 24 sata dnevno svakog dana u tjednu (SOS 15900), 40 savjetodavnih centara i 21 hostel za žene i njihovu djecu.

Dežurnoj telefonskoj liniji za pomoć SOS 15900 možete se obratiti i putem adrese e-pošte Poveznica se otvara u novom prozorusos15900@isotita.gr. Linija je dostupna 24 sata dnevno svakog dana u tjednu, 365 dana u godini na grčkom i engleskom jeziku. Troškovi poziva naplaćuju se u skladu s domaćim naknadama za pozive.

Savjetodavni centri besplatno nude psihosocijalnu potporu i pravne savjete. Opseg ponuđenih usluga sad je proširen i obuhvaća zapošljavanje žena i usluge za žene koje su izložene brojnim oblicima diskriminacije (potpora izbjeglicama, samohranim roditeljima, pripadnicima romske zajednice itd.). Podaci za kontakt savjetodavnih centara dostupni su na Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.womensos.gr/ i na Facebooku: WomenSOS.gr

PODACI ZA KONTAKT:

Internetske stranice Glavnog tajništva za ravnopravnost spolova: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.isotita.gr/

Istraživački centar za ravnopravnost spolova (Kéntro Erevnón gia Thémata Isótitas – „KEThI”)

Istraživački centar za ravnopravnost spolova nudi psihološku potporu i pravnu pomoć žrtvama nasilja u obitelji i upravlja hostelom za žene žrtve nasilja i njihovu djecu.

Istraživački centar za ravnopravnost spolova

  • tijelo je uređeno privatnim pravom osnovano 1994. i podliježe nadzoru Glavnog tajništva za ravnopravnost spolova
  • čine ga regionalne i lokalne službe koje nude psihološku potporu i pravnu pomoć žrtvama nasilja u obitelji
  • pruža besplatnu psihološku potporu i pravnu pomoć
  • pruža informacije, savjete i potporu ženama koje su suočene s problemom radne i društvene isključenosti
  • u suradnji s Prefekturom Atene od 1993. upravlja hostelom za žene žrtve nasilja u obitelji i njihovu djecu.
  • PODACI ZA KONTAKT

Internetske stranice: Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://kethi.gr/

Nacionalni centar za socijalnu solidarnost (Ethnikó Kéntro Koinonikís Allilengýis – „EKKA”)

Nacionalni centar za socijalnu solidarnost upravlja mrežom koja nudi usluge socijalne potpore pojedincima, obiteljima i društvenim skupinama suočenima s psihosocijalnim poteškoćama ili kojima je potrebna neposredna socijalna potpora.

Nacionalni centar za socijalnu solidarnost

  • tijelo je uređeno privatnim pravom sa sjedištem u Ateni i podliježe nadzoru Ministarstva rada, socijalne sigurnosti i socijalne solidarnosti
  • čine ga sljedeće službe:
  • Izravna telefonska linija za socijalnu pomoć svim građanima na broju 197 dostupna je 24 sata dnevno svakog dana u tjednu. Pozivi su besplatni
  • Nacionalna dežurna telefonska linija za zaštitu djece za pitanja koja se odnose na djecu na broju 1107 dostupna je 24 sata dnevno svakog dana u tjednu
  • centri za socijalnu pomoć u Ateni, Pireju i Solunu
  • hosteli za građane koji su suočeni s ozbiljnim socijalno-financijskim problemima u regiji Atika
  • upravlja utočištima za ugrožene žene i njihovu djecu u Atici i Solunu
  • opseg ponuđenih usluga:
  • savjeti i informacije o pitanjima socijalne pomoći
  • socijalna i psihološka potpora pojedincima i obiteljima, pružanje utočišta ugroženim ženama i njihovoj djeci (uglavnom žrtve nasilja u obitelji i trgovine ljudima)
  • kratkoročni smještaj za osobe koje prolaze kroz razdoblje krize ili izvanrednog socijalnog stanja
  • suradnja i posredovanje kako bi se omogućio pristup uslugama socijalne solidarnosti koje nude druge organizacije
  • naposljetku, Centar raspoređuje timove za psihosocijalnu potporu za hitne intervencije, koje čine ponajprije psiholozi i socijalni radnici, u slučaju prirodnih katastrofa (potres, poplava, požar), nezgoda, brodoloma koji uključuju velik broj žrtava i bilo kakve krize koja zahvaća velik broj osoba gdje se prisutnost tih timova smatra nužnom.

PODACI ZA KONTAKT

Internetske stranice: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.ekka.org.gr/

Centar za medicinsku rehabilitaciju žrtava mučenja (Iatrikó Kéntro Apokatástasis Thymáton Vasanistiríon)

Riječ je o centru za rehabilitaciju osoba koje su bile mučene i njihovih obitelji. U Centru se osposobljavaju stručnjaci iz Grčke i inozemstva u pregledavanju i liječenju žrtava mučenja, provode se znanstvena istraživanja, a nudi i poticaje za istraživanje u području mučenja i njegovih posljedica.

Centar za medicinsku rehabilitaciju žrtava mučenja

  • centar je za rehabilitaciju osoba koje su mučene i njihovih obitelji
  • u njemu se osposobljavaju stručnjaci iz Grčke i inozemstva u pregledavanju i liječenju žrtava mučenja
  • pridonosi opsežnom širenju znanja o praksama mučenja i njegovim različitim oblicima te o mogućnosti rehabilitacije žrtava mučenja
  • u njemu se provode znanstvena istraživanja, a i nudi i poticaje za istraživanje u području mučenja i njegovih posljedica
  • održava i razvija informativni (evidencijski) centar
  • pridonosi sprječavanju mučenja ostvarenjem tih ciljeva.

PODACI ZA KONTAKT

Internetske stranice: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.mrct.org/

Centar za istraživanje i potporu žrtvama zlostavljanja i socijalne isključenosti (Kéntro Érevnas kai Ypostírixis Thymáton Kakopoíisis kai Koinonikoú Apokleismoú – „EKYThKKA”)

Centar za istraživanje i potporu žrtvama zlostavljanja i socijalne isključenosti nudi medicinsku, psihološku, socijalnu i pravnu potporu žrtvama mučenja i organiziranog nasilja, zlostavljanja i socijale isključenosti.

Centar za istraživanje i potporu žrtvama zlostavljanja i socijalne isključenosti

  • neprofitna je organizacija uređena građanskim pravom
  • nudi medicinsku, psihološku, socijalnu i pravnu potporu žrtvama mučenja i organiziranog nasilja, zlostavljanja i socijale isključenosti
  • podiže svijest o pitanjima ljudskih prava i širi znanje o prisutnosti ispoljavanja nasilja i socijalne isključenosti te o načinima za suočavanje s njima u Grčkoj i inozemstvu
  • nudi humanitarnu pomoć društvenim skupinama koje su bile izložene organiziranom nasilju, mučenju, zlostavljanju i socijalnoj isključenosti u Grčkoj i inozemstvu
  • provodi znanstvena istraživanja u području nasilja i mučenja, zlostavljanja i socijalne isključenosti
  • pridonosi sprječavanju mučenja, zlostavljanja i socijalne isključenosti.


PODACI ZA KONTAKT

Internetske stranice: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.cvme.gr/

Grčko vijeće za izbjeglice (Ellinikó Symvoúlio gia tous Prósfyges)

Grčko vijeće za izbjeglice nevladina je organizacija koja pruža potporu izbjeglicama i tražiteljima azila u Grčkoj s pomoću niza psihosocijalnih i pravnih usluga.

Grčko vijeće za izbjeglice

  • nevladina je organizacija osnovana 1989. radi pružanja potpore izbjeglicama i tražiteljima azila u Grčkoj
  • pomaže izbjeglicama da se nesmetano integriraju u Grčku s pomoću niza psihosocijalnih i pravnih usluga
  • jedina je grčka nevladina neprofitna organizacija posvećena isključivo osobama koje traže azil u Grčkoj i koje se smatraju izbjeglicama
  • registrirano je u Ministarstvu vanjskih poslova i Ministarstvu zdravstva i socijalne solidarnosti kao posebna humanitarna organizacija
  • jedna je od šest nevladinih organizacija koje štite ljudska prava u Grčkoj i član je Nacionalne komisije za ljudska prava (Ethnikí Epitropí gia ta Dikaiómata tou Anthrópou)
  • provedbeni je partner Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice i član Europskog vijeća za izbjeglice i prognanike.

PODACI ZA KONTAKT

Internetske stranice: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.gcr.gr/

Grčki helsinški monitor (Ellinikó Paratiritírio ton Symfonión tou Elsínki)

Grčki helsinški monitor prati, objavljuje članke i promiče pitanja ljudskih prava u Grčkoj.

Grčki helsinški monitor

  • osnovan je 1992.
  • grčki je član Međunarodne helsinške federacije za ljudska prava
  • prati, objavljuje članke i promiče pitanja ljudskih prava u Grčkoj i povremeno na Balkanu
  • sudjelovao je u praćenju grčkih i balkanskih medija u pogledu stereotipa i govora mržnje i često ga je koordinirao te je pripremao detaljna godišnja izvješća, usporedna/neslužbena izvješća za ugovorna tijela UN-a i specijalizirana izvješća o zlostavljanju i o etničkim, etničko-lingvističkim, vjerskim i imigrantskim zajednicama.

PODACI ZA KONTAKT

Internetske stranice: Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://greekhelsinki.wordpress.com/

Grčki ogranak organizacije Amnesty International (Diethnís Amnistía Ellinikó Tmíma)

Amnesty International bavi se vladama, međuvladinim organizacijama, oružanim političkim skupinama, poduzećima i drugim nedržavnim akterima te sustavno i nepristrano istražuje pojedinačne slučajeve i obrasce kršenja ljudskih prava.

Amnesty International

  • svjetski je neovisan pokret volontera koji se bore za zaštitu ljudskih prava
  • brani zatočenike savjesti, žrtve nasilja i siromaštva
  • cilj mu je suzbiti nasilje nad ženama
  • cilj mu je ukinuti smrtnu kaznu, mučenje i ograničenja slobode koji se provode u ime „rata protiv terorizma”
  • bori se protiv diskriminacije izbjeglica, imigranata, manjina i branitelja ljudskih prava.

PODACI ZA KONTAKT

Internetske stranice: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.amnesty.org.gr/

Posljednji put ažurirano: 24/06/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Prava žrtava kaznenih djela u kaznenim postupcima - Španjolska

U skladu sa Zakonom 4/2015 od 27. travnja 2015. svaka se fizička osoba smatra žrtvom kaznenog djela ako je bila žrtva kaznenog djela koje je počinjeno ili kažnjivo u Španjolskoj, bez obzira na njezino državljanstvo, dob ili boravišni status. Odredbe tog Zakona primjenjuju se:

a) u smislu izravne žrtve, na svaku fizičku osobu koja je pretrpjela osobnu ili imovinsku štetu, posebno povredu fizičkog ili mentalnog integriteta, duševnu bol ili materijalni gubitak izravno izazvan kaznenim djelom;

b) u smislu neizravne žrtve, u slučaju smrti ili nestanka osobe izravno izazvanih kaznenim djelom, osim ako je riječ o počinitelju:

1. na supružnika žrtve, ako nisu zakonski razvedeni, i na svako dijete žrtve ili žrtvina supružnika, ako nisu zakonski razvedeni, koji s njima žive u vrijeme smrti ili nestanka; na svaku osobu koja je u vrijeme smrti ili nestanka žrtve bila u sličnoj romantičnoj vezi sa žrtvom, i na svako dijete žrtve ili navedene osobe koja je u vrijeme smrti ili nestanka žrtve s njome živjela; na roditelje žrtve ili izravne srodnike ili srodnike u trećem stupnju srodstva prema kojima žrtva ima roditeljsku odgovornost ili na osobe koje su pod skrbništvom žrtve.

2. Ako ne postoji ni jedna od navedenih osoba, na druge izravne srodnike i srodnike u drugom stupnju, s time da se prednost daje pravnom zastupniku žrtve.

  • Osnovna prava žrtve: sve žrtve imaju pravo na zaštitu, informacije, potporu, pomoć i skrb, a imaju i pravo aktivno sudjelovati u kaznenom postupku, kao i na to da se s njima postupa na uljudan, profesionalan, pojedinačan i nediskriminirajući način od prvog kontakta s tijelima ili službenicima, dok se pružaju pomoć i potpora žrtvama te usluge retroaktivne pravde, tijekom kaznenog postupka i tijekom dovoljno dugog razdoblja nakon njegova završetka, bez obzira na to je li identitet počinitelja poznat i bez obzira na ishod postupka.
  • Kontaktna točka: ured za podršku žrtvama

Kao žrtvi kaznenog djela, zakonom su vam zajamčena određena osobna prava prije, tijekom i nakon sudskog postupka (suđenja).

Kazneni postupci u Španjolskoj započinju istragom kaznenog djela, koju provodi pravosudna policija pod nadzorom istražnog suca. Po okončanju istrage istražni sudac upućuje predmet javnom tužitelju koji odlučuje o sljedećim koracima. Ako ne postoji dovoljno dokaza za pokretanje sudskog postupka protiv počinitelja i ako javni tužitelj ne podnese tužbu, istražni će sudac odbaciti (okončati) postupak. U suprotnom će predmet biti upućen relevantnom sudu radi suđenja.

Tijekom suđenja sud ispituje dokaze i donosi odluku o krivnji navodnog počinitelja. Ako je počinitelj proglašen krivim, sud mu izriče kaznu. Kazneni se postupak može nastaviti podnošenjem žalbe višem sudu.

Kao žrtva možete sudjelovati u kaznenom postupku u svojstvu svjedoka, a možete preuzeti i aktivniju ulogu u svojstvu privatnog tužitelja i imati koristi od dodatnih prava koja vam pripadaju kao stranci u postupku. U svakom slučaju, u skladu s člankom 124. španjolskog Ustava javni tužitelj štiti interese žrtava tijekom čitavog postupka.

Žrtvama kaznenih djela povezanih s rodno uvjetovanim nasiljem pomaže specijalizirani odvjetnik od provođenja predistražnih radnji nadalje. Od reforme Organskog zakona o sudstvu i donošenja Organskog zakona 7/2015 sudovi u čijoj je nadležnosti nasilje nad ženama bave se i kaznenim djelima narušavanja privatnosti, kaznenim djelima povrede ugleda i časti žena te kaznenim djelima nepoštovanja suda ili privremene mjere.

Kliknite na poveznice u nastavku kako biste pronašli informacije koje trebate

Poveznica se otvara u novom prozoru1 - Prava koja uživam kao žrtva kaznenog djela

Poveznica se otvara u novom prozoru2 - Prijavljivanje kaznenog djela i moja prava tijekom istražnog ili sudskog postupka

Poveznica se otvara u novom prozoru3 - Moja prava nakon suđenja

Poveznica se otvara u novom prozoru4 - Naknada

Poveznica se otvara u novom prozoru5 - Moja prava na potporu i pomoć

Posljednji put ažurirano: 12/03/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

1 - Prava koja uživam kao žrtva kaznenog djela

Koje ću informacije dobiti od nadležnog tijela nakon što je počinjeno kazneno djelo (npr. policije, javnog tužitelja), ali prije nego što prijavim to kazneno djelo?

Općenito, ako ste žrtva, od trenutka kad se prvi put obratite nadležnim tijelima ili službenicima te tijekom intervencije službi za pomoć i potporu koje omogućuju tijela javne uprave, uključujući i prije nego prijavite kazneno djelo, imate pravo dobiti zaštitu, informacije, potporu, pomoć i skrb.

Od nadležnih tijela ili službenika kojima ste se prvotno obratili možete zatražiti da vas upute na urede za potporu žrtvama kaznenih djela (Oficinas de Asistencia a las Víctimas del delito), koji će vam besplatno pružiti pomoć poštujući načelo povjerljivosti, čak i ako prethodno niste prijavili kazneno djelo.

Isto tako uz vas od trenutka kad se prvi put obratite nadležnim tijelima i službenicima može biti osoba po vašem izboru.

Osim toga, ako ste žrtva, imate pravo da razumijete svaku pravnu radnju koja se mora obaviti nakon što je kazneno djelo prijavljeno i da se pritom vas razumije, što uključuje informacije prije podnošenja prijave kao i pružanje usluge tumačenja na znakovnim jezicima priznatima zakonom te sredstvima za pružanje potpore pri usmenoj komunikaciji ako je to potrebno.

Sva usmena i pisana komunikacija odvijat će se upotrebom jasnog, jednostavnog i pristupačnog jezika te će se uzeti u obzir vaše osobne karakteristike i potrebe, posebno ako imate osjetilni, intelektualni ili mentalni invaliditet ili ste maloljetna osoba.

Informacije na koje kao žrtva imate pravo i koje će vam se pružiti od trenutka kad se prvi put obratite nadležnim tijelima ili službenicima te tijekom intervencije službi za pomoć i potporu uglavnom se odnose na sljedeće:

  • postupak za prijavu kaznenog djela te dobivanje savjeta i pomoći odvjetnika te, prema potrebi, uvjete pod kojima se oni mogu dobiti besplatno
  • mjere pomoći i potpore koje su vam dostupne, neovisno o tome je li riječ o medicinskoj, psihološkoj ili materijalnoj pomoći i potpori, te postupak za njihovo dobivanje
  • mogućnost da zatražite mjere zaštite i, prema potrebi, postupak za podnošenje takvog zahtjeva
  • odštetu na koju možda imate pravo i, prema potrebi, postupak za traženje te odštete
  • dostupne službe za popravljanje štete u predmetima u kojima je to zakonski moguće
  • predmete u kojima možete dobiti nadoknadu sudskih troškova i, prema potrebi, postupak za traženje te nadoknade.

Možete dobiti i informacije o uslugama tumačenja i prevođenja, ako su vam potrebne, te o dostupnim pomagalima i uslugama za komunikaciju.

Ako nemate boravište u Španjolskoj, imate pravo dobiti informacije o postupku za ostvarivanje vaših prava.

Ne živim u državi članici EU-a u kojoj je počinjeno kazneno djelo (za građane EU-a i državljane trećih zemalja). Na koji su način zaštićena moja prava?

Ako ste žrtva kaznenog djela i imate boravište u Španjolskoj, španjolskim ćete tijelima moći prijaviti kaznena djela počinjena u drugim državama članicama Europske unije.

Ako španjolska tijela odluče da zbog nenadležnosti neće pokrenuti istražni postupak, odmah će prijavu proslijediti nadležnim tijelima države u kojoj su djela počinjena te će vas kao podnositelja pritužbe o tome obavijestiti.

Ako ste državljanin države članice EU-a i imate uobičajeno boravište u Španjolskoj, a kazneno djelo čija ste žrtva počinjeno je u drugoj državi članici EU-a (žrtva kaznenog djela u prekograničnim situacijama), možete se obratiti uredima za potporu žrtvama kaznenih djela, koji vam mogu pružiti informacije o pravnim postupcima koje možete pokrenuti u državi u kojoj je kazneno djelo počinjeno i o odšteti na koju možda imate pravo. Ako je riječ o kaznenom djelu terorizma, trebali biste se obratiti Glavnoj upravi za potporu žrtvama terorizma pri Ministarstvu unutarnjih poslova (Dirección General de Apoyo a las Víctimas del Terrorismo del Ministerio del Interior).

Ako ste građanin koji nema boravište u Španjolskoj, imate pravo na besplatne usluge usmenog prevoditelja ako ne govorite španjolski ili odgovarajući regionalni jezik. Policija vam može osigurati obrazac za prijavu kaznenog djela na vašem jeziku te telefonski ili osobni kontakt s usmenim prevoditeljem. Na sudovima djeluje služba za usmeno prevođenje, koja će surađivati s uredima za potporu žrtvama kaznenih djela. Osim toga, ako nemate boravište u Španjolskoj, imate pravo dobiti informacije o postupku za ostvarivanje vaših prava.

Ako ste zaštićena osoba na temelju naloga izdanog u državi članici EU-a, možete zatražiti izdavanje europskog naloga za zaštitu. Primjenom pojednostavnjenog i ubrzanog postupka dodijelit će vam se zaštita putem nove mjere zaštite koju poduzima država članica u koju putujete ili se selite.

Koje ću informacije dobiti ako prijavim kazneno djelo?

U trenutku prijave kaznenog djela imate pravo dobiti propisno ovjereni primjerak prijave. Ako ne razumijete ili ne govorite nijedan od jezika koji su službeni u mjestu u kojem se kazneno djelo prijavljuje, imat ćete pravo i na besplatnu jezičnu pomoć i pisani prijevod primjerka prijave koju ste podnijeli.

Imat ćete pravo i na informacije o sljedećem:

  • mjerama skrbi i potpore koje su vam dostupne, neovisno o tome je li riječ o medicinskoj, psihološkoj ili materijalnoj skrbi i potpori, te postupku za njihovo dobivanje, među ostalim, ako je to potrebno i prikladno, informacije o mogućnostima dobivanja alternativnog smještaja
  • pravu da date svoj iskaz tijelima nadležnima za istražni postupak
  • mogućnosti da zatražite mjere zaštite i, prema potrebi, postupku za podnošenje takvog zahtjeva
  • odšteti na koju možda imate pravo i, prema potrebi, postupku za traženje te odštete
  • dostupnim uslugama tumačenja i prevođenja
  • svim dostupnim pomagalima i uslugama za komunikaciju
  • postupcima s pomoću kojih možete ostvariti svoja prava ako živite izvan Španjolske
  • žalbama koje možete podnijeti protiv svih presuda za koje smatrate da nisu u skladu s vašim pravima
  • podacima za kontakt tijela zaduženog za vođenje postupka i kanala koje možete upotrijebiti za komunikaciju s tim tijelom
  • dostupnim službama za popravljanje štete u predmetima u kojima je to zakonski moguće
  • predmetima u kojima možete dobiti nadoknadu sudskih troškova i, prema potrebi, postupku za traženje te nadoknade
  • pravu na podnošenje općeg zahtjeva da budete obaviješteni o pojedinim odlukama u postupku kao što su, među ostalim, odluka o nepokretanju kaznenog postupka, pravomoćna presuda u postupku, odluke o pritvaranju počinitelja ili njegovu naknadnom puštanju iz zatvora, kao i o mogućem bijegu počinitelja iz istražnog zatvora, te o odlukama svih pravosudnih ili zatvorskih tijela koje se odnose na osobe osuđene zbog kaznenih djela počinjenih primjenom nasilja ili zastrašivanja koje predstavljaju rizik za vašu sigurnost.

Osim toga, bit ćete obaviješteni o datumu, vremenu i mjestu održavanja suđenja te o meritumu optužbi protiv počinitelja.

Ako ste žrtva kaznenog djela s elementima rodno uvjetovanog nasilja, bit ćete obaviješteni o odlukama o pritvaranju počinitelja ili njegovu naknadnom puštanju iz zatvora, kao i o mogućem bijegu počinitelja iz istražnog zatvora, te o odlukama kojima se odobravaju osobne mjere predostrožnosti ili izmjenjuju već dogovorene mjere, ako im je cilj osigurati vašu sigurnost, pri čemu nećete morati zatražiti takve obavijesti, osim ako ste izričito izjavili da ih ne želite dobivati.

Isto ćete se tako moći koristiti uslugama pomoći i potpore koje besplatno i poštujući načelo povjerljivosti pružaju uredi za potporu žrtvama kaznenih djela. Na te urede možete biti upućeni prema potrebi, ovisno o težini kaznenog djela ili ako to zatražite.

Ako je predmetnim kaznenim djelima prouzročena posebno teška šteta, tijela javne uprave i uredi za potporu žrtvama kaznenih djela mogu pravo na korištenje uslugama pomoći i potpore proširiti i na članove vaše obitelji. Za te se potrebe članovi obitelji definiraju kao osobe povezane s vama na temelju braka ili sličnog odnosa te rodbina do drugog koljena (djedovi i bake, braća i sestre te unučad).

Imam li pravo na besplatne usluge tumačenja i prevođenja (kada se obratim policiji ili drugim nadležnim tijelima ili tijekom istražnog i sudskog postupka)?

Ako ste građanin koji nema boravište u Španjolskoj, imate pravo na besplatnog usmenog prevoditelja ako ne govorite španjolski ili odgovarajući regionalni jezik. Policija vam može osigurati obrazac za prijavu kaznenog djela na vašem jeziku te telefonski ili osobni kontakt s usmenim prevoditeljem. Na sudovima djeluje služba za usmeno prevođenje, koja će surađivati s Uredom za potporu žrtvama kaznenih djela.

Uredi za potporu žrtvama kaznenih djela pružit će vam informacije o vašem pravu na besplatnu jezičnu pomoć i na pisani prijevod primjerka prijave ako ne razumijete ili ne govorite nijedan od jezika koji su službeni u mjestu u kojem prijavljujete kazneno djelo.

Konkretno, imate sljedeća prava:

  • pravo da vam, kad dajete iskaz pred sucem, javnim tužiteljem ili policijskim službenicima tijekom istražnog postupka ili kad se pojavljujete kao svjedok na suđenju ili bilo kojoj javnoj raspravi, besplatno pomaže usmeni prevoditelj koji govori jezik koji razumijete.

To će se pravo primjenjivati i ako imate oštećenja sluha ili govora.

  • pravo na besplatan prijevod pojedinih odluka u postupku kao što su, među ostalim, odluka o nepokretanju kaznenog postupka, pravomoćna presuda u postupku, odluke o pritvaranju počinitelja ili njegovu naknadnom puštanju iz zatvora, kao i o mogućem bijegu počinitelja iz istražnog zatvora, te o odlukama svih pravosudnih ili zatvorskih tijela koje se odnose na osobe osuđene zbog kaznenih djela počinjenih primjenom nasilja ili zastrašivanja koje predstavljaju rizik za vašu sigurnost i odluka o okončanju istražnog postupka.

Možete zatražiti da prijevod sadržava kratak sažetak razloga zbog kojih je donesena pojedina odluka.

  • pravo na besplatan prijevod svih informacija koje su ključne za vaše sudjelovanje u kaznenom postupku. Za te potrebe možete podnijeti obrazloženi zahtjev da se neki dokument smatra ključnim.
  • pravo da na jeziku koji razumijete budete obaviješteni o datumu, vremenu i mjestu održavanja suđenja.

Pomoć usmenog prevoditelja može se osigurati videokonferencijskim putem ili s pomoću bilo kojeg medija za komunikaciju na daljinu, osim ako sudac ili sud, po službenoj dužnosti ili na zahtjev jedne od stranaka, pristane na to da usmeni prevoditelj bude fizički prisutan radi zaštite vaših prava.

Pisani prijevod dokumenata može se iznimno zamijeniti davanjem usmenog sažetka sadržaja tih dokumenata na jeziku koji razumijete kako bi se osigurala pravednost postupka.

Ako želite tumačenje ili prijevod pojedinih djelovanja policije, a to vam nije omogućeno, možete podnijeti žalbu istražnom sucu. Smatrat će se da je žalba podnesena od trenutka kad ste izrazili svoje nezadovoljstvo činjenicom da vam nije omogućeno zatraženo tumačenje ili prijevod.

Na koji će način nadležno tijelo osigurati da razumijem sve informacije i da me se razumije (ako sam dijete ili osoba s invaliditetom)?

Općenito, ako ste žrtva, od trenutka kad se prvi put obratite nadležnim tijelima ili službenicima te tijekom intervencije službi za pomoć i potporu koje omogućuju tijela javne uprave, uključujući i prije nego prijavite kazneno djelo, imate pravo dobiti zaštitu, informacije, potporu, pomoć i skrb.

Od nadležnih tijela ili službenika kojima ste se prvotno obratili možete zatražiti da vas upute na urede za potporu žrtvama kaznenih djela, koji će vam pomoći besplatno i poštujući načela povjerljivosti, čak i ako prethodno niste prijavili kazneno djelo.

Isto tako uz vas od trenutka kad se prvi put obratite nadležnim tijelima i službenicima može biti osoba po vašem izboru.

Osim toga, imate pravo da razumijete svaku pravnu radnju koja se mora obaviti nakon što je kazneno djelo prijavljeno i da se pritom vas razumije, što uključuje informacije prije podnošenja prijave kao i pružanje usluge tumačenja na znakovnim jezicima priznatima zakonom te sredstvima za pružanje potpore pri usmenoj komunikaciji ako je to potrebno.

Sva usmena i pisana komunikacija odvijat će se upotrebom jasnog, jednostavnog i pristupačnog jezika te će se uzeti u obzir vaše osobne karakteristike i potrebe, posebno ako imate osjetilni, intelektualni ili mentalni invaliditet ili ste maloljetna osoba.

Službe za potporu žrtvama

Tko pruža potporu žrtvama?

Ako ste žrtva kaznenog djela, imate pravo besplatno i u skladu s načelom povjerljivosti koristiti se uslugama pomoći i potpore koje omogućuju tijela javne uprave te onima koje omogućuju uredi za potporu žrtvama kaznenih djela.

Uredi za potporu žrtvama kaznenih djela javna su, višedisciplinarna i besplatna služba koju je uspostavilo Ministarstvo pravosuđa radi ispunjenja potreba žrtava.

Uredi djeluju u svim Poveznica se otvara u novom prozoruautonomnim zajednicama, u gotovo svim glavnim gradovima pokrajina, ali i u drugim gradovima.

Uredi za potporu žrtvama kaznenih djela pružit će vama kao žrtvi kaznenog djela sveobuhvatnu, koordiniranu i specijalističku potporu kojom će se ispuniti vaše pravne, psihološke i društvene potrebe.

Ako ste žrtva terorizma, možete se obratiti Uredu za pružanje informacija i potporu žrtvama terorizma pri Nacionalnom kaznenom i upravnom sudu (Oficina de Información y Asistencia a Víctimas del Terrorismo de la Audiencia Nacional), no možete se obratiti i Uredu za potporu žrtvama kaznenih djela u vašoj pokrajini ako to želite. Ured za potporu žrtvama kaznenih djela zatim će djelovati u koordinaciji s Uredom za pružanje informacija i potporu žrtvama terorizma pri Nacionalnom kaznenom i upravnom sudu.

Pravo na korištenje tim uslugama primjenjivo je tijekom intervencije službi za pomoć i potporu te, prema potrebi, službi za popravljanje štete tijekom cijelog kaznenog postupka i u odgovarajućem razdoblju nakon njegova završetka, neovisno o tome je li identitet počinitelja poznat i o ishodu postupka, a uključuje i razdoblje prije prijave kaznenog djela.

Ako je predmetnim kaznenim djelima prouzročena posebno teška šteta, tijela javne uprave i uredi za potporu žrtvama kaznenih djela mogu pravo na korištenje uslugama pomoći i potpore proširiti i na članove vaše obitelji. Za te se potrebe članovi obitelji definiraju kao osobe povezane s vama na temelju braka ili sličnog odnosa te rodbina do drugog koljena (djedovi i bake, braća i sestre te unučad).

Ako imate maloljetnu djecu ili ste sami maloljetna osoba pod skrbništvom ili starateljstvom ženske osobe koja je žrtva rodno uvjetovanog nasilja ili osobâ koje su žrtve nasilja u obitelji, imat ćete pravo na posebne mjere pomoći i zaštite utvrđene zakonom.

Osim toga, ako ste žrtva kaznenih djela terorizma ili rodno uvjetovanog nasilja ili ste maloljetna osoba, imat ćete i prava priznata posebnim zakonodavstvom koje se odnosi na pojedine vrste kaznenih djela.

Hoće li me policija automatski uputiti na službu za potporu žrtvama?

Kad prijavite kazneno djelo, službenici državne policije i, prema potrebi, policije autonomne zajednice u kojoj se kazneno djelo dogodilo provest će početnu pojedinačnu procjenu vaše situacije kako bi utvrdili vaše potrebe za zaštitom i može li vas se smatrati ranjivom žrtvom. Tijekom te početne procjene dobit ćete informacije o mogućnosti obraćanja Uredu za potporu žrtvama kaznenih djela.

Svako nadležno tijelo ili službenik koji dolazi u kontakt s vama mora vas prema potrebi uputiti na urede za potporu žrtvama kaznenih djela, ovisno o težini kaznenog djela ili u svim slučajevima kad to zatražite.

Na koji se način štiti moja privatnost?

Korištenje uslugama pomoći i potpore koje omogućuju tijela javne uprave te onima koje omogućuju uredi za potporu žrtvama kaznenih djela u svakom će slučaju biti u skladu s načelom povjerljivosti.

Informacije koje pružite policijskim službenicima ili svakom tijelu ili službeniku koji vam pomaže od samog početka mogu se proslijediti jedino drugim službama za pomoć i potporu, kao što su uredi za potporu žrtvama kaznenih djela, uz vašu prethodnu i informiranu suglasnost.

Službe za potporu žrtvama mogu informacije koje su dobile o vama pružiti trećim stranama jedino uz vašu prethodnu i informiranu suglasnost.

Kad je riječ o području pravosuđa, suci, sudovi, javni tužitelji te druga tijela i službenici zaduženi za kaznenu istragu, te sve druge osobe koje su na bilo koji način uključene u postupak ili sudjeluju u njemu poduzet će potrebne mjere u skladu sa zakonom radi zaštite vaše privatnosti i privatnosti članova vaše obitelji, a posebno kako bi se spriječilo širenje bilo kakvih informacija na temelju kojih se može otkriti vaš identitet ako ste maloljetna žrtva ili osoba s invaliditetom kojoj je potrebna posebna zaštita.

Osim toga, pravosudno tijelo može zabraniti prikupljanje, otkrivanje ili objavljivanje fotografija na kojima ste vi ili članovi vaše obitelji, posebno ako ste maloljetna žrtva ili osoba s invaliditetom kojoj je potrebna posebna zaštita.

Moram li prijaviti kazneno djelo kako bi mi se pružila potpora za žrtve?

Svaka žrtva ima pravo na korištenje uslugama pomoći i potpore koje besplatno i u skladu s načelom povjerljivosti pružaju uredi za potporu žrtvama kaznenih djela.

Korištenje uslugama pomoći i potpore ne ovisi o tome je li kazneno djelo prije toga prijavljeno.

Osobna zaštita za slučaj da sam u opasnosti

Koje su vrste zaštite dostupne?

Tijela i službenici zaduženi za istražni postupak, kazneni progon i vođenje sudskog postupka za kaznena djela poduzet će potrebne mjere utvrđene zakonom radi zaštite života žrtve i članova njezine obitelji, njihove mentalne i fizičke dobrobiti, slobode, sigurnosti, spolne slobode i integriteta te radi odgovarajuće zaštite njihove privatnosti i dostojanstva, posebno ako daju izjave ili moraju dati iskaz na sudu.

Javni će tužitelj posebno osigurati poštovanje tog prava na zaštitu ako je riječ o maloljetnim žrtvama i prema potrebi poduzeti odgovarajuće mjere u njihovu najboljem interesu radi sprječavanja ili smanjenja štete koja im može nastati zbog odvijanja postupka.

Ako ste maloljetna žrtva ili žrtva s invaliditetom (žrtve kojima je potrebna posebna zaštita), na raspolaganju su sljedeće mogućnosti: da vještaci prije suđenja preispitaju dokaze i da vaš razgovor s posebno osposobljenim timom u posebnoj prostoriji bude snimljen.

Tko mi može ponuditi zaštitu?

Procijenit će se vaše konkretne okolnosti kako bi se utvrdilo koje se mjere zaštite moraju poduzeti.

Za procjenu tih vrsta mjera i odlučivanje o njima odgovorne su sljedeće osobe:

  • tijekom istrage kaznenog djela, istražni sudac ili sudac nadležan za predmete nasilja nad ženama, ne dovodeći u pitanje privremenu procjenu i odluku koje moraju provesti i donijeti
  • javni tužitelj tijekom njegovih istražnih postupaka ili u postupcima koji se odnose na maloljetne žrtve ili
  • policijski službenici koji sudjeluju u početnoj fazi istražnih postupaka
  • tijekom suđenja, sudac ili sud nadležan za vođenje sudskog postupka u predmetu.

Hoće li tko obraditi moj predmet kako bi utvrdio prijeti li mi još opasnost od počinitelja?

Hoće, zato što će se uvijek prvo procijeniti vaše konkretne okolnosti kako bi se utvrdilo koje se mjere zaštite moraju poduzeti.

Kad prijavite kazneno djelo, službenici državne policije i, prema potrebi, policije autonomne zajednice u kojoj se kazneno djelo dogodilo provest će početnu pojedinačnu procjenu vaše situacije kako bi utvrdili vaše potrebe za zaštitom i može li vas se smatrati ranjivom žrtvom. Tijekom te početne procjene dobit ćete informacije o mogućnosti obraćanja Uredu za potporu žrtvama kaznenih djela.

Ako pomoć dobivate u Uredu za pomoć žrtvama kaznenih djela, ta će služba izvršiti i pojedinačnu procjenu vašeg slučaja. Informacije prikupljene tijekom policijske procjene mogu se proslijediti Uredu ako date svoju suglasnost za to.

U pojedinačnoj procjeni uzet će se u obzir potrebe koje iskažete i vaše želje te će se u potpunosti poštovati vaš tjelesni, mentalni i moralni integritet.

Posebno će se u obzir uzeti sljedeće:

  • vaše osobne karakteristike, situacija, neposredne potrebe, spol, invaliditet i razina zrelosti te će se posebno procijeniti jeste li osoba s invaliditetom ili ste na neki način ovisni o navodnom počinitelju kaznenog djela, jeste li maloljetna žrtva ili vam je potrebna posebna zaštita ili su prisutni drugi čimbenici posebne ranjivosti
  • značajke kaznenog djela čija ste žrtva i težina prouzročene štete te rizik ponovnog počinjenja kaznenog djela. Vaše će se potrebe za zaštitom posebno procijeniti ako ste žrtva kaznenih djela terorizma, kaznenih djela koja je počinila zločinačka organizacija, rodno uvjetovanog nasilja ili nasilja u obitelji, kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog integriteta, trgovine ljudima, prisilnog nestanka i kaznenih djela počinjenih zbog rasističkih, antisemitskih ili drugih razloga povezanih s ideologijom, vjerom ili uvjerenjima, obiteljskom situacijom, pripadnosti etničkoj skupini, rasi ili narodu, vašim nacionalnim porijeklom, spolom, seksualnom orijentacijom ili seksualnim identitetom ili zbog spola, bolesti ili invaliditeta
  • okolnosti kaznenog djela, posebno u slučaju kaznenih djela s elementima nasilja.

Ako ste maloljetna osoba ili imate nekakav oblik invaliditeta i potrebna vam je posebna zaštita, u obzir će se uzeti i vaša mišljenja i interesi te vaše osobne okolnosti, a posebno će se poštovati načela najboljeg interesa maloljetne osobe ili osobe s invaliditetom kojoj je potrebna posebna zaštita, kao i njezina prava na informacije, nediskriminaciju, povjerljivost, privatnost i zaštitu.

Hoće li tko obraditi moj predmet kako bi utvrdio jesam li dodatno ugrožen zbog sustava kaznenog pravosuđa (tijekom istražnog i sudskog postupka)?

Hoće. Za procjenu i utvrđivanje mjera zaštite koje bi mogle biti prikladne za vas tijekom istrage kaznenog djela bit će zadužen istražni sudac ili sudac nadležan za nasilje nad ženama ili, ako je riječ o rodno uvjetovanom nasilju, javni tužitelj ili policijski službenici koji sudjeluju u početnoj fazi istražnog postupka.

Ako vam prijeti opasnost, dobit ćete policijsku zaštitu.

Zbog sigurnosti, javnog poretka, korisnosti ili radi čuvanja vašeg dostojanstva svoj ćete iskaz dati putem videokonferencije.

Ako ste žrtva pojedinih posebnih kaznenih djela koji dovode do dodjeljivanja posebnih mjera zaštite žrtvama tih kaznenih djela, kao što su rodno uvjetovano nasilje, nasilje u obitelji, trgovina ljudima u svrhe seksualnog iskorištavanja ili izrabljivanja radne snage, ozljeđivanje, kaznena djela protiv slobode, mučenje, kaznena djela protiv pojedinca, protiv spolne slobode, privatnosti, prava na pozitivnu sliku o sebi, nepovredivosti doma, časti i društveno-gospodarskog poretka, imate pravo da protiv nasilnika budu izrečene sljedeće zabrane ako je to neophodno za vašu zaštitu: zabrana boravka na određenom mjestu odnosno u određenom susjednom području tog mjesta, gradu ili regiji ili odlaska na ta mjesta, zabrana uspostave kontakta s vama ili komunikacije s pojedinim osobama.

Za vašu se zaštitu tijekom istražnog postupka mogu poduzeti sljedeće mjere:

  • iskaz možete dati u posebno projektiranim ili prilagođenim objektima posebno osposobljenim stručnjacima
  • ako iskaz morate dati nekoliko puta, dajete ga istoj osobi, osim ako bi to moglo bitno ugroziti vođenje postupka; u protivnom iskaz morate izravno dati sucu ili javnom tužitelju
  • ako ste žrtva rodno uvjetovanog nasilja, nasilja u obitelji, kaznenog djela protiv spolne slobode ili spolnog integriteta, vaš iskaz može dati druga osoba vašeg spola, ako to zatražite, osim ako bi to bitno moglo ugroziti vođenje postupka; u protivnom iskaz morate izravno dati sucu ili javnom tužitelju.

Ako ste pozvani na davanje iskaza i sudac smatra da vam prijeti ozbiljan rizik ili je ugrožena vaša sloboda, imovina ili obitelj, može poduzeti sljedeće mjere:

  • zaštititi vaš identitet, adresu, zanimanje i mjesto rada te ne upotrijebiti te informacije u postupku
  • spriječiti da budete viđeni na sudu i navesti adresu suda kao adresu za dostavu obavijesti
  • spriječiti da se na bilo koji način snimi vaša fotografija
  • naložiti policijsku zaštitu tijekom postupka i nakon njega
  • omogućiti vam prijevoz do suda u službenom vozilu
  • kad ste na sudu, smjestiti vas u čekaonice uz policijski nadzor
  • u iznimnim okolnostima osigurati vam nov identitet i financijsku pomoć za promjenu vašeg mjesta boravka ili rada.

Ako ste žrtva kaznenog djela rodno uvjetovanog nasilja ili nasilja u obitelji, možete dobiti „nalog za zaštitu” kojim su obuhvaćene opće mjere predostrožnosti protiv nasilnika (zabrana boravka na određenim mjestima odnosno u određenim susjednim područjima tog mjesta, gradovima ili regijama ili odlazak na ta mjesta, zabrana uspostave kontakta ili komunikacije s pojedinim osobama).

Tijekom sudskog postupka sudac ili predsjednik suda može naložiti privatnu raspravu (ograničiti prisutnost audiovizualnih medija tijekom zasjedanja suda i zabraniti snimanje svih ili pojedinih rasprava) kako bi se zaštitili moral, javni poredak te vi kao žrtva i/ili vaša obitelj. Može zabraniti i otkrivanje identiteta vještakâ ili bilo kojih drugih osoba koje sudjeluju u sudskom postupku.

Ako imate status privatnog tužitelja, možete zatražiti privatnu raspravu.

Tijekom postupka mogu se poduzeti sljedeće mjere radi vaše zaštite:

  • mjere kojima se sprječava da dođete u vizualni kontakt s navodnim počiniteljem i osigurava da vas se može čuti, a da se ne nalazite u sudnici. U tu se svrhu mogu upotrijebiti komunikacijske tehnologije (postavljanje zaslona u sudnici i davanje izjava videokonferencijskim putem)
  • mjere kojima se sprječava postavljanje pitanja koja se odnose na vaš privatan život i nisu relevantna za kazneno djelo koje je predmet kaznenog progona, osim ako sudac ili sud iznimno smatra da se na takva pitanja mora odgovoriti
  • održavanje privatne usmene rasprave, iako sudac ili predsjednik suda mogu odobriti prisutnost osoba koje mogu dokazati da imaju poseban interes u predmetu.

Mjere za sprječavanje vizualnog kontakta s navodnim počiniteljem i postavljanja pitanja o vašem privatnom životu mogu se poduzeti i tijekom istražnog postupka.

Kakva je zaštita dostupna za osobito ranjive žrtve?

U slučaju ranjivih žrtava, kao što su maloljetne žrtve i žrtve s invaliditetom kojima je potrebna posebna zaštita, osim mjera utvrđenih u odjeljku „Hoće li tko obraditi moj predmet kako bi utvrdio jesam li dodatno ugrožen zbog sustava kaznenog pravosuđa (tijekom istražnog i sudskog postupka)?”, tijekom postupka primjenjivat će se i sljedeće mjere:

  • dobivene izjave snimit će se s pomoću audiovizualnih medija i mogu biti prikazane tijekom suđenja u slučajevima i pod uvjetima utvrđenima zakonom
  • izjave se mogu uzeti uz pomoć stručnjaka.

Ako ste maloljetna žrtva ili žrtva s invaliditetom (žrtve kojima je potrebna posebna zaštita), na raspolaganju su sljedeće mogućnosti: da vještaci prije suđenja preispitaju dokaze i da vaš razgovor s posebno osposobljenim timom u posebnoj prostoriji bude snimljen.

Osim toga, na zahtjev javnog tužitelja možda će vam se moći dodijeliti skrbnik ad litem ako ste posebno ranjiva žrtva i u pojedinim slučajevima, na primjer ako postoji sukob interesa s vašim pravnim zastupnikom ili s jednim od roditelja, pod uvjetom da drugi roditelj ne može na odgovarajući način obavljati svoje dužnosti zastupanja žrtve i pružanja pomoći. 

Maloljetnik sam – imam li posebna prava?

Ako ste maloljetna osoba, tijekom faze istrage kaznenog djela s vama će se postupati u skladu s protokolima posebno izrađenima radi vaše zaštite. Kad morate dati iskaz, poduzet će se posebne mjere predostrožnosti. Javni tužitelj, čija je posebna dužnost štititi maloljetne osobe, uvijek mora biti prisutan. Vizualni kontakt između vas i nasilnika mora se onemogućiti s pomoću bilo kojeg tehničkog sredstva.

Razgovor s vama vodit će posebno osposobljen tim u posebnoj prostoriji, u kojoj se nećete osjećati ugroženo, jer postoji mogućnost da će vještaci prije suđenja ispitati dokaze i da će se razgovor snimati.

Iskaz možete dati samo jednom, u prisutnosti istražnog suca, sudskog službenika i svih stranaka u postupku, i više nijednom tijekom suđenja.

Tijekom sudskog postupka, ako ste maloljetna osoba koja daje iskaz, vizualni kontakt između vas i optuženika onemogućit će se s pomoću bilo kojeg mogućeg tehničkog sredstva.

Zabranjeno je i suočavanje.

Osim mjera utvrđenih u odjeljku „Hoće li tko obraditi moj predmet kako bi utvrdio jesam li dodatno ugrožen zbog sustava kaznenog pravosuđa (tijekom istražnog i sudskog postupka)?”, tijekom postupka primjenjivat će se i sljedeće mjere:

  • dobivene izjave snimit će se s pomoću audiovizualnih medija i mogu biti prikazane tijekom suđenja u predmetima i pod uvjetima utvrđenima zakonom
  • izjave se mogu uzeti uz pomoć stručnjaka.

Osim toga, na zahtjev javnog tužitelja možda će vam se moći dodijeliti skrbnik ad litem ako ste posebno ranjiva žrtva i u pojedinim slučajevima, na primjer ako postoji sukob interesa s vašim pravnim zastupnikom ili s jednim od roditelja, pod uvjetom da drugi roditelj ne može na odgovarajući način obavljati svoje dužnosti zastupanja žrtve i pružanja pomoći žrtvi. 

Član moje obitelji izgubio je život kao žrtva kaznenog djela – koja su moja prava?

Ako je član vaše obitelji izgubio život zbog kaznenog djela, imat ćete status neizravne žrtve kaznenog djela počinjenog nad članom vaše obitelji (izravna žrtva) ako se nalazite u pojedinim situacijama predviđenima zakonom (što u svim slučajevima isključuje osobu odgovornu za kazneno djelo) te, među ostalim, ako ste bili bračni drug izravne žrtve i niste bili zakonski rastavljeni niti živjeli odvojeno, ako ste bili dijete izravne žrtve ili njezina bračnog druga koji nije bio zakonski rastavljen niti je živio odvojeno i ako ste živjeli s tom osobom, ako ste s izravnom žrtvom bili povezani na temelju sličnog odnosa i živjeli ste s njom.

Treba podsjetiti da na temelju zakona sve žrtve imaju pravo podnijeti kaznenu tužbu i građansku tužbu te pojaviti se pred tijelima nadležnima za istražni postupak kako bi im pružili dokaze i informacije koji se smatraju relevantnima za razjašnjenje činjenica.

Ako imate status neizravne žrtve, moći ćete se besplatno i u skladu s načelom povjerljivosti koristiti uslugama pomoći i potpore koje omogućuju tijela javne uprave te onima koje omogućuju uredi za potporu žrtvama kaznenih djela, pod uvjetom da se smatra prikladnim da tim pravom budu obuhvaćeni članovi obitelji izravne žrtve s obzirom na to da je kaznenim djelima prouzročena posebno teška šteta. Za te će se potrebe članovi obitelji definirati jedino kao osobe povezane s izravnom žrtvom na temelju braka ili sličnog odnosa te rodbina do drugog koljena (djedovi i bake, braća i sestre te unučad).

Ako imate status neizravne žrtve, možete dobiti informacije o dostupnim mjerama pomoći i potpore, neovisno o tome je li riječ o medicinskoj, psihološkoj ili materijalnoj pomoći i potpori, te o postupku za njihovo dobivanje kao i o odšteti na koju možda imate pravo i, prema potrebi, postupku za traženje te odštete.

Uredi za potporu žrtvama kaznenih djela pružit će vam savjete o imovinskim pravima povezanima s postupkom, posebno kad je riječ o financijskoj pomoći za nadoknadu štete prouzročene kaznenim djelom i postupku za traženje te nadoknade te će vam pružiti potrebnu emocionalnu potporu i terapeutsku pomoć, čime će se osigurati odgovarajuća psihološka pomoć radi prevladavanja traumatičnih posljedica kaznenog djela.

Kad je riječ o financijskoj pomoći na koju imate pravo kao neizravna žrtva kaznenog djela, u Španjolskoj je na snazi sustav javne potpore u korist neizravnih žrtava kaznenih djela počinjenih s namjerom uz primjenu sile u Španjolskoj i čija je posljedica smrt ili teško oštećenje vašeg mentalnog zdravlja.

Kako biste dobili status neizravne žrtve u svrhe financijske pomoći (korisnik), morate ispuniti sljedeće zahtjeve:

  • morate biti državljanin Španjolske ili neke druge države članice Europske unije ili, ako se nijedna od tih kategorija ne primjenjuje na vas, morate imati uobičajeno boravište u Španjolskoj ili biti državljanin druge države koja na svojem državnom području dodjeljuje sličnu pomoć španjolskim državljanima. U slučaju smrti državljanstvo ili uobičajeno boravište preminule osobe nije važno
  • morate biti bračni drug preminule osobe s kojom niste bili zakonski rastavljeni niti ste živjeli odvojeno ili osoba koja je s preminulom osobom trajno živjela u sličnom odnosu barem dvije godine prije njezine smrti, osim ako ste s njom imali djecu jer će u tom slučaju sama činjenica da ste živjeli zajedno biti dovoljna za dobivanje statusa. To uključuje i djecu dotičnih osoba, čak i ako nisu potomci preminule osobe, pod uvjetom da su financijski ovisili o njoj i s njom živjeli
  • korisnici ni u kojem slučaju ne mogu biti osobe kojima je izrečena osuđujuća presuda zbog ubojstva počinjenog s namjerom u bilo kojem obliku, ako je preminula osoba bila njihov bračni drug ili osoba s kojom su bili stabilno povezani na temelju sličnog odnosa
  • morate biti potomak preminule osobe koji je financijski ovisio o toj osobi i živio s njom, pri čemu se maloljetni potomci ili punoljetni potomci s invaliditetom automatski smatraju financijski ovisnima
  • ako ste roditelj preminule osobe i financijski ste ovisili o toj osobi, pod uvjetom da nema osoba iz prethodno navedenih kategorija
  • roditelji maloljetnih osoba koje su preminule kao izravna posljedica kaznenog djela isto se tako smatraju neizravnim žrtvama za potrebe financijske pomoći utvrđene španjolskim pravom.

Pomoć morate zatražiti u roku od jedne godine od dana na koji se kazneno djelo dogodilo. Ako je smrt nastupila kao izravna posljedica tjelesnih ozljeda ili oštećenja zdravlja, počet će teći novi rok za traženje pomoći istog trajanja.

Opće je pravilo da dodjeljivanje pomoći ovisi o tome je li donesena pravomoćna sudska odluka o završetku kaznenog postupka.

Pomoć se ne može iskoristiti u kombinaciji s odštetom utvrđenom na temelju presude, iako će se cijeli iznos pomoći ili njegov dio isplatiti ako je osoba proglašena krivom za počinjenje kaznenog djela proglašena djelomično nesolventnom, ili u kombinaciji s odštetom ili pomoći iz osobnog osiguranja ako je iznos viši od iznosa utvrđenog u presudi, ili u kombinaciji sa subvencijom iz socijalnog osiguranja koja se može isplatiti na temelju privremene onesposobljenosti žrtve.

Iznos pomoći ni u kojem slučaju ne može premašivati iznos odštete utvrđen u presudi.

Mogu li pristupiti uslugama mirenja? Koji su uvjeti? Prijeti li mi opasnost tijekom mirenja?

Ako ste žrtva, imate pravo dobiti informacije o alternativnom rješavanju sporova primjenom, prema potrebi, mirenja i drugih mjera popravljanja štete te o dostupnim službama za popravljanje štete, u slučajevima u kojima je to zakonski moguće. Te će vam informacije pružiti uredi za potporu žrtvama kaznenih djela.

Osim toga, uredi za potporu žrtvama kaznenih djela moći će pravosudnom tijelu predložiti primjenu mirenja u kaznenom postupku, ako se to smatra korisnim za vas, i pružit će potporu službama za popravljanje štete te osigurati druge postupke izvansudske nagodbe utvrđene zakonom.

Uslugama službi za popravljanje štete možete se koristiti za dobivanje odgovarajuće odštete za materijalne i nematerijalne gubitke koji proizlaze iz kaznenog djela, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

  • počinitelj je priznao ključne činjenice iz kojih proizlazi njegova odgovornost
  • dali ste svoju suglasnost, nakon što ste dobili iscrpne i nepristrane informacije o sadržaju postupka mirenja, njegovim mogućim ishodima i postupcima uvedenima kako bi se osiguralo poštovanje postupka
  • počinitelj je dao svoju suglasnost
  • iz postupka mirenja ne proizlazi rizik za vašu sigurnost i ne postoji nikakva opasnost da bi vam vođenje tog postupka moglo prouzročiti nove materijalne ili nematerijalne gubitke
  • nije zabranjeno zakonom za počinjeno kazneno djelo.

Rasprave koje se održavaju u okviru postupka mirenja odvijat će se u skladu s načelom povjerljivosti i njihov se sadržaj ne smije otkrivati bez vaše suglasnosti i suglasnosti počinitelja.

Izmiritelji i drugi stručnjaci koji sudjeluju u postupku mirenja podliježu obvezi čuvanja profesionalne tajne povezane s događajima i izjavama s kojima su bili upoznati u okviru obavljanja svojih dužnosti.

Vi i počinitelj u svakom ćete trenutku moći povući svoju suglasnost za sudjelovanje u postupku mirenja.

Mirenje se obično pokreće u slučaju lakših kaznenih djela.

U sustavu maloljetničkog pravosuđa (osobe u dobi od 14 do 18 godina) mirenje je izričito propisano kao sredstvo preodgoja maloljetnika. U tom području mirenje provode timovi koji djeluju kao potpora službi za kazneni progon maloljetnika, no mogu ga provoditi i agencije iz autonomnih zajednica te drugi subjekti kao što su pojedina specijalizirana udruženja.

U području pravde za punoljetne osobe mirenje je dio sustava službi za popravljanje štete, a već se nekoliko godina provode različiti pilot-programi.

Kad je riječ o tome je li postupak mirenja siguran za vas, pravosudno tijelo u svakom trenutku može odobriti sve potrebne mjere fizičke zaštite i bilo koje druge mjere koje proizađu iz okolnosti postupka.

Gdje mogu pronaći zakon u kojem su navedena moja prava?

  • Código Penal (Kazneni zakon) – Poveznica se otvara u novom prozoruna španjolskom jeziku
  • Código Civil (Zakon o parničnom postupku) – Poveznica se otvara u novom prozoruna španjolskom jeziku
  • Ley de Enjuiciamiento Criminal (Zakon o kaznenom postupku) – Poveznica se otvara u novom prozoruna španjolskom jeziku
  • Ley 4/2015, de 27 de abril, del Estatuto de la víctima del delito (Zakon br. 4/2015 od 27. travnja 2015. o statusu žrtava kaznenih djela) – Poveznica se otvara u novom prozoruna španjolskom jeziku
  • Real Decreto 1109/2015, de 11 de diciembre, por el que se desarrolla la Ley 4/2015, de 27 de abril, del Estatuto de la víctima del delito, y se regulan las Oficinas de Asistencia a las Víctimas del Delito (Kraljevski dekret br. 1109/2015 od 11. prosinca 2015. o provedbi Zakona br. 4/2015 od 27. travnja 2015. o statusu žrtava kaznenih djela i uređivanju rada uredâ za potporu žrtvama kaznenih djela) – Poveznica se otvara u novom prozoruna španjolskom jeziku
  • Ley Orgánica 8/2015, de 22 de julio y Ley 26/2015, de 22 de julio, de modificación del sistema de protección de la infancia y de la adolescencia (Organski zakon br. 8/2015 od 22. srpnja 2015. i Zakon br. 26/2015 od 22. srpnja 2015. o izmjeni sustava za zaštitu djece i mladih) – Poveznica se otvara u novom prozoruna španjolskom jeziku
  • Ley 23/2014, de 20 de noviembre, de reconocimiento mutuo de resoluciones penales en la Unión Europea (Zakon br. 23/2014 od 20 studenoga 2014. o uzajamnom priznavanju odluka u kaznenim stvarima u Europskoj uniji) – Poveznica se otvara u novom prozoruna španjolskom jeziku
  • Real Decreto 671/2013, de 6 de septiembre, por el que se aprueba el Reglamento de la Ley 29/2011 (Kraljevski dekret br. 671/2013 od 6. rujna 2013. o uspostavi detaljnih rješenja za provedbu Zakona br. 29/2011) – Poveznica se otvara u novom prozoruna španjolskom jeziku
  • Ley 29/2011, de 22 de septiembre, de Reconocimiento y Protección Integral a las Víctimas de Terrorismo (Zakon br. 29/2011 od 22. rujna 2011. o priznavanju statusa žrtava terorizma i njihovoj sveobuhvatnoj zaštiti) – Poveznica se otvara u novom prozoruna španjolskom jeziku
  • Ley Orgánica 1/2004, de 28 de diciembre, de Medidas de Protección Integral contra la Violencia de Género (Organski zakon br. 1/2004 od 28. prosinca 2004. o sveobuhvatnim mjerama zaštite od rodno uvjetovanog nasilja) – Poveznica se otvara u novom prozoruna španjolskom jeziku
  • Ley Orgánica 5/2000, de 12 de enero, reguladora de la responsabilidad penal de los menores (Organski zakon br. 5/2000 od 12. siječnja 2000. o uređivanju kaznene odgovornosti djece) – Poveznica se otvara u novom prozoruna španjolskom jeziku
  • Ley Orgánica 1/1996, de 15 de enero, de Protección Jurídica del Menor (Organski zakon br. 1/1996 od 15. siječnja 1996. o pravnoj zaštiti djece) – Poveznica se otvara u novom prozoruna španjolskom jeziku
  • Ley 1/1996, de 10 de enero, de asistencia jurídica gratuita (Zakon br. 1/1996 od 10. siječnja 1996. o besplatnoj pravnoj pomoći) – Poveznica se otvara u novom prozoruna španjolskom jeziku
  • Ley 35/1995, de 11 de diciembre, de ayuda y asistencia a las víctimas de delitos violentos y contra la libertad sexual (Zakon br. 35/1995 od 11. prosinca 1995. o pomoći i potpori žrtvama kaznenih djela s elementima nasilja i kaznenih djela protiv spolne slobode) – Poveznica se otvara u novom prozoruna španjolskom jeziku
  • Real Decreto 738/1997, de 23 de mayo, por el que se aprueba el Reglamento de ayudas a las víctimas de delitos violentos y contra la libertad sexual (Kraljevski dekret br. 738/1997 od 23. svibnja 1997. o odobrenju Uredbe o pomoći žrtvama kaznenih djela s elementima nasilja i kaznenih djela protiv spolne slobode) – Poveznica se otvara u novom prozoruna španjolskom jeziku
  • Ley Orgánica 19/1994, de 23 de diciembre, de protección a testigos y peritos en causas criminales (Organski zakon br. 19/1994 od 23. prosinca 1994. o zaštiti svjedoka i vještaka u kaznenim predmetima) – Poveznica se otvara u novom prozoruna španjolskom jeziku
Posljednji put ažurirano: 12/03/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

2 - Prijavljivanje kaznenog djela i moja prava tijekom istražnog ili sudskog postupka

Kako mogu prijaviti kazneno djelo?

Ako ste žrtva kaznenog djela, od trenutka kad se prvi put obratite nadležnim tijelima ili službenicima imate pravo dobiti informacije o vašem pravu na prijavu kaznenog djela i, prema potrebi, postupku za podnošenje prijave.

Kazneno djelo možete prijaviti policiji i možete dobiti status svjedoka u postupku koji će uslijediti. Isto tako možete od policije zatražiti da vas uputi na odgovarajući Ured za potporu žrtvama kaznenih djela (Oficina de Asistencia a las Víctimas del delito), koji će vam pružiti informacije o tome kako prijaviti kazneno djelo.

Korištenje službama za potporu i skrb, kao što su uredi za potporu žrtvama kaznenih djela, besplatno je i odvija se u skladu s načelom povjerljivosti te nije potrebno prethodno prijaviti kazneno djelo.

Kao osoba koja prijavljuje kazneno djelo imate sljedeća prava:

  • pravo dobiti propisno ovjereni primjerak prijave
  • ako ne razumijete ili ne govorite nijedan od jezika koji su službeni u mjestu prijave kaznenog djela, pravo na besplatnu jezičnu pomoć i pisani prijevod primjerka prijave koju ste podnijeli. Ako ne govorite ili ne razumijete španjolski ili službeni jezik koji se upotrebljava u predmetnom postupku, pri davanju iskaza pred sucem, javnim tužiteljem ili policijskim službenicima tijekom istražne faze postupka imat ćete pravo na besplatnu pomoć usmenog prevoditelja koji govori jezik koji razumijete
  • ako ste zatražili da vas se obavijesti o pojedinim odlukama kao što je odluka o nepokretanju kaznenog postupka ili pravomoćna presuda u postupku, imate pravo da vas se obavijesti o datumu, vremenu i mjestu održavanja suđenja te o sadržaju optužbe protiv počinitelja.

Možete i podnijeti tužbu protiv počinitelja i postati stranka u postupku u svojstvu privatnog tužitelja te ćete imati vrlo slična prava kao i javni tužitelj.

Osim redovitih predmeta, u kojima javni tužitelj podiže optužnicu protiv počinitelja, postoje dvije vrste kaznenih djela u kojima imate vrlo važnu ulogu u pokretanju postupka:

  • za pokretanje postupaka u slučaju polujavnih kaznenih djela morate prijaviti kazneno djelo ili podnijeti tužbu. Nakon toga javni tužitelj preuzima nadležnost za podizanje optužnice protiv počinitelja. Međutim, postupci u slučaju privatnih kaznenih djela (npr. kleveta) u potpunosti ovise o vama: javni tužitelj nema nikakvu nadležnost u pogledu optužnice protiv počinitelja i prijavu možete povući u bilo kojem trenutku, čime će se postupak okončati.

Kazneno djelo možete prijaviti na bilo kojem jeziku i, ako ne govorite španjolski ili bilo koji drugi predmetni regionalni jezik, imate pravo na besplatne usluge usmenog prevoditelja. U praksi, ako nijedna osoba u policijskoj postaji ne govori vaš jezik, policija će vam ponuditi sljedeće mogućnosti:

  • ako nije riječ o teškom kaznenom djelu, moći ćete ga prijaviti putem obrasca na vašem jeziku
  • ako je riječ o teškom kaznenom djelu, pružit će vam se pomoć usmenog prevoditelja telefonskim putem ili osobno.

U pojedinim policijskim postajama djeluju usmeni prevoditelji za engleski, francuski i njemački, posebno u ljetnim mjesecima.

Nema vremenskog ograničenja u kojem morate prijaviti kazneno djelo, ali postoje vremenska ograničenja nakon kojih neće biti moguće pokrenuti progon kaznenog djela: ona iznose od 10 do 20 godina, ovisno o težini kaznenog djela. Nadležna tijela nisu propisala nikakav poseban način za prijavu kaznenog djela. Možete ga prijaviti u pisanom obliku ili usmeno, pri čemu će nadležno tijelo zabilježiti prijavu. Morate navesti svoje ime, adresu, osobni identifikacijski broj, broj telefona itd. i morate potpisati prijavu.

U trenutku prijave kaznenog djela, ako ste žrtva kaznenog djela s elementima rodno uvjetovanog nasilja ili nasilja u obitelji, od policije možete zatražiti nalog za zaštitu. Nalog za zaštitu možete zatražiti i izravno od pravosudnog tijela ili javnog tužitelja, uredâ za potporu žrtvama kaznenih djela ili socijalne službe ili ustanova za skrb koje djeluju u okviru tijelâ javne uprave.

U svakom ćete slučaju dobiti obrasce zahtjeva za izdavanje naloga za zaštitu i informacije o tom nalogu.

Kako mogu saznati u kojoj je fazi moj predmet?

Nakon što podnesete prijavu, dobit ćete ovjereni primjerak s referentnim brojem.

Ako ste žrtva, od policije možete dobiti informacije o tijeku postupka, osim ako bi to moglo naštetiti istražnom postupku. U praksi je bolje nazvati predmetnu policijsku postaju i ondje zatražiti informacije.

Općenito imate pravo – ako ste podnijeli odgovarajući zahtjev – dobiti informacije o datumu, vremenu i mjestu održavanja suđenja te o sadržaju optužbi protiv počinitelja kao i pravo da budete obaviješteni o sljedećim odlukama:

  • odluci o nepokretanju kaznenog postupka
  • pravomoćnoj presudi u postupku
  • odlukama o pritvaranju počinitelja ili njegovu puštanju iz zatvora i o njegovu mogućem bijegu iz istražnog zatvora te odlukama o donošenju mjera predostrožnosti radi vaše zaštite.

Ako ste zatražili da vas se uputi na Ured za potporu žrtvama kaznenih djela ili jedan od tih ureda skrbi o vama, imate pravo dobiti informacije o podacima za kontakt tijela nadležnog za vođenje postupka i kanalima za komunikaciju s tim tijelom, kao i informacije o datumu, vremenu i mjestu održavanja suđenja te sadržaju optužbi protiv počinitelja.

Ako ste žrtva kaznenog djela s elementima rodno uvjetovanog nasilja, imate pravo dobiti informacije o postupovnoj situaciji nasilnika i poduzetim mjerama predostrožnosti, a da ne morate zatražiti te informacije. U bilo kojem trenutku možete izjaviti da ne želite dobivati te informacije.

Ako ste žrtva kaznenog djela s elementima nasilja protiv spolne slobode, imate pravo dobiti informacije o odšteti koju plaća država i na koju imate pravo ako vam nasilnik ne plati odštetu ili ako ona nije dostatna.

Imam li pravo na pravnu pomoć (tijekom istražnog ili sudskog postupka)? Pod kojim uvjetima?

Od trenutka kad se prvi put obratite nadležnim tijelima ili službenicima, imate pravo dobiti informacije o postupku za dobivanje pravnih savjeta i pravne zaštite te, prema potrebi, uvjetima pod kojima ih možete dobiti besplatno. Te će vam informacije pružiti i uredi za potporu žrtvama kaznenih djela.

Vaš zahtjev da vam se prizna pravo na besplatnu pravnu pomoć moći ćete podnijeti nadležnom službeniku ili tijelu koje vam je dalo informacije o postupku za dobivanje pravnih savjeta i pravne zaštite te, prema potrebi, načinima na koje ih možete dobiti besplatno. Nadležni službenik ili tijelo taj će zahtjev, zajedno s dostavljenom dokumentacijom, proslijediti nadležnoj odvjetničkoj komori.

Vaš se zahtjev može podnijeti i uredima za potporu žrtvama kaznenih djela pri Upravi za pravosuđe, koji će ga proslijediti nadležnoj odvjetničkoj komori.

Općenito se možete koristiti uslugama službi za pravno savjetovanje, koje pružaju informacije o pravu svim građanima. Te službe organiziraju odvjetničke komore za svako područje pravosuđa.

Morate ispuniti obrazac koji se može dobiti na sudovima, u Ministarstvu pravosuđa i u drugim državnim uredima te u kojem morate dokazati da su vaša financijska sredstva nedostatna. Ako kazneni postupak još nije pokrenut, svoj zahtjev morate podnijeti odvjetničkoj komori koja djeluje na području predmetnog suda ili na sudu na području vašeg mjesta boravišta.

Ako ste žrtva kaznenog djela s elementima rodno uvjetovanog nasilja, ne morate prethodno dokazati da su vaša sredstva nedostatna kako biste dobili besplatnu pravnu pomoć.

Besplatnu pravnu pomoć možete dobiti i ako ste žrtva terorizma.

Besplatnu pravnu pomoć u Španjolskoj možete zatražiti ako ste obuhvaćeni jednom od sljedećih kategorija:

  • državljanin ste države članice EU-a i možete dokazati da su vaša sredstva nedostatna
  • državljanin ste treće zemlje i imate zakonito boravište u Španjolskoj ili pravo priznato međunarodnim sporazumima (npr. sporazumi o međunarodnoj otmici djece). U tom ćete se slučaju besplatnom pravnom pomoći moći koristiti pod istim uvjetima kao i građani EU-a
  • neovisno o postojanju sredstava za pokretanje sudskog postupka, vaše pravo na besplatnu pravnu pomoć bit će priznato i ta će vam pomoć biti pružena odmah ako ste žrtva rodno uvjetovanog nasilja, terorizma ili trgovine ljudima u svim postupcima koji su povezani s vašim statusom žrtve, koji proizlaze iz tog statusa ili su njegova posljedica, ili, ako ste maloljetna osoba ili imate poteškoće u učenju ili mentalno oboljenje, u situacijama u kojima ste žrtva zlostavljanja ili lošeg postupanja.

To će se pravo primjenjivati i na nasljednike u slučaju smrti žrtve, pod uvjetom da nisu sudjelovali u samom događaju.

Kako bi se odobrila besplatna pravna pomoć, status žrtve dobit ćete nakon što se podnese prijava ili tužba, ili kad se pokrene kazneni postupak za bilo koje prethodno spomenuto kazneno djelo, i taj ćete status imati sve dok je kazneni postupak u tijeku ili ako je donesena osuđujuća presuda nakon okončanja postupka.

Pravo na besplatnu pravnu pomoć izgubit ćete nakon što oslobađajuća presuda postane pravomoćna, ili nakon privremene obustave ili odbacivanja postupka zato što kaznena djela nisu dokazana, bez obveze plaćanja troškova usluga koje su do tog trenutka besplatno korištene.

U različitim postupcima koji se mogu pokrenuti kao posljedica vašeg statusa žrtve utvrđenih kaznenih djela, a posebno u postupcima zbog rodno uvjetovanog nasilja, pomoć vam mora pružiti vaš odvjetnik, pod uvjetom da je na taj način propisno zajamčeno vaše pravo na obranu.

Pravo na besplatnu pravnu pomoć imate ako vaš godišnji dohodak i dohodak po obiteljskoj jedinici ne premašuje sljedeće vrijednosti:

  • dvostruku vrijednost javnog indeksa prihoda (indicador público de renta de efectos múltiples – IPREM) koji je na snazi u trenutku podnošenja zahtjeva, ako dotične osobe nisu dio obiteljske jedinice. IPREM je indeks koji se određuje na godišnjoj razini i primjenjuje za utvrđivanje pojedinih povlastica ili graničnih vrijednosti za korištenje pojedinim povlasticama, pravima ili javnim uslugama
  • vrijednost koja je dva i pol puta viša od indeksa IPREM koji je na snazi u trenutku podnošenja zahtjeva, ako su dotične osobe dio bilo koje vrste obiteljskih jedinica s manje od četiri člana
  • trostruku vrijednost indeksa IPREM ako se predmetne obiteljske jedinice sastoje od četiriju članova ili više.

Godišnja vrijednost indeksa IPREM za 2016. iznosila je 6390,13 EUR.

Ako vam je odobrena besplatna pravna pomoć, nećete morati platiti sljedeće troškove:

  1. troškove početnog pravnog savjetovanja;
  2. naknade odvjetnika i sudskih zastupnika (procurador);
  3. troškove objavljivanja obavijesti u službenim glasnicima;
  4. pologe potrebne za podnošenje pojedinih žalbi;
  5. naknade za vještake;
  6. dobit ćete popust od 80 % na iznos troškova javnobilježničkih isprava i potvrda iz zemljišnih i trgovačkih registara.

Mogu li tražiti nadoknadu troškova (za sudjelovanje u istražnom/sudskom postupku)? Pod kojim uvjetima?

Općenito, ako ste kao žrtva kaznenog djela sudjelovali u postupku, imat ćete pravo na nadoknadu troškova nastalih za potrebe ostvarivanja vaših prava i sudskih troškova nastalih na temelju plaćanja troškova državi.

U tu svrhu obveza plaćanja mora biti navedena u presudi i osuđeniku ujedno mora biti izrečena osuđujuća presuda, na zahtjev vas kao žrtve, za kaznena djela protiv kojih javni tužitelj nije podnio optužnicu, ili mu je osuđujuća presuda izrečena nakon što je odluka o zaključenju predmeta odbačena na temelju žalbe koju ste uložili vi kao žrtva.

Službe za pomoć i potporu te posebno uredi za potporu žrtvama kaznenih djela pružit će vam informacije o predmetima u kojima možete dobiti nadoknadu sudskih troškova te, prema potrebi, postupku za traženje te nadoknade.

Mogu li podnijeti žalbu ako je moj predmet zaključen izvan suda?

Ako ste žrtva koja nije prisustvovala u postupku i javni tužitelj odluči povući optužnicu protiv počinitelja, sudac vas može o tome obavijestiti i pozvati vas da u roku od 15 dana podnesete tužbu i postanete privatni tužitelj. U slučaju ubrzanog postupka sudac je obvezan obavijestiti vas o tome i pozvati vas.

Ako javni tužitelj podigne optužnicu protiv počinitelja, kao žrtva ne možete poduzeti ništa kako biste okončali postupak, osim ako je riječ o privatnim kaznenim djelima.

Ako ste već prisustvovali u postupku i imate status privatnog tužitelja, možete zatražiti pokretanje usmenog dijela postupka i podići optužnicu protiv počinitelja. Ako istražni sudac odluči okončati postupak, tj. odbaciti predmet, možete uložiti žalbu.

Ako javni tužitelj podigne optužnicu protiv počinitelja, možete zatražiti da se predmet odbaci i povući se iz svoje uloge privatnog tužitelja. Međutim, javni tužitelj može nastaviti s postupkom ako tako odluči.

Mogu li se uključiti u suđenje?

U trenutku vašeg prvog pojavljivanja pred sudom vaš pravni zastupnik obavijestit će vas o pravima koja imate kao žrtva u kaznenom postupku i ponudit će vam mogućnost da se postupku priključite u svojstvu privatne stranke te će pritom upotrebljavati jasan, jednostavan i razumljiv jezik, uzimajući u obzir vaše karakteristike i potrebe.

Kao žrtva kaznenog djela u kaznenom postupku imate sljedeća prava:

  • pravo na podnošenje kaznenih i građanskih tužbi u skladu s odredbama kaznenog zakonodavstva koje je na snazi
  • pravo na pojavljivanje pred tijelima zaduženima za istražni postupak kako biste im pružili izvore dokaza i relevantne informacije radi razjašnjenja činjenica.

Osim toga, tijekom tog prvog pojavljivanja postavit će vam se pitanje želite li primati zakonom propisane poruke ili obavijesti i u tom ćete slučaju morati navesti svoju adresu elektroničke pošte ili, ako je nemate, kućnu adresu ili adresu poštanskog ureda.

Neovisno o vašoj ulozi u kaznenom postupku, obično možete prisustvovati raspravama, čak i ako one nisu javne. Vaša prisutnost bit će obvezna jedino kad trebate dati iskaz u svojstvu svjedoka.

Ako ste žrtva koja nije sudjelovala u kaznenom postupku, bit ćete obaviješteni o datumu i mjestu održavanja suđenja. Vaša će glavna uloga biti davanje iskaza u svojstvu svjedoka. Kako bi vas se moglo obavijestiti o datumu i vremenu suđenja, morate priopćiti svaku promjenu vaše adrese tijekom postupka.

U postupku možete prisustvovati kao privatni tužitelj prije pripreme optužnice, tj. prije početka usmenog dijela postupka, osim u slučaju kaznenog postupka protiv maloljetne osobe. Optužnicu pripremaju javni tužitelj, privatni tužitelj, ako ga ima, i odvjetnik obrane. Taj dokument uključuje njihovu klasifikaciju kaznenog djela i preporučenu kaznu. Svaka stranka u praksi ima na raspolaganju pet dana da izloži svoje stajalište u pisanom obliku.

U načelu će vas zastupati vaš odvjetnik, koji će braniti vaše stajalište, i vaš sudski zastupnik, koji će vas službeno zastupati tijekom postupka.

Ako ima više žrtava, moći će sudjelovati zasebno, iako sudac može zahtijevati da ih se razvrsta u jednu stranu obrane ili nekoliko njih. Udruženja žrtava isto će tako moći sudjelovati u kaznenom postupku, pod uvjetom da su dobili dopuštenje od vas kao žrtve kaznenog djela.

Ako već imate status privatnog tužitelja, vaš će odvjetnik imati pristup sažetku predmeta i drugim dokumentima u predmetu te druga prava koja su slična pravima javnog tužitelja, uključujući sljedeća prava:

  • pravo da zatraži izvođenje dodatnih dokaza
  • pravo da predloži nove svjedoke ili vještake koji će potkrijepiti vaše stajalište
  • pravo da predloži suočavanja itd.

Ako se protiv optuženika donese osuđujuća presuda, sud mu može naložiti da plati sljedeće troškove: troškove odvjetnika i sudskih zastupnika, vještaka, potvrda iz javnih registara i od javnih bilježnika itd.

U okviru kaznenog postupka možete podnijeti građansku tužbu (oštećena stranka) ako zahtijevate povrat imovine, popravak štete ili nadoknadu materijalne ili nematerijalne štete prouzročene kaznenim djelom. U tom će vas slučaju zastupati vaš odvjetnik, koji će braniti vaše stajalište, i vaš sudski zastupnik, koji će vas službeno zastupati tijekom postupka.

Ako je donesena odluka o okončanju istražnog postupka, odluka o odbacivanju predmeta priopćit će se izravnim žrtvama kaznenog djela koje su prijavile događaje te drugim izravnim žrtvama čiji su identiteti i mjesta boravka poznati. Ako je izravna posljedica kaznenog djela smrt ili nestanak osobe, odluka će se priopćiti neizravnim žrtvama kaznenog djela.

Koja je moja službena uloga u pravosudnom sustavu? Primjerice, jesam li ili mogu li odabrati da budem: žrtva, svjedok, oštećena stranka ili privatni tužitelj?

Kao žrtva kaznenog djela u kaznenom postupku imate sljedeća prava:

  • pravo na podnošenje kaznenih i građanskih tužbi u skladu s odredbama kaznenog zakonodavstva koje je na snazi
  • pravo na pojavljivanje pred tijelima zaduženima za istražni postupak kako biste im pružili izvore dokaza i relevantne informacije radi razjašnjenja činjenica.

Različite uloge koje možete imati u pravosudnom sustavu jesu sljedeće:

  • izravna ili neizravna žrtva: na temelju prijavljenog kaznenog djela ili, ako je zatraženo korištenje uslugama pomoći i potpore žrtvama, bez prethodne prijave kaznenog djela jer korištenje tim uslugama ne ovisi o podnošenju prijave
  • svjedok: ako je podnesena prijava. Vaše sudjelovanje u postupku počinje nakon što primite sudski poziv
  • privatni tužitelj: ako odlučite prisustvovati u postupku u svojstvu privatnog tužitelja i ako podnesete tužbu protiv počinitelja (polujavna kaznena djela i privatna kaznena djela) te prije pripremanja optužnice, tj. prije početka usmenog dijela postupka, osim u slučaju kaznenog postupka protiv maloljetne osobe
  • oštećena stranka: općenito, ako odlučite podnijeti građansku tužbu u okviru kaznenog postupka, tj. zahtijevate povrat imovine, popravak štete ili nadoknadu materijalne ili nematerijalne štete prouzročene kaznenim djelom.

U načelu morate prisustvovati raspravama, čak i ako nisu javne. Vaša prisutnost bit će obvezna jedino kad trebate iznijeti dokaze u svojstvu svjedoka.

Koja su moja prava i obveze u toj ulozi?

Općenito, ako ste žrtva, od trenutka kad se prvi put obratite nadležnim tijelima ili službenicima te tijekom aktivnosti službi za pomoć i potporu koje omogućuju javne uprave, među ostalim prije nego prijavite kazneno djelo, imate pravo dobiti zaštitu, informacije, potporu, pomoć i skrb.

Od nadležnih tijela ili službenika kojima ste se prvotno obratili možete zatražiti da vas upute na urede za potporu žrtvama kaznenih djela, u kojima će se pobrinuti za vas besplatno i uz poštovanje načela povjerljivosti, čak i ako prethodno niste prijavili kazneno djelo.

Isto tako uz vas od trenutka kad se prvi put obratite nadležnim tijelima i službenicima može biti osoba po vašem izboru.

Osim toga, kao žrtva imate pravo da razumijete svaku pravnu radnju koja se mora obaviti nakon što je kazneno djelo prijavljeno i da se pritom vas razumije, što uključuje informacije prije podnošenja prijave. Osigurat će se tumačenje na znakovnim jezicima priznatima zakonom i sredstva za pružanje potpore pri usmenoj komunikaciji ako je to potrebno.

Sva usmena i pisana komunikacija odvijat će se upotrebom jasnog, jednostavnog i pristupačnog jezika te će se uzeti u obzir vaše osobne karakteristike i potrebe, posebno ako imate osjetilni, intelektualni ili mentalni invaliditet ili ste maloljetna osoba.

Ako ste žrtva, imate pravo dobiti informacije uglavnom o sljedećem:

  • dostupnim mjerama pomoći i potpore, neovisno o tome je li riječ o medicinskoj, psihološkoj ili materijalnoj pomoći i potpori, te postupku za njihovo dobivanje. Prema potrebi, te će mjere uključivati informacije o mogućnostima dobivanja zamjenskog smještaja
  • pravu na prijavu kaznenog djela i, prema potrebi, postupku za podnošenje prijave te pravu na iznošenje dokaza tijelima zaduženima za istražni postupak
  • postupku za dobivanje savjeta i pravne zaštite te, prema potrebi, uvjetima pod kojima ih možete dobiti besplatno
  • mogućnosti da zatražite mjere zaštite i, prema potrebi, postupku za podnošenje takvog zahtjeva
  • odšteti na koju možda imate pravo i, prema potrebi, postupku za traženje te odštete
  • dostupnim uslugama tumačenja i prevođenja
  • dodatnoj pomoći i uslugama za komunikaciju koji su na raspolaganju
  • postupku s pomoću kojeg možete ostvariti svoja prava ako živite izvan Španjolske
  • žalbama koje možete uložiti protiv svih odluka za koje smatrate da nisu u skladu s vašim pravima
  • podacima za kontakt tijela zaduženog za vođenje postupka i kanala za komunikaciju s tim tijelom
  • dostupnim službama za popravljanje štete u predmetima u kojima je to zakonski moguće
  • predmetima u kojima možete dobiti nadoknadu sudskih troškova i, prema potrebi, postupku za traženje te nadoknade
  • pravu na podnošenje zahtjeva da budete obaviješteni o pojedinim odlukama u postupku, kao što su, među ostalim, odluka o nepokretanju kaznenog postupka, pravomoćna presuda u postupku itd.

Neovisno o vašoj ulozi u kaznenom postupku, obično možete prisustvovati raspravama, čak i ako one nisu javne. Vaša prisutnost bit će obvezna jedino kad trebate dati iskaz u svojstvu svjedoka.

Ako ste žrtva koja nije prisustvovala u kaznenom postupku, bit ćete obaviješteni o datumu i mjestu održavanja suđenja. Vaša će glavna uloga biti davanje iskaza u svojstvu svjedoka. Kako bi vas se moglo obavijestiti o datumu i vremenu suđenja, morate priopćiti svaku promjenu vaše adrese tijekom postupka.

U postupku možete sudjelovati kao privatni tužitelj prije pripreme optužnice, tj. prije početka usmenog dijela suđenja, osim u slučaju kaznenog postupka protiv maloljetne osobe. Zastupat će vas vaš odvjetnik, koji će braniti vaše stajalište, i vaš sudski zastupnik, koji će vas službeno zastupati tijekom postupka.

Ako već imate status privatnog tužitelja, vaš će odvjetnik imati pristup sažetku predmeta i drugim dokumentima u predmetu te druga prava koja su slična pravima javnog tužitelja, uključujući sljedeća prava:

  • pravo da zatraži izvođenje dodatnih dokaza
  • pravo da predloži nove svjedoke ili vještake koji će potkrijepiti vaše stajalište
  • pravo da predloži suočavanja itd.

Ako se protiv optuženika donese osuđujuća presuda, sud mu može naložiti da plati sljedeće troškove: troškove odvjetnika i sudskih zastupnika, vještaka, potvrda iz javnih registara i od javnih bilježnika itd.

Ako imate status svjedoka, a ne govorite španjolski ili predmetni regionalni jezik, imate pravo na besplatne usluge usmenog prevoditelja, ali ne i na prijevod dokumenata. Unatoč činjenici da je općenito teško izbjeći vizualni kontakt s optuženikom i zgrade sudova obično nemaju razdvojene čekaonice za svjedoke, ako ste žrtva seksualnog napada, imate sljedeća prava:

  • u sudnici možete biti sakriveni iza zaslona ili
  • svoj iskaz možete dati putem videokonferencije.

Ako planirate dati svoj iskaz i u opasnosti ste, predsjednik suda može naložiti privatno saslušanje radi zaštite morala, javnog poretka i vas kao žrtve i/ili vaše obitelji. Ako imate status privatnog tužitelja, možete zatražiti privatnu raspravu.

Ako ste pozvani na davanje iskaza i sudac smatra da vam prijeti ozbiljan rizik ili je vaša sloboda, imovina ili obitelj ugrožena, može poduzeti neku od sljedećih mjera:

  • zaštititi vaš identitet, adresu, zanimanje i mjesto rada te ne upotrijebiti te informacije u postupku
  • spriječiti da budete viđeni na sudu i navesti adresu suda kao adresu za dostavu obavijesti
  • spriječiti da se bilo kojim medijem snimi vaša fotografija
  • naložiti policijsku zaštitu tijekom postupka i nakon njega
  • omogućiti vam prijevoz do suda u službenom vozilu
  • kad ste na sudu, smjestiti vas u čekaonicu uz policijski nadzor
  • u posebnim okolnostima osigurati vam nov identitet i financijsku pomoć za promjenu vaše lokacije, mjesta boravka ili radnog mjesta.

Ako ste maloljetna osoba koja daje svoj iskaz, vizualni kontakt između vas i optuženika onemogućit će se bilo kojim mogućim tehničkim sredstvom. Zabranjena su i suočavanja. Ako postoji bilo kakav sukob interesa s vašim pravnim zastupnicima zbog kojeg nije sigurno da će se na odgovarajući način upravljati vašim interesima tijekom istražnog ili kaznenog postupka ili ako postoji sukob s jednim od vaših roditelja, a drugi roditelj ne može, među ostalim, na odgovarajući način obavljati svoje dužnosti vašeg zastupanja i pružanja pomoći, javni će tužitelj od suca ili suda zatražiti da vam se dodijeli skrbnik ad litem, čija će dužnost biti da vas zastupa tijekom istražnog i kaznenog postupka.

Ako ste stranac, imate pravo na besplatne usluge usmenog prevoditelja ako ne govorite španjolski ili predmetni regionalni jezik. Policija vam može ponuditi obrazac za prijavu kaznenog djela na vašem jeziku i telefonski ili osobni kontakt s usmenim prevoditeljem. Na sudovima djeluje služba za usmeno prevođenje, koja će biti usklađena s Uredom za potporu žrtvama kaznenih djela.

Ako želite podnijeti građansku tužbu u kaznenom postupku (oštećena stranka), morate se pojaviti zajedno s odvjetnikom i sudskim zastupnikom u trenutku kad se otvori mogućnost priključenja postupku u svojstvu privatne stranke, ali uvijek prije klasifikacije kaznenog djela. U tom će vas slučaju zastupati vaš odvjetnik, koji će braniti vaše stajalište, i vaš sudski zastupnik, koji će vas službeno zastupati tijekom postupka.

Ako dobijete bilo kakvu subvenciju ili pomoć na temelju vašeg statusa žrtve i bili ste korisnik neke od mjera zaštite propisanih zakonom, imate obvezu nadoknaditi tu subvenciju ili pomoć, u slučaju osuđujuće presude za lažnu prijavu kaznenog djela ili simulaciju kaznenog djela te obvezu plaćanja troškova nastalih upravnim tijelima za mjere priznavanja, zaštite i potpore te pružene usluge, ne dovodeći u pitanje druge građanskopravne ili kaznenopravne obveze koje se mogu primjenjivati.

Mogu li dati izjavu tijekom suđenja ili podastrijeti dokaze? Pod kojim uvjetima?

Neovisno o vašoj ulozi u kaznenom postupku, obično možete prisustvovati raspravama, čak i ako one nisu javne. Vaša prisutnost bit će obvezna jedino kad trebate dati iskaz u svojstvu svjedoka.

Dok sudjelujete u postupku, i dalje se možete koristiti uslugama uredâ za potporu žrtvama kaznenih djela.

Ako ste žrtva koja nije prisustvovala u kaznenom postupku, bit ćete obaviješteni o datumu i mjestu održavanja suđenja. Vaša će glavna uloga biti davanje iskaza u svojstvu svjedoka. Kako bi vas se moglo obavijestiti o datumu i vremenu suđenja, morate priopćiti svaku promjenu vaše adrese tijekom postupka.

U postupku možete prisustvovati kao privatni tužitelj prije pripreme optužnice, tj. prije početka usmenog dijela postupka, osim u slučaju kaznenog postupka protiv maloljetne osobe. Zastupat će vas vaš odvjetnik, koji će braniti vaše stajalište, i vaš sudski zastupnik, koji će vas službeno zastupati tijekom postupka.

Ako već imate status privatnog tužitelja, vaš će odvjetnik imati pristup sažetku predmeta i drugim dokumentima u predmetu te druga prava koja su slična pravima javnog tužitelja, među ostalim:

  • pravo da zatraži izvođenje dodatnih dokaza
  • pravo da predloži nove svjedoke ili vještake koji će potkrijepiti vaše stajalište
  • pravo da predloži suočavanja itd.

Ako se protiv optuženika donese osuđujuća presuda, sud mu može naložiti da plati sljedeće troškove: troškove odvjetnika i sudskih zastupnika, vještaka, potvrda iz javnih registara i od javnih bilježnika itd.

Ako imate status svjedoka, a ne govorite španjolski ili predmetni regionalni jezik, imate pravo na besplatne usluge usmenog prevoditelja, ali ne i na prijevod dokumenata. Unatoč činjenici da je općenito teško izbjeći vizualni kontakt s optuženikom i zgrade sudova obično nemaju razdvojene čekaonice za svjedoke, ako ste žrtva seksualnog napada, imate sljedeća prava:

  • u sudnici možete biti sakriveni iza zaslona ili
  • svoj iskaz možete dati putem videokonferencije.

Ako planirate dati svoj iskaz i u opasnosti ste, predsjednik suda može naložiti privatno saslušanje radi zaštite morala, javnog poretka i vas kao žrtve i/ili vaše obitelji. Ako imate status privatnog tužitelja, možete zatražiti privatnu raspravu.

Ako ste pozvani na davanje iskaza i sudac smatra da vam prijeti ozbiljan rizik ili je vaša sloboda, imovina ili obitelj ugrožena, može poduzeti neku od sljedećih mjera:

  • zaštititi vaš identitet, adresu, zanimanje i mjesto rada te ne upotrijebiti te informacije u postupku
  • spriječiti da budete viđeni na sudu uz navođenje adrese suda kao adrese za primitak obavijesti
  • spriječiti da se bilo kojim medijem snimi vaša fotografija
  • naložiti policijsku zaštitu tijekom postupka i nakon njega
  • omogućiti vam prijevoz do suda u službenom vozilu
  • kad ste na sudu, smjestiti vas u čekaonicu uz policijski nadzor
  • u posebnim okolnostima osigurati vam nov identitet i financijsku pomoć za promjenu vaše lokacije, mjesta boravka ili radnog mjesta.

Ako ste maloljetna osoba koja daje svoj iskaz, vizualni kontakt između vas i optuženika onemogućit će se bilo kojim mogućim tehničkim sredstvom. Zabranjena su i suočavanja. Ako postoji bilo kakav sukob interesa s vašim pravnim zastupnicima zbog kojeg nije sigurno da će se na odgovarajući način upravljati vašim interesima tijekom istražnog ili kaznenog postupka ili ako postoji sukob s jednim od vaših roditelja, a drugi roditelj, među ostalim, ne može na odgovarajući način obavljati svoje dužnosti vašeg zastupanja i pružanja pomoći, javni će tužitelj od suca ili suda zatražiti da vam se dodijeli skrbnik ad litem, čija će dužnost biti da vas zastupa tijekom istražnog i kaznenog postupka.

Ako ste stranac, imate pravo na besplatne usluge usmenog prevoditelja ako ne govorite španjolski ili predmetni regionalni jezik. Na sudovima djeluje služba za usmeno prevođenje, koja će biti usklađena s Uredom za potporu žrtvama kaznenih djela.

Koje ću informacije dobiti tijekom suđenja?

Imate pravo – ako ste podnijeli odgovarajući zahtjev – dobiti informacije o datumu, vremenu i mjestu održavanja suđenja te o sadržaju optužbi protiv počinitelja kao i pravo da budete obaviješteni o sljedećim odlukama:

  • odluci o nepokretanju kaznenog postupka
  • pravomoćnoj presudi u postupku
  • odlukama o pritvaranju počinitelja ili njegovu puštanju iz zatvora i o njegovu mogućem bijegu iz istražnog zatvora
  • odlukama o donošenju mjera osobne predostrožnosti ili izmjeni već donesenih mjera radi osiguravanja vaše zaštite
  • odlukama svih pravosudnih ili zatvorskih tijela koje se odnose na subjekte osuđene zbog kaznenih djela počinjenih primjenom nasilja ili zastrašivanja koji predstavljaju rizik za vašu sigurnost
  • odlukama koje uključuju sudjelovanje vas kao žrtve pri izvršenju kazne i koje se donose u zatvorskom okruženju, kao što su one koje utječu na razvrstavanje osuđenog zatvorenika u režim otvorenog zatvora 3. kategorije, povlastice u zatvoru, kratkoročni dopust, uvjetni otpust itd.

Kad podnosite zahtjev da budete obaviješteni o prethodno navedenim odlukama, morate navesti adresu elektroničke pošte ili, u suprotnom slučaju, kućnu adresu ili adresu poštanskog ureda na koju će nadležno tijelo slati komunikacije i obavijesti.

Ako nemate adresu elektroničke pošte, one se iznimno mogu poslati redovitom poštanskom službom na adresu koju ste dostavili.

Ako ste građanin koji živi izvan Europske unije i nemate adresu elektroničke pošte ili poštanskog ureda na koju se komunikacije mogu slati, poslat će se španjolskom diplomatskom ili konzularnom uredu u vašoj državi boravišta radi objave.

Obavijesti koje možete dobiti uključivat će barem izreku odluke i njezinu pravnu osnovu.

Ako imate status žrtve i službeno ste prisustvovali u postupku, odluke će se priopćiti vašem sudskom zastupniku te će se proslijediti i vama na adresu elektroničke pošte koju ste dostavili.

U svakom trenutku možete izjaviti da ne želite biti obaviješteni o prethodno navedenim odlukama te će se zahtjev koji ste podnijeli proglasiti nevažećim.

Ako ste zatražili da vas se uputi na Ured za potporu žrtvama kaznenih djela ili jedan od tih ureda skrbi o vama, imate pravo dobiti informacije o podacima za kontakt tijela nadležnog za vođenje postupka i kanalima za komunikaciju s tim tijelom, kao i informacije o datumu, vremenu i mjestu održavanja suđenja te sadržaju optužbi protiv počinitelja.

Ako ste žrtva kaznenog djela s elementima rodno uvjetovanog nasilja, imate pravo dobiti informacije o postupovnoj situaciji nasilnika i poduzetim mjerama predostrožnosti, a da ne morate zatražiti te informacije. U bilo kojem trenutku možete izjaviti da ne želite dobivati te informacije.

Hoću li imati pristup sudskim spisima?

Ako već imate status privatnog tužitelja, vaš će odvjetnik imati pristup sažetku predmeta i drugim dokumentima u predmetu.

Svakodnevne aktivnosti odvjetnikâ uključuju ostvarivanje pristupa pravnim informacijama i dokumentaciji, posebno u slučajevima ako njihov klijent nije stranka u postupku.

U skladu sa španjolskim zakonodavstvom stranke koje prisustvuju mogu biti obaviještene o postupku i sudjelovati u svim postupovnim formalnostima.

Posljednji put ažurirano: 12/03/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

3 - Moja prava nakon suđenja

Mogu li podnijeti žalbu protiv presude?

Ako želite podnijeti žalbu protiv presude u slučaju da je optuženik proglašen nedužnim, trebate voditi računa o tome da žalbu protiv presude ne možete podnijeti ako niste bili stranka u postupku.

Ako ste bili stranka u postupku i imate status privatnog tužitelja, žalbu možete podnijeti na sljedeće načine:

  • kad je riječ o žalbi protiv presude, u roku od deset dana nakon obavijesti o presudi. Nekoliko je razloga na kojima se vaša žalba može temeljiti, a moguće je i preispitati dokaze. Riječ je o je redovnom pravnom lijeku
  • kad je riječ o kasacijskoj žalbi, u roku od pet dana nakon obavijesti o presudi. Razlozi za žalbu mogu biti kršenje zakona ili španjolskog Ustava ili formalni razlozi. Riječ je o izvanrednom pravnom lijeku.

Ako ste oštećena stranka, žalbu u kasacijskom postupku možete podnijeti jedino u pogledu pitanja koji se odnose na vašu odštetu.

Kad je riječ o mogućnostima podnošenja drugih vrsta žalbi, ako ste prvo iskoristili redovni pravni lijek, kasacijsku biste žalbu mogli podnijeti kao drugu žalbu. O kasacijskoj žalbi odlučuje Vrhovni sud.

Uredi za potporu žrtvama kaznenih djela pružit će vam informacije o žalbama koje možete podnijeti protiv presuda za koje smatrate da nisu u skladu s vašim pravima.

Koja su moja prava nakon izricanja presude?

Ako ste podnijeli odgovarajući zahtjev, imate pravo biti obaviješteni o sljedećim odlukama:

  • odluci o nepokretanju kaznenog postupka
  • pravomoćnoj presudi u postupku
  • odlukama o pritvaranju počinitelja ili njegovu puštanju iz zatvora i o njegovu mogućem bijegu iz istražnog zatvora
  • odlukama o donošenju mjera osobne predostrožnosti ili izmjeni već donesenih mjera, ako je njihov cilj osiguravanje vaše zaštite
  • odlukama svih pravosudnih ili zatvorskih tijela koje se odnose na subjekte osuđene zbog kaznenih djela počinjenih primjenom nasilja ili zastrašivanja koji predstavljaju rizik za vašu sigurnost
  • odlukama koje uključuju vaše sudjelovanje pri izvršenju kazne i koje se donose u vezi sa zatvorskim pitanjima te one koje utječu na razvrstavanje osuđenika u režim otvorenog zatvora 3. kategorije, povlastice u zatvoru, kratkoročni dopust, uvjetni otpust itd.

Tijekom izvršenja presude imate osnovno pravo na informacije o kazni koja je izrečena optuženiku. Općenito, informacije o puštanju osuđenika iz zatvora smatrale bi se dijelom njegove privatnosti i ne bi vam mogle biti priopćene.

Iznimno, ako ste bili žrtva kaznenog djela s elementima rodno uvjetovanog nasilja, dobit ćete informacije o postupovnom statusu optuženika i o tome kako izdržava kaznu, sve dok je nalog za zaštitu ili sudska zabrana na snazi.

Ako ste u postupku imali status privatnog tužitelja, možete sudjelovati u donošenju odluke o odgodi izvršenja kazne optuženika. Izvršenje zatvorske kazne u trajanju kraćem od dvije godine može se obustaviti ako u određenom razdoblju nije ponovljeno kazneno djelo. Nakon tog razdoblja kazna prestaje vrijediti. O obustavi izvršenja kazne odlučuje sud i prije donošenja te odluke saslušat će vas sudac.

Uredi za potporu žrtvama kaznenih djela pružit će vam informacije o mogućnosti koja vam je na raspolaganju kao žrtvi kaznenog djela da sudjelujete u donošenju odluke o izvršenju kazne zatvora i provest će sve potrebne aktivnosti za pomoć kako biste mogli ostvariti svoja prava priznata na temelju zakona.

Ako ste žrtva terorizma, Ured za pružanje informacija i potporu žrtvama terorizma pri Nacionalnom kaznenom i upravnom sudu omogućit će vam potrebne kanale za informiranje kako biste saznali sve informacije povezane s izvršavanjem zatvorske kazne do trenutka potpunog odsluženja kazne, posebno u slučajevima kad su odobrene povlastice ili su osuđenici pušteni iz zatvora.

Imam li pravo na potporu ili zaštitu nakon suđenja? Koliko dugo?

Ako se presuda izvršava i to je potrebno, i dalje možete biti pod zaštitom, ako sudac tako odluči. Možete biti pod policijskom zaštitom ili, u iznimnim slučajevima, možete dobiti nov identitet ili financijsku pomoć za promjenu mjesta boravka ili rada.

Za pojedina kaznena djela, kao što su rodno uvjetovano nasilje ili nasilje u obitelji, možete zatražiti nalog za zaštitu, a razdoblje privremene valjanosti tog naloga utvrdit će se na temelju odluke pravosudnog tijela.

Nalog za zaštitu možete zatražiti izravno od pravosudnog tijela ili javnog tužitelja, ili od službenika za izvršavanje zakonodavstva, uredâ za potporu žrtvama kaznenih djela ili socijalne službe ili ustanova za skrb koje djeluju u okviru tijelâ javne uprave.

Nalogom za zaštitu uvodi se sveobuhvatan status zaštite koja uključuje građanskopravne i kaznenopravne mjere predostrožnosti utvrđene zakonom i sve druge mjere pomoći i socijalne zaštite utvrđene u pravnom sustavu.

Odobrenje naloga za zaštitu podrazumijeva obvezu da se neprestano informirate o postupovnoj situaciji optuženika ili osumnjičenika te o području primjene i razdoblju valjanosti poduzetih mjera predostrožnosti. Konkretno, u svakom ćete trenutku biti obaviješteni o zatvorskoj situaciji navodnog nasilnika. U tu će se svrhu nalog za zaštitu proslijediti zatvorskoj upravi.

Zaštita vam se može omogućiti i izricanjem pojedinih sankcija ili sigurnosnih mjera protiv počinitelja: sudskih zabrana, ukidanjem roditeljskih prava ili skrbništva, ukidanjem prava na nošenje i upotrebu oružja itd. Osim toga, u predmetima u kojima je izvršenje kazne odgođeno prije odlaska u zatvor, sudac može počinitelju zabraniti odlazak na pojedina mjesta ili da bude u vašoj blizini, narediti mu da sudjeluje u posebnim obrazovnim programima itd.

Ako ste žrtva, posebno imate sljedeća prava:

(a) pravo zatražiti da se osobi na uvjetnoj slobodi odrede mjere ili pravila ponašanja predviđeni zakonom koji se smatraju nužnima za osiguravanje vaše sigurnosti, ako je ta osoba osuđena zbog djela za koja postoji opravdana bojazan da iz njih može proizaći opasna situacija za vas;

(b) pravo da sucu ili sudu pružite sve informacije koje su relevantne za donošenje odluke o izvršavanju izrečene kazne, građanskopravnim odgovornostima koje proizlaze iz kaznenog djela ili dogovorenoj zapljeni.

Uredi za potporu žrtvama kaznenih djela surađivat će s tijelima, institucijama i službama koje mogu biti uključene u pružanje pomoći žrtvama i koordinirati ih. To uključuje pravosudna tijela, javno tužiteljstvo, službenike za izvršavanje zakonodavstva, posebno u slučaju ranjivih žrtava kod kojih je prisutan visok rizik od viktimizacije. Osim toga, ako ste žrtva kojoj su potrebne posebne mjere zaštite, ta će tijela ocijeniti vaš predmet kako bi odredila koje bi se mjere zaštite, pomoći i potpore trebale pružiti, što može uključivati sljedeće mjere:

  • pružanje psihološke potpore ili pomoći radi rješavanja poremećaja prouzročenih kaznenim djelom primjenom najprimjerenijih psiholoških metoda za skrb o vama
  • pratnja na suđenju
  • informacije o dostupnim resursima za psihosocijalnu njegu i skrb te upućivanje na te službe ako to zatražite
  • sve mjere posebne potpore koje mogu biti nužne ako ste žrtva kojoj je potrebna posebna zaštita
  • upućivanje na službe za specijalističku potporu.

Koliko dugo?

Mjere zaštite koje su pravosudne prirode bit će na snazi u razdoblju utvrđenom u odgovarajućoj odluci pravosudnog tijela.

Uredi za potporu žrtvama kaznenih djela pratit će situaciju vas kao žrtve, posebno ako imate status ranjive žrtve, tijekom cijelog kaznenog postupka i u odgovarajućem razdoblju nakon njegova završetka, neovisno o tome jesu li identitet počinitelja i ishod postupka poznati.

Koje ću informacije dobiti u slučaju da je počinitelj osuđen?

Tijekom izvršenja presude imate osnovno pravo na informacije o kazni koja je izrečena optuženiku. Općenito, informacije o puštanju osuđenika iz zatvora smatrale bi se dijelom njegove privatnosti i ne bi vam mogle biti priopćene.

Iznimno, ako ste bili žrtva kaznenog djela s elementima rodno uvjetovanog nasilja, dobit ćete informacije o postupovnom statusu optuženika i o tome kako izdržava kaznu, dok je nalog za zaštitu ili sudska zabrana na snazi, osim ako ste izjavili da ne želite primati nikakve obavijesti o tom pitanju.

Uredi za potporu žrtvama kaznenih djela pružit će vam informacije o mogućnosti koja vam je na raspolaganju kao žrtvi kaznenog djela da sudjelujete u donošenju odluke o izvršenju kazne zatvora i provest će sve potrebne aktivnosti za pomoć kako biste mogli ostvariti svoja prava priznata na temelju zakona.

Ako ste žrtva terorizma, Ured za pružanje informacija i potporu žrtvama terorizma pri Nacionalnom visokom sudu omogućit će vam potrebne kanale za informiranje kako biste saznali sve informacije povezane s izvršavanjem zatvorske kazne do trenutka potpunog odsluženja kazne, posebno u slučajevima kad su odobrene povlastice ili su osuđenici pušteni iz zatvora.

Hoću li biti obaviješten o puštanju počinitelja na slobodu (uključujući prijevremeno puštanje na slobodu ili uvjetnu slobodu) ili njegovu bijegu iz zatvora?

Ako ste podnijeli odgovarajući zahtjev, imate pravo biti obaviješteni, među ostalim, o sljedećim odlukama:

  • odlukama o pritvaranju počinitelja ili njegovu puštanju iz zatvora i o njegovu mogućem bijegu iz istražnog zatvora
  • odlukama svih pravosudnih ili zatvorskih tijela koje se odnose na subjekte osuđene zbog kaznenih djela počinjenih primjenom nasilja ili zastrašivanja koji predstavljaju rizik za vašu sigurnost
  • odlukama koje uključuju vaše sudjelovanje pri izvršenju kazne i koje se donose u vezi sa zatvorskim pitanjima te one koje utječu na razvrstavanje osuđenika u režim otvorenog zatvora 3. kategorije, povlastice u zatvoru, kratkoročni dopust, uvjetni otpust itd.

Uredi za potporu žrtvama kaznenih djela pružit će vam informacije o mogućnosti koja vam je na raspolaganju kao žrtvi kaznenog djela da sudjelujete u donošenju odluke o izvršenju kazne zatvora i provest će sve potrebne aktivnosti za pomoć kako biste mogli ostvariti svoja prava priznata na temelju zakona.

Ako ste žrtva terorizma, Ured za pružanje informacija i potporu žrtvama terorizma pri Nacionalnom kaznenom i upravnom sudu omogućit će vam potrebne kanale za informiranje kako biste saznali sve informacije povezane s izvršavanjem zatvorske kazne do trenutka potpunog odsluženja kazne, posebno u slučajevima kad su odobrene povlastice ili su osuđenici pušteni iz zatvora.

Hoću li biti uključen u odluke o puštanju na slobodu ili uvjetnom otpustu?

Kao žrtva kaznenog djela imat ćete sljedeća prava:

  • pravo zatražiti da se osobi na uvjetnoj slobodi odrede mjere ili pravila ponašanja predviđeni zakonom koji se smatraju nužnima za osiguravanje vaše sigurnosti, ako je ta osoba osuđena zbog događaja za koja postoji opravdana bojazan da bi iz njih mogla proizaći opasna situacija za žrtvu;
  • pravo da sucu ili sudu pružite sve informacije koje su relevantne za donošenje presude o izvršavanju izrečene kazne, građanskopravnim odgovornostima koje proizlaze iz kaznenog djela ili dogovorenoj zapljeni.

Uredi za potporu žrtvama kaznenih djela pružit će vam informacije o mogućnosti koja vam je na raspolaganju kao žrtvi kaznenog djela da sudjelujete u donošenju odluke o izvršenju kazne zatvora i provest će sve potrebne aktivnosti za pomoć kako biste mogli ostvariti svoja prava priznata na temelju zakona.

Ako ste žrtva terorizma, Ured za pružanje informacija i potporu žrtvama terorizma pri Nacionalnom kaznenom i upravnom sudu omogućit će vam potrebne kanale za informiranje kako biste saznali sve informacije povezane s izvršavanjem zatvorske kazne do trenutka potpunog odsluženja kazne, posebno u slučajevima kad su odobrene povlastice ili su osuđenici pušteni iz zatvora.

Primjerice, mogu li dati izjavu ili podnijeti žalbu?

Ako ste zatražili da vas se obavijesti o pojedinim odlukama koje se donose u vezi sa zatvorskim pitanjima te o onima koje utječu na razvrstavanje osuđenika u režim otvorenog zatvora 3. kategorije, povlastice u zatvoru, kratkoročni dopust, uvjetni otpust itd., protiv njih možete podnijeti žalbu čak i ako niste bili stranka u postupku. Nadležnom sudskom službeniku morate priopćiti da želite podnijeti žalbu, pri čemu uz vas ne mora biti odvjetnik, i to morate učiniti najkasnije u roku od pet dana od primitka obavijesti o odluci, a samu žalbu morate podnijeti u roku od petnaest dana od te obavijesti.

Kako biste mogli podnijeti žalbu protiv mogućeg razvrstavanja osuđenika u režim otvorenog zatvora 3. tipa, morate biti žrtva jednog od sljedećih kaznenih djela:

  • ubojstva
  • pobačaja
  • ozljede
  • kaznenih djela protiv slobode
  • kaznenih djela mučenja i kaznenih djela protiv moralnog integriteta
  • kaznenih djela protiv spolne slobode i integriteta
  • kaznenih djela krađe počinjenih primjenom nasilja ili zastrašivanja
  • kaznenih djela terorizma
  • kaznenih djela trgovanja ljudima.

Prije nego zatvorsko tijelo donese bilo koju od prethodno navedenih odluka, predmetna će se odluka priopćiti vama kako biste mogli podnijeti primjedbe koje smatrate primjerenima, pod uvjetom da ste podnijeli zahtjev da budete obaviješteni o tim odlukama.

Uredi za potporu žrtvama kaznenih djela pružit će vam sve potrebne informacije o žalbama koje možete podnijeti protiv presuda za koje smatrate da nisu u skladu s vašim pravima.

Posljednji put ažurirano: 12/03/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

4 - Naknada

Koji je postupak za traženje odštete od počinitelja (npr. zasebna parnica, privatna tužba, spojeni građanski i kazneni postupak)?

Ako imate status privatnog tužitelja, nadoknadu štete možete zatražiti podnošenjem građanske tužbe u okviru istog kaznenog postupka ili možete odgoditi taj zahtjev do završetka kaznenog postupka. Ako su te dvije pravne radnje odvojene, građanska tužba ne može se podnijeti prije nego kazneni postupak završi.

Isto tako u postupku možete prisustvovati jedino kao oštećena stranka koja neće imati nikakav status u postupku. Ako nadoknadu štete ne tražite u svojstvu oštećene stranke, javni će tužitelj podnijeti građansku tužbu u vaše ime. Ako sud optuženika proglasi nedužnim ili vam ne dodijeli nadoknadu štete, odštetu uvijek možete tražiti putem građanskog postupka.

Građanskopravna odgovornost optuženika obuhvaća povrat imovine, popravak štete i nadoknadu štete, među ostalim štete prouzročene vašem partneru i vašoj djeci.

Možete dobiti i odštetu od države.

Uredi za potporu žrtvama kaznenih djela tijelo su zaduženo za pomoć žrtvama kaznenih djela u prekograničnim situacijama, u slučajevima kad je kazneno djelo koje ste pretrpjeli počinjeno u državi članici Europske unije koja nije Španjolska, a vaše je uobičajeno boravište u Španjolskoj. U slučajevima kaznenih djela terorizma u prekograničnim situacijama, tijelo zaduženo za pomoć je Ministarstvo unutarnjih poslova preko svoje Glavne uprave za potporu žrtvama terorizma.

Općenito, osim za kaznena djela terorizma, tijelo zaduženo za pomoć surađivat će pri pokretanju i vođenju postupaka za dodjelu potpore od države članice u kojoj je kazneno djelo počinjeno kako biste kao podnositelj zahtjeva iz Španjolske mogli zatražiti odštetu od države na čijem je državnom području kazneno djelo počinjeno.

U tu će vam svrhu uredi za potporu žrtvama kaznenih djela kao podnositelju zahtjeva za potporu pružiti sljedeće informacije:

  • informacije o mogućnostima traženja financijske pomoći ili odštete, potrebnim postupcima ili obrascima, među ostalim o tome kako se ti obrasci moraju ispuniti, te o popratnoj dokumentaciji koja može biti potrebna
  • opće smjernice o tome kako ispuniti zahtjeve za dodatne informacije.

Osim toga, uredi za potporu žrtvama kaznenih djela kao tijelo zaduženo za pomoć moraju učiniti sljedeće:

  • vaš zahtjev i popratnu dokumentaciju te svu dokumentaciju koja može prema potrebi biti naknadno zatražena proslijediti tijelu nadležnom za donošenje odluka koje je imenovala država na čijem je državnom području kazneno djelo počinjeno
  • surađivati s tijelom nadležnim za donošenje odluka ako to tijelo u skladu sa svojim nacionalnim zakonodavstvom odluči saslušati podnositelja zahtjeva ili bilo koju drugu osobu.

Tijelo nadležno za donošenje odluka je Glavna uprava za troškove osoblja i državne mirovine pri Ministarstvu gospodarstva, ako se zahtjev za državnu potporu utvrđenu zakonom obrađuje preko tijela zaduženog za pomoć u državi u kojoj podnositelj zahtjeva ima uobičajeno boravište.

Tijelo nadležno za donošenje odluka mora vas kao podnositelja zahtjeva za potporu i tijelo zaduženo za pomoć obavijestiti o sljedećem:

  • primitku zahtjeva za državnu potporu, tijelu koje pokreće postupak, vremenskom okviru za donošenje odluke i, ako je to moguće, očekivanom datumu donošenja odluke o zahtjevu
  • odluci o okončanju postupka.

Kad je riječ o kaznenim djelima terorizma Ministarstvo unutarnjih poslova (Glavna uprava za potporu žrtvama terorizma) djelovat će kao tijelo zaduženo za pomoć u slučajevima kad je kazneno djelo koje ste pretrpjeli počinjeno u državi članici Europske unije koja nije Španjolska, a uobičajeno je boravište podnositelja zahtjeva za potporu (tj. vas) u Španjolskoj kako biste, prema potrebi, iz Španjolske mogli zatražiti odgovarajuću odštetu od države na čijem je državnom području kazneno djelo počinjeno. Radnje koje mora poduzeti Glavna uprava za potporu žrtvama kao tijelo zaduženo za pomoć ili tijelo nadležno za donošenje odluka istovjetne su onima iz djelokruga Glavne uprave za troškove osoblja i državne mirovine pri Ministarstvu gospodarstva.

Sud je naredio počinitelju da mi plati odštetu/naknadu. Kako mogu biti siguran da će počinitelj platiti odštetu/naknadu?

Država će platiti svu potporu ili njezin dio ako je počinitelj proglašen djelomično nesolventnim.

Prava koja polažete protiv stranke koja snosi građanskopravnu odgovornost za kazneno djelo prijeći će na državu, do punog iznosa privremene ili konačne potpore koja vam je odobrena kao žrtvi ili primatelju.

Država može protiv stranke koja snosi građanskopravnu odgovornost za kazneno djelo pokrenuti pravnu radnju za povrat kako bi zatražila potpunu ili djelomičnu nadoknadu odobrene potpore.

Ta će se pravna radnja provoditi, prema potrebi, putem upravnog postupka za naplatu i primjenjivat će se, među ostalim, u sljedećim slučajevima:

  • ako je u pravomoćnoj sudskoj odluci zaključeno da nije počinjeno kazneno djelo
  • ako je vama kao žrtvi i vašim korisnicima isplaćena puna ili djelomična naknada za pretrpljenu štetu u razdoblju od tri godine nakon dodjele potpore
  • ako je potpora dobivena na temelju dostavljanja lažnih ili namjerno nepotpunih informacija ili na bilo koji drugi prijevarni način te namjernog izostavljanja činjenica koje bi dovele do odbijanja ili smanjenja zatražene potpore
  • ako je iznos odštete dodijeljene na temelju presude niži od iznosa privremene pomoći.

Ta će se pravna radnja pokrenuti uključivanjem države u kazneni ili građanski postupak koji je u tijeku, ne dovodeći u pitanje građansku tužbu koju može podnijeti javni tužitelj.

Ako počinitelj ne plati, može li mi država isplatiti predujam za odštetu/naknadu? Pod kojim uvjetima?

Država će platiti svu potporu ili njezin dio ako je osoba osuđena zbog kaznenog djela proglašena djelomično nesolventnom.

Prije donošenja pravomoćne sudske odluke o završetku kaznenog postupka privremena pomoć može se odobriti samo ako je dokazana teška financijska situacija u kojoj ste se našli kao žrtva ili korisnik.

Privremenu pomoć možete zatražiti nakon što se prijavili događaje nadležnim tijelima ili ako je kazneni postupak na temelju tih događaja pokrenut po službenoj dužnosti.

Imam li pravo na odštetu od države?

Možete dobiti odštetu od države.

U Španjolskoj je na snazi sustav za potporu žrtvama kaznenih djela s elementima nasilja počinjenih s namjerom koja su počinjena u Španjolskoj, a posljedica im je tjelesna ozljeda ili teško oštećenje fizičkog ili mentalnog zdravlja. Potpora se dodjeljuje i žrtvama kaznenih djela protiv spolne slobode, čak i ako ta kaznena djela nisu počinjena primjenom nasilja.

Općenito se financijskom pomoći utvrđenom zakonom možete koristiti ako ste u trenutku počinjenja kaznenog djela državljanin Španjolske ili neke druge države članice Europske unije ili, ako se nijedna od tih kategorija ne primjenjuje na vas, imate uobičajeno boravište u Španjolskoj ili ste državljanin druge države koja na svojem državnom području dodjeljuje sličnu pomoć španjolskim državljanima.

U slučaju smrti prethodno navedene zahtjeve u pogledu državljanstva ili boravišta moraju ispunjivati korisnici, a ne preminula osoba.

U slučaju teške tjelesne ozljede ili teškog oštećenja fizičkog ili mentalnog zdravlja status korisnika imat će izravne žrtve, tj. osobe koje su pretrpjele ozljede ili štetu.

U slučaju smrti status korisnika imat će neizravne žrtve, koje mogu biti sljedeće osobe:

  • bračni drug preminule osobe, pod uvjetom da nisu bili zakonski rastavljeni, ili osoba koja je s preminulom osobom trajno živjela u odnosu sličnom braku barem dvije godine prije njezine smrti, osim ako su imali djecu jer će tada sâm zajednički život biti dovoljan uvjet za dobivanje statusa. To uključuje i djecu dotičnih osoba, čak i ako nisu potomci preminule osobe, pod uvjetom da su financijski ovisili o njoj i s njom zajedno živjeli.

Korisnici ni u kojem slučaju ne mogu biti osobe kojima je izrečena osuđujuća presuda zbog ubojstva s namjerom u bilo kojem obliku, ako je preminula osoba bila njihov bračni drug ili osoba s kojom su bili u stabilnom odnosu sličnom braku

  • potomak preminule osobe koji je ovisio o toj osobi i živio s njom, pri čemu se maloljetni potomci ili punoljetni potomci s invaliditetom automatski smatraju financijski ovisnima o toj osobi
  • roditelj preminule osobe koji je financijski ovisio o toj osobi, pod uvjetom da nema osoba koje su obuhvaćene prethodno navedenim kategorijama
  • roditelji maloljetne osobe koja je preminula kao izravna posljedica kaznenog djela isto se tako smatraju neizravnim žrtvama u svrhe financijske pomoći utvrđene španjolskim pravom.

Ozljede na temelju kojih žrtve imaju pravo dobiti financijsku pomoć one su ozljede kojima se oštećuje tjelesni integritet ili fizičko ili mentalno zdravlje i koje osobu koja ih je pretrpjela onesposobljuju privremeno, na više od šest mjeseci, ili trajno, uz stupanj invaliditeta od barem 33 %.

Opće je pravilo da dodjeljivanje pomoći ovisi o donošenju pravomoćne sudske odluke o završetku kaznenog postupka. Uzimajući u obzir vremenske okvire za donošenje odluke u kaznenopravnim predmetima, u pravu je predviđena mogućnost dodjeljivanja privremene pomoći prije donošenja pravomoćne sudske odluke o završetku kaznenog postupka, uzimajući u obzir tešku financijsku situaciju žrtve kaznenog djela ili njihovih korisnika. Privremena pomoć može se zatražiti nakon što je žrtva prijavila događaje nadležnim tijelima ili, ako su kazneni postupak pokrenula nadležna tijela, bez potrebe za podnošenjem prijave.

Iznos pomoći ni u kojem slučaju ne može biti veći od iznosa odštete utvrđenog u presudi.

U slučaju smrti maloljetne osobe ili osobe s invaliditetom koja je izravna posljedica kaznenog djela, roditelji ili skrbnici maloljetne osobe imat će pravo na pomoć koja se sastoji od nadoknade troškova pogreba koje su u stvarnosti platili do granične vrijednosti utvrđene zakonom.

U slučajevima kaznenih djela protiv spolne slobode kojima je prouzročeno oštećenje mentalnog zdravlja žrtve iznosom pomoći pokrit će se troškovi terapeutskog liječenja koje žrtva može sama odabrati, pri čemu je najveći iznos utvrđen zakonom.

Općenito je rok za podnošenje zahtjeva za pomoć jedna godina od trenutka počinjenja kaznenog djela. Taj će se rok privremeno obustaviti nakon što se pokrene kazneni postupak i nastavit će se nakon što je donesena pravomoćna sudska odluka i žrtva je o njoj obaviještena.

Pomoć se ne može dobiti ako vrijedi sljedeće:

  • dodijeljena je odšteta na temelju presude. Međutim, cijela će pomoć ili njezin dio biti isplaćen ako je počinitelj proglašen djelomično nesolventnim
  • dodijeljena je odšteta ili pomoć iz privatnog osiguranja te subvencije iz socijalnog osiguranja koje se mogu primjenjivati na temelju žrtvine privremene nesposobnosti za rad. Međutim, pomoć će biti isplaćena korisniku privatnog osiguranja ako je iznos dodijeljene odštete na temelju tog osiguranja niži od iznosa utvrđenog u presudi
  • takva se pomoć ni u kojem slučaju neće dobiti ako je dodijeljena odšeta za žrtve oružanih skupina i terorista.

Pomoć se može dobiti ako vrijedi sljedeće:

  • u slučaju trajnog invaliditeta ili smrti žrtve, ako korisnik prima bilo kakvu državnu mirovinu na koju ima pravo
  • ako prima socijalnu pomoć predviđenu u članku 27. Organskog zakona br. 1/2004 od 28. prosinca 2004. o sveobuhvatnim mjerama zaštite od rodno uvjetovanog nasilja (Ley Orgánica 1/2004 de 28 de diciembre, de Medidas de Protección Integral contra la Violencia de Género).

Pomoć za trajni invaliditet ne može se primati istodobno s pomoći za privremenu nesposobnost za rad.

Za obradu zahtjeva za državnu potporu utvrđenu zakonom i odlučivanje o njima nadležna je Glavna uprava za troškove osoblja i državne mirovine pri Ministarstvu gospodarstva i financija, za žrtve svih kaznenih djela osim žrtava terorizma za koje je nadležno Ministarstvo unutarnjih poslova (Glavna uprava za potporu žrtvama terorizma).

Ako ste žrtva terorizma, na raspolaganju je niz oblika državne potpore namijenjene žrtvama terorizma kojom im se nadoknađuje šteta prouzročena takvim vrstama kaznenih djela, pod uvjetom da postoji potpuna povezanost između terorističkog čina i pretrpljene štete.

Sljedeći oblici štete ispunjuju uvjete za nadoknadu:

  • tjelesne ozljede, fizičke i mentalne, te troškovi medicinskog liječenja, proteza i operacija.

Ti će se troškovi platiti ozlijeđenoj osobi samo ako nisu u cijelosti ili djelomično pokriveni iz javnog ili privatnog sustava socijalne skrbi

  • materijalna šteta nastala na domovima fizičkih osoba ili ona koja je nastala u trgovačkim ili industrijskim objektima, sjedištima političkih stranaka, sindikata i socijalnih organizacija
  • troškovi privremenog smještaja dok se izvode popravci na mjestima uobičajenog boravišta fizičkih osoba
  • šteta nastala na osobnim vozilima te šteta na vozilima koja se upotrebljavaju za kopneni prijevoz osoba ili robe, osim vozila u javnom vlasništvu.

Odšteta za navedene štete, osim za tjelesne ozljede, bit će sporedna u odnosu na odštetu koju je neko drugo javno tijelo utvrdilo za iste predmete ili odštete koje proizlaze iz ugovorâ o osiguranju. U tim će se slučajevima nadoknaditi svaki iznos koji može proizlaziti iz razlike između iznosa koji su isplatila ta tijela javne uprave ili osiguravajuća društva i službenog utvrđenog iznosa.

Iznos odštete odredit će se na temelju prouzročene štete (težina ozljeda i vrsta invaliditeta koji prouzroče, smrt itd.).

Ostala pomoć:

  • za potrebe obrazovanja: ako su posljedica terorističkog čina osobne ozljede od posebnog značaja za učenike, njihove roditelje ili skrbnike, ili ako ih te ozljede onesposobe za obavljanje njihovog redovitog zanimanja
  • neposredna psihološka pomoć i savjetovanje za žrtve i članove njihovih obitelji
  • izvanredna pomoć za ublažavanje iznimnih situacija osobnih ili obiteljskih potreba žrtava koje nisu pokrivene redovitom pomoći ili nisu pokrivene u dostatnoj mjeri.

Korisnici pomoći:

  • ako je riječ o ozljedi, ozlijeđene osobe
  • ako je riječ o smrti:
    • bračni drug preminule osobe
    • nevjenčani partner s kojim je preminula osoba živjela barem dvije godine
    • nevjenčani partner s kojim je preminula osoba imala djecu
    • roditelji preminule osobe ako su financijski ovisili o toj osobi. Ako preminula osoba nije imala roditelje, onda sljedećim redoslijedom: njezina unučad, braća i sestre te djedovi i bake koji su financijski ovisili o njoj
    • ako nema osoba koje su obuhvaćene prethodnim kategorijama, potomci (odnosno roditelji, ako nema djece) koji nisu financijski ovisili o preminuloj osobi.

Općenito je rok za podnošenje zahtjeva za odštetu zbog osobne ili materijalne štete jedna godina od datuma kada je šteta nastala.

Ured za pružanje informacija i potporu žrtvama terorizma pri Nacionalnom kaznenom i upravnom sudu (Oficina de Información y Asistencia a Víctimas del Terrorismo de la Audiencia Nacional) u suradnji s Glavnom upravom za potporu žrtvama terorizma pri Ministarstvu unutarnjih poslova pomoći će vam kao žrtvi terorizma tijekom postupka traženja odštete pri dobivanju potvrda o pravomoćnosti presuda, naloga za neizvršenje građanskopravne odgovornosti i drugih dokumenata nužnih za obradu pomoći.

Imam li pravo na naknadu u slučaju da počinitelj ne bude osuđen?

U pravomoćnoj presudi u kaznenom postupku, protiv koje se ne može podnijeti žalba, mora biti dokazano da se smrt, tjelesne ozljede i teško oštećenje fizičkog ili mentalnog zdravlja smatraju kaznenim djelom s elementima nasilja počinjenim s namjerom te će se, u skladu s tim, morati utvrditi i odgovarajuća odšteta.

Kako biste podnijeli zahtjev za financijsku pomoć, zahtjevu morate priložiti primjerak pravomoćne sudske presude o završetku kaznenog postupka, neovisno o tome je li riječ o presudi, presudi zbog ogluhe ili odluci o zaključenju predmeta zbog smrti počinitelja ili odluci o odbacivanju predmeta.

Iznos odobrene pomoći ni u kojem slučaju ne smije biti veći od iznosa odštete utvrđenog u presudi.

Imam li pravo na hitnu isplatu u očekivanju odluke o mojem zahtjevu za naknadu?

Prije donošenja pravomoćne sudske odluke o završetku kaznenog postupka može se odobriti privremena pomoć samo ako su predočeni dokazi teške financijske situacije u kojoj ste se našli vi kao žrtva ili vaši korisnici.

Privremenu pomoć možete zatražiti nakon što se prijavili događaje nadležnim tijelima ili ako je kazneni postupak na temelju tih događaja pokrenut po službenoj dužnosti.

Posljednji put ažurirano: 12/03/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

5 - Moja prava na potporu i pomoć

Žrtva sam kaznenog djela. Komu se mogu obratiti za potporu i pomoć?

Ako ste žrtva kaznenog djela, možete se obratiti Uredu za potporu žrtvama kaznenih djela (Oficinas de Asistencia a las Víctimas del delito).

Uredi za potporu žrtvama kaznenih djela besplatna je, javna, višedisciplinarna služba za ispunjenje potreba žrtava, a njome rukovodi Ministarstvo pravosuđa.

Uredi djeluju u svim Poveznica se otvara u novom prozoruautonomnim zajednicama, u gotovo svim glavnim gradovima pokrajina, ali i u drugim gradovima.

Uredi za potporu žrtvama kaznenih djela pružit će vam kao žrtvi kaznenog djela sveobuhvatnu, koordiniranu i specijalističku potporu kojom će se ispuniti vaše konkretne pravne, psihološke i društvene potrebe.

Ako ste žrtva terorizma, možete se obratiti Uredu za pružanje informacija i potporu žrtvama terorizma pri Nacionalnom kaznenom i upravnom sudu (Oficina de Información y Asistencia a Víctimas del Terrorismo de la Audiencia Nacional), no, ako to želite, možete se obratiti i Uredu za potporu žrtvama kaznenih djela u vašoj pokrajini. Ured za potporu žrtvama kaznenih djela zatim će djelovati u koordinaciji s Uredom za pružanje informacija i potporu žrtvama terorizma pri Nacionalnom kaznenom i upravnom sudu.

Skrb i potpora koje nude uredi za potporu žrtvama kaznenih djela pruža se u nekoliko faza opisanih u nastavku.

  • Faza primitka i usmjeravanja: faza usmjeravanja sastoji se od toga da vam Ured pruža sveobuhvatne informacije o pravnim radnjama koje morate poduzeti, pitanjima s kojima ćete se morati suočiti i mogućim posljedicama. Ta se faza obično odvija putem osobnog ili telefonskog razgovora u kojem ćete objasniti svoje probleme i potrebe. Na temelju vašeg objašnjenja dobit ćete smjernice, procijenit će se mogućnost intervencije iz drugih izvora i, prema potrebi, provest će se upućivanja.
  • Faza informiranja: kao žrtva, počevši od prvog obraćanja nadležnim tijelima i službenicima, čak i prije podnošenja pritužbe, imate pravo dobiti informacije koje su u skladu s vašim osobnim okolnostima i uvjetima te značajkama kaznenog djela koje ste pretrpjeli i štetom koja vam je nanesena. Te se informacije odnose na pojedine aspekte kao što su:
  • kako možete podnijeti pritužbu i postupak za njezino podnošenje
  • dostupne specijalističke usluge te resursi za psihosocijalnu njegu i skrb, neovisno o tome je li pritužba podnesena, te kako ih možete iskoristiti
  • dostupne mjere skrbi i potpore (medicinska, psihološka ili materijalna) i postupak za njihovo dobivanje, uključujući, prema potrebi, informacije o mogućnostima dobivanja alternativnog smještaja
  • kako možete dobiti savjete i pravnu zaštitu te, prema potrebi, uvjeti pod kojima ih možete dobiti besplatno
  • pratnja na suđenju tijekom cijelog postupka, ako vam je potrebna, i/ili pratnja tijekom interakcije s različitim kaznenopravnim tijelima
  • mogućnost da zatražite mjere zaštite i, prema potrebi, postupak za podnošenje takvog zahtjeva
  • savjeti o imovinskim pravima povezanima s postupkom, posebno kad je riječ o pomoći i odšteti na koje možda imate pravo na temelju štete prouzročene kaznenim djelom i, prema potrebi, o tome koji bi se postupak trebao primijeniti za traženje odštete
  • postupak koji morate pokrenuti kako biste ostvarili prava koja imate kao žrtva kaznenog djela ako živite izvan Španjolske
  • podaci za kontakt tijela nadležnog za vođenje vašeg postupka i kanali za komunikaciju s tim tijelom te informacije o datumu, vremenu i mjestu održavanja suđenja te sadržaju optužnice protiv počinitelja
  • dostupne službe za popravljanje štete (npr. mirenje) u slučajevima u kojima je to zakonski moguće
  • slučajevi u kojima možete dobiti nadoknadu sudskih troškova i, prema potrebi, primjenjivi postupci za traženje nadoknade itd.
  • Faza intervencije: uredi za potporu žrtvama kaznenih djela mogu intervenirati u različitim područjima navedenima u nastavku.
  • Pravne intervencije: uredi će vam pružiti pravnu pomoć koja vam je potrebna, a posebno će vam dati informacije o vrsti pomoći koju možete dobiti u okviru sudskog postupka, pravima koja možete ostvariti u okviru postupka, načinima i uvjetima korištenja uslugama pravnog savjetovanja te vrstama službi ili organizacija kojima se možete obratiti za potporu.

Pravna će pomoć u svim predmetima biti općenita kad je riječ o načinu vođenja postupka i načinu ostvarivanja različitih prava jer je u svakom slučaju vaš odvjetnik odgovoran za pružanje smjernica i pravne potpore.

  • Medicinske i psihološke intervencije: psihološka skrb koju pružaju uredi sastoji se od procjenjivanja i razmatranja vaše situacije kako bi se smanjila kriza prouzročena kaznenim djelom i kako biste se snašli u sudskom postupku koji proizlazi iz kaznenog djela te od pratnje tijekom cijelog postupka i jačanja vaših strategija i sposobnosti, čime se omogućuje da dobijete pomoć iz vašeg okruženja.

Uredi će izraditi plan psihološke potpore ako ste posebno ranjiva žrtva ili ako vam je potrebna posebna zaštita.

  • Financijske intervencije: kad je riječ o financijskoj pomoći na koju imate pravo ako ste žrtva kaznenog djela s elementima nasilja ili kaznenog djela protiv spolne slobode, uredi uglavnom imaju informacijsku ulogu i mogu pomoći pri obradi tužbenih zahtjeva.
  • Socijalne intervencije i intervencije u pogledu skrbi: u tom će području uredi međusobno surađivati u pogledu skrbi koju vam pružaju i, prema potrebi, uputit će vas na dostupne socijalne službe, institucije za skrb ili organizacije koje osiguravaju siguran smještaj, neposrednu medicinsku skrb i bilo koju financijsku pomoć na koju možda imate pravo, pri čemu će se posebna pozornost posvetiti potrebama koje proizlaze iz stanja invaliditeta, hospitalizacije, smrti i onima koje su prouzročene mogućim stanjem ranjivosti.
  • Faza praćenja: uredi će pratiti vaš predmet, posebno ako ste ranjiva žrtva, tijekom cijelog kaznenog postupka i u odgovarajućem razdoblju nakon završetka postupka. U toj će fazi uredi analizirati vašu pravnu, medicinsku, psihološku, društvenu i financijsku situaciju te situaciju u pogledu skrbi u različitim razdobljima nakon počinjenog kaznenog djela. Odgovarajuće razdoblje praćenja utvrdit će se na temelju vaše situacije.

Ako ste žrtva terorizma, glavne funkcije Ureda za pružanje informacija i potporu žrtvama terorizma pri Nacionalnom kaznenom i upravnom sudu jesu sljedeće:

  • da vam pruži informacije o statusu sudskog postupka koji se može odnositi na vas na temelju počinjenog kaznenog djela
  • da vam pruži savjete o svemu što je povezano s kaznenim i upravnim postupkom koji se može odnositi na vas
  • da vam ponudi osobnu pratnju na suđenjima koja se održavaju u vezi s terorističkim djelima i koja se mogu odnositi na vas
  • da vam pruži emocionalnu i terapeutsku potporu, ne dovodeći u pitanje nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova
  • da potiče zaštitu vaše sigurnosti i privatnosti kao žrtve kaznenog djela tijekom vašeg sudjelovanja u sudskom postupku
  • da vas obavijesti o glavnim oblicima odštete za žrtve terorizma, u svakom slučaju upućujući vas na Glavnu upravu za potporu žrtvama terorizma pri Ministarstvu unutarnjih poslova
  • da vas obavijesti o svemu što je povezano s izvršavanjem zatvorske kazne sve do trenutka potpunog odsluženja kazne, posebno u slučajevima kad su osuđenim osobama odobrene povlastice ili su puštene iz zatvora.

Kad je riječ o žrtvama terorizma, Glavna uprava za potporu žrtvama terorizma pri Ministarstvu unutarnjih poslova djelovat će kao jedinstvena kontaktna točka za sve postupke koje pred središnjom državnom upravom mogu pokrenuti osobe ili obitelji pogođene terorističkim djelovanjem, pri čemu će sve podnesene zahtjeve proslijediti nadležnom tijelu i uspostaviti odnos s dotičnom osobom.

Osim toga, ta će Glavna uprava surađivati s nadležnim tijelima središnje državne uprave i drugim tijelima javne uprave u pogledu pomoći i potpore žrtvama terorizma kako bi se osigurala sveobuhvatna zaštita za žrtve.

Glavna uprava za potporu žrtvama terorizma bit će odgovorna za rješavanje zahtjeva za pomoć i odštetu, upravljanje tim zahtjevima i sastavljanje odluka o dodjeli pomoći i odštete osobama pogođenima kaznenim djelima terorizma.

Pozivni centar za potporu žrtvama

Tijekom faze primitka ili usmjeravanja uredima za potporu žrtvama kaznenih djela možete se obratiti osobno ili telefonom.

Za pojedina kaznena djela kao što je rodno uvjetovano nasilje u Španjolskoj djeluju pozivni centri za pomoć i smjernice, npr. pozivni centar 016 za informacije i pravno savjetovanje o rodno utemeljenom nasilju (Servicio telefónico de información y asesoramiento jurídico en materia de violencia de género).

Kad je riječ o posebno ranjivim žrtvama, kao što su maloljetne osobe, djeluju posebne službe kao što je dežurna telefonska linija Zaklade ANAR (Servicio de atención telefónica de la Fundación ANAR) (Pomoć djeci i mladima u opasnosti), čija su ciljna skupina djeca i mladi, punoljetne osobe i rodbina maloljetnih osoba te rodbina u slučaju nestalih maloljetnih osoba.

Pozivni centar 016 za informacije i pravno savjetovanje o rodno uvjetovanom nasilju pruža besplatnu stručnu pomoć 24 sata na dan, 365 dana u godini. Jamči se da će podaci o osobama koje se koriste tom uslugom u svakom trenutku ostati tajni.

Pomoć se pruža na 51 jeziku. Konkretno, 24-satna pomoć pruža se na španjolskom, katalonskom, galicijskom, baskijskom, engleskom i francuskom jeziku, odnosno putem prevođenja na daljinu za pozive na njemačkom, portugalskom, mandarinskom, ruskom, arapskom, rumunjskom i bugarskom jeziku. Pomoć na drugim jezicima pruža se putem usluge prevođenja na daljinu.

Pristupačnost usluge za osobe s oštećenjima sluha i/ili govora zajamčena je putem sljedećih sredstava:

  • telefona za tekstualne poruke (TTY) na broju 900 116 016
  • usluge Telesor preko internetskih stranica Telesora (Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://www.telesor.es/). U tom je slučaju potrebna internetska veza
  • mobilnog telefona ili osobnog digitalnog pomoćnika. U oba je slučaja potrebno instalirati besplatnu aplikaciju praćenjem koraka navedenih na internetskim stranicama Telesora.

Tom se uslugom pruža pomoć svakoj osobi koja ima pitanja koja se odnose na konkretne slučajeve rodno uvjetovanog nasilja: žrtvama rodno uvjetovanog nasilja ženskog spola, osobama koje su bliske žrtvama rodno uvjetovanog nasilja ženskog spola (rodbina, prijatelji, susjedi itd.), stručnjacima koji se brinu o žrtvi rodno uvjetovanog nasilja ženskog spola ili koji imaju saznanja o situaciji u kojoj je riječ o takvu nasilju itd.

Pružene informacije odnose se na resurse i prava koji su vam dostupni kao žrtvi takve vrste kaznenog djela, a koji se odnose na zapošljavanje, socijalne službe, financijsku potporu i informacije te službe za pomoć, prihvat i pravno savjetovanje.

U slučaju primanja hitnog poziva, on se odmah preusmjerava na broj hitne službe 112 u odgovarajućoj autonomnoj zajednici.

Ako ste maloljetna žrtva rodno uvjetovanog nasilja, svi pozivi koje uputite centru 016 bit će preusmjereni na dežurnu telefonsku liniju za pomoć djeci i mladima Zaklade ANAR (900 20 20 10).

Dežurna telefonska linija Zaklade ANAR (Pomoć djeci i mladima u opasnosti) (900 20 20 10) besplatna je i anonimna usluga koja se pruža u skladu s načelom povjerljivosti i dostupna je 24 sata na dan, 365 dana u godini, a sastoji se od sljedećih triju pomoćnih linija:

  • Dežurna telefonska linija ANAR za pomoć djeci i mladima, čiji je osnovni cilj pozivateljima koji su djeca ili mladež ponuditi potrebnu potporu i smjernice ako imaju probleme ili se nalaze u opasnoj situaciji.
  • Dežurna telefonska linija ANAR za punoljetne osobe i obitelji, čija su ciljna skupina punoljetne osobe kojima su potrebne smjernice o pitanjima povezanima s maloljetnim osobama.
  • Dežurna telefonska linija ANAR 116 000 za slučajeve nestalih maloljetnih osoba (usklađeni broj na razini Europske unije od društvenog značaja za rješavanje takvih slučajeva).

Ako ste punoljetna ženska osoba i žrtva rodno uvjetovanog nasilja ili odrasla osoba koja ima saznanja o situaciji u kojoj je došlo do takve vrste nasilja i uputili ste poziv toj službi, ona će preusmjeriti poziv centru 016.

Je li potpora žrtvama besplatna?

Da. Službama za potporu žrtvama kaznenih djela i skrb o njima, kao što su uredi za potporu žrtvama kaznenih djela, može se pristupiti besplatno i u povjerenju. Nije potrebno prethodno podnijeti pritužbu.

Koje vrste potpore mogu primiti od državnih službi ili tijela?

Možete se obratiti uredima za potporu žrtvama kaznenih djela koji se mogu pronaći u svim Poveznica se otvara u novom prozoruautonomnim zajednicama, u gotovo svakom glavnom gradu pokrajina i u drugim gradovima.

Uredi za potporu žrtvama kaznenih djela pružit će vama kao žrtvi kaznenog djela sveobuhvatnu, koordiniranu i specijalističku potporu za žrtve, kojom će se ispuniti vaše konkretne pravne, psihološke i društvene potrebe.

Konkretno, uredi za potporu žrtvama kaznenih djela pružit će vam informacije o specijalističkim uslugama i dostupnim resursima za psihosocijalnu njegu i skrb, neovisno o tome jeste li podnijeli pritužbu, te o tome kako možete ostvariti pristup tim uslugama.

Pružit će vam i informacije o dostupnim mjerama skrbi i potpore (medicinska, psihološka ili materijalna) i postupcima za njihovo dobivanje, uključujući, prema potrebi, informacije o mogućnostima dobivanja alternativnog smještaja.

Osim toga, pružit će vam savjete o tome kako možete uložiti pritužbu i postupku za njezino podnošenje te o mogućnosti dobivanja pravnih savjeta i pravne zaštite te, prema potrebi, uvjetima pod kojima ih možete dobiti besplatno.

Uredi za potporu žrtvama kaznenih djela moći će vas uputiti, ovisno o vašim potrebama, na specijalizirane pravne, psihološke i socijalne službe, kao što su npr. općinske, zdravstvene, obrazovne službe, službe za socijalnu pomoć i zapošljavanje, udruženja, zaklade i druge neprofitne subjekte, psihosocijalne službe pri Upravi za pravosuđe te, ako ste žrtva rodno uvjetovanog nasilja, na jedinice za koordinaciju protiv nasilja nad ženama (Unidades de Coordinación contra la Violencia sobre la Mujer) i jedinice za žene (Unidades sobre la Mujer) u svakoj autonomnoj zajednici i pokrajini.

Koje vrste potpore mogu primiti od nevladinih organizacija?

Nevladine organizacije mogu pružiti potporu žrtvama pojedinih kaznenih djela uspostavom personaliziranih instrumenata u skladu s potrebama i karakteristikama svake žrtve. Funkcija pomoći uglavnom uključuje pravno savjetovanje, informacije o različitim dostupnim resursima i pomoći te psihološkoj i emotivnoj potpori.

Posljednji put ažurirano: 12/03/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Prava žrtava kaznenih djela u kaznenim postupcima - Francuska

Smatrat će se da ste žrtva kaznenog djela ako ste pretrpjeli štetu (primjerice ako ste ozlijeđeni ili je vaša imovina oštećena ili ukradena itd.) kao posljedicu događaja koji prema francuskom zakonodavstvu predstavlja kazneno djelo. Kao žrtvi kaznenog djela zakon vam dodjeljuje određena prava prije, tijekom i nakon suđenja.

Kazneni se postupak u Francuskoj sastoji od istrage i suđenja. Postoje dvije vrste istrage prema vrsti počinjenog kaznenog djela: policijska istraga, koju provodi kriminalistička policija pod nadležnošću državnog odvjetnika, i sudska istraga, koju provodi kriminalistička policija pod nadležnošću istražnog suca ili je provodi istražni sudac.

Nakon završetka istražne faze predmet se ovisno o prikupljenim dokazima može zaključiti ili proslijediti sudu. U drugom će slučaju sud razmotriti prikupljene dokaze i odlučiti o krivnji navodnog počinitelja kaznenog djela. Ako ga proglasi krivim, sud će mu dosuditi kaznu. Ako ga proglasi nevinim, sud donosi odluku o njegovu puštanju na slobodu.

Kliknite na poveznice u nastavku kako biste pronašli informacije koje trebate

Poveznica se otvara u novom prozoru1 - Prava koja uživam kao žrtva kaznenog djela

Poveznica se otvara u novom prozoru2 - Prijavljivanje kaznenog djela i moja prava tijekom istražnog ili sudskog postupka

Poveznica se otvara u novom prozoru3 - Moja prava nakon suđenja

Poveznica se otvara u novom prozoru4 - Naknada

Poveznica se otvara u novom prozoru5 - Moja prava na potporu i pomoć

Posljednji put ažurirano: 03/10/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

1 - Prava koja uživam kao žrtva kaznenog djela

Koje ću informacije dobiti od nadležnog tijela nakon što je počinjeno kazneno djelo (npr. policije, javnog tužitelja), ali prije nego što prijavim to kazneno djelo?

Ako kazneno djelo nije prijavljeno i o njemu nisu obaviještena pravosudna tijela, policija ili žandarmerija, nećete dobiti nikakve informacije jer nadležna tijela neće imati nikakva saznanja o kaznenom djelu.

Ako su o kaznenom djelu obaviještena pravosudna tijela, policija ili žandarmerija putem bilo kojeg sredstva (osim na temelju pritužbe koju ste podnijeli vi kao žrtva), bit ćete pozvani da iznesete pojedinosti o šteti koju ste pretrpjeli i okolnostima kaznenog djela te ćete u tom trenutku biti obaviješteni o vašim pravima.

Ako kazneno djelo sami prijavite policiji, žandarmeriji ili pravosudnim tijelima, isto ćete tako biti saslušani u trenutku izvješćivanja o činjenicama i obaviješteni o vašim pravima.

Ne živim u državi članici EU-a u kojoj je počinjeno kazneno djelo (za građane EU-a i državljane trećih zemalja). Na koji su način zaštićena moja prava?

Ako ste francuski državljanin, pritužbu možete podnijeti u bilo kojoj policijskoj postaji ili jedinici žandarmerije koja se nalazi u Francuskoj. Vaša će pritužba biti obrađena u Francuskoj ako francuska tijela imaju nadležnost ili upućena nadležnim tijelima države u kojoj se kazneno djelo dogodilo.

Ako ste strani državljanin koji je žrtva kaznenog djela počinjenog u Francuskoj, pritužbu možete podnijeti u bilo kojoj policijskoj postaji ili jedinici žandarmerije u Francuskoj. Tijekom saslušanja ili podnošenja pritužbe možete dobiti pomoć usmenog prevoditelja. O ishodu ćete biti obaviješteni bilo kojim odgovarajućim putem i vaša će prava biti zaštićena na isti način kao i prava francuskih državljana jer su u pravu utvrđena ista pravila o obavješćivanju žrtava i zaštiti njihovih prava, neovisno o njihovu državljanstvu.

Pravo na besplatnu pravnu pomoć imate ako ste državljanin države članice Europske unije ili države koja je potpisala međunarodni sporazum s Francuskom.

Konačno, žrtve koje podnesu pritužbu ili daju iskaz protiv osobe u postupcima koji se odnose na javnu nabavu ili trgovanje ljudima mogu dobiti privremeno odobrenje za ostanak u Francuskoj na temelju kojega imaju pravo na rad, osim ako njihova prisutnost predstavlja prijetnju javnom poretku.

Koje ću informacije dobiti ako prijavim kazneno djelo?

Kad prijavljujete kazneno djelo, uzimaju se vaši podaci za kontakt kako bi se s vama mogao uspostaviti kontakt tijekom istražnog postupka. Obavješćuje vas se i o vašim pravima i o tome kako ih možete ostvariti.

Informiranje žrtve o tijeku istražnog postupka

Policiju ili žandarmeriju, tužitelja ili istražnog suca (ako je predmet upućen na sud) možete pitati o tijeku istražnog postupka koji se odnosi na vas.

U slučaju kaznenog djela i samo za pojedine prekršaje, ako imate status građanskopravne stranke, istražni vas sudac svakih šest mjeseci izvješćuje o tijeku postupka.

Informiranje žrtve o ishodu istražnog postupka

Nakon završetka istražnog postupka obavješćuje vas se o sljedećim donesenim odlukama: odbacivanju predmeta, alternativi kaznenom progonu, pozivanju optuženika na sud. Ako će uslijediti suđenje, obavješćuje vas se o podnesenim optužbama protiv osumnjičenika, datumu i mjestu rasprave.

Informacije za žrtvu ako se predmet upućuje istražnom sucu

Ako je pokrenuto sudsko ispitivanje, javni tužitelj prepušta istražni postupak istražnom sucu. Istražni sudac mora vas obavijestiti da je pokrenut sudski istražni postupak, da imate pravo sudjelovati u svojstvu građanskopravne stranke i o postupcima koji su na raspolaganju za ostvarivanje tog prava. Ako ste maloljetna osoba, te se informacije daju vašem zakonskom zastupniku.

U obavijesti žrtvi istražni vam sudac daje informacije i o tome da, ako imate status građanskopravne stranke, imate pravo na pomoć odvjetnika kojeg odaberete ili kojeg će vam na vaš zahtjev dodijeliti predsjednik odvjetničke komore, čije ćete troškovi morati nadoknaditi osim ako imate pravo na besplatnu pravnu pomoć (vidjeti uvjete) ili osiguranje troškova pravne zaštite.

Informiranje žrtve o okolnostima osumnjičenika

Nećete nužno biti obaviješteni o tome da je navodni počinitelj zadržan u pritvoru ili da je pušten iz zatvora.

S druge strane, uvijek ćete biti obaviješteni o puštanju navodnog počinitelja na slobodu prije suđenja pod sudskim nadzorom ako je izrečena zabrana pristupa radi vaše zaštite.

Imam li pravo na besplatne usluge tumačenja i prevođenja (kada se obratim policiji ili drugim nadležnim tijelima ili tijekom istražnog i sudskog postupka)?

Ako ne govorite ili ne razumijete dovoljno dobro francuski, policijska postrojba ili jedinica žandarmerije kojoj prijavljujete kazneno djelo traži pomoć usmenog prevoditelja. Usmeni će prevoditelj biti prisutan tijekom vaših saslušanja, ali i tijekom svih vaših razgovora s odvjetnikom te tijekom suđenja.

Tijekom istražnog postupka od suca koji je zadužen za predmet možete zatražiti prijevod bitnih dijelova spisa. Taj će prijevod biti besplatan ako se odnosi na važne dokumente, ali podliježe plaćanju ako se odnosi na druge dokumente.

Neki dokumenti o pravima žrtava već su prevedeni na najčešće jezike i policija ili žandarmerija će vam osigurati te prijevode.

Na koji će način nadležno tijelo osigurati da razumijem sve informacije i da me se razumije (ako sam dijete ili osoba s invaliditetom)?

Ako imate invaliditet zbog kojeg je vaša sposobnost komunikacije ograničena, službenici istrage ili istražni suci zatražit će pomoć tumača. Tumač će biti uz vas tijekom saslušanjâ, razgovorâ s odvjetnikom ili tijekom suđenja.

Ako ne možete čitati, dokumenti će vam se pročitati.

Ako ste maloljetna osoba, saslušanje će biti prilagođeno vašoj dobi i razini zrelosti te će ga voditi posebno osposobljeni stručnjaci, ponekad uz prisutnost psihologa. Ako je potrebno više od jednog saslušanja, kad god je to moguće, razgovor će voditi isti službenik istrage.

U nekim policijskim postajama nalaze se posebne prostorije koje pridonose stvaranju atmosfere prilagođene djetetu, što saslušanje čini manje službenim.

Tijekom saslušanja uvijek možete zatražiti da uz vas bude punoljetna osoba po vašem izboru.

Konačno, ako se istražni postupak odnosi na teška kaznena djela, a posebno na sva kaznena djela sa seksualnim obilježjima, vaša će se saslušanja snimati kamerom ili barem uređajima za snimanje zvuka.

Službe za potporu žrtvama

Tko pruža potporu žrtvama?

Potporu žrtvama pružaju udruženja za potporu žrtvama. Svrha je tih udruženja pružiti smjernice, društvenu i pravnu pomoć ili psihološku potporu svim žrtvama kaznenih djela, neovisno o tome sudjeluju li u kaznenom postupku ili ne.

Udruženja rukovode uredima za potporu žrtvama koji djeluju pri svakom regionalnom sudu te koji pružaju pomoć i potporu žrtvama koje su obuhvaćene postupcima koji su u tijeku.

Osim toga, specijalizirana udruženja mogu pružiti odgovarajuću potporu žrtvama pojedinih kaznenih djela (na primjer, nasilje u obitelji).

Hoće li me policija automatski uputiti na službu za potporu žrtvama?

O vašem pravu na dobivanje pomoći od službe koja je u nadležnosti javnog tijela ili udruženja za potporu žrtvama bit ćete obaviješteni bilo kojim odgovarajućim putem te ćete dobiti njihove podatke za kontakt. U pravu nije predviđeno da policijske ili žandarmerijske službe uspostavljaju izravan kontakt s udruženjima za potporu žrtvama, no kad su službenici za socijalnu skrb (socijalni radnici ili psiholozi) prisutni na nekoj lokaciji, zato što su tamo pozvani ili zato što ondje imaju dežurni ured, mogu vam pomoći s postupkom.

U svakoj departmanskoj upravi za javnu sigurnost djeluje departmanski službenik za potporu žrtvama. Posao je tih službenika da održavaju kontakte s udruženjima, da unaprjeđuju načine postupanja sa žrtvama, da na jednom mjestu objedinjuju informacije koje bi mogle koristiti žrtvama i da prate tijek kaznenog postupka kako bi pružili informacije o tijeku istražnih postupaka.

U svakoj departmanskoj žandarmeriji djeluje službenik za potporu žrtvama za „sprječavanje/partnerstvo/kontakt”.

Svaki put kad se podnese pritužba protiv osobe X zbog teškog kaznenog djela, policijski službenik podnositelju pritužbe automatski predaje obrazac za potporu žrtvama u kojem ga se obavješćuje o djelokrugu Nacionalnog instituta za potporu žrtvama i mirenje (INAVEM) i daju mu se podaci za kontakt udruženjâ za potporu žrtvama ili socijalnih službi.

Javni tužitelj naknadno može žrtvu kaznenog djela izravno uputiti na udruženje za potporu žrtvama.

U slučaju nezgode u kojoj je sudjelovao velik broj ljudi (masovna nezgoda ili terorističko djelo) udruženja za potporu žrtvama mogu dobiti pristup popisu žrtava i obratiti im se izravno.

Na koji se način štiti moja privatnost?

Tijekom istražnog postupka imate pravo, uz odobrenje javnog tužitelja, da ne otkrijete svoju privatnu adresu, nego da navedete adresu jedinice žandarmerije ili policijske postaje ili adresu treće osobe uz njezinu izričitu suglasnost.

Konačno, možete zatražiti da suđenje bude zatvoreno za javnost i suci ne mogu odbiti taj zahtjev ako ste žrtva silovanja, mučenja ili okrutnog postupanja uz seksualni napad. U drugim će predmetima suđenje biti zatvoreno za javnost samo ako se vi ili druga građanskopravna stranka tomu ne protivite.

U svakom se slučaju vaš identitet ne smije objaviti u medijima, osim ako ste to odobrili.

Osim toga, usluge koje pružaju udruženja za potporu žrtvama i podaci koje prikupljaju u potpunosti su povjerljivi.

Moram li prijaviti kazneno djelo kako bi mi se pružila potpora za žrtve?

Kako biste se mogli koristiti uslugama udruženja za potporu žrtvama, nije potrebno podnijeti pritužbu.

Osobna zaštita za slučaj da sam u opasnosti

Koje su vrste zaštite dostupne?

Ako ste pretrpjeli nasilje u obitelji, nasilniku se može narediti da napusti obiteljski dom, zabraniti odlazak na određena mjesta ili se od njega može zahtijevati da bude podvrgnut medicinskom ili psihološkom liječenju.

Ako je vaš (bivši) bračni drug ili (bivši) nevjenčani partner bio nasilan prema vama i u slučaju ozbiljne prijetnje upućene vama, javni tužitelj može vam dodijeliti uređaj za zaštitu na daljinu (telefon za hitne slučajeve). Žrtva nasilja u obitelji može obiteljskom sudu podnijeti i zahtjev za zabranu pristupa, kojom se počinitelju izriču pojedina ograničenja ako postoji opravdan razlog za vjerovanje da je navodno kazneno djelo počinjeno i da žrtvi prijeti opasnost.

Sud isto tako može zaštititi vas i vašu obitelj od mogućih prijetnji ili pritisaka navodnog počinitelja izricanjem mjera kojima se sprječava svaki kontakt, kao što su istražni zatvor, sudski nadzor ili druga sudska ograničenja.

Tko mi može ponuditi zaštitu?

Za zaštitu žrtava odgovorno je pravosudno tijelo, koje uzima u obzir rizike za žrtve i njihove potrebe kako bi donijelo pojedine odluke, kao što je zabrana kontakta ili zabrana odlaska na pojedina mjesta kao što je dom žrtve. Odluke kojima se uvode te zabrane prosljeđuju se policijskim postajama i jedinicama žandarmerije te one zatim preuzimaju odgovornost za osiguravanje njihova poštovanja. Ako osoba koja je optužena ili proglašena krivom prekrši zabranu, može biti uhićena jer to kršenje može biti osnova za pritvaranje ili podizanje optužnice zbog novog kaznenog djela.

Ako ste dobili uređaj za posebnu zaštitu (telefon za hitne slučajeve), lako možete uspostaviti kontakt s pozivnim centrom, koji odmah upozorava najbližu policijsku ili žandarmerijsku službu koja može poslati svoje službenike kako bi vam pomogli ako ste u opasnosti.

Hoće li tko obraditi moj predmet kako bi utvrdio prijeti li mi još opasnost od počinitelja?

Službenik kriminalističke policije koji vodi vaše saslušanje odgovoran je za prikupljanje početnih informacija za prilagođenu procjenu vaše situacije i vaših potreba za zaštitom. Službenik te informacije prosljeđuje pravosudnom tijelu nadležnom za postupak, koje odlučuje, ako to smatra primjerenim, da udruženje za potporu žrtvama provede temeljitu evaluaciju. Jedan je od ciljeva te prilagođene procjene utvrditi rizik od zastraživanja ili odmazde počinitelja.

Hoće li tko obraditi moj predmet kako bi utvrdio jesam li dodatno ugrožen zbog sustava kaznenog pravosuđa (tijekom istražnog i sudskog postupka)?

Dodatna je svrha prethodno opisane evaluacije utvrditi rizik od sekundarne viktimizacije zbog vašeg sudjelovanja u kaznenom postupku.

Kakva je zaštita dostupna za osobito ranjive žrtve?

Posebno ranjivim žrtvama osiguravaju se procjena i pomoć udruženja za potporu žrtvama.

Osim toga, pružaju se i različite mjere zaštite ovisno o potrebama žrtve, kao što su sljedeće mjere:

  • ograničavanje broja saslušanja i liječničkih pregleda samo na one koji su neophodni za potrebe istražnog postupka
  • mogućnost da vaše saslušanje vodi službenik istrage koji je vašeg spola, u slučaju seksualnog nasilja ili rodno uvjetovanog nasilja
  • saslušanja se odvijaju u odgovarajućim prostorijama, vode ih osposobljeni službenici istrage i, ako je to moguće, isti službenik istrage vodi sva saslušanja.

Maloljetnik sam – imam li posebna prava?

Maloljetna žrtva ima ista prava kao i punoljetne osobe, a uživa i posebna prava povezana s njezinom dobi. Stoga, ako roditelji (ili pravni zastupnici) ne mogu osigurati zaštitu interesa maloljetne osobe, pravosudno tijelo imenuje ad hocskrbnika (osoba u srodstvu s djetetom ili ovlaštena osoba) koji je odgovoran za zastupanje maloljetne osobe i ostvarivanje njezinih prava.

Isto se tako automatski dodjeljuje odvjetnik, koji brani interese djeteta i koji mora prisustvovati svakom saslušanju maloljetne osobe.

Za pojedina kaznena djela, posebno ona sa seksualnim obilježjima, maloljetna osoba tijekom istražne faze postupka može biti podvrgnuta liječničkom ili psihološkom pregledu kako bi se procijenili obilježja i opseg pretrpljene štete te utvrdilo je li djetetu potrebno odgovarajuće liječenje ili skrb. Razgovori s maloljetnom osobom koja je žrtva pojedinih kaznenih djela, posebno onih sa seksualnim obilježjima, obvezno se snimaju kamerom kako bi se izbjeglo višestruko ispitivanje maloljetne osobe.

Konačno, na svakom saslušanju, neovisno o značajkama pretrpljenog kaznenog djela, u pratnji maloljetne osobe može biti osoba po njezinu izboru (član uže obitelji, pravni zastupnik, liječnik ili psiholog).

Član moje obitelji izgubio je život kao žrtva kaznenog djela – koja su moja prava?

Osoba koja nije izravna žrtva kaznenog djela ipak se može smatrati neizravnom žrtvom i može uživati određena prava.

Neizravna žrtva koja smatra da joj je nanesena šteta, čak i ako je ona nematerijalna, može postati građanskopravna stranka u istražnoj fazi postupka ili kad se predmet nalazi pred istražnim sucem ili tijekom rasprave, ako se navodnom počinitelju sudi na sudu.

S druge strane, za razliku od izravnih žrtava kaznenog djela, neizravne žrtve neće nužno biti pozvane na rasprave ili obaviještene o njima ako prethodno nisu podnijele zahtjev u tu svrhu.

Konačno, žrtva će morati navesti značajke pretrpljene štete kako bi sudac mogao utvrditi može li se prihvatiti njezin status građanskopravne stranke, odnosno može li se smatrati legitimnim.

Član je moje obitelji žrtva kaznenog djela – koja su moja prava?

Osoba koja nije izravna žrtva kaznenog djela ipak se može smatrati neizravnom žrtvom i može uživati određena prava.

Neizravna žrtva koja smatra da joj je nanesena šteta, čak i ako je ona nematerijalna, može postati građanskopravna stranka u istražnoj fazi postupka ili kad se predmet nalazi pred istražnim sucem ili tijekom rasprave, ako se navodnom počinitelju sudi na sudu.

S druge strane, za razliku od izravnih žrtava kaznenog djela, neizravne žrtve neće nužno biti pozvane na rasprave ili obaviještene o njima ako prethodno nisu podnijele zahtjev u tu svrhu.

Konačno, žrtva će morati navesti značajke pretrpljene štete kako bi sudac mogao utvrditi može li se prihvatiti njezin status građanskopravne stranke, odnosno može li se smatrati legitimnim.

Mogu li pristupiti uslugama mirenja? Koji su uvjeti? Prijeti li mi opasnost tijekom mirenja?

Mirenje je sudska mjera koja se može provesti ako je vjerojatno da će dovesti do nadoknade štete nanesene žrtvi, zaustaviti uznemiravanje koje je posljedica kaznenog djela ili pridonijeti rehabilitaciji počinitelja.

Odluku o mirenju može donijeti javni tužitelj uz suglasnost žrtve ili na njezin zahtjev.

Ako je nasilje počinio bračni drug ili bivši bračni drug žrtve, njezin građanski partner ili bivši građanski partner, nevjenčani partner ili bivši nevjenčani partner, mirenje se provodi jedino ako je žrtva to izričito zatražila. U tom se slučaju počinitelju nasilja izriče i upozorenje.

Ako je bračni drug ili bivši bračni drug žrtve, njezin građanski partner ili bivši građanski partner, nevjenčani partner ili bivši nevjenčani partner nakon mirenja počinio dodatno nasilje, nije moguće pristupiti daljnjem mirenju.

Mirenje, za koje može biti zadužen kriminalistički istražitelj, izaslanik tužitelja ili izmiritelj, sastoji se od uspostavljanja kontakta između žrtve i počinitelja uz jamstvo sigurnosti žrtve, koja mora biti suglasna s načelom i sredstvima provedbe. Žrtva ne smije biti suočena s počiniteljem protiv svoje volje niti u bilo kojim okolnostima smije biti ostavljena nasamo s njim.

Osim toga, ta se mjera ne primjenjuje ako se smatra da će uspostavljanje kontakta između žrtve i počinitelja žrtvu izložiti opasnosti.

Gdje mogu pronaći zakon u kojem su navedena moja prava?

Cjelokupno se francusko zakonodavstvo može pronaći na sljedećim Poveznica se otvara u novom prozoruinternetskim stranicama. Prava žrtava navedena su u Zakonu o kaznenom postupku, posebno u člancima od 10-2. do 10-5. i od D1-2. do D1-12.

Posljednji put ažurirano: 03/10/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

2 - Prijavljivanje kaznenog djela i moja prava tijekom istražnog ili sudskog postupka

Kako mogu prijaviti kazneno djelo?

Pritužbu možete podnijeti policiji ili žandarmeriji, koja će je proslijediti javnom tužitelju u mjestu u kojem je kazneno djelo počinjeno ili mjestu boravka ili uhićenja počinitelja.

Javnom tužitelju možete se obratiti i izravno običnim dopisom, u kojem ćete objasniti štetu koju ste pretrpjeli te navesti datume i mjesta prekršaja te svoje ime i adresu.

Svaka osoba koja nije žrtva isto tako može prijaviti kazneno djelo pod istim uvjetima.

Kako mogu saznati u kojoj je fazi moj predmet?

Informacije za žrtvu o tijeku istražnog postupka

Žrtva može upitati policiju ili žandarmeriju, tužitelja ili istražnog suca (ako je predmet upućen na sud) o tijeku istražnog postupka koji se odnosi na nju.

U slučaju kaznenog djela i samo za pojedine prekršaje žrtva koja ima status građanskopravne stranke u postupku od istražnog će suca svakih šest mjeseci dobivati izvješće o napretku postupka.

Informacije za žrtvu o ishodu istražnog postupka

Nakon završetka istražnog postupka žrtvu se obavješćuje o sljedećim donesenim odlukama: odbacivanju predmeta, alternativi kaznenom progonu, pokretanju sudske istrage i pozivanju optuženika na sud. Ako će uslijediti suđenje, žrtvu se obavješćuje o kaznenim djelima za koja se tereti osumnjičenika te o datumu i mjestu rasprave.

Informacije za podnositelja pritužbe

Javni tužitelj svaku osobu koja je prijavila kazneno djelo obavješćuje o daljnjim radnjama u postupku.

Imam li pravo na pravnu pomoć (tijekom istražnog ili sudskog postupka)? Koji su uvjeti?

Ako nemate odvjetnika, informacije o vašim pravima i obvezama možete dobiti odlaskom na sudove, u pravne centre (maisons de la justice et du droit), službe za pravne informacije (points d’accès au droit), gradske vijećnice i društvene centre u kojima udruženja za potporu žrtvama održavaju otvorene sastanke. Možete imati pravo i na besplatno pravno savjetovanje, neovisno o vašoj dobi, državljanstvu ili financijskim sredstvima, koje na tim lokacijama pružaju pravni stručnjaci, među ostalim odvjetnici.

Pravo na besplatnu pravnu pomoć možete imati ako ispunjujete sljedeće uvjete:

  • državljanin ste Francuske ili države članice Europske unije ili države koja je potpisala međunarodnu konvenciju s Francuskom ili imate uobičajeno boravište u Francuskoj i u Francuskoj boravite zakonito (taj se uvjet ne primjenjuje ako ste maloljetna osoba ili građanskopravna stranka)
  • vaša financijska sredstva [1] ne premašuju najviši prag utvrđen Zakonom o financijama. Taj se uvjet ne primjenjuje ako ste žrtva posebno teških kaznenih djela (namjerni pokušaj ubojstva, mučenje ili okrutno postupanje, terorističko djelo, silovanje itd.), ako primate dohodak aktivne solidarnosti (RSA) ili doplatak solidarnosti za starije osobe i nemate nikakve druge izvore prihoda ili ako je vaša situacija posebno bitna s obzirom na predmet spora ili vjerojatne troškove postupka.

Pravnom pomoći obuhvaćeno je sljedeće:

  • odvjetničke naknade
  • naknade sudskog izvršitelja, ako ih ima
  • naknade za vještačenja itd.
  • svi polozi koje ćete možda morati platiti.

Pravna pomoć može biti potpuna ili djelomična. Važno je da zahtjev za besplatnu pravnu pomoć podnesete na početku postupka jer se troškovi nastali prije podnošenja zahtjeva neće nadoknaditi.

Informacije o besplatnoj pravnoj pomoći i obrazac zahtjeva možete dobiti od vašeg odvjetnika, u pravnom centru, gradskoj vijećnici, na sudu nadležnom za vaše mjesto boravka ili sudu koji je zadužen za predmet. Obrazac se može i preuzeti sa sljedeće poveznice: Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://www.service-public.fr/particuliers/vosdroits/R1444.



[1] Uvjeti za dobivanje besplatne pravne pomoći koji se odnose na financijska sredstva:
Kako bi nadležna tijela procijenila vaše potrebe za besplatnom pravnom pomoći, u obzir uzimaju sredstva koja ste primili u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca godine koja je prethodila vašem zahtjevu. Ta sredstva uključuju dohodak bilo koje vrste, osim obiteljskih naknada i pojedinih socijalnih naknada. U obzir se uzimaju i sredstva vašeg bračnog druga, partnera, uzdržavanog djeteta (uzdržavane djece) i svih osoba koje obično žive u vašem kućanstvu.

Mogu li tražiti nadoknadu troškova (za sudjelovanje u istražnom/sudskom postupku)? Pod kojim uvjetima?

Troškovi koji se odnose na pojedini postupak mogu, pod određenim uvjetima, biti pokriveni iz vašeg osiguranja troškova pravne zaštite ako su njime obuhvaćeni pojedini ili svi pravni troškovi, naknade sudskih izvršitelja, troškovi postupka ili transakcija ili naknade za vještačenja.

Ako to nije slučaj, pri izricanju presude i tijekom postupka podmirenja odštete sudskim putem ti se troškovi na vaš zahtjev zaračunavaju osuđenoj strani.

Mogu li podnijeti žalbu ako je moj predmet zaključen izvan suda?

Ako javni tužitelj na kraju istražnog postupka odluči odbaciti predmet, možete podnijeti žalbu glavnom državnom odvjetniku pri žalbenom sudu koji ima nadležnost na području na kojem se nalazi sud koji je odbacio predmet.

Ako glavni državni odvjetnik smatra da je sudski postupak nužan, može naložiti tužitelju da pokrene kazneni progon. Ako glavni državni odvjetnik smatra da je vaš zahtjev neopravdan, bit ćete obaviješteni da se neće pokrenuti daljnje radnje na temelju vaše žalbe.

Osim toga, ako je pritužba podnesena javnom tužitelju odbačena ili ako su protekla tri mjeseca od njezina podnošenja, pritužbu možete podnijeti izravno nadležnom istražnom sucu tako da postanete građanskopravna stranka.

Konačno, možete zatražiti da sudski izvršitelj navodnog počinitelja izravno pozove na sud upućivanjem sudskog poziva. U tom ćete slučaju morati platiti polog, čiji iznos određuje sud u skladu s vašim financijskim sredstvima.

Mogu li se uključiti u suđenje?

Obavješćuje vas se o datumu suđenja i možete prisustvovati raspravi. U nekim predmetima suđenje nije javno i moći ćete biti prisutni u sudnici samo tijekom davanja vašeg iskaza. Ako suđenje nije javno (ako se odvija iza zatvorenih vrata), nećete moći prisustvovati cijelom suđenju, osim ako imate status građanskopravne stranke u postupku.

Imate bezuvjetno pravo da vam tijekom cijelog suđenja pomaže udruženje za potporu žrtvama. Članovi tih udruženja mogu vam pomoći u trenutku kad podnosite zahtjev za sudjelovanje u postupku u svojstvu građanskopravne stranke, mogu prisustvovati različitim raspravama i mogu vam pomoći da shvatite propise i odluke sudaca.

Ako imate poteškoća pri razumijevanju francuskog ili izražavanju na francuskom, pozvat će se usmeni prevoditelj.

Tijekom rasprave građanskopravna stranka može pozivati svjedoke ili ulagati prigovore na saslušanja pojedinih svjedoka.

Žrtva ili građanskopravna stranka može postavljati pitanja svjedocima i optuženiku preko predsjednika suda.

Konačno, možete podnijeti zaključke (pisane primjedbe) o tehničkim aspektima postupka, pravu i/ili činjenicama o predmetu, na koje sudac mora odgovoriti.

Koja je moja službena uloga u pravosudnom sustavu? Primjerice, jesam li ili mogu li odabrati da budem: žrtva, svjedok, oštećena stranka ili privatni tužitelj?

Nakon što je pravosudni sustav ili policija i žandarmerija obaviještena o činjenicama, uspostavlja se kontakt sa žrtvom radi njezina saslušanja.

Žrtva nije odgovorna za pronalazak optuženika ili dokazivanje njegove krivnje. Tu ulogu ima javni tužitelj. Međutim, od žrtve se može zatražiti da iznese pojedinosti ili dokaze s pomoću kojih se može utvrditi istina (liječničke potvrde, identiteti svjedokâ itd.).

Žrtva može odabrati da se postupku priključi u svojstvu građanskopravne stranke, čime dobiva pravo na traženje financijske naknade za pretrpljenu štetu i na pomoć odvjetnika.

Koja su moja prava i obveze u toj ulozi?

Nakon što se istražni postupak uputi na policiju ili žandarmeriju, oni će obaviti razgovor sa žrtvom. U tom će trenutku žrtvu uvijek izvijestiti o sljedećim pravima:

  • pravu na dobivanje odštete ili druge odgovarajuće naknade njezina gubitka, među ostalim, prema potrebi, mjere popravljanja štete
  • pravu na dobivanje statusa građanskopravne stranke u okviru postupka koji je pokrenuo javni tužitelj ili upućivanjem izravnog poziva počinitelju da se pojavi na nadležnom sudu ili podnošenjem pritužbe istražnom sucu
  • ako žele postati građanskopravna stranka, pravu na dobivanje pomoći od odvjetnika kojeg odaberu ili kojeg će na njihov zahtjev dodijeliti predsjednik odvjetničke komore pri nadležnom sudu, pri čemu će troškove snositi žrtva, osim ako ispunjuje uvjete za pristup besplatnoj pravnoj pomoći ili ima osiguranje troškova pravne zaštite
  • pravu na dobivanje pomoći od službe koja djeluje u okviru javnog tijela ili više njih ili priznatog udruženja za potporu žrtvama
  • prema potrebi, pravu na podnošenje zahtjeva odboru za naknadu štete žrtvama kaznenih djela, u slučaju pojedinih prekršaja
  • pravu na dobivanje informacija o mjerama zaštite koje su im dostupne, među ostalim o nalozima za zaštitu. Žrtve se isto tako obavješćuje o sankcijama izrečenima počiniteljima nasilja i uvjetima izvršenja mogućih kazni koje mogu biti propisane
  • za žrtve koje ne razumiju francuski, pravu na pomoć usmenog prevoditelja i prijevod informacija koje su ključne za ostvarivanje njihovih prava
  • pravu da uz svaku žrtvu, na njezin zahtjev, u svim fazama postupka bude njezin pravni zastupnik i punoljetna osoba po njezinu izboru, osim ako je nadležno pravosudno tijelo donijelo obrazloženu odluku koja upućuje na suprotno
  • pravu da kao svoju adresu prijavi adresu treće osobe, uz izričitu suglasnost te treće osobe.

Žrtva se mora pojaviti na sudu i mora dati svoj iskaz ako je se pozove u svojstvu svjedoka.

Građanskopravna stranka ne mora prisustvovati osobno ako je zastupa odvjetnik. Međutim, ako se građanskopravna stranka ne pojavi na sudu i nema zastupnika, pretpostavit će se da je odustala od svojeg tužbenog zahtjeva, osim ako je sudu podnijela pisani zahtjev.

Građanskopravna stranka i žrtva koja je pozvana na davanje iskaza na sudu mogu zatražiti naknadu troškova sudjelovanja na raspravi ako tako zatraže tijekom suđenja.

Mogu li dati izjavu tijekom suđenja ili podastrijeti dokaze? Pod kojim uvjetima?

Tijekom rasprave možete davati izjave i iznositi dokaze. Međutim, pritom se mora poštovati načelo kontradiktornosti i oni se prije samog iznošenja moraju proslijediti obrani (navodnom počinitelju i njegovu odvjetniku) te javnom tužitelju.

Građanskopravna stranka možete postati samostalno ili uz pomoć odvjetnika.

Vaš zahtjev za odštetu/kamate (novčani iznos čija je svrha ispravak materijalne štete, patnje, izgubljenog vremena koji su posljedica radnji u kojima ste bili žrtva) morate kvantificirati. Tijekom tog postupka možete dobiti smjernice od udruženja za potporu žrtvama.

Koje ću informacije dobiti tijekom suđenja?

Tijekom suđenja žrtvu se obavješćuje o njezinu pravu da postane građanskopravna stranka, da dobije pomoć odvjetnika i besplatnu pravnu pomoć, pod određenim uvjetima, te mogućnosti da uz nju bude udruženje za potporu žrtvama.

Žrtva kojoj se dodijeli status građanskopravne stranke bit će obaviještena da u određenim slučajevima odboru za naknadu štete žrtvama kaznenih djela može podnijeti zahtjev za isplatu odštete i kamata ako je sud donio takvu presudu.

Hoću li imati pristup sudskim spisima?

Na kaznenom sudu i policijskom sudu nećete moći dobiti izravan pristup spisima. Prvo morate dobiti suglasnost tužitelja.

Međutim, ako ste građanskopravna stranka, možete dobiti uvid u njih izravno ili preko vašeg odvjetnika, ovisno o pojedinom predmetu, ili možete zatražiti primjerak spisâ.

Na porotnom sudu možete dobiti besplatne primjerke policijskih izvješća u kojima je zabilježeno kazneno djelo, pisanih izjava svjedoka i mišljenja vještaka te primjerke drugih dokumenata koji se odnose na postupak.

Posljednji put ažurirano: 03/10/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

3 - Moja prava nakon suđenja

Mogu li podnijeti žalbu protiv presude?

Žalbu protiv presude suda nećete moći podnijeti ako niste podnijeli zahtjev da se kaznenom postupku priključite u svojstvu građanskopravne stranke koja traži odštetu jer vas sama činjenica da ste žrtva kaznenog djela ne čini strankom u postupku.

Ako ste podnijeli zahtjev da se kaznenom postupku priključite u svojstvu građanskopravne stranke i sud je prihvatio vaš zahtjev, nećete moći podnijeti žalbu protiv presude kojom se počinitelj proglašava krivim ili nedužnim ili protiv izrečene kazne. Možete jedino osporiti dijelove presude koji se odnose na vas.

Koja su moja prava nakon izricanja presude?

U svim predmetima imate sljedeća prava:

  • pravo da budete obaviješteni o svakoj odluci kojom se počinitelju zabranjuje da dolazi u kontakt s vama
  • pravo da budete obaviješteni o izvršenju kazne (oslobađanju osuđene osobe, smanjenju kazne, adresi na kojoj osuđena osoba živi itd.) preko udruženja za potporu žrtvama (association d’aide aux victimes) ili da vas o tome izravno obavijesti Zatvorska služba za integraciju i probaciju (Poveznica se otvara u novom prozoruService Pénitentiaire d’Insertion et de Probation – SPIP)
  • pravo da od suca zatražite da počinitelju zabrani da se susreće ili uspostavlja kontakt s vama ako je privremeno pušten iz zatvora ili je na uvjetnom otpustu ili ako je kazna smanjena ili izmijenjena
  • pravo da budete obaviješteni ako je počinitelj nakon izricanja osuđujuće presude pobjegao i vama ili osobama koje vas okružuju prijeti opasnost
  • pravo na dobivanje pomoći od udruženja za potporu žrtvama
  • pravo da se prije donošenja bilo kakve odluke o oslobađanju osuđene osobe u obzir uzmu vaši interesi i pravo na podnošenje pisanih primjedbi prije donošenja bilo kakve odluke u roku od petnaest dana nakon što je to zatraženo od vas.

Ako ste se postupku priključili u svojstvu građanskopravne stranke, imate i sljedeća prava:

  • pravo da vas sud obavijesti o vašem pravu na podnošenje zahtjeva odboru za naknadu štete žrtvama kaznenih djela (Poveznica se otvara u novom prozorucommission d’indemnisation des victimes d’infractions – CIVI)
  • pravo da vas zastupa odvjetnik i/ili da se koristite besplatnom pravnom pomoći
  • pravo na dobivanje obavijesti o presudi (bit će vam poslan primjerak presude).

Dok počinitelj kaznenog djela služi svoju kaznu, imate sljedeća prava:

1. pravo da svaku radnju koja šteti vašim interesima prijavite pravosudnom tijelu (autorité judiciaire, što uključuje javnog tužitelja);

2. pravo na dobivanje odštete zbog vašeg gubitka, u obliku naknade štete ili druge odgovarajuće kompenzacije. U pojedinim predmetima može vam se postaviti pitanje biste li pristali na mjeru popravljanja štete;

3. pravo da budete obaviješteni, ako to želite, o završetku izvršenja zatvorske kazne, u slučajevima i pod uvjetima predviđenima Zakonom o kaznenom postupku (Code de procédure pénale –CPP);

4. prema potrebi, pravo da se vodi računa o potrebi da vam se zajamči duševni mir i sigurnost.

Pravosudno tijelo dužno je zajamčiti sva ta prava tijekom cijelog razdoblja izvršenja kazne, u kojem god se obliku to izvršenje provodi.

Imam li pravo na potporu ili zaštitu nakon suđenja? Koliko dugo?

Nakon suđenja možete dobiti pomoć odvjetnika koji vam može dati savjete o tome je li poželjno podnijeti žalbu ili kako angažirati sudskog izvršitelja.

Mogli biste dobiti i pomoć udruženja za potporu žrtvama koja je neograničenog trajanja.

Koje ću informacije dobiti u slučaju da je počinitelj osuđen?

Ako je počinitelju izrečena osuđujuća presuda, bit ćete obaviješteni o presudi ako ona sadržava odredbe na temelju kojih se počinitelju zabranjuje da uspostavlja kontakt s vama ili da se približava vašem domu.

Ako ste se postupku priključili u svojstvu građanskopravne stranke, dobit ćete primjerak presude kojom se izriče kazna.

Ako je počinitelju izrečena kazna zatvora, možete biti obaviješteni o svakom prijedlogu za uvjetni otpust i od vas se može zatražiti da iznesete svoja stajališta.

Hoću li biti obaviješten o puštanju počinitelja na slobodu (uključujući prijevremeno puštanje na slobodu ili uvjetnu slobodu) ili njegovu bijegu iz zatvora?

Ako je osobi izrečena osuđujuća presuda zbog pojedinih kaznenih djela (silovanje, ubojstvo ili pokušaj ubojstva te većina kaznenih djela sa seksualnim obilježjima) i ako ste to zatražili u svojstvu žrtve ili građanskopravne stranke, bit ćete obaviješteni, izravno ili preko vašeg odvjetnika, o puštanju počinitelja na slobodu nakon isteka kazne.

U slučaju bijega iz zatvora o tome će vas obavijestiti javni tužitelj.

Hoću li biti uključen u odluke o puštanju na slobodu ili uvjetnom otpustu? Primjerice, mogu li dati izjavu ili podnijeti žalbu?

Ako postoji opasnost da bi osuđena osoba mogla doći u kontakt sa žrtvom ili građanskopravnom strankom, a takav bi kontakt trebalo izbjeći, sudovi koji su nadležni za izvršavanje kazni, ako odluče da bi se osuđena osoba trebala privremeno ili trajno pustiti na slobodu, zabranit će osuđenoj osobi da uspostavi kontakt sa žrtvom ili građanskopravnom strankom te, prema potrebi, da bude u blizini njezina doma ili mjesta rada (članak 712-16-2. prvi stavak Zakona o kaznenom postupku).

Takva zabrana mora biti izrečena – osim ako je donesena suprotna odluka na temelju obrazloženja – ako je protiv osobe donesena osuđujuća presuda zbog kaznenog djela iz članka 706-47. Zakona o kaznenom postupku (što uključuje većinu kaznenih djela protiv spolne slobode, članak 712-16-2. drugi stavak Zakona o kaznenom postupku).

U takvim se slučajevima žrtvu ili građanskopravnu stranku obavješćuje o mjeri i posljedicama kojima podliježe počinitelj ako ne poštuje zabranu (članak 712-16-2. treći stavak Zakona o kaznenom postupku, vidjeti u nastavku).

Ako građanskopravna stranka to zatraži, odvjetnik koji djeluje u njezino ime – ali ne i u ime žrtve koja nema status građanskopravne stranke – može se pojaviti pred sudom koji odlučuje o zahtjevu za uvjetni otpust koji je podnijela osoba osuđena na zatvorsku kaznu (emprisonnement ili réclusion) u trajanju od pet godina ili više i predati podneske tom sudu.

Osim toga, sudovi nadležni za izvršavanje presuda prije donošenja odluke mogu obavijestiti žrtvu ili građanskopravnu stranku, izravno ili preko njezina odvjetnika, da može podnijeti svoje pisane primjedbe u roku od 15 dana nakon primitka obavijesti. Žrtva ili građanskopravna stranka svoje primjedbe sudu može poslati sudu putem bilo kojeg sredstva koje žele.

Žrtva ne može podnositi žalbe na odluke o izvršenju presude protiv osuđene osobe. Žrtva može podnijeti novu pritužbu ako počinitelj počini nova kaznena djela. Ako osuđena osoba prekrši bilo koju svoju obvezu ili zabranu, na primjer ako ne poštuje zabranu uspostavljanja kontakta sa žrtvom, žrtva može taj slučaj prijaviti sucu nadležnom za praćenje uvjeta uvjetnog otpusta ili javnom tužitelju.

Posljednji put ažurirano: 03/10/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

4 - Naknada

Koji je postupak za traženje odštete od počinitelja (npr. sudski postupak, privatna tužba, adhezijski postupak)?

Zakonodavstvom koje je na snazi svakoj osobi koja sebe smatra žrtvom omogućeno je sljedeće:

  • da istražnom sucu nadležnom za predmet podnese zahtjev za priznavanje statusa građanskopravne stranke koja traži odštetu (constitution de partie civile)
  • da pokrene postupak privremene pravne zaštite (action en référé) ili postupak o meritumu predmeta pred građanskim sudovima (action devant le juge civil au fond).

1. Nekoliko je načina na koje se pred kaznenim sudovima može podići privatna tužba, a opisani su u nastavku.

–            Kazneni progon (action) pokrenut ako javni tužitelj nije pokrenuo javni kazneni progon (posljedica je toga pokretanje javnog kaznenog progona).

Moguće su sljedeće dvije metode:

  • izravan poziv na pojavljivanje (citation directe), za lakše prijestupe (contraventions) ili srednje teške prijestupe (délits)
  • zahtjev za priznavanje statusa građanskopravne stranke u kaznenom postupku (za srednje teške prijestupe ili teška kaznena djela (crimes)).

–            Intervencija (intervention), ako je javni kazneni progon već pokrenut.

–            Zahtjev za priznavanje statusa građanskopravne stranke u kaznenom postupku.

Žrtva može zatražiti da se postupku priključi u svojstvu građanskopravne stranke tijekom rasprave, ali i slanjem zahtjeva predsjedavajućem sucu kaznenog suda preporučenim pismom s povratnicom ili telefaksom, u kojem navodi da se postupku želi priključiti u svojstvu građanskopravne stranke koja traži odštetu i iznos tražene odštete. To može učiniti i preko odvjetnika.

2. Privatna tužba može se podnijeti na građanskim sudovima na temelju općeg zakona o građanskopravnoj odgovornosti.

Ako žrtva postupak za dobivanje odštete pokrene pred građanskim sudovima, neće moći sudjelovati ni u kakvom daljnjem postupku na kaznenim sudovima. Ali ako žrtva zatraži da se s njom postupa u svojstvu građanskopravne stranke u kaznenom postupku, ništa je ne sprječava da predmet uputi na građanske sudove.

Sud je naredio počinitelju da mi plati odštetu/naknadu. Kako mogu biti siguran da će počinitelj platiti odštetu/naknadu?

Ako žrtva ima poteškoće pri naplati iznosa naknade, može pokrenuti građanski postupak izvršenja uključivanjem sudskog izvršitelja (huissier de justice). Zahtjev se mora poštom poslati predsjedavajućem sucu regionalnog suda (tribunal de grande instance) koji ima nadležnost u mjestu primarnog boravišta (domicile) osuđene osobe ili, ako je ona u zatvoru, regionalnog suda koji ima nadležnost u mjestu u kojem se nalazi zatvor. Sljedeća se sredstva mogu zaplijeniti:

– dio preostale dostupne plaće osuđene osobe

– sredstva na njezinu bankovnom računu

– određena imovina koja može biti u njezinu vlasništvu.

Ako počinitelj ne plati, može li mi država isplatiti predujam za odštetu/naknadu? Pod kojim uvjetima?

Ako osuđena osoba štetu žrtvi ne nadoknadi dobrovoljno, žrtva može predmet uputiti Službi za pomoć pri naplati za žrtve kaznenih djela (Service d’Aide au Recouvrement des Victimes d’Infractions – SARVI). Dovoljno je da žrtva pokaže da joj je dodijeljena odšteta na temelju pravomoćne presude u kaznenom postupku (protiv koje nije moguće podnijeti dodatnu žalbu).

SARVI umjesto odgovorne osobe žrtvi isplaćuje cijeli iznos odštete do iznosa od 1000 EUR; u slučaju višeg iznosa isplaćuje predujam od 30 % do najvišeg iznosa od 3000 EUR. Nakon isplate predujma SARVI isplaćuje preostali iznos nakon što ga naplati od osuđene osobe.

Za podnošenje zahtjeva SARVI-ju žrtva treba nabaviti obrazac zahtjeva za pomoć pri naplati (formulaire de demande d’aide au recouvrement), koji možete dobiti od regionalnog suda (na primjer od jedinstvenog tajništva suda (guichet unique de greffe), tajništva suca imenovanog za postupanje sa žrtvama (greffe du juge délégué aux victimes), ureda za izvršenje (bureau d’execution) ili ureda za potporu žrtvama (bureau d’aide aux victimes)) ili centra za pravo (maison de la justice et du droit), službe za pravne informacije (point d’accès au droit), gradske vijećnice ili sličnih ustanova, koji će i ispunjeni obrazac proslijediti SARVI-ju.

Zahtjev SARVI-ju mora se podnijeti najranije dva mjeseca, a najkasnije jednu godinu nakon dana kad presuda kojom se dodjeljuje odšteta postane pravomoćna.

Imam li pravo na odštetu od države?

Jamstveni fond za žrtve terorizma i drugih kaznenih djela (Fonds de garantie des victimes d’actes de terrorisme et d’autres infractions – FGTI) nadoknađuje štetu žrtvama terorističkih djela u skladu s posebnim postupkom. Nadoknađuje štetu i sljedećim osobama:

– žrtvama silovanja, seksualnog napada, krađe, prijevare, zloupotrebe povjerenja, iznude ili uništavanja ili oštećenja imovine

– žrtvama kaznenog djela čija je posljedica trajni invaliditet ili opća nesposobnost za rad

– rodbini žrtava ubojstva s predumišljajem ili ubojstva na mah.

Kako bi žrtva koja ispunjuje određene uvjete dobila naknadu štete iz Fonda, mora podnijeti zahtjev izravno odboru za naknadu štete žrtvama kaznenih djela (CIVI) pri regionalnom sudu koji ima nadležnost u mjestu primarnog boravišta podnositelja zahtjeva ili u mjestu u kojem djeluje kazneni sud koji odlučuje o prijestupu.

Zahtjev se mora podnijeti odboru u roku od tri godine od dana počinjenja kaznenog djela. To se razdoblje produljuje za jednu godinu od dana posljednje presude u kaznenom postupku.

Ako je kazneno djelo počinjeno u Francuskoj, naknada štete može se dodijeliti sljedećim osobama:

– francuskim državljanima

– državljanima države članice Europske unije.

Ako je kazneno djelo počinjeno u inozemstvu, naknadu štete mogu dobiti samo francuski državljani.

1. U slučajevima teške osobne ozljede:

žrtva može dobiti punu naknadu štete koja je posljedica osobne ozljede ako je kazneno djelo dovelo do smrti, osakaćenosti ili trajnog invaliditeta ili opće nesposobnosti za rad u trajanju jednog mjeseca ili dulje ili ako je riječ o kaznenom djelu silovanja, seksualnog napada ili trgovanja ljudima.

Odbor će uzeti u obzir naknade koje su isplatila tijela za socijalnu pomoć, društva za uzajamno zdravstveno osiguranje, osiguravajuća društva itd. Odjeća ili materijalna šteta ne nadoknađuju se.

2. U slučaju lakše osobne ozljede i materijalne štete koja je posljedica krađe, prijevare, zloupotrebe povjerenja, iznude ili uništavanja ili oštećenja imovine:

ako je žrtvi nanesena tjelesna ozljeda čija je posljedica opća nesposobnost za rad u trajanju kraćem od jednog mjeseca ili materijalni gubitak kao posljedica jednog od tih kaznenih djela, dostupna naknada podliježe strogim uvjetima i ograničena je gornjom vrijednosti.

Kako bi mogla dobiti tu vrstu naknade štete, žrtva mora ispunjivati sljedeće dodatne uvjete:

– sredstva žrtve ne smiju biti 1,5 puta veća od gornje vrijednosti utvrđene za djelomičnu besplatnu pravnu pomoć (uz prilagodbu za obiteljske troškove)

– žrtva od osiguravajućeg društva, tijela za socijalnu pomoć ili bilo kojeg drugog tijela koje bi moglo biti odgovorno nije mogla dobiti djelotvornu i dostatnu naknadu za prouzročenu štetu

– samo u slučaju materijalnog gubitka žrtva mora biti u teškom materijalnom ili psihološkom stanju koje je posljedica kaznenog djela.

Ako su ti uvjeti ispunjeni, žrtva može dobiti naknadu štetu u najvišem iznosu od 4500 EUR.

Imam li pravo na naknadu u slučaju da počinitelj ne bude osuđen?

Ako optuženik nije osuđen, na građanskom sudu možete podnijeti privatnu tužbu kojom tražite naknadu štete. Morat ćete dokazati da je počinitelj odgovoran za štetu koju ste pretrpjeli.

Postupci pred odborom za naknadu štete žrtvama kaznenih djela (CIVI) neovisni su o svim postupcima na kaznenim sudovima i žrtva može podnijeti zahtjev odboru čak i ako ne postoji presuda ili odluka kaznenog suda te čak i ako je optuženiku izrečena oslobađajuća presuda.

Imam li pravo na hitnu isplatu u očekivanju odluke o mojem zahtjevu za naknadu?

U postupcima pred odborom za naknadu štete žrtvama kaznenih djela možete podnijeti zahtjev za isplatu predujma ako vaše pravo na naknadu štete nije osporeno i ako se vaš konačni gubitak ne može utvrditi jer ne možete izračunati ukupni iznos ili zbog toga što vam tijela za socijalnu skrb još nisu priopćila koliki će vam iznos nadoknaditi. Čak i ako ne ispunjujete te uvjete, predsjednik odbora ima diskrecijsko pravo odobriti vam isplatu predujma.

Posljednji put ažurirano: 03/10/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

5 - Moja prava na potporu i pomoć

Žrtva sam kaznenog djela. Komu se mogu obratiti za potporu i pomoć?

Organizacije za potporu žrtvama navedene su u imeniku udruženja za potporu žrtvama: Poveznica se otvara u novom prozoruAnnuaire des associations d’aide aux victimes.

Možete se obratiti vama najbližem udruženju za potporu žrtvama.

Pozivni centar za potporu žrtvama

Pomoć posebnim žrtvama:

  • djeca kojoj prijeti opasnost: 119 – 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu
  • nestala djeca: 116 000 – 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu
  • nasilje nad ženama: 3919 – sedam dana u tjednu, od ponedjeljka do petka od 9:00 do 22:00, subotom, nedjeljom i državnim praznicima od 9:00 do 18:00
  • silovanje i seksualni napad: 0 800 05 95 95 – od ponedjeljka do petka od 10:00 do 19:00
  • rasističko postupanje: 01 40 35 36 55 – utorkom, četvrtkom i petkom od 10:30 do 13:30
  • homofobno postupanje: 01 48 06 42 41 – od ponedjeljka do petka od 18:00 do 22:00, subotom od 14:00 do 16:00 i nedjeljom od 18:00 do 20:00
  • Poveznica se otvara u novom prozoruvršnjačko nasilje u školi: 3020 – od ponedjeljka do petka od 9:00 do 20:00 i subotom od 9:00 do 18:00.

Je li potpora žrtvama besplatna?

Da, pomoć koju pružaju udruženja za potporu žrtvama u potpunosti je besplatna.

Koje vrste potpore mogu primiti od državnih službi ili tijela?

Liječnička pomoć:

žrtva može otići u bolnicu kako bi se posavjetovala s liječnikom i dobila potvrde u kojima su zabilježene njezine ozljede.

Nasilje u obitelji:

u slučaju opasnosti žrtva može, neovisno o njezinu bračnom stanju, sucu obiteljskog odjela (juge aux affaires familiales) regionalnog suda (tribunal de grande instance) podnijeti hitan zahtjev za dobivanje naloga za zaštitu na temelju kojega ona privremeno dobiva pravo na upotrebu obiteljskog doma i udaljavanje nasilnog partnera.

Pravna pomoć:

na svakom regionalnom sudu djeluje ured za potporu žrtvama (bureau d’aide aux victimes) kojim rukovodi udruženje za potporu žrtvama. Ti uredi daju informacije i smjernice žrtvama kaznenih djela, služe im kao pratnja te im objašnjavaju kako funkcioniraju sudovi i bilo koji postupci koji su možda u tijeku i odnose se na njih. To žrtvama omogućuje da budu u toku sa sljedećim:

  • svim koracima poduzetima po hitnom postupku, kao što je neodgodivo pojavljivanje na sudu (comparution immédiate)
  • napretkom kaznenog postupka.

Žrtvama će se uvijek savjetovati da iskoriste sve mehanizme nadoknade troškova na koje možda imaju pravo.

Pomoć se pruža besplatno i u povjerenju.

Koje vrste potpore mogu primiti od nevladinih organizacija?

Udruženja za potporu žrtvama pomažu žrtvama tijekom cijelog postupka pružanjem besplatnih pravnih informacija i informacija o socijalnoj pomoći te psihološke potpore. Predstavnici tih udruženja mogu pomagati žrtvama pri podnošenju pritužbe ili zahtjeva da u kaznenom postupku sudjeluju u svojstvu građanskopravne stranke. Mogu i prisustvovati raspravama u kaznenom postupku i žrtvi pomagati da razumije postupovne korake i odluke koje su donijeli pojedini sudionici.

Udruženja za potporu žrtvama mogu imati svoje predstavnike u žandarmerijama i policijskim postajama, bolnicama, sudnicama, uredima za socijalnu skrb itd. Njihove adrese i telefonski brojevi mogu se dobiti od sudova, žandarmerija i policijskih postaja te se mogu pronaći i u imeniku dostupnom na sljedećoj Poveznica se otvara u novom prozorupoveznici.

Osim tih redovitih udruženja za potporu žrtvama postoje i brojna druga udruženja koja nisu posebno priznata, a koja djeluju u pojedinim područjima kao što su tjelesne ozljede, nasilje u obitelji, prometne nesreće, liječničke pogreške itd. Neka udruženja koja su specijalizirana za pomoć žrtvama nasilja nad ženama mogu ženama i njihovoj djeci osigurati privremeni smještaj.

Posljednji put ažurirano: 03/10/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Prava žrtava kaznenih djela u kaznenim postupcima - Hrvatska

Žrtve kaznenih djela imaju niz prava u prethodnom i kaznenom postupku, a posebno se štiti djecu te žrtve kaznenih djela protiv spolne slobode i trgovanja ljudima

Žrtva kaznenog djela ima:

  1. pravo na pristup službama za potporu žrtvama kaznenih djela,
  2. pravo na djelotvornu psihološku i drugu stručnu pomoć i potporu tijela, organizacije ili ustanove za pomoć žrtvama kaznenih djela u skladu sa zakonom,
  3. pravo na zaštitu od zastrašivanja i odmazde,
  4. pravo na zaštitu dostojanstva tijekom ispitivanja žrtve kao svjedoka,
  5. pravo da bude saslušana bez neopravdane odgode nakon podnošenja kaznene prijave te da se daljnja saslušanja provode samo u mjeri u kojoj je to nužno za potrebe kaznenog postupka,
  6. pravo na pratnju osobe od povjerenja pri poduzimanju radnji u kojima sudjeluje,
  7. pravo da se medicinski zahvati prema žrtvi poduzimaju u najmanjoj mjeri i samo ako su krajnje nužni za potrebe kaznenog postupka,
  8. pravo podnijeti prijedlog za progon i privatnu tužbu sukladno odredbama Kaznenog zakona, pravo sudjelovati u kaznenom postupku kao oštećenik, pravo biti obaviještena o odbacivanju kaznene prijave (članak 206. stavak 3. ovoga Zakona) i odustajanju državnog odvjetnika od kaznenog progona te pravo preuzeti kazneni progon umjesto državnog odvjetnika,
  9. pravo na obavijest od državnog odvjetnika o poduzetim radnjama povodom njezine prijave (članak 206.a ovoga Zakona) i podnošenje pritužbe višem državnom odvjetniku (članak 206.b ovoga Zakona),
  10. pravo da na njezin zahtjev bez nepotrebne odgode bude obaviještena o ukidanju pritvora ili istražnog zatvora, bijegu okrivljenika i otpuštanju osuđenika s izdržavanja kazne zatvora te mjerama koje su poduzete radi njezine zaštite,
  11. pravo da na njezin zahtjev bude obaviještena o svakoj odluci kojom se pravomoćno okončava kazneni postupak,
  12. druga prava propisana zakonom.

Žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode i kaznenog djela trgovanja ljudima, pored prethodno navedenih prava, ima i dodatna prava:

  1. prije ispitivanja razgovarati sa savjetnikom, na teret proračunskih sredstava,
  2. na opunomoćenika na teret proračunskih sredstava,
  3. da ju u policiji i državnom odvjetništvu ispituje osoba istog spola te da ju, ako je to moguće, u slučaju ponovnog ispitivanja ispituje ta ista osoba,
  4. uskratiti odgovor na pitanja koja nisu u vezi s kaznenim djelom, a odnose se na strogo osobni život žrtve,
  5. zahtijevati da bude ispitana putem audio-video uređaja (članak 292. stavak 4.ovoga Zakona),
  6. na tajnost osobnih podataka,
  7. zahtijevati isključenje javnosti s rasprave.

Ako je dijete žrtva kaznenog djela, pored navedenih prava žrtve ima i dodatna prava:

  1. opunomoćenika na teret proračunskih sredstava,
  2. tajnost osobnih podataka,
  3. isključenje javnosti.

Djeca su sve osobe koje nisu navršile 18 godina.

Djecu svjedoke i žrtve ispituje sudac istrage na dokaznom ročištu, a poziv djetetu svjedoku upućuje se preko njegovih roditelja ili skrbnika.

Privatna tužba

Po prijavi kaznenog djela, u većini slučajeva, postupak će voditi državni odvjetnik po službenoj dužnosti.

Za kaznena djela za koja se kazneni postupak pokreće po privatnoj tužbi moguće je podnijeti privatnu tužbu. Tužba se mora podnijeti u roku od tri mjeseca od dana kada je ovlaštena fizička ili pravna osoba saznala za kazneno djelo i počinitelja.

Imovinskopravni zahtjev

Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku može podnijeti oštećenik.

Žrtva kaznenog djela je, ujedno, i oštećenik koji pred sudom ima pravo postaviti imovinskopravni zahtjev.

Imovinskopravni zahtjev može obuhvaćati:

  • potraživanja s osnove naknade štete koja može biti materijalna ili nematerijalna (pretrpljena bol, strah);
  • povrat stvari - ako oštećenik odnosno žrtva može dokazati da je bila vlasnik ili zakonski držatelj te stvari;
  • poništavanje određenog pravnog posla - ako je zbog kaznenog djela nastao pravni posao imovinskopravnog karaktera (ako vas je okrivljenik silom naveo na sklapanje nekog ugovora).

Imovinskopravni zahtjev je moguće podnijeti u kaznenom postupku ili u posebnoj građanskoj parnici protiv okrivljenog. Ako se zahtjev podnosi tijekom kaznenog postupka, pretpostavka za njegovo prihvaćanje uvjet je da sud okrivljenika proglasi krivim.

U građanskoj parnici to nije preduvjet za uspjeh imovinskopravnog zahtjeva.

Prava oštećenika tijekom istrage i u kaznenom postupku

Žrtve kaznenih djela u svojstvu privatnih tužitelja i oštećenika imaju pravo u tijeku istrage upozoriti na sve činjenice i predlagati dokaze koji su od važnosti za utvrđivanje kaznenog djela, pronalaženje počinitelja kaznenog djela i utvrđivanje njihovih imovinskopravnih zahtjeva.

Žrtva koja u kaznenom postupku sudjeluje kao oštećenik ima prava:

  • služiti se vlastitim jezikom uključujući i znakovni jezik gluhih i gluhoslijepih i na pomoć tumača ako ne razumije ili se ne služi hrvatskim jezikom odnosno prevoditelja ili tumača znakovnog jezika ako se radi o gluhom ili gluhoslijepom oštećeniku;
  • podnijeti prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva te privremenih mjera osiguranja;
  • imati opunomoćenika;
  • upozoravati na činjenice i predlagati dokaze;
  • prisustvovati dokaznom ročištu;
  • prisustvovati raspravi i sudjelovati u dokaznom postupku te iznijeti završni govor;
  • izvršiti uvid u spis predmeta;
  • zatražiti obavijest od državnog odvjetnika o poduzetim radnjama povodom vaše prijave i podnijeti pritužbu višem državnom odvjetniku;
  • podnijeti žalbu;
  • zatražiti povrat u prijašnje stanje;
  • dobiti obavijest o ishodu kaznenog postupka.

Državno odvjetništvo i sud dužni su prije i tijekom kaznenog postupka u svakom stadiju postupka ispitati postoji li mogućnost da okrivljenik oštećeniku popravi štetu uzrokovanu kaznenim djelom. Također su dužni upozoriti oštećenika na određena prava propisana zakonom (npr. pravo oštećenika da se služi vlastitim jezikom, pravo na podnošenje prijedloga za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva itd.)

Pravo na novčanu naknadu

Zakonom o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela (NN br.80/08 i 27/11) propisano je pravo na novčanu naknadu koju ima žrtva kaznenog djela s elementima nasilja počinjenog s namjerom na teritoriju Republike Hrvatske, odnosno njihovi srodnici pod uvjetima određenim tim Zakonom.

Dakle, prethodno navedenim Zakonom uređuje se pravo na novčanu naknadu žrtvama kaznenih djela nasilja počinjenih s namjerom, pretpostavke i postupak za ostvarivanje prava na naknadu, tijela koja donose odluke i sudjeluju u postupku odlučivanja o pravu na naknadu, te se određuju tijela i postupak u prekograničnim slučajevima.

Žrtva kaznenog djela nasilja počinjenog s namjerom ostvaruje pravo na novčanu naknadu iz sredstava Državnog proračuna.

Policija, državno odvjetništvo i sudovi dužni su dati informaciju o pravu na naknadu, dati potrebne obrasce za podnošenje zahtjeva te su na traženje žrtve dužni dati opće upute i informacije o načinu ispunjavanja zahtjeva te o potrebnoj popratnoj dokumentaciji.

Zahtjev za novčanu naknadu podnosi se Ministarstvu pravosuđa na obrascu kojeg je moguće preuzeti sa stranica Ministarstva.

Obrazac zahtjeva za novčanu naknadu žrtvama kaznenog djela_hr PDF(223 Kb)hr

Zahtjev se mora podnijeti najkasnije u roku šest mjeseci od dana počinjenja kaznenog djela. Ako žrtva zbog opravdanih razloga nije mogla u tom roku podnijeti zahtjev, onda mora podnijeti najkasnije u roku tri mjeseca od dana kada su prestali postojati ti razlozi, a najkasnije u roku tri godine od dana kada je počinjeno djelo.

Ako je žrtva maloljetnik ili osoba lišena poslovne sposobnosti, a njezin zakonski zastupnik nije podnio zahtjev u roku od šest mjeseci od dana počinjenja djela, rok od šest mjeseci počinje teći od dana kada osoba navrši 18 godina ili od dana kad je po nastupanju punoljetnosti žrtve pokrenut kazneni postupak ili od dana kad je osobi vraćena poslovna sposobnost.

Pravo na novčanu naknadu može ostvariti:

  • žrtva kaznenog djela s elementima nasilja ako je državljanin Republike Hrvatske, odnosno državljanin države članice Europske unije ili na njenom teritoriju ima prebivalište, te ako je kazneno djelo počinjeno na teritoriju RH;
  • žrtva koja je pretrpjela teške tjelesne ozljede ili joj je narušeno zdravlje kao posljedica kaznenog djela (ima pravo na naknadu troškova liječenja, pod uvjetom da nije obvezno zdravstveno osigurana i to do visine zdravstvenog osiguranja u Republici Hrvatskoj, te naknadu izgubljene zarade do iznosa od 35.000 kn);
  • osoba koja je bliski krvni srodnik preminule žrtve (bračni i izvanbračni drug, dijete, roditelj, posvojenik, posvojitelj, maćeha, očuh, pastorak i istospolni partner, baka, djed i unuk ako su sa žrtvom živjeli u zajedničkom kućanstvu) ima pravo na naknadu zbog gubitka zakonskog uzdržavanja do iznosa od 70.000 kn);
  • u slučaju smrti žrtve osoba koja je platila pogrebne troškove ima pravo na naknadu u iznosu do najviše 5.000 kuna;
  • ako je kazneno djelo prijavljeno ili evidentirano u policiji ili državnom odvjetništvu u roku od šest mjeseci od dana počinjenja kaznenog djela, neovisno da li je počinitelj poznat ili ne.

Pri utvrđivanju visine naknade u obzir se uzimaju ponašanje žrtve tijekom i nakon kaznenog djela ili njezin doprinos nastanku i obujmu štete, da li se radi o neposrednoj žrtvi, te da li je ista i u kojem roku prijavila kazneno djelo nadležnim tijelima. Nadalje, ocjenjuje se suradnja žrtve s policijom i nadležnim tijelima kako bi se počinitelja privelo pravdi, te se uzima u obzir ako je neposredna žrtva pridonijela nastanku štete ili većoj šteti, iz kojeg razloga će imati pravo na srazmjerno nižu naknadu. Zahtjev će se odbiti ili naknada umanjiti ako se utvrdi da je žrtva uključena u organizirani kriminal ili u zločinačku organizaciju. Naknada se može odbiti ili umanjiti i kada bi davanje potpune naknade bilo suprotno načelu pravednosti, morala i javnom poretku.

Obavijest o otpustu počinitelja

Kada je optuženik osuđen na kaznu zatvora, Ministarstvo pravosuđa, Služba za podršku žrtvama i svjedocima žrtvu će informirati o datumu otpusta (o redovnom i uvjetnom otpustu) zatvorenika s izdržavanja kazne zatvora.

Zakonska obveza obavještavanja žrtve o otpustu zatvorenika

Sukladno odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju kazne zatvora obveza Ministarstva pravosuđa Službe za podršku žrtvama i svjedocima) je obavijestiti žrtvu, oštećenika ili njihovu obitelj o otpustu zatvorenika s izdržavanja kazne zatvora.

Žrtvu se obavještava o otpustu zatvorenika u slučajevima kada se radi o kaznenim djelima protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, protiv života i tijela ili kaznenog djela s elementima nasilja.

Navedena informacija žrtvi, oštećeniku ili njihovoj obitelji daje se u slučaju redovnog i uvjetnog otpusta s izdržavanja kazne zatvora.

Također, prigodom odlučivanja o pogodnosti izlaska zatvorenika u mjesto prebivališta ili boravišta, kaznionice/zatvori mogu zahtijevati od Službe za podršku žrtvama i svjedocima podatke o reakciji žrtve ili obitelj žrtve vezano za utvrđivanje mogućnost korištenja pogodnosti izlaska. Služba za podršku žrtvama i svjedocima na temelju razgovora sa žrtvom izrađuje izvješća koje dostavlja kaznionici/zatvoru.

Podrška svjedocima i žrtvama

Podršku žrtvama i svjedocima u Republici Hrvatskoj koordinira Služba za podršku žrtvama i svjedocima, uspostavljena u Ministarstvu pravosuđa.

Žrtve i svjedoci mogu dobiti podršku i informacije o svojim pravima i postupcima na sudu, i to u Odjelima za podršku žrtvama i svjedocima.

Odjeli za podršku žrtvama i svjedocima su osnovani na 7 županijskih sudova i to u Zagrebu, Zadru, Osijeku, Vukovaru, Splitu, Sisku i Rijeci. Odjeli pružaju emocionalnu podršku, praktične informacije i informacije o pravima žrtvama, kao i podršku i informacije svjedocima te osobama u njihovoj pratnji. Odjeli pružaju podršku i na nadležnim općinskim i prekršajnim sudovima.

Informacije o pravima i vrstama pomoći žrtve mogu dobiti i na besplatni broj 116 006 Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja na web stranici Nacionalnog pozivnog centra.

Ministarstvo pravosuđa, također žrtvama i svjedocima osigurava informacije o pravima i podršku, a upiti se mogu uputiti na: e-mail adresu: Poveznica se otvara u novom prozoruzrtve.i.svjedoci@pravosudje.hr ili web stranicu Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske: Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://pravosudje.gov.hr/

Podrška žrtvama i svjedocima u prekograničnim predmetima

Služba za podršku žrtvama i svjedocima, uspostavljena u okviru Ministarstva pravosuđa, pruža podršku i informacije i žrtvama i svjedocima pozvanim na sud putem međunarodne pravne pomoći (uključujući i svjedoke ratnih zločina).

Svjedocima pozvanim svjedočiti na sudove u Republiku Hrvatsku ili domaćim svjedocima koji su pozvani na sudove u inozemstvu šalju se informativna pisma.

Svjedocima ratnih zločina osigurava se fizičk a zaštite kad je to potrebno, te pomoć u pripremanju odlazaka i organizaciji pristupa nadležnom pravosudnom tijelu (za svjedoke i druge sudionike koji su pozvani na ispitivanje u kaznenim postupcima ratnih zločina pred nadležnim pravosudnim tijelima u Republici Hrvatskoj, kao i izvan Republike Hrvatske kada je takva podrška predmet zamolbe za međunarodnom pravnom pomoći).

Kliknite na poveznice u nastavku kako biste pronašli informacije koje trebate:

Poveznica se otvara u novom prozoru1 - Prava koja uživam kao žrtva kaznenog djela

Poveznica se otvara u novom prozoru2 - Prijavljivanje kaznenog djela i moja prava tijekom istražnog ili sudskog postupka

Poveznica se otvara u novom prozoru3 - Moja prava nakon suđenja

Poveznica se otvara u novom prozoru4 - Naknada

Poveznica se otvara u novom prozoru5 - Moja prava na potporu i pomoć

Posljednji put ažurirano: 05/06/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

1 - Prava koja uživam kao žrtva kaznenog djela

Koje ću informacije dobiti od nadležnog tijela nakon što je počinjeno kazneno djelo (npr. policije, javnog tužitelja), ali prije nego što prijavim to kazneno djelo?

Zakon o kaznenom postupku ne regulira sadržaj obavijesti koje oštećenik može dobiti nakon počinjenog djela, ali prije podnošenja kaznene prijave. Svatko ima pravo i mogućnost pristupa državnom odvjetniku gdje može predati prijavu, izjavu ili podnesak u stvarima iz djelokruga državnog odvjetnika. Tom prilikom dobit će informacije o načinu podnošenja kaznene prijave kao i druge načelne informacije o svojim pravima i obvezama.

Također, policijski službenik dužan je zaprimiti prijavu o kaznenom djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti.

Nadalje, svaka osoba ima pravo na prikladnu zaštitu policije ako za to postoje opravdani razlozi.

Odjeli za podršku žrtvama i svjedocima, osnovani na 7 županijskih sudova, osiguravaju emocionalnu podršku i žrtvama daju informacije o njihovim pravima (uključujući tehničke i praktične informacije a također pružaju podršku i informacije i svjedocima, kao i članovima obitelji žrtava i svjedoka. Informacije i podrška se osiguravaju neovisno o tome u kojoj je fazi postupak i žrtva će dobiti informacije i podršku čak i ako nije prijavila kazneno djelo. Odjeli također upućuju žrtve i svjedoke na specijalizirane institucije i organizacije civilnog društva ovisno o njihovim potrebama.

Ne živim u državi članici EU-a u kojoj je počinjeno kazneno djelo (za građane EU-a i državljane trećih zemalja). Na koji su način zaštićena moja prava?

Odredbe o pravima žrtava i oštećenika jednako se primjenjuju neovisno o državljanstvu jer se kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje na svakoga tko počini kazneno djelo na njezinu području. Stranke i sudionici u postupku imaju pravo služiti se svojim jezikom.

Policija, državno odvjetništvo i sud dužni su, prema Zakonu o kaznenom postupku i Zakonu o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela, dati informacije o pravima koje imaju u skladu s tim zakonima. Dakle, državno odvjetništvo i sud dužni su prije i tijekom kaznenog postupka u svakom stadiju postupka ispitati postoji li mogućnost da okrivljenik oštećeniku popravi štetu uzrokovanu kaznenim djelom, upozoriti oštećenika na pravo da se služi vlastitim jezikom, na podnošenje prijedloga za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva, odnosno na pravo na naknadu, usmeno na jeziku koji žrtva razumije, a u pisanom obliku na hrvatskom ili engleskom jeziku. Također, isti su dužni žrtvi, na njeno traženje, dati i opće upute i informacije o tome kako ispuniti zahtjev i koja je popratna dokumentacija potrebna. Izrađeni su letci na hrvatskom i engleskom jeziku s informacijama o pravu na naknadu, te je dostupan i obrazac zahtjeva za naknadu na engleskom jeziku. Letci i obrasci zahtjeva na naknadu na hrvatskom i engleskom jeziku dostupni su i na internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa.

Svim žrtvama koje prijave kazneno djelo policija daje informacije o pravima. Nakon usmenog informiranja policijski službenik žrtvi uručuje pisanu obavijest o pravima kao i dostupne podatke o službama za zaštitu i podršku žrtvama i besplatnom broju telefona za podršku žrtvama.

Obrazac s informacijama o pravima policija je prevela na strane jezike, prilagođeno osobama koje ne govore hrvatski jezik.

Volonteri Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja 116-006 pružaju emocionalnu podršku, informacije o pravima, praktične informacije i upućuju na druge nadležne službe i organizacije radi osiguranja dodatnih informacija i potrebnih oblika pomoći i podrške. Usluga je besplatna i dostupna svakim radnim danom od 8.00 do 20.00 sati, na hrvatskom i engleskom jeziku.

Koje ću informacije dobiti ako prijavim kazneno djelo?

a) Žrtva i oštećenik imaju pravo po isteku dva mjeseca od podnošenja kaznene prijave ili dojave o počinjenom djelu zatražiti od državnog odvjetnika obavijest o poduzetim radnjama povodom kaznene prijave ili dojave o počinjenom djelu. Državni odvjetnik će ih obavijestiti o poduzetim radnjama u primjerenom roku, a najkasnije trideset dana od zaprimljenog zahtjeva, osim kada bi time ugrozio učinkovitost postupka. O uskrati davanja obavijesti dužan je izvijestiti žrtvu i oštećenika koja je tu obavijest zahtijevala.

b) Državni odvjetnik obustavlja rješenjem istragu:

  • ako djelo koje se stavlja na teret okrivljeniku nije kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti;
  • ako postoje okolnosti koje isključuju krivnju okrivljenika, osim ako je počinio protupravno djelo u stanju neubrojivosti,
  • ako je nastupila zastara kaznenog progona ili je djelo obuhvaćeno amnestijom ili pomilovanjem ili ako postoje druge okolnosti koje isključuju kazneni progon,
  • ako nema dokaza da je okrivljenik počinio kazneno djelo.

Rješenje o obustavi istrage dostavlja se oštećeniku i okrivljeniku, koji će se odmah pustiti na slobodu ako je u pritvoru ili istražnom zatvoru. Oštećeniku će se uz rješenje dati pouka u smislu članka 55. Zakona o kaznenom postupku.

c) Nakon ispitivanja prijave i provjere u Informacijskom sustavu Državnog odvjetništva državni odvjetnik će odbaciti prijavu obrazloženim rješenjem ako iz same prijave proistječe:

  • da prijavljeno djelo nije kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti;
  • da je nastupila zastara ili je djelo obuhvaćeno amnestijom, pomilovanjem, ili je već pravomoćno presuđeno ili postoje druge okolnosti koje isključuju kazneni progon;
  • ako postoje okolnosti koje isključuju krivnju;
  • ako nema osnovane sumnje da je osumnjičenik počinio prijavljeno kazneno djelo;
  • ako podaci u prijavi upućuju na zaključak da prijava nije vjerodostojna.

Protiv rješenja državnog odvjetnika o odbacivanju kaznene prijave žalba nije dopuštena.

Ako drukčije nije propisano Zakonom o kaznenom postupku, državni odvjetnik će o odbacivanju prijave te o razlozima za to izvijestiti žrtvu u roku od osam dana uz pouku da može sama nastaviti progon. O odbacivanju prijave izvijestit će bez odgode podnositelja i osobu protiv koje je prijava podnesena, ako oni to zahtijevaju.

Ako državni odvjetnik iz same prijave ne može ocijeniti jesu li vjerodostojni navodi prijave ili ako podaci u prijavi ne daju dovoljno osnove za odlučivanje o provođenju istrage ili poduzimanju dokazne radnje, državni odvjetnik će sam provesti izvide ili naložiti njihovo provođenje policiji.

d) Pritvorski nadzornik će uhićenika i pritvorenika odmah pustiti na slobodu:

  • ako to naloži državni odvjetnik;
  • ako uhićenik nije ispitan u zakonski propisanom roku;
  • ako je pritvor ukinut.

e) Poziv svjedoku ili vještaku za provođenje dokazne radnje dostavlja državni odvjetnik ili istražitelj ako mu je državni odvjetnik povjerio obavljanje te radnje. Poziv svjedoku ili vještaku za dokazno ročište ili raspravu dostavlja sud. Tijelo koje ima provesti radnju prethodno određuje vrijeme i mjesto provođenja radnje. Pozvana osoba bit će upozorena na posljedice nedolaska.

Imam li pravo na besplatne usluge tumačenja i prevođenja (kada se obratim policiji ili drugim nadležnim tijelima ili tijekom istražnog i sudskog postupka)?

Žrtva koja u kaznenom postupku sudjeluje kao oštećenik ima prava:

  • služiti se vlastitim jezikom uključujući i znakovni jezik gluhih i gluhoslijepih i na pomoć tumača ako ne razumije ili se ne služi hrvatskim jezikom odnosno prevoditelja ili tumača znakovnog jezika ako se radi o gluhom ili gluhoslijepom oštećeniku;

Na koji će način nadležno tijelo osigurati da razumijem sve informacije i da me se razumije (ako sam dijete ili osoba s invaliditetom)

Ako drukčije nije propisano posebnim zakonom, ispitivanje djeteta u svojstvu svjedoka, koje nije navršilo četrnaest godina, provodi sudac istrage. Ispitivanje će se provesti bez prisutnosti suca i stranaka u prostoriji gdje se dijete nalazi putem audio-video uređaja kojima rukuje stručni pomoćnik. Ispitivanje se provodi uz pomoć psihologa, pedagoga ili druge stručne osobe, a osim kad to nije protivno interesima postupka ili djeteta, ispitivanju prisustvuje roditelj ili skrbnik. Stranke mogu postavljati pitanja djetetu – svjedoku prema odobrenju suca istrage putem stručne osobe. Ispitivanje će se snimiti uređajem za audio-video snimanje, a snimka će se zapečatiti i priključiti zapisniku. Dijete se može samo iznimno ponovno ispitati, i to na isti način.

Također, ukoliko drukčije nije propisano posebnim zakonom, ispitivanje djeteta u svojstvu svjedoka, s navršenih četrnaest, a nenavršenih osamnaest godina, provodi sudac istrage. Pri ispitivanju djeteta, osobito ako je oštećeno kaznenim djelom, postupit će se obzirno kako ispitivanje ne bi štetno utjecalo na psihičko stanje djeteta, te će se posebno voditi računa o zaštiti djeteta.

Svjedoci koji se zbog starosti, zdravstvenog stanja ili invaliditeta, ne mogu odazvati pozivu, mogu se ispitati u svojem stanu ili drugom prostoru u kojemu borave. Te svjedoke se može ispitati putem audio-video uređaja kojima rukuje stručna osoba. Ako to zahtijeva stanje svjedoka, ispitivanje će se provesti tako da mu stranke mogu postavljati pitanja bez prisutnosti u prostoriji gdje se svjedok nalazi. Ispitivanje će se prema potrebi snimiti uređajem za audio-video snimanje, a snimka će se zapečatiti i priključiti zapisniku. Na njen zahtjev na ovaj način provest će se ispitivanje kao svjedoka žrtve kaznenog djela protiv spolne slobode i spolnog čudoređa, kaznenog djela trgovanja ljudima ili ako je kazneno djelo počinjeno u obitelji. Takav svjedok može se samo iznimno ponovno ispitati, ako to sud ocijeni potrebnim.

Službe za potporu žrtvama

Tko pruža potporu žrtvama?

Odjeli za podršku žrtvama i svjedocima, osnovani na 7 županijskih sudova (Zagreb, Osijek, Split, Rijeka, Sisak, Zadar i Vukovar) pružaju potporu žrtvama i svjedocima koji svjedoče na navedenim županijskim sudovima i na općinskim sudovima u navedenim gradovima. Također, isti odjeli pružaju podršku i na prekršajnim sudovima, i to u predmetima obiteljskog nasilja, te upućuju žrtve i svjedoke na specijalizirane institucije i organizacije civilnog društva ovisno o njihovim potrebama.

Podrška i informacije osiguravaju se putem telefona i prilikom dolaska žrtve i svjedoka na sud. Također informacije se pružaju i putem elektroničke pošte.

Više informacija dostupno je na web stranici Ministarstva pravosuđa:

Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://pravosudje.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-6366/iz-pravosudnog-sustava-6372/podrska-zrtvama-i-svjedocima/6156

Hoće li me policija automatski uputiti na službu za potporu žrtvama?

Prilikom informiranja žrtve o njezinim pravima, policija uručuje i pisanu obavijest o pravima kao i dostupne podatke o službama za podršku žrtvama i besplatnom broju telefona za podršku žrtvama. Na obrascu s pravima nalaze se kontakt podaci:

  • nadležnog Odjela za podršku žrtvama i svjedocima;
  • organizacija civilnog društva u pojedinoj županiji;
  • Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja 116-006.

Na koji se način štiti moja privatnost?

Osobne podatke nadležna tijela mogu prikupljati samo u zakonom određene svrhe u okviru svojih poslova propisanim Zakonom o kaznenom postupku.

Obrada osobnih podataka može se vršiti samo kad je to zakonom ili drugim propisom određeno i mora biti ograničena na svrhu zbog koje su podaci prikupljeni. Daljnja obrada tih podataka dopuštena je ako nije u suprotnosti sa svrhom u koju su podaci prikupljeni te ako su nadležna tijela ovlaštena obrađivati takve podatke u drugu svrhu propisanu zakonom, a obrada je potrebna i razmjerna toj drugoj svrsi.

Obrada osobnih podataka koji se odnose na zdravlje ili seksualni život dopuštena je samo iznimno ako se otkrivanje i dokazivanje kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora od pet godina ili teža ne bi moglo provesti na drugi način ili bi bilo skopčano s nerazmjernim teškoćama.

Obrada osobnih podataka koji se odnose na rasno ili etničko podrijetlo, politička uvjerenja, vjerska ili filozofska uvjerenja ili članstvo u sindikatima nije dopuštena.

Osobni podaci prikupljeni za potrebe kaznenog postupka mogu se dostavljati tijelima državne uprave sukladno posebnom zakonu, a drugim pravnim osobama samo ako državno odvjetništvo ili sud utvrdi da su im ti podaci potrebni u skladu sa zakonom propisanom svrhom. Prilikom dostave, te će se pravne osobe upozoriti da su dužne primijeniti mjere zaštite podataka osoba na koju se podaci odnose.

Osobni podaci mogu se, u skladu s propisima, upotrijebiti u drugim kaznenim postupcima, u drugim postupcima za kažnjive radnje u Republici Hrvatskoj, u postupcima međunarodne kaznenopravne pomoći i međunarodne policijske suradnje.

Moram li prijaviti kazneno djelo kako bi mi se pružila potpora za žrtve?

Žrtva će dobit informacije i podršku od odjela za podršku žrtvama i svjedocima na sudovima i organizacija civilnog društva i ako ne prijave kazneno djelo.

Osobna zaštita za slučaj da sam u opasnosti

Sukladno članku 99. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima ako drukčije nije propisano posebnim zakonom, dok za to postoje opravdani razlozi policija će na prikladan način zaštititi žrtvu i drugu osobu koja je dala ili može dati podatke važne za kazneni postupak ili njima blisku osobu, ako njima ili njihovim bliskim osobama, prijeti opasnost od počinitelja ili drugih osoba u svezi s kaznenim postupkom. Policija mjeru provodi 24 satnom fizičkom zaštitom žrtve.

Koje su vrste zaštite dostupne?

Sukladno članku 130. Prekršajnog zakona policija može privremeno a najdulje do osam dana naredbom odrediti mjeru opreza prema osobi za koju postoji osnova sumnje da je počinitelj prekršaja. U praksi najčešće se radi o mjerama zabrane posjećivanja određenog mjesta ili područja (udaljenje iz doma žrtve) te zabrana približavanja određenoj osobi i zabrana uspostavljanja ili održavanja veze s određenom osobom. Policija u roku od 8 dana podnosi optužni prijedlog nadležnom Prekršajnom sudu koji potom odlučuje o ukidanju ili produljenju izrečene mjere opreza. Nadalje u prekršajnom postupku sud može sukladno Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji počinitelju nasilja u obitelji izreći sljedeće zaštitne mjere:

  1. obveznog psihosocijalnog tretmana,
  2. zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji,
  3. udaljenje iz zajedničkog kućanstva,
  4. obveznog liječenja od ovisnosti.

Isto tako sukladno Prekršajnom zakonu sud počinitelju može izreći i druge zaštite mjere i mjere opreza kojima se žrtva štiti od osumnjičenikova približavanja i uznemiravanja.

Nadalje, sukladno Zakonu o kaznenom postupku sud i državni odvjetnik mogu umjesto određivanja istražnog zatvora okrivljeniku izreći jednu ili više mjera opreza, između ostalih i mjere opreza: zabrane posjećivanja određenog mjesta ili područja, zabrana približavanja određenoj osobi, zabrana uspostavljanja ili održavanja veze s određenom osobom, zabrana uhođenja ili uznemiravanja žrtve ili druge osobe i udaljenje iz doma.

Tko mi može ponuditi zaštitu?

Žrtva će u policiji dobiti informaciju o svim pravima među kojim i informaciju o pravu na zaštitu, vrstama zaštite te mjerama koje će policija poduzeti u zaštiti žrtve.

Hoće li tko obraditi moj predmet kako bi utvrdio prijeti li mi još opasnost od počinitelja?

Nakon dovršetka kriminalističkog istraživanja i podnošenja relevantnih pismena nadležnim tijelima pravosuđa policija ne vrši daljnje procjene potreba žrtava osim u slučajevima provođenja neke od izrečenih zaštitnih mjera ili mjera opreza. U slučaju saznanja o postojanju novih okolnosti koje upućuju na ponovnu opasnost od počinitelja policija sukladno izvršenoj procjeni i utvrđenim činjenicama poduzima daljnje mjere u cilju zaštite žrtve.

Hoće li tko obraditi moj predmet kako bi utvrdio jesam li dodatno ugrožen zbog sustava kaznenog pravosuđa (tijekom istražnog i sudskog postupka)?

Sustav kaznenog pravosuđa (tijekom istražnog i sudskog postupka) djeluje uvažavajući prava žrtve i njezin položaj u kaznenom postupku sukladno određenju u Zakonu o kaznenom postupku. Tijelo kaznenog progona koje provodi ispitivanje će prije ispitivanja žrtve, u suradnji sa tijelima, organizacijama ili ustanovama za pomoć i podršku žrtvama kaznenih djela provesti pojedinačnu procjenu žrtve. Pojedinačna procjena žrtve uključuje utvrđivanje postoji li potreba za primjenom posebnih mjera zaštite u odnosu na žrtvu te ukoliko postoji, koje posebne mjere zaštite bi se trebale primijeniti (poseban način ispitivanja žrtve, uporaba komunikacijskih tehnologija radi izbjegavanja vizualnog kontakta sa počiniteljem i druge mjere propisane zakonom). Kad je žrtva kaznenog djela dijete, pretpostavit će se da postoji potreba za primjenom posebnih mjera zaštite te utvrditi koje posebne mjere zaštite treba primijeniti. Pri poduzimanju pojedinačne procjene žrtve osobito se uzimaju u obzir osobne značajke žrtve, vrsta ili narav kaznenog djela i okolnosti počinjenja kaznenog djela. Pri tome se posebna pažnja posvećuje žrtvama koje su pretrpjele značajnu štetu zbog težine kaznenog djela, žrtvama kaznenog djela počinjenog zbog nekog osobnog svojstva žrtve, te žrtvama koje njihov odnos s počiniteljem čini osobito ranjivima.

Kakva je zaštita dostupna za osobito ranjive žrtve?

Sustav kaznenog pravosuđa (tijekom istražnog i sudskog postupka) djeluje uvažavajući prava žrtve i njezin položaj u kaznenom postupku sukladno određenju u Zakonu o kaznenom postupku. Tijelo kaznenog progona koje provodi ispitivanje će prije ispitivanja žrtve, u suradnji sa tijelima, organizacijama ili ustanovama za pomoć i podršku žrtvama kaznenih djela provesti pojedinačnu procjenu žrtve. Pojedinačna procjena žrtve uključuje utvrđivanje postoji li potreba za primjenom posebnih mjera zaštite u odnosu na žrtvu te ukoliko postoji, koje posebne mjere zaštite bi se trebale primijeniti (poseban način ispitivanja žrtve, uporaba komunikacijskih tehnologija radi izbjegavanja vizualnog kontakta sa počiniteljem i druge mjere propisane zakonom). Kad je žrtva kaznenog djela dijete, pretpostavit će se da postoji potreba za primjenom posebnih mjera zaštite te utvrditi koje posebne mjere zaštite treba primijeniti. Pri poduzimanju pojedinačne procjene žrtve osobito se uzimaju u obzir osobne značajke žrtve, vrsta ili narav kaznenog djela i okolnosti počinjenja kaznenog djela. Pri tome se posebna pažnja posvećuje žrtvama koje su pretrpjele značajnu štetu zbog težine kaznenog djela, žrtvama kaznenog djela počinjenog zbog nekog osobnog svojstva žrtve, te žrtvama koje njihov odnos s počiniteljem čini osobito ranjivima.

Maloljetnik sam – imam li posebna prava?

Ako je dijete žrtva kaznenog djela, pored navedenih prava žrtve ima i dodatna prava:

  1. opunomoćenika na teret proračunskih sredstava,
  2. tajnost osobnih podataka,
  3. isključenje javnosti.

Djeca su sve osobe koje nisu navršile 18 godina.

Djecu svjedoke i žrtve ispituje sudac istrage na dokaznom ročištu, a poziv djetetu svjedoku upućuje se preko njegovih roditelja ili skrbnika.

Član moje obitelji izgubio je život kao žrtva kaznenog djela – koja su moja prava?

Prema Zakonu o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela kada neposredna žrtva smrtno strada od posljedica kaznenog djela s elementima nasilja, posredna žrtva (bračni drug, izvanbračni drug, roditelj, posvojenik, posvojitelj, maćeha, očuh, pastorak, neposredne žrtve i osoba s kojom je neposredna žrtva živjela u istospolnoj zajednici) ima pravo na novčanu naknadu pod uvjetima određenim Zakonom o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela.

Posredna žrtva koju je preminula (neposredna) žrtva uzdržavala ima pravo na naknadu zbog gubitka zakonskog uzdržavanja u iznosu najviše 70.000,00kn, te pravo na naknadu uobičajenih pogrebnih troškova, i iznosu od najviše 5.000,00kn, ako ih je platila.

Osoba čiji je član obitelji izgubio život kao žrtva kaznenog djela ima pravo kao oštećenik sudjelovati u kaznenom postupku i ostvariti pravo na naknadu štete (bilo u kaznenom ili građanskom postupku).

Član je moje obitelji žrtva kaznenog djela – koja su moja prava?

Posredna žrtva je bračni drug, izvanbračni drug, dijete, roditelj, posvojenik, posvojitelj, maćeha, očuh, pastorak neposredne žrtve i osoba s kojom je neposredna žrtva živjela u istospolnoj zajednici.

Posredna žrtva je i djed, baka i unuk, ako je jedan od njih neposredna žrtva, u slučaju kad je između njih postojala trajnija zajednica života, a baka i djed su zamjenjivali roditelje.
Postojanje izvanbračne i istospolne zajednice prosuđivat će se prema propisima Republike Hrvatske.

Posredne žrtve imaju pravo na naknadu ukoliko je žrtva kaznenog djela izgubila život (zbog gubitka zakonskog uzdržavanja, te na naknadu uobičajenih pogrebnih troškova).

Mogu li pristupiti uslugama mirenja? Koji su uvjeti? Prijeti li mi opasnost tijekom mirenja?

U Republici Hrvatskoj se provodi model medijacije između žrtve i počinitelja (victim-offender mediation model) u predkaznenom postupku za maloljetne i mlađe punoljetne počinitelje u okviru uvjetovanog oportuniteta sukladno Zakonu o sudovima za mladež, u smislu posebne obveze uključivanja u postupak posredovanja kroz izvansudsku nagodbu. Dakle, ako maloljetnik izvrši tu posebnu obvezu, neće biti upućen u sudski proces.

Od 2013. godine u Hrvatskoj postoji ukupno 60 medijatora (posrednika) koji su educirani u sklopu jednogodišnje edukacije sa 170 nastavnih sati (predavanja, zadaća, igra uloga, mentorskog rada u praksi, supervizija). Oni su jedini ovlašteni u RH za provedbu restoravne pravde u kaznenim predmetima, a certifikate je izdalo , Ministarstvo socijalne politike i mladih, Udruga za izvansudsku nagodbu i UNICEF.

Sukladno tome, svako županijsko središte u RH ima službu za izvansudsku nagodbu.

Gdje mogu pronaći zakon u kojem su navedena moja prava?

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o kaznenom postupku
Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela

Posljednji put ažurirano: 05/06/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

2 - Prijavljivanje kaznenog djela i moja prava tijekom istražnog ili sudskog postupka

Kako mogu prijaviti kazneno djelo?

Prijava se podnosi nadležnom državnom odvjetniku pisano, usmeno ili drugim sredstvom.

Ako se prijava podnosi usmeno, prijavitelj će se upozoriti na posljedice lažnog prijavljivanja. O usmenoj prijavi sastavit će se zapisnik, a ako je prijava priopćena telefonom ili drugim telekomunikacijskim uređajem, osigurava se, kad je to moguće, njezin elektronički zapis i sastavlja službena zabilješka.

Ako je kaznenu prijavu podnijela žrtva, potvrdit će joj se u pisanom obliku da je podnijela kaznenu prijavu uz naznaku osnovnih podataka o prijavljenom kaznenom djelu. Ako žrtva ne govori ili ne razumije jezik nadležnog tijela, omogućit će joj se podnošenje kaznene prijave na jeziku koji razumije uz pomoć tumača ili druge osobe koja govori i razumije jezik nadležnog tijela i jezik kojim se koristi žrtva. Na zahtjev žrtve koja ne govori ili ne razumije jezik koji je u uporabi u nadležnom tijelu, pisana potvrda o podnesenoj kaznenoj prijavi prevest će se na teret proračunskih sredstava na jezik koji žrtva razumije.

Ako je prijava podnesena sudu, policiji ili nenadležnom državnom odvjetniku, oni će prijavu primiti i odmah dostaviti nadležnom državnom odvjetniku.

Državni odvjetnik upisuje kaznenu prijavu u upisnik kaznenih prijava čim je podnesena osim u slučajevima propisanim zakonom.

Ako je do državnog odvjetnika samo dopro glas da je počinjeno kazneno djelo ili je primio dojavu žrtve, državni odvjetnik će o tome sastaviti službenu zabilješku koja se upisuje u upisnik raznih kaznenih predmeta i postupiti na način propisan zakonom.

Ako kaznena prijava ne sadrži podatke o kaznenom djelu, odnosno ako državni odvjetnik iz same kaznene prijave ne može zaključiti za koje kazneno djelo se prijava podnosi, upisat će je u upisnik raznih kaznenih predmeta te će pozvati podnositelja da u roku od petnaest dana ispravi i dopuni kaznenu prijavu.

Ako podnositelj ne postupi prema pozivu za ispravak ili dopunu, državni odvjetnik sastavlja o tome bilješku. O tome se u roku od osam dana od isteka roka za ispravak ili dopunu kaznene prijave obavještava viši državni odvjetnik koji može naložiti upisivanje kaznene prijave u upisnik kaznenih prijava.

Kako mogu saznati u kojoj je fazi moj predmet?

Žrtva i oštećenik imaju pravo, po isteku dva mjeseca od podnošenja kaznene prijave ili dojave o počinjenom djelu, zatražiti od državnog odvjetnika obavijest o poduzetim radnjama povodom kaznene prijave ili dojave o počinjenom djelu. Državni odvjetnik će ih obavijestiti o poduzetim radnjama u primjerenom roku, a najkasnije trideset dana od zaprimljenog zahtjeva, osim kada bi time ugrozio učinkovitost postupka. O uskrati davanja obavijesti dužan je izvijestiti žrtvu i oštećenika koja je tu obavijest zahtijevala.

Žrtva koja u kaznenom postupku sudjeluje kao oštećenik ima pravo dobiti obavijest o ishodu kaznenog postupka;

Imam li pravo na pravnu pomoć (tijekom istražnog ili sudskog postupka)? Uz koje uvjete?

Žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode i kaznenog djela trgovanja ljudima, pored prethodno navedenih prava, ima pravo, prije ispitivanja, razgovarati sa savjetnikom na teret proračunskih sredstava, te joj se može dodijeliti opunomoćenik na teret proračunskih sredstava.

Ako je dijete žrtva kaznenog djela, pored navedenih prava žrtve ima i prava na opunomoćenika na teret proračunskih sredstava.

Žrtva kaznenog djela ostvaruje pravo na primarnu i sekundarnu pravnu pomoć. Pružanje pomoći je besplatno za žrtve kaznenog djela nasilja u postupku radi ostvarivanja prava na naknadu štete koja je prouzročena počinjenjem kaznenog djela.

Sukladno Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći postoji primarna i sekundarna pravna pomoć.

Primarna pravna pomoć obuhvaća opću pravnu informaciju, pravni savjet, sastavljanje podnesaka pred javnopravnim tijelima, Europskim sudom za ljudska prava i međunarodnim organizacijama u skladu s međunarodnim ugovorima i pravilima o radu tih tijela, zastupanje u postupcima pred javnopravnim tijelima, te pravnu pomoć u izvansudskom mirnom rješenju spora.

Primarna pravna pomoć može se pružiti u svakoj pravnoj stvari:

  • ako podnositelj zahtjeva sam ne raspolaže dovoljnim znanjem i sposobnošću da svoje pravo ostvari;
  • ako podnositelju zahtjeva pravna pomoć nije osigurana na temelju posebnih propisa;
  • ako podneseni zahtjev nije očito neosnovan;
  • ako su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi plaćanje stručne pravne pomoći moglo ugroziti uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva.

Postupak za ostvarivanje primarne pravne pomoći pokreće se izravnim obraćanjem pružatelju primarne pravne pomoći.

Sekundarna pravna pomoć obuhvaća pravni savjet, sastavljanje podnesaka u postupku zaštite prava radnika pred poslodavcem, sastavljanje podnesaka u sudskim postupcima, zastupanje u sudskim postupcima, pravnu pomoć u mirnom rješenju spora, oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka, te oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi.

Sekundarna pravna pomoć može se odobriti:

  1. ako se radi o složenijem postupku;
  2. ako se podnositelj zahtjeva nema sposobnosti sam zastupati;
  3. ako su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi plaćanje potrebne stručne pravne pomoći moglo ugroziti uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva;
  4. ako se ne radi o obijesnom parničenju;
  5. ako u posljednjih šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva nije odbijen zahtjev podnositelja zbog namjernog davanja netočnih podataka;
  6. ako podnositelju zahtjeva pravna pomoć nije osigurana na temelju posebnih propisa.

Sekundarna pravna pomoć odobrit će se bez utvrđivanja imovnog stanja ako je podnositelj zahtjeva:

  1. dijete u postupku radi ostvarivanja prava na uzdržavanje
  2. žrtva kaznenog djela nasilja u postupku radi ostvarivanja prava na naknadu štete koja je počinjenjem kaznenog djela prouzročena
  3. osoba koja je korisnik pomoći za uzdržavanje u skladu s posebnim propisima kojima je uređeno ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi ili
  4. osoba kojoj je korisnik prava na opskrbninu prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata.

Postupak za odobravanje sekundarne pravne pomoći pokreće se podnošenjem zahtjeva nadležnom uredu. Zahtjev se podnosi na propisanom obrascu.

Mogu li tražiti nadoknadu troškova (za sudjelovanje u istražnom/sudskom postupku)? Uz koje uvjete?

Kad sud okrivljenika proglasi krivim, u presudi će mu naložiti da podmiri troškove  kaznenog postupka, osim ako ne postoje uvjeti za oslobođenje od plaćanja troškova u cijelosti ili djelomično.

Kad se obustavi kazneni postupak ili kad se donese presuda kojom se okrivljenik oslobađa optužbe ili kojom se optužba odbija, izreći će se u rješenju, odnosno presudi da troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ovog Zakona te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava, osim u slučajevima određenim Zakonom.

Mogu li podnijeti žalbu ako je moj predmet zaključen izvan suda?

Žrtva čija kaznena prijava je odbačena ima mogućnost preuzimanja kaznenog  progona.

Kad državni odvjetnik utvrdi da nema osnova za progon za kazneno djelo za koje se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti ili kad utvrdi da nema osnova za progon protiv neke od prijavljenih osoba, dužan je u roku od osam dana o tome izvijestiti žrtvu i uputiti ju da može sama poduzeti progon. Tako će postupiti i sud ako je donio rješenje o obustavi postupka zbog odustajanja državnog odvjetnika od progona u drugim slučajevima.

Mogu li se uključiti u suđenje?

U kaznenom postupku oštećenik ima, u skladu s ovim Zakonom, pravo:

  • služiti se vlastitim jezikom, uključujući i znakovni jezik gluhih i gluhoslijepih, i na pomoć tumača ako ne govori ili ne razumije hrvatski jezik, odnosno prevoditelja ili tumača znakovnog jezika ako se radi o gluhom ili gluhoslijepom oštećeniku,
  • podnijeti prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva te privremenih mjera osiguranja,
  • na opunomoćenika,
  • upozoravati na činjenice i predlagati dokaze,
  • prisustvovati dokaznom ročištu,
  • prisustvovati raspravi i sudjelovati u dokaznom postupku te iznijeti završni govor,
  • izvršiti uvid u spis predmeta sukladno članku 184. stavku 2. ovoga Zakona,
  • zatražiti obavijest od državnog odvjetnika o poduzetim radnjama povodom njegove prijave i podnijeti pritužbu višem državnom odvjetniku,
  • podnijeti žalbu,
  • zatražiti povrat u prijašnje stanje,
  • biti obaviješten o ishodu kaznenog postupka.

Koja je moja službena uloga u pravosudnom sustavu? Primjerice, jesam li ili mogu li odabrati da budem: žrtva, svjedok, oštećena stranka ili privatni tužitelj?

Žrtva kaznenog djela je fizička osoba koja je pretrpjela fizičke i duševne posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda koji su izravna posljedica kaznenog djela. Žrtvom kaznenog djela smatraju se i bračni i izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner te potomak, a ako njih nema, predak, brat i sestra one osobe čija je smrt izravno prouzročena kaznenim djelom te osoba koju je ona na temelju zakona bila dužna uzdržavati.

Oštećenik je žrtva kaznenog djela i pravna osoba na čiju je štetu kazneno djelo počinjeno koje sudjeluju u svojstvu oštećenika u postupku.

Svojstvo stranke ili sudionika u postupku ne ovisi o volji osobe već o ulozi koju je ta osoba imala u konkretnoj kaznenoj stvari. Pod zakonom predviđenim okolnostima svaka osoba može se naći u bilo kojoj od navedenih procesnih uloga s time da neka prava koja osobi pripadaju kao oštećeniku ili žrtvi kaznenog djela može koristiti ovisno o svojoj volji.

Koja su moja prava i obveze u toj ulozi?

Žrtva kaznenog djela ima pravo:

  • pravo na pristup službama za potporu žrtvama kaznenih djela,
  • pravo na djelotvornu psihološku i drugu stručnu pomoć i potporu tijela, organizacije ili ustanove za pomoć žrtvama kaznenih djela u skladu sa zakonom,
  • pravo na zaštitu od zastrašivanja i odmazde,
  • pravo na zaštitu dostojanstva tijekom ispitivanja žrtve kao svjedoka,
  • pravo da bude saslušana bez neopravdane odgode nakon podnošenja kaznene prijave te da se daljnja saslušanja provode samo u mjeri u kojoj je to nužno za potrebe kaznenog postupka,
  • pravo na pratnju osobe od povjerenja pri poduzimanju radnji u kojima sudjeluje,
  • pravo da se medicinski zahvati prema žrtvi poduzimaju u najmanjoj mjeri i samo ako su krajnje nužni za potrebe kaznenog postupka,
  • pravo podnijeti prijedlog za progon i privatnu tužbu sukladno odredbama Kaznenog zakona, pravo sudjelovati u kaznenom postupku kao oštećenik, pravo biti obaviještena o odbacivanju kaznene prijave (članak 206. stavak 3. ovoga Zakona) i odustajanju državnog odvjetnika od kaznenog progona te pravo preuzeti kazneni progon umjesto državnog odvjetnika,
  • pravo na obavijest od državnog odvjetnika o poduzetim radnjama povodom njezine prijave (članak 206.a ovoga Zakona) i podnošenje pritužbe višem državnom odvjetniku (članak 206.b ovoga Zakona),
  • pravo da na njezin zahtjev bez nepotrebne odgode bude obaviještena o ukidanju pritvora ili istražnog zatvora, bijegu okrivljenika i otpuštanju osuđenika s izdržavanja kazne zatvora te mjerama koje su poduzete radi njezine zaštite,
  • pravo da na njezin zahtjev bude obaviještena o svakoj odluci kojom se pravomoćno okončava kazneni postupak,
  • druga prava propisana zakonom.

Žrtva koja u kaznenom postupku sudjeluje kao oštećenik ima pravo:

  • služiti se vlastitim jezikom, uključujući i znakovni jezik gluhih i gluhoslijepih, i na pomoć tumača ako ne govori ili ne razumije hrvatski jezik, odnosno prevoditelja ili tumača znakovnog jezika ako se radi o gluhom ili gluhoslijepom oštećeniku,
  • podnijeti prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva te privremenih mjera osiguranja,
  • na opunomoćenika,
  • upozoravati na činjenice i predlagati dokaze,
  • prisustvovati dokaznom ročištu,
  • prisustvovati raspravi i sudjelovati u dokaznom postupku te iznijeti završni govor,
  • izvršiti uvid u spis predmeta sukladno Zakonu,
  • zatražiti obavijest od državnog odvjetnika o poduzetim radnjama povodom njegove prijave i podnijeti pritužbu višem državnom odvjetniku,
  • podnijeti žalbu,
  • zatražiti povrat u prijašnje stanje,
  • biti obaviješten o ishodu kaznenog postupka.

Dijete kao žrtva kaznenog djela ima, uz prava koja žrtvi pripadaju sukladno ovom članku i drugim odredbama ovoga Zakona, i pravo na: 1) opunomoćenika na teret proračunskih sredstava, 2) tajnost osobnih podataka, 3) isključenje javnosti. (Članak 44. st. 1. ZKP-a)

Žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode i žrtva kaznenog djela trgovanja ljudima ima, uz prava koja žrtvi pripadaju sukladno članku 43. ovoga Zakona, i pravo: 1) prije ispitivanja razgovarati sa savjetnikom, na teret proračunskih sredstava, 2) na opunomoćenika na teret proračunskih sredstava, 3) da ju u policiji i državnom odvjetništvu ispituje osoba istog spola te da ju, ako je to moguće, u slučaju ponovnog ispitivanja ispituje ta ista osoba, 4) uskratiti odgovor na pitanja koja nisu u vezi s kaznenim djelom, a odnose se na strogo osobni život žrtve, 5) zahtijevati da bude ispitana putem audio-video uređaja (članak 292. stavak 4.ovoga Zakona), 6) na tajnost osobnih podataka, 7) zahtijevati isključenje javnosti s rasprave. (članak 44. stavak 4. ZKP-a)

Žrtve kaznenih djela u svojstvu privatnih tužitelja i oštećenika imaju pravo u tijeku istrage upozoriti na sve činjenice i predlagati dokaze koji su od važnosti za utvrđivanje kaznenog djela, pronalaženje počinitelja kaznenog djela i utvrđivanje njihovih imovinskopravnih zahtjeva.

Državno odvjetništvo i sud dužni su prije i tijekom kaznenog postupka u svakom stadiju postupka ispitati postoji li mogućnost da okrivljenik oštećeniku popravi štetu uzrokovanu kaznenim djelom. Također su dužni upozoriti oštećenika na određena prava propisana zakonom (npr. pravo oštećenika da se služi vlastitim jezikom, pravo na podnošenje prijedloga za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva itd.)

Kao svjedoci pozivaju se osobe za koje je vjerojatno da mogu dati obavijesti o kaznenom djelu, počinitelju i o drugim važnim okolnostima.

Oštećenik, oštećenik kao tužitelj i privatni tužitelj mogu se ispitati kao svjedoci.

Privatni tužitelj ima ista prava koja ima državni odvjetnik, osim prava koja državnom odvjetniku pripadaju kao državnom tijelu.

Mogu li dati izjavu tijekom suđenja ili podastrijeti dokaze? Uz koje uvjete?

Oštećenik ima, u skladu s ovim Zakonom, pravo:

4) upozoravati na činjenice i predlagati dokaze,

5) prisustvovati dokaznom ročištu,

6) prisustvovati raspravi i sudjelovati u dokaznom postupku te iznijeti završni govor (članak 51. stavak 1. ZKP-a)

Žrtva koja je preuzela kazneni progon ima ista prava koja ima državni odvjetnik, osim prava koja državni odvjetnik ima kao državno tijelo.

Privatni tužitelj ima ista prava koja ima državni odvjetnik, osim prava koja državnom odvjetniku pripadaju kao državnom tijelu. Na privatnog tužitelja odgovarajuće se primjenjuju postupovne odredbe koje vrijede za oštećenika kao tužitelja.

Na raspravi, predsjednik vijeća pozvat će stranke i oštećenika da obrazlože dokazne prijedloge koje namjeravaju izvesti na raspravi. Svaka stranka očitovat će se o prijedlozima suprotne stranke i oštećenika.

Koje ću informacije dobiti tijekom suđenja?

Žrtve kaznenih djela u svojstvu privatnih tužitelja i oštećenika imaju pravo u tijeku istrage upozoriti na sve činjenice i predlagati dokaze koji su od važnosti za utvrđivanje kaznenog djela, pronalaženje počinitelja kaznenog djela i utvrđivanje njihovih imovinskopravnih zahtjeva.

Žrtva koja u kaznenom postupku sudjeluje kao oštećenik može:

  • zatražiti obavijest od državnog odvjetnika o poduzetim radnjama povodom prijave i podnijeti pritužbu višem državnom odvjetniku;
  • dobiti obavijest o odbacivanju kaznene prijave ili odustajanju državnog odvjetnika od kaznenog progona;
  • dobiti obavijest o ishodu kaznenog postupka;

Hoću li imati pristup sudskim spisima?

Žrtva koja u kaznenom postupku sudjeluje kao oštećenik ima pravo izvršiti uvid u spis predmeta.

Posljednji put ažurirano: 05/06/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

3 - Moja prava nakon suđenja

Mogu li podnijeti žalbu protiv presude?

Žrtva koja u kaznenom postupku sudjeluje kao oštećenik ima pravo podnijeti žalbu.

Protiv prvostupanjske presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od petnaest dana od dana dostave prijepisa presude.

Žalbu mogu podnijeti stranke, branitelj i oštećenik.

Oštećenik može pobijati presudu zbog odluke suda o troškovima kaznenog postupka i odluke o imovinskopravnom zahtjevu, ali ako je državni odvjetnik preuzeo progon od oštećenika kao tužitelja, oštećenik može podnijeti žalbu zbog svih osnova zbog kojih se presuda može pobijati.

Koja su moja prava nakon izricanja presude?

Žrtva, koja u kaznenom postupku sudjeluje kao oštećenik, može podnijeti žalbu, te zatražiti povrat u prijašnje stanje.

Imam li pravo na potporu ili zaštitu nakon suđenja? Koliko dugo?

Odjeli za podršku žrtvama i svjedocima na županijskim sudovima daju podršku i informacije žrtvama i svjedocima koji im se obrate u svim fazama kaznenog (i prekršajnog ) postupka, od počinjenja kaznenog djela do donošenja presude.

Ukoliko se žrtve ili svjedoci obrate odjelima za podršku žrtvama i svjedocima nakon donošenja presude, odjeli će im pružiti informacije koje su u skladu s njihovim djelokrugom rada, te će ih uputiti na druge organizacije i službe koje u skladu s njihovim potrebama.

Ministarstvo pravosuđa, Služba za podršku žrtvama i svjedocima osigurava informacije žrtvama, oštećenicima ili njihovim obiteljima o otpustu zatvorenika s izdržavanja kazne zatvora (redovno i uvjetni otpust). Navedene informacije se daju svim žrtvama i oštećenicima koje su žrtve težih kaznenih djela, i to kaznenih djela protiv života i tijela, kaznenih djela protiv spolne slobode, te kaznenih djela s elementima nasilja i ratnih zločina.

U iznimnim slučajevima, kada Služba procijeni da je potrebna koordinirana dodatna podrška žrtvi dugotrajnog obiteljskog nasilja i nasilja nad ženama, izvijestit će o razgovoru sa žrtvom i problemima s kojima se suočava koordinatora, Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te će od Županijskog tima zatražiti adekvatno postupanje. Informacija će se, prema potrebi, proslijediti i nadležnoj policijskoj upravi, nadležnom centru za socijalnu skrb ukoliko je žrtva dijete/osoba lišena poslovne sposobnosti i nadležnom probacijskom uredu ako je počinitelj uvjetno otpušten, a određena mu je posebna obveza redovitog javljanja probacijskom uredu.

Također, u iznimnim slučajevima, kada na temelju prikupljenih informacija iz kontakta sa žrtvom Služba procijeni da je žrtvi (ostalih kaznenih djela) potrebna neophodna dodatna podrška i zaštita, Služba može, uz suglasnost žrtve, zatražiti postupanje nadležne policijske uprave.

Podršku žrtvama pružaju i organizacije civilnog društva, odmah nakon počinjenja kaznenog djela, tijekom kaznenog postupka, ali i nakon suđenja odnosno donošenja pravomoćne presude. Pomoć i podrška koju pružaju organizacije civilnog društva ovisi o njihovu djelokrugu rada.

Koje ću informacije dobiti u slučaju da je počinitelj osuđen?

Pisana presuda s uputom o pravu na žalbu dostavit će se tužitelju, optuženiku i njegovu branitelju, oštećeniku ako ima pravo na žalbu, osobi čiji je predmet oduzet tom presudom te pravnoj osobi prema kojoj je izrečeno oduzimanje imovinske koristi.

Oštećeniku koji nema pravo na žalbu, pisana presuda dostavit će se na zakonski propisan način s uputom o pravu na traženje povrata u prijašnje stanje. Pravomoćna presuda dostavit će se oštećeniku ako on to zahtijeva.

Hoću li biti obaviješten o puštanju počinitelja na slobodu (uključujući prijevremeno puštanje na slobodu ili uvjetnu slobodu) ili njegovu bijegu iz zatvora?

Sukladno važećim odredbama Zakona o kaznenom postupku žrtva će, ako je tako zahtijevala, putem policije odmah biti obaviještena o ukidanju pritvora ili istražnog zatvora protiv okrivljenika, osim ako bi time okrivljenik bio doveden u opasnost. Žrtva će biti obaviještena i o mjerama koje su poduzete radi njezine zaštite, ako su takve mjere određene.

U slučaju bijega, kaznionice i zatvori ne obavještavaju Službu za podršku žrtvama i svjedocima, već dostavnu naredbu obavijesti o bijegu zatvorenika šalju samo policiji, no planirana je skorašnja zakonodavna izmjena u tom dijelu.

Žrtva ima pravo da na njezin zahtjev bez nepotrebne odgode bude obaviještena o ukidanju pritvora ili istražnog zatvora, bijegu okrivljenika i otpuštanju osuđenika s izdržavanja kazne zatvora te mjerama koje su poduzete radi njezine zaštite.

Žrtve će biti obaviještene o redovnom i uvjetnom otpustu zatvorenika u slučaju da su žrtve težih kaznenih djela, i to: kaznenih djela protiv života i tijela, kaznenih djela protiv spolne slobode, te kaznenih djela s elementima nasilja i ratnih zločina.

Hoću li biti uključen u odluke o puštanju na slobodu ili uvjetnom otpustu? Primjerice, mogu li dati izjavu ili podnijeti žalbu?

Izjave žrtava nasilnih kaznenih djela kao i ostali relevantni podaci o žrtvi bit će uzeti u obzir prilikom razmatranja odluka o eventualnom korištenju pogodnosti vikend izlazaka iz kaznionica i zatvora. Također, izjava žrtve sastavni je dio dokumentacije koja se formira prilikom donošenja odluke o uvjetnom otpustu, no propisi koji su trenutačno na snazi ne predviđaju uključivanje žrtve u donošenje odluke o uvjetnom otpustu i/ili podnošenje žalbe na tu odluku.

Posljednji put ažurirano: 05/06/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

4 - Naknada

Koji je postupak za traženje odštete od počinitelja?  (npr. sudski postupak, privatna tužba, adhezijski postupak)

U skladu s posebnim propisima, žrtva kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora od pet ili više godina, ako trpi teža psihofizička oštećenja ili teže posljedice kaznenog djela, ima pravo na stručnu pomoć savjetnika na teret proračunskih sredstava prije davanja iskaza u kaznenom postupku te pri podnošenju imovinskopravnog zahtjeva.

Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku može podnijeti osoba koja je ovlaštena da takav zahtjev ostvaruje u parnici.

Kad prijedlog podnosi žrtva kaznenog djela, navest će u prijedlogu da li je ostvarila naknadu ili podnijela imovinskopravni zahtjev.

Sud je naredio počinitelju da mi plati odštetu/naknadu. Kako mogu biti siguran da će počinitelj platiti odštetu/naknadu?

Kad je odluka kojom je odlučeno o imovinskopravnom zahtjevu postala pravomoćna i ovršna, oštećenik može zahtijevati od suda koji je odlučio u prvom stupnju izdavanje ovjerenog prijepisa odluke s naznakom da je odluka ovršna.

Ako presudom nije određen rok za dobrovoljno ispunjenje obveze, obveza mora biti ispunjena u roku od petnaest dana od pravomoćnosti presude. Protekom tog roka presuda u navedenom dijelu postaje ovršna.

Ako počinitelj ne plati, može li mi država isplatiti predujam za odštetu/naknadu?  Uz koje uvjete?

Žrtva kaznenog djela nasilja počinjenog s namjerom ima pravo na novčanu naknadu iz sredstava državnog proračuna u skladu s posebnim zakonom. Ako je žrtva prethodno ostvarila imovinskopravni zahtjev uzet će se u obzir njegova visina pri odmjeravanju novčane naknade, a tako će postupiti i sud pri dosuđivanju imovinskopravnog zahtjeva ako je žrtva prethodno ostvarila novčanu naknadu iz sredstava državnog proračuna.

Imam li pravo na odštetu od države?

Žrtva kaznenog djela s elementima nasilja počinjenog s namjerom na teritoriju Republike Hrvatske nakon dana 1. srpnja 2013. godine, ima pravo ostvariti novčanu naknadu :

  • ako je državljanin Republike Hrvatske, odnosno državljanin države članice Europske unije ili na njenom teritoriju ima prebivalište;
  • ako je pretrpjela teške tjelesne ozlijede ili teško narušenje zdravlja kao posljedicu kaznenog djela;
  • ako je kazneno djelo prijavljeno ili evidentirano policiji ili državnom odvjetništvu u roku od šest mjeseci od dana počinjenja kaznenog djela, neovisno da li je počinitelj poznat ili ne;
  • ako je podnijela pisani zahtjev na službenom obrascu i priložila potrebnu dokumentaciju (obrazac je dostupan u svakoj postaji policije, uredima državnog odvjetnika, općinskim i županijskim sudovima, te u elektronskom obliku na službenim internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa, Ministarstva unutarnjih poslova, Državnog odvjetništva RH-a, te općinskih i županijskih sudova.

Žrtva može ostvariti pravo na naknadu:

  • za troškove liječenja u visini vrijednosti hrvatskog zdravstvenog standarda, naknada se priznaje samo ako neposredna žrtva nema pravo na pokriće ovih troškova na temelju zdravstvenog osiguranja;
  • za izgubljenu zaradu do iznosa od 35.000,00 kn.

Imam li pravo na naknadu u slučaju da počinitelj ne bude osuđen?

Žrtva može ostvariti pravo na novčanu naknadu bez obzira je li počinitelj poznat i bez obzira vodi li se kazneni postupak.

Imam li pravo na hitnu isplatu u očekivanju odluke o zahtjevu za naknadu?

Ne postoji model hitne isplate.

Posljednji put ažurirano: 05/06/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

5 - Moja prava na potporu i pomoć

Žrtva sam kaznenog djela. Komu se mogu obratiti za potporu i pomoć?

Pozivni centar za potporu žrtvama

Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja 116-006 pruža emocionalnu podršku, informacije o pravima, praktične informacije i upućuje na druge nadležne službe i organizacije radi osiguranja dodatnih informacija i potrebnih oblika pomoći i podrške.

Usluga za pozivatelje je besplatna.

Usluga je dostupna svakim radnim danom od 8.00 do 20.00 sati, na hrvatskom i engleskom jeziku.

Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja 116-006 predstavlja opću službu za podršku.

Više informacije možete dobiti na: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://pzs.hr/

Druge specijalizirane organizacije civilnog društva osiguravaju podršku i pomoć žrtvama određenih kaznenih djela kao i djeci, također putem telefona,te više informacija možete pronaći na web stranici Poveznica se otvara u novom prozoruMinistarstva pravosuđa, gdje se nalazi popis organizacija prema županijama kao i podaci o organizacijama civilnog društva uključenih u „Mrežu podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“.

Popis organizacija koje pružaju psihosocijalnu i pravnu pomoć na području cijele Republike Hrvatske

116 006

Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja

radnim danom 8-20h

116 000

Nacionalni broj za prijavu nestale djece

Centar za nestalu i zlostavljanu djecu

svaki dan 0 - 24h

116 111

Hrabri telefon za djecu

radnim danom 9-20h

0800 0800

Hrabri telefon za roditelje

radnim danom 9-20h

0800 77 99

SOS linija za suzbijanje trgovanja ljudima

svaki dan 10 - 18h

0800 55 44

Žensko savjetovalište za žrtve nasilja

Autonomna ženska kuća Zagreb

radnim danom 11-17h

0800 655 222

SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja

Ženska pomoć sada

svaki dan 0-24h

0800 200 144

Besplatna pravna pomoć žrtvama nasilja u obitelji B.a.B.e.

radnim danom 9-15h

01 6119 444

Centar za žrtve seksualnog nasilja

Ženska soba

radnim danom 10-17h

01 48 28 888

Psihološka pomoć

Psihološki centar TESA

radnim danom 10-22h

01 48 33 888

Plavi telefon

radnim danom 9-21h

01 4811 320

Besplatna pravna pomoć

Pravna klinika Pravnog fakulteta u Zagrebu

radnim danom 10-12, sri i čet 17-19h

Je li potpora žrtvama besplatna?

Podrška žrtvama je besplatna.

Koje vrste potpore mogu primiti od državnih službi ili tijela?

Odjeli za podršku žrtvama i svjedocima osiguravaju:

  1. emocionalnu podršku
  2. informacije o pravima
  3. tehničke i praktične informacije žrtvama i svjedocima i članovima njihovih obitelji
  4. upućivanje žrtava i svjedoka na specijalizirane institucije i organizacije civilnog društva ovisno o njihovim potrebama.

Odjeli za podršku žrtvama i svjedocima na županijskim sudovima:

ODJELI ZA PODRŠKU ŽRTVAMA I SVJEDOCIMA

Županijski sud u Osijeku

adresa:

Europska avenija 7, 31 000 Osijek

tel:

031/228-500

e-mail:

Poveznica se otvara u novom prozorupodrska-svjedocima@zsos.pravosudje.hr

Županijski sud u Rijeci

adresa:

Žrtava fašizma 7, 51000 Rijeka

tel:

051/355-645

e-mail:

Poveznica se otvara u novom prozorupodrska-svjedocima-ri@pravosudje.hr

Županijski sud u Sisku

adresa:

Trg Ljudevita Posavskog 5, 44000 Sisak

tel:

044/524-419

e-mail:

Poveznica se otvara u novom prozorupodrska-svjedocima-sk@zssk.pravosudje.hr

Županijski sud u Splitu

adresa:

Gundulićeva 29a, 21000 Split

tel:

021/387-543

e-mail:

Poveznica se otvara u novom prozorupodrska-svjedocima-st@pravosudje.hr

Županijski sud u Vukovaru

adresa:

Županijska 33, 32000 Vukovar

tel:

032/452-529

e-mail:

Poveznica se otvara u novom prozorupodrska-svjedocima-vu@pravosudje.hr

Županijski sud u Zadru

adresa:

Borelli 9, 23 000 Zadar

tel:

023/203-640

e-mail:

Poveznica se otvara u novom prozorupodrska-svjedocima@pravosudje.hr

Županijski sud u Zagrebu

adresa:

Trg N.Š. Zrinskog 5, 10 000 Zagreb

tel:

01/4801-062


Služba za podršku žrtvama i svjedocima, uspostavljena u Ministarstvu pravosuđa RH:

  • razvija sustav podrške žrtvama i svjedocima
  • koordinira rad odjela za podršku žrtvama i svjedocima na sudovima
  • informira žrtve, oštećenike ili članove njihove obitelji o otpustu zatvorenika s izdržavanja kazne zatvora (za redovni i uvjetni otpust)
  • osigurava informacije o pravima i emocionalnu podršku, žrtvama i svjedocima koji su putem međunarodne pravne pomoći pozvani iz inozemstva svjedočiti na sudove u Republici Hrvatskoj i one koji se iz Republike Hrvatske pozivaju, putem međunarodne pravne pomoći svjedočiti na sudove u inozemstvu. Navedenim žrtvama i svjedocima Služba šalje informativna pisma s kontakt podacima
  • zaprima zahtjeve za novčanu naknadu žrtava kaznenih djela i priprema i priprema materijale za sjednice Odbora za novčanu naknadu žrtvama kaznenih djela, a ujedno je i asistirajuće tijelo u stranim prekograničnim slučajevima

Koje vrste potpore mogu primiti od nevladinih organizacija?

Ovisno o vrsti organizacije i njenom djelokrugu rada moguće je dobiti razne oblike pomoći i podrške: psihološku, emocionalnu, pravnu, praktičnu, smještaj, medicinsku, pratnju i podršku na sudu.

Više informacija moguće je pronaći na web stranici Poveznica se otvara u novom prozoruMinistarstva pravosuđa, gdje se nalazi popis organizacija prema županijama.

Na teritoriju Republike Hrvatske ustrojavaju se dvanaest probacijskih ureda. Svrha ustrojavanja ureda za probaciju je humanizacija izvršavanja kazneno-pravnih sankcija, učinkovitija resocijalizacija i reintegracija počinitelja kaznenih djela u društvenu zajednicu, te organiziranje pružanja pomoći žrtvi, oštećeniku, obitelji žrtve i obitelji počinitelja.

Ured za probaciju sudjelovati će i u provođenju mjera pripreme prihvata okrivljenika nakon otpusta iz zatvora, koja će se sastojati u organiziranju smještaja, pomoći pri zapošljavanju, pripremi žrtve, oštećenika i obitelji žrtve za izlazak zatvorenika, kao i organiziranju psihosocijalne pomoći žrtvi, oštećeniku i obitelji žrtve i obitelji počinitelja kaznenog djela.

U slučajevima otpusta zatvorenika koji izdržavaju kaznu zatvora zbog kaznenog djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, protiv života i tijela ili kaznenog dijela sa elementima nasilja ured za probaciju dužan je na pogodan način i u najkraćem mogućem roku obavijestiti žrtvu, oštećenika ili obitelj.

Kontakt podaci pojedinih probacijskih ureda i Sektora za probaciju u Ministarstvu pravosuđa dostupni su na Poveznica se otvara u novom prozoruinternetskoj stranici.

Žrtve kaznenih djela mogu se obratiti policiji na e-mail: Poveznica se otvara u novom prozorupolicija@mup.hr ili prevencija@mup.hr ili na broj telefona 192 (0-24) ili tel.: 00 385 1 3788 111.

Posljednji put ažurirano: 05/06/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Prava žrtava kaznenih djela u kaznenim postupcima - Italija

Smatrate se žrtvom kaznenog djela, odnosno oštećenikom, ako je prihvaćeno da imate zakonsko pravo koje je zaštićeno kaznenim zakonodavstvom, a koje je prekršeno djelom koje se u skladu s nacionalnim pravom smatra kaznenim djelom, tj. ako ste pretrpjeli štetu koja čini bit kaznenog djela.

Prema građanskom pravu, smatra se da ste oštećeni kaznenim djelom ako vam je nanesena šteta (materijalna ili nematerijalna, ali u svakom slučaju financijski procjenjiva) koja je posljedica tog kaznenog djela. Pojam oštećenik u smislu kaznenog i građanskog prava obično ima isto značenje, osim na primjer u slučaju ubojstva žrtve, u kojem se članovi obitelji žrtve smatraju oštećenicima koji imaju pravo pokrenuti sudski postupak i dobiti odštetu.

Kaznenim i građanskim pravom žrtvi su zajamčena razna osobna prava prije, tijekom i nakon sudskog postupka.

Kazneni postupci u Italiji započinju provođenjem predistražnih radnji. Predmet istražuju policija i javni tužitelj. Po završetku tih radnji javni tužitelj može podići optužnicu ili zatražiti od suca nadležnog za predistražne radnje da zaključi predmet. Neki kazneni postupci mogu započeti samo ako vi, kao žrtva, podnesete pritužbu policiji ili tužiteljstvu.

Tijekom suđenja sud ispituje prikupljene dokaze i utvrđuje je li počinitelj kriv. Postupak završava donošenjem osuđujuće ili oslobađajuće presude, uz mogućnost podnošenja žalbe višem sudu.

Kao žrtva možete imati važnu ulogu u kaznenom postupku i u skladu s tim niz prava koje možete ostvariti. Možete sudjelovati kao žrtva (oštećenik) bez posebnog pravnog statusa, a možete preuzeti i aktivniju ulogu tako da službeno pokrenete parnični postupak protiv počinitelja.

Kliknite na poveznice u nastavku kako biste pronašli informacije koje trebate

Poveznica se otvara u novom prozoru1 - Prava koja uživam kao žrtva kaznenog djela

Poveznica se otvara u novom prozoru2 - Prijavljivanje kaznenog djela i moja prava tijekom istražnog ili sudskog postupka

Poveznica se otvara u novom prozoru3 - Moja prava nakon suđenja

Poveznica se otvara u novom prozoru4 - Naknada

Poveznica se otvara u novom prozoru5 - Moja prava na potporu i pomoć

Posljednji put ažurirano: 15/10/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

1 - Prava koja uživam kao žrtva kaznenog djela

Koje ću informacije dobiti od nadležnog tijela nakon što je počinjeno kazneno djelo (npr. policije, javnog tužitelja), ali prije nego što prijavim to kazneno djelo?

Javno tužiteljstvo i Odjel za kaznene istrage, nakon što ih se izvijesti o kaznenom djelu, moraju vas obavijestiti da kao oštećena strana imate pravo imenovati odvjetnika koji će u vaše ime ostvarivati prava dodijeljena vama te da imate pravo na pristup besplatnoj pravnoj pomoći koju pruža talijanska država (članak 101. Zakona o kaznenom postupku (Codice di procedura penale).

Nakon što se prvi put obratite tijelima nadležnima za kazneni progon, na jeziku koji razumijete dobit ćete informacije koje se odnose na sljedeće:

  • postupke za podnošenje prijave ili pritužbe, ulogu koju ćete imati u istražnom i sudskom postupku, vaše pravo da budete obaviješteni o datumu i mjestu suđenja te o optužbama i, ako ste se postupku priključili u svojstvu građanskopravne stranke, vaše pravo na dobivanje obavijesti o presudi, među ostalim u obliku sažetka
  • vaše pravo na pravno savjetovanje i pravnu pomoć, koje plaća talijanska država
  • kako možete ostvariti svoje pravo na usluge tumačenja i prevođenja dokumenata u predmetu
  • bilo koje mjere zaštite koje bi vam mogle biti dostupne
  • vaša prava priznata na temelju zakona ako boravite u državi članici EU-a koja nije država u kojoj je počinjeno kazneno djelo
  • kako će se nadoknaditi bilo koji troškovi nastali zbog sudjelovanja u kaznenom postupku
  • mogućnost traženja naknade za ozljedu ili štetu pretrpljenu kao posljedicu kaznenog djela
  • mogućnost nagodbe u postupku povlačenjem pritužbe ili putem mirenja
  • prava koja ćete imati u postupku kojim optuženik zahtijeva uvjetnu obustavu postupka ili u postupcima u kojima se primjenjuje oslobođenje od kazne zbog beznačajnosti kaznenog djela
  • ustanove za zdravstvenu zaštitu u okolici, smještajne objekte, utočišta i skloništa.

(članak 90.a Zakona o kaznenom postupku)

Ne živim u državi članici EU-a u kojoj je počinjeno kazneno djelo (za građane EU-a i državljane trećih zemalja). Na koji su način zaštićena moja prava?

Ako ne govorite niti razumijete talijanski jezik, tijekom podnošenja prijave ili pritužbe uredu javnog tužitelja pri prvostupanjskom okružnom sudu (tribunale) imate pravo služiti se jezikom koji znate. Isto tako imate pravo da se potvrda o primitku vaše prijave ili pritužbe na vaš zahtjev prevede na jezik koji znate (članak 107.b Smjernica za provedbu Zakona o kaznenom postupku (Disposizioni di Attuazione del Codice di Procedura Penale)).

Ako imate boravište ili prebivalište u Italiji, javni će tužitelj prijave ili pritužbe koje se odnose na kaznena djela počinjena u drugim državama članicama Europske unije poslati glavnom javnom tužitelju pri Žalbenom sudu (Corte di appello), koji će ih zatim proslijediti nadležnom pravosudnom tijelu (članak 108.b Smjernica za provedbu Zakona o kaznenom postupku).

Vidjeti i sljedeće:

Koje ću informacije dobiti ako prijavim kazneno djelo?

Nakon što se prvi put obratite tijelima nadležnima za kazneni progon, na jeziku koji razumijete dobit ćete informacije koje se odnose na sljedeće:

  • vaše pravo na dobivanje informacija o tijeku postupka i unosima u Službeni registar prijavljenih kaznenih djela
  • vaše pravo da budete obaviješteni o zahtjevu za okončanje postupka
  • kako možete pokrenuti pravne radnje zbog kršenja vaših prava
  • tijela od kojih možete dobiti informacije o vašem predmetu
  • kako će se nadoknaditi bilo koji troškovi nastali zbog sudjelovanja u kaznenom postupku.

U postupcima zbog kaznenih djela s elementima nasilja protiv osobe, ako to zatražite, Odjel za kaznene istrage odmah će vas obavijestiti ako se priprema puštanje ili završetak mjera oduzimanja slobode te ćete isto tako pravodobno biti obaviješteni ako je optuženik u bijegu od istražnog zatvora ili zatvora te ako namjerno nije postupio u skladu s mjerom oduzimanja slobode, osim ako bi to počinitelja dovelo u stvarnu opasnost (članak 90.b Zakona o kaznenom postupku).

Imam li pravo na besplatne usluge tumačenja i prevođenja (kada se obratim policiji ili drugim nadležnim tijelima ili tijekom istražnog i sudskog postupka)?

Tijelo nadležno za kazneni progon dodijelit će prevoditelja ako dokument treba prevesti na strani jezik ili dijalekt koji nije lako razumljiv, odnosno tumača ako želite ili morate dati izjavu, a ne govorite talijanski jezik. Izjavu možete dati i u pisanom obliku te se ona dodaje u prijavu zajedno s prijevodom koji je načinio prevoditelj.

Tijelo nadležno za kazneni progon dodijelit će, prema potrebi, tumača po službenoj dužnosti ako ne govorite niti razumijete talijanski, a trebate biti saslušani te u slučajevima kad želite sudjelovati na ročištu i zatražili ste pomoć tumača.

Ako je to moguće, pomoć tumača može se osigurati i upotrebom tehnologije za komunikaciju na daljinu, pod uvjetom da fizička prisutnost tumača nije nužna kako biste mogli propisno ostvariti svoja prava ili u potpunosti razumjeti postupak.

Ako ne govorite niti razumijete talijanski jezik, imate pravo na besplatan prijevod dokumenata ili dijelova dokumenata koji sadržavaju informacije koje se odnose na ostvarivanje vaših prava. Prijevodi se mogu isporučiti u usmenom obliku ili u obliku sažetka ako tijelo nadležno za kazneni progon smatra da se time neće dovesti u pitanje vaša prava (članak 143.a Zakona o kaznenom postupku).

Ako ne govorite niti razumijete talijanski jezik, tijekom podnošenja prijave ili pritužbe uredu javnog tužitelja pri prvostupanjskom okružnom sudu imate pravo služiti se jezikom koji znate. Isto tako imate pravo da se potvrda o primitku vaše prijave ili pritužbe na vaš zahtjev prevede na jezik koji znate (članak 107.b Smjernica za provedbu Zakona o kaznenom postupku).

Na koji će način nadležno tijelo osigurati da razumijem sve informacije i da me se razumije (ako sam dijete ili osoba s invaliditetom)?

Tijelo nadležno za kazneni progon dodijelit će prevoditelja ako dokument treba prevesti na strani jezik ili dijalekt koji nije lako razumljiv, odnosno tumača ako želite ili morate dati izjavu, a ne govorite talijanski jezik. Ako ste maloljetna osoba, sudac može, među ostalim i po službenoj dužnosti, naložiti vještačenje ako postoji sumnja u pogledu vaše dobi (pri čemu se podrazumijeva da će vas se u slučaju sumnje za potrebe primjene postupovnih smjernica smatrati maloljetnom osobom). Isto vještačenje može se upotrijebiti i kako bi se utvrdilo imate li neki oblik invaliditeta.

Članak 351. stavak 1.b Zakona o kaznenom postupku.

U postupcima zbog kaznenih djela koja su obuhvaćena područjem primjene članaka 572., 600., 600.a, 600.b, 600.c, 600.c.1, 600.d, 601., 602., 609.a, 609.c, 609.d, 609.g, 609.j i 612.a talijanskog Kaznenog zakonika, ako Odjel za kaznene istrage zahtijeva sažeto davanje iskaza maloljetnih osoba, mora zatražiti pomoć kvalificiranog psihologa ili dječjeg psihijatra, kojeg dodjeljuje javno tužiteljstvo. Isto vrijedi i ako se zahtijeva sažeto davanje iskaza punoljetnih osoba koje su u posebno ranjivu stanju. U svakom je predmetu zajamčeno da, ako je potrebno sažeto davanje iskaza, posebno ranjivi pojedinci neće biti ni u kakvu kontaktu s osobom koja je predmet istražnog postupka i neće biti više puta pozivani na sažeto davanje iskaza, osim ako je to neophodno za potrebe istražnog postupka.

Članak 362. stavak 1.a Zakona o kaznenom postupku

U postupcima zbog kaznenih djela na temelju članka 351. stavka 1.b javno tužiteljstvo tijekom prikupljanja dokaza od maloljetnih osoba mora zatražiti pomoć stručnjaka u području psihologije ili dječje psihijatrije. Isto vrijedi i ako se zahtijeva sažeto davanje iskaza punoljetnih osoba koje su u posebno ranjivu stanju. U svakom je predmetu zajamčeno da, ako je potrebno sažeto davanje iskaza, posebno ranjivi pojedinci neće biti ni u kakvu kontaktu s osobom koja je predmet istražnog postupka i neće biti više puta pozivani na sažeto davanje iskaza, osim ako je to neophodno za potrebe istražnog postupka.

Članak 498. od stavka 4. do stavka 4.c Zakona o kaznenom postupku

4. Ispitivanje maloljetnih osoba u svojstvu svjedoka, što uključuje pitanja i prigovore stranaka, vodi predsjedavajući sudac. Pri vođenju ispitivanja predsjedavajući sudac može zatražiti pomoć osobe koja je u srodstvu s tom maloljetnom osobom ili kvalificiranog dječjeg psihologa. Ako predsjedavajući sudac, nakon što je saslušao stranke, smatra da izravno ispitivanje maloljetnoj osobi neće prouzročiti nelagodu, naložit će da se davanje iskaza nastavi onako kako je opisano u prethodnim odjeljcima. Taj se nalog može povući tijekom samog ispitivanja.

4.a. Ako jedna od stranaka to zatraži ili ako predsjedavajući sudac to smatra nužnim, primjenjuju se postupci opisani u članku 398. stavku 5.a.

4.b. U postupcima zbog kaznenih djela koja su obuhvaćena područjem primjene članaka 572., 600., 600.a, 600.b, 600.c, 600.d, 601., 602., 609.a, 609.b, 609.c, 609.g i 612.a talijanskog Kaznenog zakonika žrtve kaznenog djela (kaznenih djela) koje su maloljetne osobe ili mentalno oboljele punoljetne osobe na njihov će zahtjev ili zahtjev njihova odvjetnika biti ispitane upotrebom zrcalnog stakla i sustava za internu komunikaciju.

4.c. Ne dovodeći u pitanje prethodne odjeljke, ako je oštećena strana u posebno ranjivu stanju i treba biti ispitana, sudac će na zahtjev žrtve ili njezina odvjetnika naložiti poduzimanje mjera zaštite.

Članak 398. stavak 5.c Zakona o kaznenom postupku
Ne dovodeći u pitanje odjeljak 5.b, ako je oštećena strana u posebno ranjivu stanju i treba biti ispitana, primjenjuju se odredbe članka 498. stavka 4.c.

Službe za potporu žrtvama

Tko pruža potporu žrtvama?

Potporu žrtvama kaznenih djela pružaju ustanove za zdravstvenu zaštitu u regiji, ustanove koje pružaju usluge smještaja, utočišta i skloništa te druge ustanove kojima upravljaju lokalne i regionalne organizacije. Općenito, u brojnim regijama djeluje mreža udruga koja se sastoji od lokalnih organizacija, ureda javnog tužitelja, okružnih sudova i zdravstvenih ustanova, koji pružaju besplatnu potporu žrtvama bilo kakvog kaznenog djela.

Hoće li me policija automatski uputiti na službu za potporu žrtvama?

Da. Konkretno, ako ste žrtva pojedinih oblika kaznenih djela (na primjer trgovanje ljudima, zlostavljanje u obitelji, seksualni napad), postoje priznate organizacije koje su u kontaktu s tijelima za izvršavanje zakonodavstva i mogu vam dati informacije o dostupnim skloništima ili ustanovama koje pružaju usluge smještaja i mogu se pobrinuti za vas.

Na koji se način štiti moja privatnost?

Ako ste posebno ranjiva osoba, u svakom je predmetu zajamčeno da, ako je potrebno sažeto davanje iskaza, nećete biti ni u kakvu kontaktu s osobom koja je predmet istražnog postupka i nećete biti više puta pozivani na sažeto davanje iskaza, osim ako je to neophodno za potrebe istražnog postupka.

Osim toga, Zakonodavna uredba br. 196 od 30. lipnja 2003. (Zakon o zaštiti osobnih podataka) sadržava posebna pravila za obradu pravosudnih podataka, čiji je cilj čuvanje povjerljivosti i sigurnosti tih podataka. Ujedno se smatra da ćete, nakon što kao žrtva dobijete status oštećene strane u kaznenom postupku, biti dužni iznijeti dokaze na sudu. U zakonu su propisana pravila o načinima na koje se to mora provoditi, čiji je cilj spriječiti da morate dati iskaz više puta (ročište za prethodno izvođenje dokaza – incidente probatorio) i pravila kojima se štiti vaše pravo da kao žrtva ne budete ni u kakvu kontaktu sa strankom koja je predmet istražnog postupka / optuženikom. Ako ste žrtva mlađa od 18 godina, vaša fotografija i ime ne smiju se objaviti u novinama. Odredba o zabrani objavljivanja imena primjenjuje se i na žrtve starije od 18 godina. Cilj je tog sustava spriječiti širenje vaših osobnih podataka i informacija na temelju kojih se može utvrditi vaš identitet.

Moram li prijaviti kazneno djelo kako bi mi se pružila potpora za žrtve?

Pristup službama za potporu žrtvama ne ovisi o tome jeste li prijavili kazneno djelo.

Osobna zaštita za slučaj da sam u opasnosti

Koje su vrste zaštite dostupne?

U određenim okolnostima predviđenima zakonom (članci 273. i 274. Zakona o kaznenom postupku), koje među ostalim mogu uključivati opasnu situaciju u kojoj se možete naći kao oštećena strana (opasnost koja prvenstveno proizlazi iz mogućnosti da će se počinitelj i dalje ponašati nezakonito), pravosudna tijela mogu naložiti izricanje nadzornih mjera protiv počinitelja. Na primjer, može biti odmah udaljen iz obiteljskog doma, može mu se zabraniti odlazak na mjesta koja često posjećujete i boravak na određenim mjestima. U suprotnom slučaju može biti stavljen u kućni pritvor ili istražni zatvor.

Imate pravo biti obaviješteni o zahtjevima za ukidanje ili zamjenu nadzornih mjera izrečenih počinitelju, podnositi prigovore na izjave obrane u roku od dva dana ili iznositi svoje stajalište (članak 299. Zakona o kaznenom postupku). Imate i pravo biti obaviješteni o donesenim sudskim nalozima za izmjenu, ukidanje ili zamjenu nadzornih mjera koje su na snazi protiv osumnjičenika.

Mogu se naložiti i dodatne postupovne mjere opreza, osobito ako ste posebno ranjiva osoba, maloljetna osoba ili žrtva pojedinih kaznenih djela, posebno u sljedećim slučajevima:

  • ako ste posebno ranjiva osoba, u svakom je predmetu zajamčeno da, ako je potrebno sažeto davanje iskaza, nećete biti ni u kakvu kontaktu s osobom koja je predmet istražnog postupka i nećete biti više puta pozivani na sažeto davanje iskaza, osim ako je to neophodno;
  • ako ste maloljetna osoba i Odjel za kaznene istrage od vas zahtijeva sažeto davanje iskaza, mora zatražiti pomoć kvalificiranog psihologa ili dječjeg psihijatra, kojeg dodjeljuje javno tužiteljstvo (članak 351. stavak 1.b Zakona o kaznenom postupku);
  • ako ste maloljetna osoba i javno tužiteljstvo od vas zahtijeva davanje iskaza, mora zatražiti pomoć kvalificiranog psihologa ili dječjeg psihijatra. Ako ste posebno ranjiva osoba, u svakom je predmetu zajamčeno da, ako je potrebno sažeto davanje iskaza, nećete biti ni u kakvu kontaktu s osobom koja je predmet istražnog postupka i nećete biti više puta pozivani na sažeto davanje iskaza, osim ako je to neophodno za potrebe istražnog postupka (članak 362. stavak 1.a Zakona o kaznenom postupku);
  • ispitivanje maloljetnih osoba u svojstvu svjedoka vodi predsjedavajući sudac, koji može zatražiti pomoć osobe koja je u srodstvu s maloljetnom osobom ili kvalificiranog dječjeg psihologa (članak 498. Zakona o kaznenom postupku);
  • ako jedna od stranaka to zatraži ili ako predsjedavajući sudac to smatra nužnim, u slučajevima kad je jedna od stranaka koja iznosi dokaze maloljetna osoba sudac može izdati nalog kojim se utvrđuju mjesto i vrijeme ročišta za prethodno izvođenje dokaza te posebni postupci tijekom njega, ako je to potrebno i primjereno za zaštitu uključenih osoba. Ročište se ne mora održati isključivo na prvostupanjskom sudu i sud u tu svrhu može iskoristiti specijalizirane ustanove ili, ako one nisu dostupne, dom osobe koja daje iskaz;
  • iskazi svjedoka moraju se snimiti u cijelosti upotrebom fonografskih ili audiovizualnih medija. Ako nije dostupna oprema za snimanje ili tehničko osoblje, omogućit će se vještačenje ili tehničko savjetovanje;
  • u predmetima koji se odnose na kaznena djela s elementima nasilja žrtve kaznenih djela koje su maloljetne osobe ili mentalno oboljele punoljetne osobe na njihov zahtjev ili zahtjev njihova odvjetnika bit će ispitane upotrebom zrcalnog stakla i sustava za internu komunikaciju.

Tko mi može ponuditi zaštitu?

(Vidjeti prethodno navedeno)

Hoće li tko obraditi moj predmet kako bi utvrdio prijeti li mi još opasnost od počinitelja?

Ako se pojavi potreba za posebnom zaštitom, zakonom je propisano da žrtve kaznenog djela moraju biti podvrgnute pojedinačnoj procjeni kako bi se utvrdilo hoće li i u kojoj će mjeri imati koristi od posebnih mjera tijekom cijelog postupka. Posebno će se pažljivo postupati ako ste maloljetna i/ili posebno ranjiva osoba. Sudac je taj koji će odlučiti hoćete li biti korisnik odgovarajućih mjera zaštite tijekom cijelog kaznenog postupka. Razgovori s vama tijekom istražnog postupka moraju se odvijati na odgovarajućim lokacijama i moraju ih voditi kvalificirani stručnjaci. Ako su među žrtvama maloljetne osobe, o tome se mora obavijestiti maloljetnički sud kako bi procijenio situaciju i mjere zaštite. Kako bi vas se zaštitilo od dodatnih kaznenih djela, prvostupanjski sud može ograničiti slobodu počinitelja (zadržavanje u pritvoru, zabrana odlaska na mjesta koja često posjećujete, udaljavanje iz obiteljskog doma). Morate biti obaviješteni o primjeni takvih mjera (članak 282.c Zakona o kaznenom postupku). Od suca možete zatražiti i da pri izdavanju naloga za udaljavanje počinitelja iz obiteljskog doma, ili kasnije, počinitelju naloži i plaćanje naknade za uzdržavanje (članak 282.a Zakona o kaznenom postupku). U nadležnom pokrajinskom sjedištu policije (Questura) djelovat će ured koji izvršava slične ovlasti.

Hoće li tko obraditi moj predmet kako bi utvrdio jesam li dodatno ugrožen zbog sustava kaznenog pravosuđa (tijekom istražnog i sudskog postupka)?

Žrtve kaznenih djela s elementima nasilja koje su maloljetne osobe ili u posebno ranjivu stanju imaju pravo iznositi dokaze dok su na snazi mjere zaštite. Konkretno, mogu se uvesti mehanizmi kojima se sprječava da budete u kontaktu s počiniteljem tijekom istražnog ili sudskog postupka. Osim toga, ako ste posebno ranjiva osoba, moći će se upotrijebiti audiovizualne snimke vaših izjava, čak i ako to nije neophodno.

Smjernice za vraćanje predmeta 
(članak 413. Zakona o kaznenom postupku): zahtjev koji podnosi pojedinac koji je predmet istražnog postupka ili žrtva kaznenog djela

  1. Pojedinac koji je predmet istražnog postupka ili žrtva kaznenog djela može podnijeti zahtjev glavnom javnom tužitelju za izdavanje naloga za vraćanje predmeta na temelju članka 412. stavka 1. (ako javno tužiteljstvo neće pokrenuti kazneni progon u predmetu ili nije zatražilo zaključenje predmeta u zakonom propisanom roku ili roku koji je produljio sudac).
  2. Ako je naloženo vraćanje predmeta, glavni javni tužitelj provest će nužne predistražne postupke i podnijeti sve potrebne zahtjeve u roku od trideset dana od podnošenja zahtjeva, kako je predviđeno u članku 412. stavku 1.

Kakva je zaštita dostupna za osobito ranjive žrtve?

Stanje posebne ranjivosti žrtve može nastati zbog dobi, fizičke bolesti ili psihološkog nedostatka, ali i zbog vrste kaznenog djela te postupaka i okolnosti predmeta. Pri procjenjivanju ranjivosti u obzir će se uzeti sljedeće: je li u predmetu riječ o kaznenom djelu nasilja protiv osobe ili zločinu iz mržnje na rasnoj osnovi, je li povezan s organiziranim kriminalom ili terorizmom, među ostalim na međunarodnoj razini, ili trgovanjem ljudima, je li se dogodio kao posljedica diskriminacije te ovisi li žrtva emocionalno, psihološki ili ekonomski o počinitelju (članak 90.c Zakona o kaznenom postupku).

Ako ste posebno ranjiva osoba, u svakom će slučaju biti dopušteno audiovizualno snimanje vaših izjava, čak i ako to nije neophodno.

ZAHTJEVI U POGLEDU IZVOĐENJA DOKAZA U POSEBNIM SLUČAJEVIMA – u predmetima koji se odnose na kaznena djela zlostavljanja članova obitelji i partnera, porobljavanja ili držanja robova, dječje prostitucije, dječje pornografije, virtualne pornografije, turističkih inicijativa čiji je cilj iskorištavanje dječje prostitucije, trgovanja ljudima, kupnje i prodaje robova, seksualnog napada, teških kaznenih djela, spolnog odnosa s maloljetnom osobom, seksualnog napada u skupini, mamljenja maloljetnih osoba i nametljivog ponašanja, ako ste u posebno ranjivu stanju i od vas je zatraženo davanje iskaza, ako ste već dali izjave u okviru ročišta za prethodno izvođenje dokaza ili unakrsnog ispitivanja s osobom protiv koje će se te izjave iskoristiti ili ako postoje pisane evidencije vaših izjava, od vas će se zatražiti da date iskaz samo ako se on odnosi na činjenice i okolnosti koje su različite od onih o kojima ste govorili u prethodnim izjavama ili ako sudac ili jedna od stranaka smatra da je to nužno na temelju posebnih zahtjeva.

SAŽETO DAVANJE ISKAZA – ako Odjel za kaznene istrage zahtijeva sažeto davanje iskaza posebno ranjivih žrtava, čak i ako su one starije od 18 godina, mora zatražiti pomoć kvalificiranog psihologa ili dječjeg psihijatra, kojeg dodjeljuje javno tužiteljstvo. U svakom je predmetu zajamčeno da, ako je potrebno sažeto davanje iskaza, posebno ranjivi pojedinci neće biti ni u kakvu kontaktu s osobom koja je predmet istražnog postupka i neće biti više puta pozivani na sažeto davanje iskaza, osim ako je to neophodno za potrebe istražnog postupka (članak 351. stavak 1.b).

PRIKUPLJANJE DOKAZA – ako javno tužiteljstvo zahtijeva sažeto davanje iskaza posebno ranjivih žrtava, čak i ako su one starije od 18 godina, mora zatražiti pomoć kvalificiranog psihologa ili dječjeg psihijatra. U svakom je predmetu zajamčeno da, ako je potrebno sažeto davanje iskaza, posebno ranjivi pojedinci neće biti ni u kakvu kontaktu s osobom koja je predmet istražnog postupka i neće biti više puta pozivani na sažeto davanje iskaza, osim ako je to neophodno za potrebe istražnog postupka (članak 362. stavak 1.a).

ISPITIVANJE SVJEDOKA: vaše će ispitivanje u svojstvu svjedoka, uključujući pitanja i protutvrdnje stranaka, voditi predsjedavajući sudac. Pri vođenju ispitivanja svjedoka predsjedavajući sudac može zatražiti pomoć osobe s kojom ste u srodstvu ili kvalificiranog dječjeg psihologa. Ako predsjedavajući sudac, nakon što je saslušao stranke, smatra da vam izravno ispitivanje neće prouzročiti nelagodu, naložit će da se davanje iskaza nastavi onako kako je opisano u prethodnim odjeljcima. Taj se nalog može povući tijekom samog ispitivanja (članak 498. Zakona o kaznenom postupku).

Ako jedna od stranaka to zatraži ili ako predsjedavajući sudac to smatra nužnim, primjenjuju se postupci opisani u članku 398. stavku 5.a (ročište za prethodno izvođenje dokaza, vidjeti u nastavku).

ROČIŠTE ZA PRETHODNO IZVOĐENJE DOKAZA – (članak 398. stavak 5.a) ako jedna od stranaka to zatraži ili ako predsjedavajući sudac to smatra nužnim, primjenjuju se sljedeći postupci: u slučaju istražnih postupaka koji se odnose na kaznena djela zlostavljanja članova obitelji i partnera, porobljavanja ili držanja robova, dječje prostitucije, dječje pornografije, virtualne pornografije, turističkih inicijativa čiji je cilj iskorištavanje dječje prostitucije, trgovanja ljudima, kupnje i prodaje robova, seksualnog napada, teških kaznenih djela, spolnog odnosa s maloljetnom osobom, seksualnog napada u skupini, mamljenja maloljetnih osoba ili nametljivog ponašanja, ako među osobama koje iznose dokaze ima posebno ranjivih punoljetnih osoba, sud može izdati nalog kojim se utvrđuju mjesto i vrijeme ročišta radi izvođenja dokaza te posebni postupci tijekom njega, ako je to potrebno i primjereno za zaštitu uključenih osoba. Ročište se ne mora održati isključivo na prvostupanjskom sudu i sud u tu svrhu može iskoristiti specijalizirane ustanove ili, ako one nisu dostupne, dom osobe koja daje iskaz. Iskazi svjedoka moraju se snimiti u cijelosti upotrebom fonografskih ili audiovizualnih medija. Ako nije dostupna oprema za snimanje ili tehničko osoblje, omogućit će se vještačenje ili tehničko savjetovanje. Sastavit će se i pisano izvješće o ispitivanju u obliku sažetka. Transkript snimke stavit će se na raspolaganje isključivo na zahtjev stranaka.

Ako ste u posebno ranjivu stanju i nužno je da budete ispitani, sudac će, na vaš zahtjev ili zahtjev vašeg odvjetnika, naložiti poduzimanje mjera zaštite (članak 498. stavak 4.c Zakona o kaznenom postupku).

U postupcima koji se odnose na prethodno navedena kaznena djela javno tužiteljstvo, među ostalim na vaš zahtjev ili zahtjev osobe koja je predmet istražnog postupka, od vas može zatražiti da iznesete dokaze na ročištu za prethodno izvođenje dokaza, čak i u predmetima u kojima nije navedeno da je to potrebno. Ako ste u posebno ranjivu stanju, javno tužiteljstvo, među ostalim na vaš zahtjev ili zahtjev osobe koja je predmet istražnog postupka, od vas može zatražiti da iznesete dokaze na ročištu za prethodno izvođenje dokaza (članak 392. Zakona o kaznenom postupku).

Prikupljanje dokaza za koje je potrebno sudjelovanje žrtava u posebno ranjivu stanju može se provesti putem sigurnog postupka u okviru ročišta za prethodno izvođenje dokaza, tj. instrumenta čiji je cilj, među ostalim, spriječiti da pretrpite dodatnu štetu (sekundarna viktimizacija) zbog neprestanog sudjelovanja u pravnom postupku.

BESPLATNA PRAVNA POMOĆ – ako ste žrtva kaznenih djela povezanih sa zlostavljanjem članova obitelji i partnera, genitalnim sakaćenjem žena, seksualnim napadom, spolnim odnosima s maloljetnom osobom, seksualnim napadom u skupini i nametljivim ponašanjem, uvijek ćete imati pravo na besplatnu pravnu pomoć, čak i ako je vaš dohodak viši od zakonom utvrđene granice za ostvarivanje prava na nju. Ako ste maloljetna osoba, isto vrijedi ako ste žrtva kaznenih djela povezanih s porobljavanjem ili držanjem u stanju podčinjenosti ili ropstva, dječjom prostitucijom, dječjom pornografijom, turističkim inicijativama čiji je cilj iskorištavanje dječje prostitucije, trgovanjem ljudima, kupnjom i prodajom robova i poticanjem na maloljetničku delinkvenciju.

Maloljetnik sam. Imam li posebna prava?

(Vidjeti prethodno navedeno)

Član moje obitelji izgubio je život kao žrtva kaznenog djela – koja su moja prava?

Ako je žrtva kaznenog djela preminula, najbliža rodbina žrtve ostvaruje prava koja su dodijeljena žrtvi na temelju zakona.

(članak 90. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku).

Član je moje obitelji žrtva kaznenog djela – koja su moja prava?

(Vidjeti prethodno navedeno)

Mogu li pristupiti uslugama mirenja? Koji su uvjeti? Prijeti li mi opasnost tijekom mirenja?

Osnova za mirenje u kaznenom postupku utvrđena je u Zakonodavnoj uredbi br. 274/2000, na temelju koje žrtva može podnijeti izravnu tužbu protiv počinitelja kojom zahtijeva naknadu štete zbog ugrožavanja njezinih interesa. To se pravo može ostvariti samo ako je povezano s kaznenim djelima protiv kojih se može podnijeti pritužba (lakša kaznena djela).

Kako bi se pokrenulo i provelo mirenje u kaznenom postupku, potrebna je suglasnost stranaka radi postizanja zadovoljavajućeg dogovora. Mirovni sudac tijekom cijelog postupka mora što više promicati pomirenje stranaka. Kaznena djela za koja je nadležan mirovni sudac i koja po svojoj prirodi podliježu mirenju uključuju sljedeća kaznena djela: kleveta, povreda časti, napad, namjerno nanošenje teške tjelesne ozljede, lakše tjelesne ozljede, vandalizam.

Osim toga, stranke u kaznenom postupku ili njihovi odvjetnici mogu podnijeti zahtjev izravno Uredu za mirenje s obzirom na alternativnu definiciju kaznenog postupka koji je u nadležnosti mirovnog suca kako je predviđeno člankom 35. Zakonodavne uredbe br. 274/2000 ili s obzirom na presudu da je kazneno djelo izbrisano zbog kompenzacijskih mjera koje je poduzeo počinitelj.

U slučaju kaznenih djela protiv kojih možete podnijeti pritužbu dopušteno vam je podnijeti zahtjev za izdavanje sudskog poziva na temelju kojega je pojedinac osumnjičen za počinjenje kaznenog djela dužan pojaviti se pred mirovnim sucem. Zahtjev morate potpisati vi kao oštećena strana, ili vaš pravni zastupnik, i vaš odvjetnik. Vaš odvjetnik ovjerava vaš potpis. Ako ste maloljetna osoba mlađa od 14 godina, mentalno bolesna ili osoba lišena pravne i poslovne sposobnosti, zahtjev mora potpisati vaš roditelj ili osoba s punim, djelomičnim ili posebnim skrbništvom nad vama. Podnošenje zahtjeva ima iste učinke kao i podnošenje pritužbe (članak 21.).

Podnošenje zahtjeva: zahtjev se prvo mora podnijeti javnom tužiteljstvu tako da se dostavi tajništvu javnog tužiteljstva, a kasnije ga, zajedno s dokazom o prethodnoj dostavi, u roku od tri mjeseca nakon prijave kaznenog djela, podnositelj zahtjeva podnosi uredu sudskog službenika mirovnog suca. Ako ste već podnijeli pritužbu u pogledu istog događaja, morate to napomenuti u zahtjevu, priložiti presliku pritužbe i još jednu presliku dostaviti tajništvu javnog tužiteljstva. U tom će slučaju mirovni sudac naložiti pribavljanje izvorne pritužbe (članak 22.).

Priključenje postupku u svojstvu građanskopravne stranke: ako se postupku želite priključiti u svojstvu građanskopravne stranke, to morate učiniti u trenutku podnošenja zahtjeva ili ćete izgubiti to pravo. Obrazloženi zahtjev za naknadu štete koji je dio tog zahtjeva u načelu je istovrijedan priključenju postupku u svojstvu građanskopravne stranke (članak 23.).

Podnošenje zahtjeva neće biti dopušteno u sljedećim slučajevima:

  1. ako nije podnesen pravodobno;
  2. ako je podnesen za predmete za koje takva mogućnost nije predviđena;
  3. ako ne sadržava potrebne informacije ili ako nije potpisan;
  4. ako je opis događaja nedovoljan ili je utvrđivanje izvora dokaza nedovoljno;
  5. ako nisu priloženi dokazi da je obaviješteno javno tužiteljstvo.

Zahtjevi koje podnosi javno tužiteljstvo (članak 25.): javno tužiteljstvo u roku od deset dana od podnošenja zahtjeva podnijet će svoje zahtjeve uredu sudskog službenika mirovnog suca. Ako javno tužiteljstvo smatra da je zahtjev nedopušten, očito neutemeljen ili podnesen mirovnom sucu koji nema nadležnost u toj regiji, neće prihvatiti sudski poziv ili će navesti optužnicu kojom se potvrđuje ili izmjenjuje optužba iz žalbe.

Nakon isteka roka mirovni će sudac nastaviti s postupkom čak i ako javno tužiteljstvo nije podnijelo nikakve zahtjeve. Ako mirovni sudac ne smatra da je zahtjev nedopušten ili očito neutemeljen i ako je u okviru njegove nadležnosti, izdat će odluku kojom poziva stranke na ročište u roku od 20 dana od podnošenja zahtjeva.

Zahtjev koji je podnijela jedna oštećena strana ili više njih ne znači da druge stranke ne mogu sudjelovati u postupku uz pomoć odvjetnika i uz ista prava koja ima glavni podnositelj zahtjeva. Uključene oštećene strane mogu se priključiti privatnoj tužbi prije nego što se proglasi otvaranje ročišta. Ako oštećene strane kojima je odluka propisno dostavljena ne prisustvuju ročištu, to će se protumačiti kao da su se odrekle svojeg prava na podnošenje pritužbe ili, ako je pritužba već podnesena, da su je povukle.

Sudsko ročište: javno tužiteljstvo ili vi kao oštećena strana najmanje sedam dana prije datuma za koji je zakazano sudsko ročište podnijet će uredu sudskog službenika mirovnog suca sudski poziv s odgovarajućim obavijestima.

Ako je kazneno djelo takvo da se protiv njega može podnijeti pritužba, sudac će poticati pomirenje stranaka. U tom slučaju, ako bi to bilo korisno za potrebe pomirenja, sudac može odgoditi ročište za najviše dva mjeseca i može, prema potrebi, primijeniti mjere mirenja koje omogućuju javni ili privatni centri ili ustanove u regiji. U svakom slučaju, izjave koje su stranke dale u okviru postupka pomirenja ne mogu se ni na koji način upotrijebiti za potrebe donošenja odluke (članak 29.).

Ako se postigne nagodba, sastavlja se izvješće kojim se potvrđuje povlačenje pritužbe ili odustajanje od zahtjeva i njegova kasnijeg prihvaćanja. Odustajanje od zahtjeva ima iste učinke kao i povlačenje pritužbe.

Ishod mirenja može biti taj da ćete povući pritužbu te se proglašava da je predmet odbačen zbog nedostatka razloga za podnošenje tužbe. Osim toga, kao pozitivni ishod mirenja, koje može dovesti do nadoknade štete prouzročene kaznenim djelom, može se donijeti presuda da je kazneno djelo izbrisano kao posljedica naknade koju je ponudio počinitelj prije sudskog ročišta ili zbog blaže naravi kaznenog djela.

Gdje mogu pronaći zakon u kojem su navedena moja prava?

Pravila za zaštitu žrtava mogu se pronaći u Zakonu o kaznenom postupku, u Poveznica se otvara u novom prozoruZakonodavnoj uredbi br. 212 od 15. prosinca 2015. o provedbi Direktive 2012/29/EU o pravima, potpori i zaštiti žrtava kaznenih djela, u Poveznica se otvara u novom prozoruZakonodavnoj uredbi br. 204 od 9. studenoga 2007., u Poveznica se otvara u novom prozoruOdluci br. 222 od 23. prosinca 2008. (o provedbi Zakonodavne uredbe br. 204/2007), u članku 11. Poveznica se otvara u novom prozoruZakona br. 122 od 7. srpnja 2016. – europsko pravo 2015. – 2016. (naknada štete žrtvama kaznenog djela s elementima nasilja) i u nizu drugih regulatornih mjera koje se odnose na žrtve pojedinih vrsta kaznenih djela.

Posljednji put ažurirano: 15/10/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

2 - Prijavljivanje kaznenog djela i moja prava tijekom istražnog ili sudskog postupka

Kako mogu prijaviti kazneno djelo?

  • Prijava se podnosi kad pojedinac koji ima saznanja o kaznenom djelu koje podliježe javnom kaznenom progonu obavijesti javno tužiteljstvo ili službenika Odjela za kaznene istrage. Prijava kaznenog djela nije obvezna, ali postaje obvezna u nekoliko slučajeva izričito predviđenih zakonom. U prijavi se navode bitne pojedinosti događaja, dan na koji ste saznali za kazneno djelo i prethodno prikupljeni izvori dokaza. Osim toga, ako je to moguće, navode se osobne pojedinosti, mjesto boravišta i bilo koje druge informacije koje mogu pridonijeti identifikaciji osobe koja je osumnjičena za počinjenje kaznenog djela te osobni podaci o vama kao oštećenoj strani i pojedinosti o bilo kojoj drugoj osobi koja bi mogla pružiti relevantne informacije radi utvrđivanja onoga što se dogodilo. Kazneni se postupak može pokrenuti čak i ako nisu iznesene nikakve korisne pojedinosti na temelju kojih bi se mogla identificirati osoba osumnjičena za počinjenje kaznenog djela jer se može podnijeti prijava protiv nepoznate osobe. Nju moraju podnijeti policijska tijela nadležnom uredu javnog tužitelja, zajedno s pojedinostima o svim istražnim mjerama poduzetima u svrhu identifikacije počiniteljâ kaznenog djela.
  • Pritužba je izjava kojom pojedinac koji je žrtva kaznenog djela (ili njegov pravni zastupnik) izražava želju da se protiv počinitelja pokrene kazneni progon. Ona se odnosi na kaznena djela koja ne podliježu javnom kaznenom progonu. U izjavi se mora opisati počinjeno kazneno djelo i mora se izraziti jasna želja podnositelja pritužbe da se nastavi s podnošenjem tužbenog zahtjeva i da se okrivljenika kazni. Prethodno podnesenu pritužbu možete povući, osim u slučajevima seksualnog napada ili spolnog odnosa s maloljetnom osobom. Kako bi se pritužba odbacila, povlačenje mora prihvatiti osoba na koju se odnosi pritužba koja, ako je nevina, može zatražiti da se suđenjem dokaže da ni na koji način nije sudjelovala u kaznenom djelu.
  • Ako se želi zatražiti posredovanje tijela za izvršavanje zakonodavstva u sporovima među privatnim pojedincima, podnosi se predstavka, a podnose je jedna od uključenih stranaka ili obje. Nakon podnošenja zahtjeva za službeno posredovanje službenik za izvršavanje zakonodavstva poziva stranke na sastanak na kojem se pokušava postići pomirenje i sastavlja izvješće. Ako se utvrdi da je počinjeno kazneno djelo, službenik za izvršavanje zakonodavstva mora obavijestiti pravosudna tijela ako je riječ o kaznenom djelu koje podliježe javnom kaznenom progonu. Ako je riječ o kaznenom djelu koje podliježe kaznenom progonu na temelju pritužbe, službenik može na zahtjev pokrenuti prethodnu nagodbu u sporu, što ne dovodi u pitanje vaše naknadno pravo da podnesete pritužbu.

Prijave, pritužbe i predstavke moraju se podnijeti u uredima podružnice tijelâ za izvršavanje zakonodavstva (sjedišta pokrajinske policije, lokalne policijske postaje i uredi vojne policije (Carabinieri)). Prijava ili predstavka može se podnijeti i javnom tužitelju.

Kako mogu saznati u kojoj je fazi moj predmet?

Nakon što podnesete prijavu dobit ćete informacije koje se odnose na sljedeće: tijela kojima se možete obratiti ako želite dobiti informacije o predmetu, ulogu koju ćete imati u istražnom i sudskom postupku, vaše pravo da budete obaviješteni o datumu i mjestu suđenja te o optužnici i, ako se postupku priključujete u svojstvu građanskopravne stranke, vaše pravo na dobivanje obavijesti o presudi, među ostalim u obliku sažetka. Osim toga, možete dobivati najnovije obavijesti o tijeku postupka i unosima u Službeni registar prijavljenih kaznenih djela. Obavijestit će vas se o svakom podnesenom zahtjevu za zaključenje predmeta, o tome kako pokrenuti pravne radnje zbog kršenja vaših prava, a predmet možete zaključiti povlačenjem pritužbe, ako je to moguće, ili postupkom mirenja (članak 90.a Zakona o kaznenom postupku (Codice di procedura penale)).

Imam li pravo na pravnu pomoć (tijekom istražnog ili sudskog postupka)? Pod kojim uvjetima?

Nakon što se prvi put obratite tijelima nadležnima za kazneni progon, na jeziku koji razumijete dobit ćete informacije koje se odnose na vaše pravo na pravno savjetovanje i pravnu pomoć, koje plaća talijanska država (članak 90.a). Na temelju zakonskih odredaba o pomoći za osobe slabog imovinskog stanja (članak 98. Zakona o kaznenom postupku) imate pravo podnijeti zahtjev za pravnu pomoć koju financira država. Pravo na pristup pravnoj pomoći koju financira država možete imati i ako vaš dohodak ne premašuje ograničenje predviđeno zakonom. Kako biste stekli pravo na pravnu pomoć koju financira država, trebat ćete podnijeti odgovarajući zahtjev prvostupanjskom sudu odmah nakon podnošenja prijave. Nakon završetka prve faze postupka, kojoj smije prisustvovati odvjetnik obrane, a u svakom slučaju prije upućivanja poziva za dolazak na ispitivanje ili najkasnije u trenutku obavijesti da su predistražni postupci okončani, javno tužiteljstvo mora pojedinca koji je predmet istražnog postupka pisanim putem obavijestiti da mu je sud dodijelio odvjetnika obrane; ako to ne učini, sve naknadne radnje bit će ništave i nevažeće (članak 369.a Zakona o kaznenom postupku).

Ta obavijest mora sadržavati sljedeće:

(a) informacije da je za potrebe obrane u kaznenom postupku obvezno imati profesionalnog odvjetnika te informacije o pravima dodijeljenima na temelju zakona pojedincu koji je predmet istražnog postupka;

(b) ime odvjetnika obrane kojeg je dodijelio sud, njegovu adresu i telefonski broj;

(c) informacije o pravu optuženika da imenuje vlastitog odvjetnika obrane uz obavijest o tome da će ga, ako to ne učini, tijekom istražnog postupka zastupati odvjetnik kojeg je dodijelio sud;

(d) napomenu da će, ako ne ispunjuje uvjete za dobivanje pravne pomoći koju financira država, sâm morati platiti odvjetnika obrane kojeg je dodijelio sud i upozorenje da će se, ako bude proglašen nesolventnim, pokrenuti postupak izvršenja;

(da) informacije o pravu na usluge tumačenja i prevođenja važnih dokumenata;

(e) informacije o uvjetima za dobivanje pravne pomoći koju financira država.

Besplatna je pravna pomoć pravni mehanizam utemeljen na pravu na obranu sadržanom u članku 24. talijanskog Ustava, na temelju kojeg svaka osoba ima pravo na pomoć u bilo kojoj fazi i na bilo kojoj razini pravosudnog sustava te koja osobama koje imaju financijske poteškoće omogućuje ne samo da dobiju pomoć odvjetnika i stručnjaka, među ostalim tehničkih savjetnika, na račun države, nego i da ne moraju plaćati sudske troškove. Besplatna pravna pomoć dostupna je za kaznenopravne predmete i građanskopravne predmete povezane s kaznenopravnim predmetima, za dodatne pravne radnje kao što su postupci kaznenog izvršenja, sigurnosti, sprječavanja i nadzora te, konačno, za građanskopravne predmete koji proizlaze iz kaznenopravnih predmeta.

Pravo na pristup besplatnoj pravnoj pomoći nemaju samo talijanski državljani nego i strani državljani, čak i ako podliježu upravnim postupcima protjerivanja, nemaju boravište u Italiji ili su osobe bez državljanstva koje žive u Italiji.

Sve stranke u postupku mogu podnijeti zahtjev za besplatnu pravnu pomoć, ali ako ste žrtva pojedinih kaznenih djela protiv spolne slobode, zakonom propisana ograničenja u pogledu dohotka neće se primjenjivati.

Država štiti i maloljetne osobe, koje mogu dobiti besplatnu pravnu pomoć, te osobe koje su predmet predistražnih postupaka ako su uhićene ili pritvorene ili se nad njima provode mjere istražnog zatvora.

Kako biste imali pravo na besplatnu pravnu pomoć, vaš dohodak ne smije biti viši od najvišeg dohotka utvrđenog zakonom, koji iznosi 11 369,24 EUR, uz povećanje od 1 032,90 EUR za svaku osobu koja živi s vama.

Mogu li tražiti nadoknadu troškova (za sudjelovanje u istražnom/sudskom postupku)? Pod kojim uvjetima?

Zahvaljujući besplatnoj pravnoj pomoći, pravnom mehanizmu utemeljenom na pravu na obranu sadržanom u članku 24. talijanskog Ustava, svaka osoba koja ispunjava uvjete (koji se odnose na teške financijske okolnosti) može u bilo kojoj fazi i na bilo kojoj razini pravosudnog sustava dobiti pomoć odvjetnika i stručnjaka, među ostalim tehničkih savjetnika, na račun države. Ujedno se omogućuje i oslobođenje od plaćanja sudskih troškova.

Mogu li podnijeti žalbu ako je moj predmet zaključen izvan suda?

Ako podnesete prigovor na zahtjev za zaključenje predmeta, zahtijevate da se nastave predistražni postupci. Ako ne navedete osobu koja je predmet daljnjeg istražnog postupka i odgovarajuće dokazne predmete, prigovor neće biti dopušten. Ako je vaš prigovor nedopušten, a prijava kaznenog djela neutemeljena, sudac će na temelju obrazložene odluke naložiti zaključenje predmeta i dokumente vratiti javnom tužiteljstvu. Ako zahtjev nije prihvaćen, sudac će odrediti datum na koji će sudsko vijeće saslušati vas i osobu koja je predmet istražnog postupka te će o tom datumu obavijestiti javno tužiteljstvo. Sudac će obavijestiti i glavnog javnog tužitelja pri Žalbenom sudu (Corte di Appello) da je zakazano ročište. Ako smatra da su potrebni dodatni istražni postupci, sudac će nakon ročišta izdati nalog javnom tužiteljstvu u kojem će odrediti rok do kojeg ti istražni postupci moraju biti završeni, bez mogućnosti produljenja tog roka. Ako sudac ne prihvati zahtjev za zaključenje predmeta, naložit će javnom tužiteljstvu da u roku od deset dana sastavi optužnicu. Sud će u roku od dva dana nakon sastavljanja optužnice izdati odluku o datumu pripremnog ročišta.

Ako ste žrtva kaznenog djela s elementima nasilja protiv osobe, uvijek ćete imati i dodatno pravo da budete obaviješteni ako je podnesen zahtjev za zaključenje predmeta, čak i ako izričito to ne zatražite, te ćete u roku od 20 dana od primitka te obavijesti morati pregledati dokumente i podnijeti obrazloženi zahtjev za nastavak predistražnih postupaka (članak 408. stavak 3.a Zakona o kaznenom postupku).

Mogu li se uključiti u suđenje?

Ako ste žrtva kaznenog djela, možete imenovati odvjetnika koji će u vaše ime ostvarivati prava koja su vam dodijeljena. Kako biste bili sigurni da ćete dobivati dokumente na koje imate pravo na temelju zakona i kako biste ostvarivali posebna prava, morate navesti adresu za dostavu. Isto tako morate prijaviti svaku promjenu adrese tijekom kaznenog postupka. Ako ste imenovali odvjetnika, nećete morati navesti adresu jer će se sve obavijesti slati odvjetniku.

Tijekom istražnog postupka i tijekom suđenja imate pravo podnositi podneske i navoditi dokazne predmete (članak 90.a Zakona o kaznenom postupku). Imate i pravo pregledavati unose u Službeni registar prijavljenih kaznenih djela (članak 335. Zakona o kaznenom postupku). Morate biti obaviješteni kad vještačenje, koje se ne može ponavljati, bude završeno (članak 360. Zakona o kaznenom postupku). Isto tako možete podnijeti zahtjev javnom tužiteljstvu za izvođenje dokaza tijekom ročišta koje prethodi suđenju. Odmah nakon što podnesete prijavu ili naknadno možete zatražiti i da budete obaviješteni o svakom zahtjevu za odgodu istražnog postupka ili zaključenje predmeta. Ako želite biti obaviješteni o podnesenom zahtjevu za odgodu istražnog postupka (članak 406. Zakona o kaznenom postupku) i zahtjevu za zaključenje predmeta (članak 408. Zakona o kaznenom postupku), to morate posebno zatražiti. Ako dođe do suđenja, imate pravo biti obaviješteni o mjestu, datumu i vremenu održavanja prvog ročišta. Nećete biti obaviješteni o održavanju naknadnih ročišta, već informacije o datumima za kada je ročište odgođeno morate zatražiti sami od prvostupanjskog suda. Nemate obvezu prisustvovati ročištima, osim onom na kojem dajete svoj iskaz. Nakon zaključenja istražnih postupaka imate pravo na uvid u sve dokumente koji se odnose na predmet i izradu njihovih preslika. Međutim, u pravilu to ne možete učiniti dok su istražni postupci još u tijeku, iako javno tužiteljstvo to može odobriti ako postoje razlozi od posebnog interesa.

Ako dođe do suđenja u kaznenom postupku, a počinjenim kaznenim djelom prouzročena vam je šteta, možete zatražiti naknadu štete i sudjelovati u suđenju tako da se postupku priključite u svojstvu građanskopravne stranke.

Koja je moja službena uloga u pravosudnom sustavu? Primjerice, jesam li ili mogu li odabrati da budem: žrtva, svjedok, građanskopravna stranka ili privatni tužitelj?

Žrtva, kao osoba pogođena počinjenim kaznenim djelom, ima sva prethodno navedena prava. Osim toga, možete biti ispitani u svojstvu svjedoka u okviru suđenja i, ako imate pravo na naknadu štete prouzročene kaznenim djelom, možete podnijeti privatnu tužbu pred kaznenim sudom tako da se postupku priključite u svojstvu građanske stranke.

Koja su moja prava i obveze u toj ulozi?

Ne dovodeći u pitanje prethodno navedene činjenice u pogledu vaših prava i interesa kao oštećene strane, ako sudjelujete i u svojstvu svjedoka, primjenjuju se pravila navedena u nastavku.

Ako ste svjedok, morate se pojaviti pred sucem i slijediti njegove upute o postupovnim uvjetima te na pitanja koja su vam upućena morate odgovarati istinito. Nemate obvezu otkriti bilo što zbog čega bi protiv vas mogao biti pokrenut kazneni progon. Ako se na dan ročišta pojavi problem zbog kojeg ne možete prisustvovati ročištu, o tome morate pravodobno obavijestiti sud i navesti razlog vaše odsutnosti. U tom slučaju, ako sudac vašu odsutnost smatra opravdanom, izdat će dodatni poziv za naknadno ročište. Ako vam je sudski poziv upućen nekoliko puta, a niste se pojavili i niste iznijeli opravdan razlog za to, sud može naložiti vaše prisilno dovođenje pa čak i plaćanje novčane kazne Uredu za novčane kazne (cassa delle ammende) te troškova nastalih zbog vašeg nepojavljivanja, u smislu članka 133. Zakona o kaznenom postupku. Na pitanja koja su vam upućena morate odgovarati istinito. U članku 372. Zakona o kaznenom postupku postoje odredbe na temelju kojih se kažnjavaju svjedoci koji odbiju dati odgovor, daju lažne iskaze ili ne iznesu činjenice s kojima su upoznati. Ako ne želite biti svjedok ili ako ne surađujete u toj ulozi, sud vam može izreći kaznu zatvora. Svjedok ne može biti pritvoren tijekom ročišta. Ako prije izricanja presude povučete lažni iskaz ili potvrdite što je istina, ne možete biti optuženi za kazneno djelo. Neće vam biti izrečena kazna ako ste lažan iskaz dali kako biste sebe ili osobu u bliskom srodstvu spasili od osuđujuće presude (članak 384. Zakona o kaznenom postupku).

Mogu li dati izjavu tijekom suđenja ili podastrijeti dokaze? Pod kojim uvjetima?

Ako ste žrtva kaznenog djela, možete sudjelovati i u svojstvu svjedoka. Vaše se izjave mogu upotrijebiti kao dokaz za donošenje osuđujuće presude optuženiku ako su na temelju detaljnog proučavanja ocijenjene kao objektivno i subjektivno vjerodostojne. Sudac može slobodno ocijeniti vaš iskaz i vaši dokazi mogu biti jedina osnova za donošenje osuđujuće presude optuženiku. Morate govoriti istinu, ali niste obvezni izlagati se kaznenom progonu (pravo na šutnju). Osobe u bliskom srodstvu s optuženikom nisu obvezne prisustvovati u svojstvu svjedoka, osim ako su one podnijele prijavu ili pritužbu ili u slučajevima kad su one ili njihova najbliža rodbina žrtve kaznenog djela koje je predmet postupka. Možete i odbiti dati odgovor na pitanje ako biste time otkrili profesionalnu tajnu. Ako tijekom predistražnih postupaka date izjavu, možete imati pravo na različite mjere zaštite.

Koje ću informacije dobiti tijekom suđenja?

(Vidjeti prethodno navedeno)

Hoću li imati pristup sudskim spisima?

Javno tužiteljstvo odmah će zabilježiti u odgovarajuće registre koji se vode u njegovu uredu svako kazneno djelo o kojem je obaviješteno ili koje je otkrilo na vlastitu inicijativu i istodobno, ili čim to bude dostupno, ime osobe koja je osumnjičena za počinjenje tog kaznenog djela. Ako se tijekom predistražnih postupaka promijeni pravna kvalifikacija događaja ili se dokažu drukčije pojedinosti, javno tužiteljstvo ažurirat će unose. O tim će unosima biti obaviještene osoba optužena za kazneno djelo, vi kao žrtva i odvjetnici obiju strana, ako je tako zatraženo. Ako se zatraže informacije o unosima u Službeni registar prijavljenih kaznenih djela, tajništvo javnog tužitelja dostavit će zatražene informacije ako su takvi unosi izvršeni i ništa ne sprječava davanje odgovora. U suprotnom će slučaju izvijestiti da ne postoje unosi o kojima se mogu dostaviti informacije. Ako postoje posebni uvjeti koji su relevantni za istražni postupak, javno tužiteljstvo, nakon što odluči hoće li odobriti zahtjev, može na temelju obrazložene odluke naložiti da unosi ostanu tajni u razdoblju koje nije dulje od tri mjeseca i koje se ne može produljiti (članak 335. Zakona o kaznenom postupku).

Ako javno tužiteljstvo odluči da neće zatražiti okončanje postupka, u predmetima koji se odnose na zlostavljanje članova obitelji i partnera ili nametljivo ponašanje, ono će vašeg pravnog zastupnika ili, ako ga nemate, vas osobno obavijestiti da su predistražni postupci okončani (članak 415.a Zakona o kaznenom postupku).

Posljednji put ažurirano: 15/10/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

3 - Moja prava nakon suđenja

Mogu li podnijeti žalbu protiv presude?

Jedino žrtva koja se postupku priključila u svojstvu građanskopravne stranke ima autonomno pravo na podnošenje žalbe, i to samo kad se predmet odnosi na zaštitu njezinih građanskih interesa.

U skladu s talijanskim Zakonom br. 46/2006 građanskopravna stranka više nema opće pravo žalbe. Žalbu možete podnijeti jedino Kasacijskom sudu (Corte di Cassazione).

Žalbu možete podnijeti u sljedećim slučajevima:

  • protiv dijelova osuđujuće presude koji se odnose na građansku tužbu
  • protiv oslobađajuće presude koja se odnosi samo na građanskopravne dijelove predmeta
  • protiv dijelova presude koji se odnose na vaše pravo na odštetu i troškove.

Koja su moja prava nakon izricanja presude?

Kad je riječ o preispitivanju, ako ste žrtva i suđenju koje je okončano presudom čije preispitivanje zahtijevate priključili ste se u svojstvu građanskopravne stranke, nakon početka faze ročišta imate pravo umiješati se u pogledu dopuštenosti samog zahtjeva. To se primjenjuje čak i u slučajevima kad ste podnijeli izvanrednu žalbu protiv kazne izrečene na temelju nagodbe o krivnji, pri čemu se posebnom presudom potvrđuje da možete zatražiti da počinitelj nadoknadi pravne troškove i da takva presuda može biti izrečena.

Imam li pravo na potporu ili zaštitu nakon suđenja? Koliko dugo?

Zakonodavnom uredbom br. 9 od 11. veljače 2015. utvrđena su pravila za provedbu Direktive br. 2011/99/EU, koja se temelji na načelu uzajamnog priznavanja i kojom je uređen europski nalog za zaštitu kako bi se zajamčilo da se mjere donesene za zaštitu osobe od kaznenog djela, koje može nanijeti štetu toj osobi ili ugroziti njezin život, njezino tjelesno ili mentalno zdravlje, njezino dostojanstvo, njezinu osobnu slobodu ili spolni integritet, provode čak i ako se ta osoba preseli u drugu državu članicu. Direktivom se utvrđuje da se europski nalog za zaštitu može izdati samo ako je u državi izdavateljici prethodno donesena mjera zaštite, čime se osobi koja uzrokuje opasnost izriču neke od sljedećih zabrana ili ograničenja: zabrana ulaska na određene lokacije, mjesta ili definirana područja na kojima zaštićena osoba živi ili koje posjećuje; zabrana ili uređivanje kontakta sa zaštićenom osobom; zabrana ili uređivanje približavanja zaštićenoj osobi bliže od dozvoljene udaljenosti. Nakon primitka europskog naloga za zaštitu nadležno tijelo države članice koja izvršava nalog mora bez neopravdane odgode priznati taj nalog i donijeti bilo koju mjeru koja bi bila dostupna na temelju njezina nacionalnog prava u sličnom predmetu kako bi se osigurala zaštita zaštićene osobe.

Koje ću informacije dobiti u slučaju da je počinitelj osuđen?

Nakon što je ročište zaključeno predsjedavajući sudac sastavit će i potpisati izreku presude te će se sastaviti detaljan sažetak stvarnih i pravnih razloga na kojima je presuda utemeljena. Presuda će se objaviti na ročištu na kojem će se pročitati njezina izreka. Čitanje obrazloženja i izreke presude istovjetno je obavješćivanju stranaka koje prisustvuju ili bi trebale prisustvovati ročištu o presudi. Sudac će izreći osuđujuću presudu ako je optuženik nedvojbeno kriv za kazneno djelo. Sudac će uz presudu izložiti pojedinosti izrečene kazne i sigurnosne mjere (misure di sicurezza). Ako je osuđeni počinitelj nesolventan, sudac će njegovu građanskom zastupniku naložiti da plati novčanu kaznu Osim toga, presudom će se osuđenom počinitelju naložiti da plati troškove suđenja. Sudac će na zahtjev građanskopravne stranke naložiti objavu presude u novinama, a troškove te objave podmirit će osuđeni počinitelj i, prema potrebi, njegov građanski zastupnik.

Presuda će sadržavati sljedeće dijelove:

  1. naslov „in nome del popolo italiano” [„u ime talijanskog naroda”] i naziv tijela koje ju je izdalo;
  2. osobne podatke počinitelja i druge informacije koje služe za njegovu identifikaciju te opće pojedinosti o drugim privatnim strankama u predmetu;
  3. optužbu;
  4. upućivanje na podneske stranaka;
  5. detaljno obrazloženje stvarnih i pravnih razloga na kojima je odluka utemeljena, uz navođenje dokaza koji čine temelj odluke i obrazloženje razloga zbog kojih sudac smatra da dokazi koji upućuju na suprotno nisu pouzdani;
  6. izreku, u kojoj se navode primijenjeni članci zakonâ;
  7. datum i potpis suca.

Presuda će se pohraniti u uredu sudskog službenika nakon njezine objave. Ako presuda nije objavljena u roku od trideset dana ili u nekom drugom roku koji nije dulji od 90 dana nakon izricanja, obavijest o tome da je presuda izrečena dostavlja se javnom tužiteljstvu i privatnim strankama, koje imaju pravo žalbe, te odvjetnicima obrane počinitelja nakon što je presuda izrečena.

Hoću li biti obaviješten o puštanju počinitelja na slobodu (uključujući prijevremeno puštanje na slobodu ili uvjetnu slobodu) ili njegovu bijegu iz zatvora?

U članku 90.b Zakona o kaznenom postupku (Codice di procedura penale) utvrđeno je da u slučaju kaznenih djela s elementima nasilja protiv osobe, ako tako zatražite, odmah morate biti obaviješteni ako je u pripremi puštanje ili završetak mjera oduzimanja slobode, ako je optuženik u bijegu od istražnog zatvora ili zatvora te ako osuđeni počinitelj namjerno nije postupio u skladu s izrečenom mjerom.

Hoću li biti uključen u odluke o puštanju na slobodu ili uvjetnom otpustu? Primjerice, mogu li dati izjavu ili podnijeti žalbu?

Savjetovanje sa žrtvom prije donošenja takvih odluka nije uobičajena praksa.

Posljednji put ažurirano: 15/10/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

4 - Naknada

Koji je postupak za traženje odštete od počinitelja (npr. sudski postupak, privatna tužba, adhezijski postupak)?

Počinjenje kaznenog djela i kasnija osuđujuća presuda znače da oštećena strana može zatražiti odštetu. U talijanskom pravu predviđena su sljedeća dva načina na koje možete dobiti naknadu za pretrpljenu štetu:

  • možete se priključiti kaznenom postupku protiv počinitelja u svojstvu građanskopravne stranke
  • možete podnijeti zasebnu privatnu tužbu.

Izbor je vaš jer su na temelju zakonodavstva ta dva postupka (kazneni postupak i građanski postupak) odvojena.

Privatnoj tužbi možete se priključiti, uz pomoć vašeg odvjetnika, tek nakon podnošenja zahtjeva za upućivanje predmeta na suđenje ili upućivanja na suđenje (na ročištu), čime postajete stvarna stranka u postupku uz potpuna prava na zastupanje. Pri izricanju presude kazneni će vam sud dodijeliti iznos, tzv. privremenu naknadu, koja je trenutno izvršiva, čime se odluka o ukupnom i konačnom iznosu naknade štete upućuje na građanski sud i utvrđuje tek nakon što kaznena presuda postane pravomoćna (res judicata).

Alternativna je opcija priključivanju postupku u svojstvu građanskopravne stranke podnošenje zasebne privatne tužbe kojom se zahtijeva naknada za pretrpljenu štetu zbog počiniteljeva ponašanja.

Sud je naredio počinitelju da mi plati odštetu/naknadu. Kako mogu biti siguran da će počinitelj platiti odštetu/naknadu?

Ako sud naloži počinitelju da plati naknadu za ozljede ili štetu nanesenu žrtvi koja se postupku priključila u svojstvu građanskopravne stranke, može učiniti jednu od sljedećih triju stvari: podmiriti odštetu, izdati opći nalog za naknadu štete ili naložiti plaćanje privremenog iznosa. 
Najbolje je rješenje za žrtvu ako se u presudi naloži konačno podmirenje odštete: štoviše, u tom se slučaju počinitelja može obavijestiti o presudi i nalogu za plaćanje (atto di precetto – obavijest o plaćanju koja se mora izdati prije pokretanja postupka izvršenja), čime se nalaže plaćanje dugovanog iznosa i poduzima prvi korak potreban za izricanje mjera izvršenja ako počinitelj neprestano izbjegava plaćanje (u tom se slučaju preporučuje pokretanje pripremnih istražnih postupaka u pogledu imovine koja se može potraživati).

Osim ako je dodijeljena naknada izričito proglašena privremeno izvršivom, uvjet je za izvršenje taj da presuda nije poništena, odnosno da nije podnesena žalba u propisanom roku.

Stoga se nalog za plaćanje može objaviti zajedno s presudom, među ostalim u slučajevima kad se presudom nalaže plaćanje privremene naknade koja se, osim toga, uvijek proglašava trenutno izvršivom. Međutim, žrtva neće uvijek biti zadovoljna takvom odlukom. Stoga, ako smatrate da to nije dovoljno, morate podnijeti zasebnu privatnu tužbu s pomoću koje se može utvrditi sva preostala šteta i počinitelju izreći nova, drukčija novčana kazna.

U trećem mogućem raspletu situacije, odnosno kad kazneni sud počinitelju izdaje samo opći nalog za plaćanje naknade štete bez određivanja točnog iznosa zbog nedostatnosti dokaza u tom pogledu, uvijek je nužno pokretanje građanskog postupka.

Ako počinitelj ne plati, može li mi država isplatiti predujam za odštetu/naknadu? Pod kojim uvjetima?

Na temelju Direktive 2004/80/EZ, koja se u Italiji provodi putem prethodno navedenih odredbi, država svojim građanima i državljanima trećih zemalja koji su žrtve namjernog kaznenog djela s elementima nasilja (ubojstvo, nanošenje teških tjelesnih ozljeda s namjerom, seksualni napad) počinjenog na državnom području Italije mora zajamčiti pravednu i odgovarajuću naknadu štete u svim slučajevima kad počinitelj nije utvrđen ili nije izveden pred sud ili nema dovoljno financijskih sredstava da žrtvama ili, ako je žrtva preminula, njihovim obiteljima nadoknadi štetu koju je prouzročio.

Imam li pravo na odštetu od države?

(Vidjeti prethodno navedeno)

Imam li pravo na naknadu u slučaju da počinitelj ne bude osuđen?

Ako je optuženik u kaznenom postupku proglašen nedužnim, to vas ne sprječava da pred građanskim sudovima pokrenete postupak za naknadu štete, osim ako ste se tog prava odrekli priključivanjem kaznenom postupku u svojstvu građanskopravne stranke.

Imam li pravo na hitnu isplatu u očekivanju odluke o zahtjevu za naknadu?

Ako se kaznenom postupku priključite u svojstvu građanskopravne stranke koja zahtijeva isplatu i naknadu štete, sud će pri izricanju presude odlučiti i o građanskim aspektima predmeta u skladu s člankom 533. Zakona o kaznenom postupku. U predmetima u kojima postoje dokazi da je pretrpljena šteta kao posljedica kaznenog djela (an debeatur), ali ne i dokazi o tome kolika je šteta pretrpljena (quantum debeatur), sud će izreći opću presudu koja se odnosi na građansku odgovornost i stranke uputiti na građanski sud kako bi se odredio iznos (članak 539. Zakona o kaznenom postupku). Međutim, građanskopravna stranka može od kaznenog suda zatražiti dodjelu privremene naknade, u okviru štete koja je već potvrđena na temelju dokaza. Točnije, privremenom presudom počinitelju i njegovu građanskom zastupniku naložit će se da plate određeni iznos kao naknadu štete prije konačnog izračuna štete i taj je nalog trenutno izvršiv. To je instrument kojim se na vaš izričit zahtjev daje obrazloženje naloga počinitelju da plati privremeni iznos, ako sud smatra da već postoje konkretni dokazi odgovornosti, a ograničen je na iznos u odnosu na koji se dodjeljuje privremeni iznos. Štoviše, čak i u kaznenom postupku „za potrebe izračunavanja privremenog iznosa nije potrebno predočiti dokaze o iznosu same štete, već je dovoljno sa sigurnošću utvrditi da je takva šteta počinjena do dodijeljenog iznosa” (Kasacijski sud, kazneni odsjek, br. 12634/2001).

Posljednji put ažurirano: 15/10/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

5 - Moja prava na potporu i pomoć

Žrtva sam kaznenog djela. Komu se mogu obratiti za potporu i pomoć?

Nakon što se prvi put obratite tijelima nadležnima za kazneni progon u svojstvu oštećene strane, na jeziku koji razumijete dobit ćete informacije koje se odnose na: ustanove za zdravstvenu zaštitu u okolici, smještajne objekte, utočišta i skloništa. Ako su među žrtvama maloljetne osobe, o tome se mora obavijestiti maloljetnički sud kako bi procijenio situaciju i mjere zaštite. Ako to zatražite, tijela za izvršavanje zakonodavstva dužna su u svakom trenutku spojiti vas sa sljedećim organizacijama:

  • službama za potporu žrtvama
  • specijaliziranim tijelima za pravnu potporu
  • odvjetničkim komorama (Consigli dell’Ordine)
  • nevladinim organizacijama
  • pravnim klinikama – odjelima za sudsku medicinu
  • državnim tijelima koja pružaju pravnu potporu (Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo unutarnjih poslova).

Organizacije za potporu žrtvama

Nevladine organizacije – udruge uključene u pružanje pravne potpore žrtvama kaznenih djela:

  1. sindikati: Opće talijansko udruženje rada (Confederazione Generale Italiana del Lavoro; CGIL) – Talijansko udruženje radničkih sindikata (Confederazione Italiana Sindacati Lavoratori; CISL) – Talijanski savez sindikata (Unione Italiana del Lavoro; UIL)
  2. udruga Libera [organizacija za borbu protiv mafije] – 0832 683429-683430
  3. Utočište za žene Rim – 06 6840 172006
  4. udruge potrošača
  5. Nacionalna mreža udruga za prava starijih osoba (Associazioni per i Diritti degli Anziani; ADA) – 06 48907327
  6. mreža Dafne (potpora žrtvama nasilja) - 011 5683686

Dežurna telefonska linija za borbu protiv trgovanja ljudima – 800 290 290

Dežurna telefonska linija za borbu protiv nasilja – 1522

Dežurna telefonska linija za borbu protiv diskriminacije – 800 90 10 10

Dežurna telefonska linija za žrtve genitalnog sakaćenja – 800 300 558

Dežurna telefonska linija za žrtve terorizma i organiziranog kriminala – 06.46548373 – 06.46548374 – 06.46548375

Dežurna telefonska linija za žrtve kaznenih djela povezanih s mafijom – 800 191 000

Dežurna telefonska linija za žrtve iznude i lihvarstva – 800-999-000

Višejezična dežurna telefonska linija za prijavljivanje slučajeva diskriminacije i rasizma – 800 90 10 10

Dežurna hitna telefonska linija za maloljetnike – 114

Je li potpora žrtvama besplatna?

Potpora je žrtvama besplatna.

Koje vrste potpore mogu primiti od državnih službi ili tijela?

Kaznena djela počinjena primjenom nasilja mogu prouzročiti traumatične posljedice za žrtvu. Stoga, ako ste žrtva, možete zatražiti pomoć od odgovarajućih javnih službi koje djeluju u okviru lokalnog tijela za zdravstvenu skrb (Azienda Sanitaria Locale; ASL), kao što su centri za obiteljsko savjetovanje (consultorio familiare), i lokalnih općinskih tijela (socijalna služba). Ako su među žrtvama maloljetne osobe, o tome se mora obavijestiti maloljetnički sud kako bi procijenio situaciju i mjere zaštite. Ako to zatražite, policijska tijela (vojna policija (Carabinieri), državna policija, općinska policija itd.) dužna su vas u svakom trenutku spojiti sa sljedećim organizacijama: neka utočišta organiziraju sigurne kuće u koje možete biti smješteni u težim slučajevima kako biste pobjegli od daljnjeg nasilja. Kako biste dobili informacije i/ili stupili u kontakt s utočištima u vašoj okolici, možete nazvati i besplatni telefonski broj 1522, kojim upravlja Ured talijanskog premijera. Ako imate poteškoće osobne prirode, možete zatražiti pomoć i od administratora za potporu (Amministratore di Sostegno), odnosno pojedinca koji djeluje u okviru Odjela za skrbništvo pri građanskom sudu i odgovoran je za pružanje besplatne pomoći pojedincima koji imaju poteškoće u zadovoljavanju svojih potreba, uključujući privremene poteškoće. Možete podnijeti izravan zahtjev građanskom sudu ili svoje poteškoće možete objasniti socijalnoj službi lokalne općine kako bi mogla obavijestiti ured za građanska pitanja pri javnom tužiteljstvu, koji može pokrenuti pravni postupak u vaše ime.

Koje vrste potpore mogu primiti od nevladinih organizacija?

Nevladine organizacije pružaju različite vrste potpore, uključujući psihološku potporu, privremeni smještaj u ustanovama kao što su utočišta, pravnu potporu i pravno savjetovanje, materijalnu potporu, pružanje najpotrebnijih stvari itd.

Posljednji put ažurirano: 15/10/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Prava žrtava kaznenih djela u kaznenim postupcima - Cipar

Smatra se da ste žrtva kaznenog djela ako ste pretrpjeli štetu (npr. ozlijeđeni ste ili vam je oštećena ili ukradena osobna imovina itd.) uslijed događaja koji u skladu s nacionalnim zakonodavstvom predstavlja kazneno djelo. U skladu sa zakonom, kao žrtvi kaznenog djela zajamčena su vam određena osobna prava prije, tijekom i nakon sudskog postupka.

Kazneni postupci u Cipru započinju provođenjem policijske istrage. Nakon njezina dovršetka predmet se upućuje glavnom državnom odvjetniku Republike koji odlučuje o pokretanju kaznenog postupka. Ako postoji dovoljno dokaza protiv navodnog počinitelja, glavni državni odvjetnik upućuje predmet sudu radi suđenja. Nakon što je ispitao sve prikupljene dokaze, sud odlučuje o krivnji tuženika te mu izriče kaznu ili ga oslobađa krivnje.

Kliknite na poveznice u nastavku kako biste pronašli informacije koje trebate

Poveznica se otvara u novom prozoru1 - Prava koja uživam kao žrtva kaznenog djela

Poveznica se otvara u novom prozoru2 - Prijavljivanje kaznenog djela i moja prava tijekom istražnog ili sudskog postupka

Poveznica se otvara u novom prozoru3 - Moja prava nakon suđenja

Poveznica se otvara u novom prozoru4 - Naknada

Poveznica se otvara u novom prozoru5 - Moja prava na potporu i pomoć

Posljednji put ažurirano: 14/11/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

1 - Prava koja uživam kao žrtva kaznenog djela

Koje ću informacije dobiti od nadležnog tijela nakon što je počinjeno kazneno djelo (npr. policije, javnog tužitelja), ali prije nego što prijavim to kazneno djelo?

Policija će vas bez nepotrebne odgode obavijestiti o vašem pravu na dobivanje informacija o sljedećem:

  1. policijskoj postaji ili policijskoj upravi u kojoj možete podnijeti pritužbu;
  2. vrsti potpore koju možete dobiti i tijelima od kojih je možete dobiti, uključujući, prema potrebi, osnovne informacije o pristupu medicinskoj skrbi, specijalističkoj potpori, među ostalim psihološkoj potpori, i zamjenskom smještaju;
  3. kako se i pod kojim uvjetima pruža zaštita, uključujući mjere zaštite;
  4. kako i pod kojim uvjetima možete zatražiti naknadu štete;
  5. kako se i pod kojim uvjetima mogu nadoknaditi troškovi nastali zbog sudjelovanja u kaznenom postupku;
  6. kako i pod kojim uvjetima imate pravo na usluge tumačenja i prevođenja;
  7. postupcima za podnošenje pritužbi ako predmetna policijska uprava ne poštuje vaša prava;
  8. podacima za kontakt policijskog službenika koji je zadužen za vaš predmet, za potrebe komunikacije.

Ne živim u državi članici EU-a u kojoj je počinjeno kazneno djelo (za građane EU-a i državljane trećih zemalja). Na koji su način zaštićena moja prava?

Ako imate boravište u drugoj državi članici, ciparska policija od vas će uzeti izjavu odmah nakon što prijavite kazneno djelo kako bi se ograničile poteškoće pri organizaciji postupka.

Ako je kazneno djelo počinjeno u Republici Cipru, a imate boravište u drugoj državi članici, možete ga prijaviti nadležnim tijelima države članice u kojoj imate boravište ako to ne možete ili, u slučaju teškog kaznenog djela, ne želite učiniti u Cipru.

Ako ciparskoj policiji podnosite pritužbu zbog kaznenog djela počinjenog u drugoj državi članici EU-a, ciparska je policija, ako nema nadležnost za pokretanje postupka, mora proslijediti nadležnom tijelu države članice u kojoj je to kazneno djelo počinjeno.

Koje ću informacije dobiti ako prijavim kazneno djelo?

Nakon što policiji prijavite kazneno djelo, ovisno o tome u kojoj je fazi postupka vaša pritužba podnesena, dobit ćete sljedeće informacije:

  1. pojedinosti o policijskom službeniku koji je zadužen za vaš predmet;
  2. sve opravdane odluke o nepokretanju ili obustavi istražnog postupka ili kaznenog progona protiv počinitelja;
  3. informacije o vremenu i mjestu suđenja te prirodi optužbi protiv počinitelja;
  4. informacije zahvaljujući kojima ćete moći biti obaviješteni o tijeku kaznenog postupka. U iznimnim okolnostima, ako objavljivanje takvih informacija može imati negativan učinak na propisno vođenje postupka, one mogu biti uskraćene na temelju obrazloženog mišljenja glavnog javnog tužitelja Republike Cipra;
  5. informacije o vašem pravu da budete obaviješteni ako je osoba koja je zadržana u istražnom zatvoru, protiv koje je pokrenut kazneni progon ili koja je osuđena zbog kaznenog djela koje se odnosi na vas puštena ili je pobjegla. Prethodne informacije mogu biti uskraćene ako postoji potencijalna ili utvrđena opasnost da će počinitelju biti prouzročena šteta.

Imam li pravo na besplatne usluge tumačenja i prevođenja (kada se obratim policiji ili drugim nadležnim tijelima ili tijekom istražnog i sudskog postupka)?

Ako želite prijaviti kazneno djelo, ali ne razumijete ili ne govorite grčki, pritužbu možete podnijeti na jeziku koji razumijete uz potrebnu jezičnu pomoć.

Osim toga, policija mora osigurati da su vam ponuđene sljedeće usluge:

  • besplatne usluge tumačenja tijekom istražnog postupka ako ne razumijete ili ne govorite grčki,
  • besplatan prijevod svih informacija prikupljenih tijekom istražnog postupka, na vaš pisani zahtjev, ako su takve informacije nužne kako biste ostvarili svoja prava.

Na koji će način nadležno tijelo osigurati da razumijem sve informacije i da me se razumije (ako sam dijete ili osoba s invaliditetom)?

  • Policija će se u komunikaciji s vama služiti jednostavnim i razumljivim jezikom, uzimajući u obzir vašu osobnu situaciju, uključujući bilo kakav invaliditet koji može utjecati na vašu sposobnost da razumijete ili da vas se razumije. Usmena i pisana komunikacija mora biti u obliku koji je razumljiv osobama s invaliditetom, što prema potrebi uključuje Brailleovo pismo ili znakovni jezik.
  • Ako ste osoba mlađa od 18 godina, provest će se procjena vaših sposobnosti na temelju vaše dobi, zrelosti, stavova, potreba i briga kako bi se osiguralo da razumijete i da vas se razumije. Vaš roditelj, skrbnik ili drugi zakonski zastupnik bit će obaviješten o svim pravima koja se mogu odnositi na vas.
  • Kad se prvi put obraćate policiji, uz vas može biti osoba po vašem izboru, osim ako to šteti vašim interesima ili tijeku postupka. Ako ste osoba s invaliditetom, osoba po vašem izboru možete biti uz vas tijekom cijelog istražnog postupka u predmetu.

Osim toga, ako ste maloljetna osoba, informacije će vam dostavljati Služba za socijalnu skrb (ako je to potrebno, preko usmenog prevoditelja) na jeziku koji razumijete i uzimajući u obzir vašu dob te razinu zrelosti. Ako ste osoba s invaliditetom, informacije ćete dobivati u onom obliku u kojem ih možete razumjeti (npr. na znakovnom jeziku).

Službe za potporu žrtvama

Sljedeće organizacije pružaju usluge potpore žrtvama:

  • Služba za medicinske usluge
  • Služba za socijalnu skrb
  • Služba za mentalno zdravlje
  • Služba za psihologiju obrazovanja pri Ministarstvu obrazovanja i kulture
  • nevladine organizacije.

Služba za socijalnu skrb pri Ministarstvu zapošljavanja, socijalne skrbi i socijalne sigurnosti pruža potporu osjetljivim skupinama, među ostalim žrtvama kaznenih djela, na sljedeće načine:

  • pružanjem potpore obitelji kako bi se njezinim članovima omogućilo da uspješno obavljaju svoje uloge i izvršavaju odgovornosti; rješavanjem obiteljskih sporova koji ugrožavaju jedinstvo obitelji; očuvanjem sigurnosti i dobrobiti djece; sprječavanjem delinkventnog ponašanja i nasilja u obitelji te poticanjem rehabilitacije osoba kod kojih je zabilježeno antisocijalno i delinkventno ponašanje
  • pružanjem potpore osjetljivim skupinama
  • pomaganjem lokalnim zajednicama da utvrde posebne potrebe osjetljivih skupina i posvete se njima
  • povezivanjem žrtava s drugim nadležnim tijelima i nevladinim organizacijama koje mogu pružiti dodatne usluge i dodatnu potporu.

Hoće li me policija automatski uputiti na službu za potporu žrtvama?

Ako se to smatra nužnim, policija će vas uputiti na vladine ili druge službe za potporu i pomoć žrtvama te će vas obavijestiti o postojećim prethodno navedenim službama.

Na koji se način štiti moja privatnost?

Policijski službenici moraju poštovati odredbe Ustava, primjenjivog zakonodavstva i Kodeksa ponašanja policije, čime se osigurava poštovanje vaše privatnosti i obiteljskog života te odgovarajuća zaštita vaših osobnih podataka.

Na temelju zakona vaše ime i sadržaj vaše izjave ni u kojim se okolnostima ne smiju objaviti ili otkriti na bilo koji drugi način.

Obrada podataka uređena je posebnim zakonodavstvom, čime se osigurava zaštita vaših osobnih podataka.

Moram li prijaviti kazneno djelo kako bi mi se pružila potpora za žrtve?

Da. Nakon što podnesete pritužbu policiji, Služba za socijalnu skrb osigurat će da su vam ponuđene besplatne usluge potpore u skladu s vašim potrebama, među ostalim usluge nevladinih organizacija koje mogu pružiti posebnu potporu.

Osobna zaštita za slučaj da sam u opasnosti

Policija će poduzeti sve potrebne mjere za zaštitu vaše sigurnosti, posebno ako je utvrđeno da je potrebna posebna zaštita. Stoga se, ovisno o prirodi/okolnostima kaznenog djela, vašoj osobnoj situaciji i svim vrstama posebne zaštite koja vam je potrebna, u različitim fazama kaznenog postupka mogu primijeniti posebne mjere zaštite navedene u nastavku.

1. Uključivanje žrtve u programe zaštite svjedoka, uz nadzor i kontrolu glavnog javnog tužitelja

Na temelju odluke glavnog javnog tužitelja možete biti uključeni u program zaštite svjedoka, što uključuje policijske mjere za zaštitu vaše osobne sigurnosti i sigurnosti vaše obitelji, prema potrebi.

2. Zaštita žrtve tijekom kaznene istrage

Tijekom kaznene istrage:

  • policija će vas saslušati bez nepotrebne odgode odmah nakon što podnesete pritužbu
  • broj saslušanja mora biti minimalan i saslušanja se provode samo ako je to neophodno za potrebe kaznene istrage
  • uz vas može biti vaš pravni zastupnik ili osoba po vašem izboru, osim ako je donesena obrazložena odluka kojom se propisuje suprotno, a odnosi se na jednu od tih osoba ili obje
  • broj liječničkih pregleda mora biti minimalan i oni se provode samo ako je to neophodno za potrebe kaznenog progona.

3. Pravo na zaštitu žrtava kojima je potrebna posebna zaštita tijekom kaznenog postupka

Ako je utvrđeno da ste žrtva kojoj je potrebna posebna zaštita, dostupne su vam sljedeće mogućnosti:

  • sva se saslušanja provode u prostorima osmišljenima u tu svrhu ili prilagođenima toj svrsi
  • sva saslušanja provode stručnjaci koji su na odgovarajući način osposobljeni u tu svrhu
  • sva saslušanja provodi ista osoba, osim ako se time onemogućuje djelotvorno izvršenje pravde i
  • ako ste žrtva seksualnog nasilja, rodno uvjetovanog nasilja ili nasilja u bliskim vezama, vaša saslušanja vodi osoba vašeg spola, ako to želite, pod uvjetom da se ne dovodi u pitanje tijek istražnog postupka.

To se posebno odnosi na situacije navedene u nastavku.

Ako ste žrtva nasilja u obitelji:

  • u vašoj izjavi nije dopušteno objavljivanje osobnih podataka
  • možete biti upućeni u sklonište kojim upravlja Udruga za sprječavanje i rješavanje problema nasilja u obitelji
  • sud može naložiti zadržavanje optuženika u pritvoru do upućivanja predmeta na sud ili njegovo puštanje, pod uvjetom da ne posjećuje ili uznemirava članove svoje obitelji ni na koji način.

Ako ste maloljetna žrtva seksualnog zlostavljanja:

  • vaši se osobni podaci ne objavljuju u vašoj izjavi
  • Služba za socijalnu skrb pri Ministarstvu zapošljavanja, socijalne skrbi i socijalne sigurnosti poduzima sve potrebne mjere za zaštitu vaše sigurnosti ako su vaši interesi u sukobu s interesima vaših roditelja.

Ako ste žrtva trgovanja ljudima i iskorištavanja:

  • u vašoj izjavi nije dopušteno objavljivanje osobnih podataka
  • bilo koji državni službenik koji je upoznat s vašom situacijom mora prijaviti vaš slučaj Službi za socijalnu skrb, a Služba za socijalnu skrb mora vas obavijestiti o vašim pravima
  • imate pravo na zaštitu bez diskriminacije, neovisno o vašem pravnom statusu ili vašoj suradnji s policijom.

Tko mi može ponuditi zaštitu?

Za pružanje zaštite prvenstveno je odgovorna policija. Policija će prema potrebi surađivati s drugim nadležnim tijelima iz javnog ili privatnog sektora kako bi se osigurala vaša djelotvorna zaštita.

Hoće li tko obraditi moj predmet kako bi utvrdio prijeti li mi još opasnost od počinitelja?

Policija će ocijeniti vaš predmet radi sljedećega:

(a) kako bi utvrdila je li vam potrebna bilo kakva posebna zaštita i

(b) kako bi odredila biste li i u kolikoj biste mjeri tijekom kaznenog postupka imali koristi od posebnih mjera na temelju vaše posebne izloženosti sekundarnoj ili ponovnoj viktimizaciji, zastrašivanju i odmazdi.

Pojedinačna procjena provodi se uz vaše osobno sudjelovanje i uzimajući u obzir vaše želje, među ostalim ako ne želite imati koristi od posebnih mjera.

Hoće li tko obraditi moj predmet kako bi utvrdio jesam li dodatno ugrožen zbog sustava kaznenog pravosuđa (tijekom istražnog i sudskog postupka)?

Pojedinačna procjena uključuje procjenu vaše izloženosti riziku od sekundarne ili ponovne viktimizacije kako bi se isključila svaka mogućnost da zbog tijela kaznenog pravosuđa doživite sekundarnu i/ili ponovnu viktimizaciju.

Kakva je zaštita dostupna za osobito ranjive žrtve?

Osobito ranjivim žrtvama pružaju se vrste zaštite navedene u nastavku.

1. Uključivanje žrtve u programe zaštite svjedoka, uz nadzor i kontrolu glavnog javnog tužitelja

Na temelju odluke glavnog javnog tužitelja možete biti uključeni u program zaštite svjedoka, što uključuje policijske mjere za zaštitu vaše osobne sigurnosti i sigurnosti vaše obitelji, prema potrebi.

2. Zaštita žrtve tijekom kaznene istrage

Tijekom kaznene istrage:

  • policija će vas saslušati bez nepotrebne odgode odmah nakon što podnesete pritužbu
  • broj saslušanja mora biti minimalan i ona se provode samo ako je to neophodno za potrebe kaznene istrage
  • uz vas može biti vaš pravni zastupnik ili osoba po vašem izboru, osim ako je donesena obrazložena odluka kojom se propisuje suprotno, a odnosi se na jednu od tih osoba ili obje
  • broj potrebnih liječničkih pregleda mora biti minimalan i oni se provode samo ako je to neophodno za potrebe kaznenog progona;

3. Zaštita žrtava kojima je potrebna posebna zaštita tijekom kaznenog postupka

Ako je utvrđeno da ste žrtva kojoj je potrebna posebna zaštita, dostupne su vam sljedeće mogućnosti:

  • sva se saslušanja provode u prostorima osmišljenima u tu svrhu ili prilagođenima toj svrsi
  • sva saslušanja provode stručnjaci koji su na odgovarajući način osposobljeni u tu svrhu
  • sva saslušanja provodi ista osoba, osim ako se time onemogućuje djelotvorno izvršenje pravde i
  • ako ste žrtva seksualnog nasilja, rodno uvjetovanog nasilja ili nasilja u bliskim vezama, saslušanja vodi osoba vašeg spola, ako to želite, pod uvjetom da se ne dovodi u pitanje tijek istražnog postupka.

Maloljetnik sam – imam li posebna prava?

Ako ste maloljetna osoba, štite se vaši najbolji interesi, koji se procjenjuju posebno za svaki predmet, pri čemu se u obzir uzimaju vaša dob, zrelost, stavovi, potrebe i brige.

Kao maloljetna osoba imate i sljedeća dodatna prava:

  • tijekom postupka uz vas mogu biti vaši roditelji ili djelatnik Službe za socijalnu skrb, ako ste pod skrbništvom Službe za socijalnu skrb
  • ako ste žrtva nasilja u obitelji, pritužbu u vaše ime može podnijeti direktor Socijalne službe pri Službi za socijalnu skrb i mogu se primijeniti sve mjere potrebne za vašu zaštitu
  • ako ste žrtva seksualnog zlostavljanja, pritužbu u vaše ime može podnijeti bilo koji državni službenik i mogu se primijeniti sve mjere potrebne za vašu zaštitu
  • ako ste bez pratnje, brigu o vama preuzet će direktor Službe za socijalnu skrb i imat ćete pristup svojim pravima, npr. pravu na obrazovanje, zdravstvene usluge itd. te pravu na spajanje obitelji
  • Pravo na privatnost. Policija će poduzeti sve zakonite mjere potrebne za sprječavanje javnog širenja bilo kojih informacija koje bi mogle dovesti do vaše identifikacije
  • Potrebe za posebnom zaštitom. Policija čini sljedeće:
    • mora osigurati da se istražni postupak i postupak kaznenog progona provode neovisno o tome jeste li vi ili vaš zastupnik podnijeli službenu pritužbu te da se kazneni postupak može nastaviti čak i ako povučete svoju izjavu
    • nastavlja kazneni progon čak i ako ste postali punoljetni
    • u okviru istražnog postupka može snimati vaša saslušanja.

Tijekom saslušanja uz vas može biti vaš pravni zastupnik ili punoljetna osoba po vašem izboru, osim ako je donesena obrazložena odluka kojom se propisuje suprotno, a odnosi se na tu osobu.

Saslušanja će se provoditi pod sljedećim uvjetima:

  • bez neopravdane odgode od trenutka kad su događaji prijavljeni policiji
  • prema potrebi, u prostorima posebno osmišljenima u tu svrhu ili posebno prilagođenima toj svrsi
  • prema potrebi, provodit će ih stručnjak koji je na odgovarajući način osposobljen u tu svrhu
  • samo onoliko koliko je to nužno za potrebe kaznene istrage / kaznenog postupka, pri čemu broj saslušanja mora biti minimalan
  • u slučaju seksualnog zlostavljanja saslušanja će provoditi osposobljeni stručnjaci koji su istog spola kao i dijete.

Član moje obitelji izgubio je život kao žrtva kaznenog djela – koja su moja prava?

Možete zatražiti potporu od sljedećih službi za potporu žrtvama:

  • državne Službe za medicinske usluge
  • Službe za mentalno zdravlje
  • Službe za socijalnu skrb
  • Službe za psihologiju obrazovanja (u slučaju maloljetne osobe)
  • Udruge za sprječavanje i rješavanje problema nasilja u obitelji, koja upravlja posebnom dežurnom telefonskom linijom (1440) za žrtve nasilja u obitelji
  • nevladinih organizacija koje se bave aktivnostima za potporu žrtvama.

Na temelju zakona dopušteno vam je podnijeti zahtjev za naknadu štete protiv počinitelja. Isto se tako možete obratiti Službi za socijalnu skrb kako biste dobili informacije o vašem pravu na traženje odštete.

Član moje obitelji izgubio je život kao žrtva kaznenog djela – koja su moja prava?

Možete zatražiti potporu od sljedećih službi za potporu žrtvama:

  • državne Službe za medicinske usluge
  • Službe za mentalno zdravlje
  • Službe za socijalnu skrb
  • Službe za psihologiju obrazovanja (u slučaju maloljetne osobe)
  • Udruge za sprječavanje i rješavanje problema nasilja u obitelji, koja upravlja posebnom dežurnom telefonskom linijom (1440) za žrtve nasilja u obitelji
  • nevladinih organizacija koje se bave aktivnostima za potporu žrtvama.
    • Na temelju zakona dopušteno vam je podnijeti zahtjev za naknadu štete protiv počinitelja. Isto se tako možete obratiti Službi za socijalnu skrb kako biste dobili informacije o vašem pravu na traženje odštete.

Član je moje obitelji žrtva kaznenog djela – koja su moja prava?

Možete zatražiti potporu od sljedećih službi za potporu žrtvama:

  • državne Službe za medicinske usluge
  • Službe za mentalno zdravlje
  • Službe za socijalnu skrb
  • Službe za psihologiju obrazovanja (u slučaju maloljetne osobe)
  • Udruge za sprječavanje i rješavanje problema nasilja u obitelji, koja upravlja posebnom dežurnom telefonskom linijom (1440) za žrtve nasilja u obitelji
  • nevladinih organizacija koje se bave aktivnostima za potporu žrtvama.

Mogu li pristupiti uslugama mirenja? Koji su uvjeti? Prijeti li mi opasnost tijekom mirenja?

U Cipru ne postoji zakonodavni okvir kojim su uređene usluge mirenja.

Gdje mogu pronaći zakonodavstvo kojim su uređena moja prava?

Zakonodavstvo kojim su uređena vaša prava je:

  • Zakon iz 2000. – 2015. o nasilju u obitelji (sprječavanje i zaštita žrtava)
  • Zakon iz 2014. o sprječavanju i kontroli seksualnog zlostavljanja, seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije.

Zakonodavstvu kojim su uređena vaša prava možete pristupiti preko internetskih stranica Ciparske odvjetničke komore: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.cylaw.org/

Posljednji put ažurirano: 14/11/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

2 - Prijavljivanje kaznenog djela i moja prava tijekom istražnog ili sudskog postupka

Kako mogu prijaviti kazneno djelo?

Svoju pritužbu možete podnijeti u bilo kojoj policijskoj postaji. Policija će istražiti vaš slučaj čim podnesete službenu pritužbu i dostavite pisanu izjavu.

Kako mogu saznati u kojoj je fazi moj predmet?

Informacije o statusu vašeg predmeta možete dobiti od policijskog službenika (istražitelja) kojemu je dodijeljen vaš predmet. Nakon što je vaš predmet upućen na sud, informacije o tijeku postupka možete dobiti od službenika pravnog odjela koji je zadužen za vaš predmet na sudu.

Imam li pravo na pravnu pomoć (tijekom istražnog ili sudskog postupka)? Pod kojim uvjetima?

Besplatnu pravnu pomoć možete dobiti za postupke obuhvaćene Zakonom o pružanju besplatne pravne pomoći, kad je riječ o postupcima koji se odnose na pojedine oblike kršenja ljudskih prava.

„Postupci koji se odnose na pojedine oblike kršenja ljudskih prava” znači bilo koji od sljedećih postupaka:

(a) građanski postupak koji je u tijeku pred sudom u bilo kojoj fazi, a koji je pokrenut protiv Republike Cipra zbog štete nanesene osobi kao posljedica kršenja pojedinih ljudskih prava ili

(b) kazneni postupak koji je pokrenula bilo koja osoba, pri čemu se tužba odnosi na pojedine oblike kršenja ljudskih prava.

Pravna pomoć na temelju prethodno navedenog zakona dostupna je u sljedećim oblicima:

(a) usluge savjetovanja, pomoći i zastupanja, u slučaju građanskih postupaka pokrenutih u Republici Cipru ili u slučaju kaznenih postupaka i

(b) isključivo usluge savjetovanja, u slučaju građanskih postupaka pokrenutih izvan Republike Cipra.

Ljudska prava zaštićena na temelju prethodno navedenog zakona prava su zaštićena na temelju sljedećih propisa:

(a) odjeljka II. Ustava Republike Cipra;

(b) Zakona iz 1962. o ratifikaciji Europske konvencije o ljudskim pravima;

(c) zakonâ iz razdoblja od 1967. do 1995. o ratifikaciji Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije;

(d) Zakona iz 1969. o ratifikaciji međunarodnih paktova (o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima; o građanskim i političkim pravima);

(e) Zakona iz 1989. o ratifikaciji Europske konvencije o sprječavanju mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja;

(f) zakonâ iz 1990. i 1993. o ratifikaciji Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja;

(g) Zakona iz 1985. o ratifikaciji Konvencije UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena;

(h) Zakona iz 1990. o ratifikaciji Konvencije o pravima djeteta.

Besplatna pravna pomoć dostupna je sljedećim osobama:

  • svim osobama koje su žrtve trgovanja ljudima, kad je riječ o postupcima za dodjelu odštete koji se vode pred okružnim sudom na temelju Zakona o sprječavanju i kontroli trgovanja ljudima i iskorištavanja ljudi te o zaštiti žrtava
  • svim maloljetnim osobama koje su žrtve trgovanja ljudima, kad je riječ o postupcima za dodjelu odštete koji su u tijeku pred okružnim sudom na temelju Zakona o sprječavanju i kontroli trgovanja ljudima i iskorištavanja ljudi te o zaštiti žrtava
  • svim maloljetnim osobama koje su žrtve mamljenja u seksualne svrhe, dječje pornografije, seksualnog iskorištavanja i/ili seksualnog zlostavljanja, kad je riječ o postupcima za dodjelu odštete koji su u tijeku pred okružnim sudom na temelju Zakona o sprječavanju i kontroli seksualnog zlostavljanja, seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije.

Osim toga, svako dijete koje je žrtva bilo kojeg kaznenog djela opisanog u Zakonu o sprječavanju i kontroli seksualnog zlostavljanja, seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije, neovisno o tome je li spremno surađivati s tijelima kaznenog progona za potrebe kaznene istrage, kaznenog progona ili suđenja, na temelju Zakona o odvjetništvu ima pravo na izravan pristup besplatnom pravnom savjetovanju u bilo kojoj fazi postupka te na besplatnu pravnu pomoć u slučaju da ne raspolaže potrebnim sredstvima, neovisno o odredbama Zakona o pravnoj pomoći.

Ako dijete koje je žrtva ima pravo na zastupanje, može dobiti pravni savjet i može mu se dodijeliti pravni zastupnik koji djeluje u njegovo ime u postupcima u kojima postoji ili bi mogao postojati sukob interesa između djeteta koje je žrtva i nositeljâ roditeljske odgovornosti.

Svaka osoba koja je žrtva bilo kojeg kaznenog djela opisanog u Zakonu o sprječavanju i kontroli trgovanja ljudima i iskorištavanja ljudi te o zaštiti žrtava, neovisno o tome je li spremna surađivati s tijelima kaznenog progona za potrebe kaznene istrage, kaznenog progona ili suđenja, na temelju Zakona o odvjetništvu ima pravo na izravan pristup besplatnom pravnom savjetovanju te na besplatnu pravnu pomoć u slučaju da ne raspolaže potrebnim sredstvima, u skladu s odredbama Zakona o pravnoj pomoći.

Kako bi se pružila besplatna pravna pomoć, potrebno je podnijeti pisani zahtjev sudu pred kojim je u tijeku suđenje u vašem predmetu. Sud može izdati nalog za besplatnu pravnu pomoć na temelju sljedećih činjenica:

(a) izvješća Ureda za socijalnu skrb o socijalnom i financijskom stanju, u kojem su opisani vaše financijsko stanje i financijsko stanje vaše obitelji, vaši redoviti prihodi ili bilo koji drugi prihodi koji proizlaze iz vašeg zaposlenja ili nekih drugih izvora, vaši standardni troškovi života i standardni troškovi života vaše obitelji te druge obveze i potrebe koje biste mogli imati;

(b) ozbiljnosti situacije ili bilo kojih drugih okolnosti kako bi se moglo utvrditi bi li dodjeljivanje besplatne pravne pomoći za pripremu i vođenje vašeg predmeta bilo u interesu pravde.

Korisnici besplatne pravne pomoći imaju pravo odabrati odvjetnika koji će im pružiti besplatnu pravnu pomoć među onima koji su spremni ponuditi takav oblik usluge, u skladu s primjenjivim zakonima. Ako korisnik ne odabere odvjetnika po vlastitom izboru, sud će mu dodijeliti odvjetnika s popisa koji je sastavila Ciparska odvjetnička komora, u skladu s primjenjivim zakonima.

Mogu li tražiti nadoknadu troškova (za sudjelovanje u istražnom/sudskom postupku)? Pod kojim uvjetima?

Republika Cipar nadoknadit će vam sve troškove predviđene zakonom. Informacije o tome kako i pod kojim uvjetima možete zatražiti nadoknadu troškova možete dobiti od okružnih odjela za kazneni progon koji djeluju u okviru policije.

Mogu li podnijeti žalbu ako je moj predmet zaključen izvan suda?

Ako istražni postupak ili kazneni progon nije proveden ili je prekinut, od policije možete zatražiti obrazloženu odluku.

Mogu li se uključiti u suđenje?

U suđenju možete sudjelovati u svojstvu svjedoka optužbe i dati svoj iskaz pred sudom koji odlučuje o predmetu.

Koja je moja službena uloga u pravosudnom sustavu? Primjerice, jesam li ili mogu li odabrati da budem: žrtva, svjedok, građanskopravna stranka ili privatni tužitelj?

Vaša je uloga u kaznenom postupku uloga svjedoka optužbe. Ako protiv počinitelja podnesete zahtjev za naknadu štete, preuzimate ulogu tužitelja u predmetnom građanskom postupku.

Koja su moja prava i obveze u toj ulozi?

Ako imate status svjedoka optužbe, obvezni ste dati svoj iskaz pred sudom koji odlučuje o predmetu. Ako ste podnijeli zahtjev za naknadu štete, informacije o vašim pravima i obvezama možete dobiti od odvjetnika koji vodi vaš predmet pred građanskim sudovima.

Mogu li dati izjavu tijekom suđenja ili podastrijeti dokaze? Pod kojim uvjetima?

Tijekom bilo kojeg postupka u kojem sudjelujete u svojstvu svjedoka optužbe možete pročitati i prihvatiti izjavu koju ste podnijeli policiji ili iznijeti dokaze koje ste stavili na raspolaganje policiji tijekom istražnog postupka. Ako želite dati izjavu ili iskaz o nečemu što se nadovezuje na vaše izvorno svjedočenje ili dokaze koje ste stavili na raspolaganje policiji, trebali biste se obratiti voditelju pravnog odjela suda koji vodi vaš predmet.

Koje ću informacije dobiti tijekom suđenja?

Tužitelj će vas tijekom suđenja obavijestiti o tome kada će se i kako održati ročišta te o prirodi optužnice podignute protiv počinitelja. Možete zatražiti i da vas se obavijesti o svim pravomoćnim presudama donesenima u okviru postupka.

Hoću li imati pristup sudskim spisima?

Nemate pravo pristupa ni jednom sudskom spisu.

Posljednji put ažurirano: 14/11/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

3 - Moja prava nakon suđenja

Mogu li podnijeti žalbu protiv presude?

Nemate pravo podnijeti žalbu protiv presude koju je donio prvostupanjski sud. Pravo na žalbu ima glavni javni tužitelj Republike Cipra.

Koja su moja prava nakon izricanja presude?

Ako protiv počinitelja podnesete zahtjev za naknadu štete, vaš odvjetnik može taj zahtjev utemeljiti na donesenoj presudi.

Imam li pravo na potporu ili zaštitu nakon suđenja? Koliko dugo?

Pravo na potporu i/ili zaštitu nakon suđenja imate tijekom razumnog razdoblja, ovisno o vašim potrebama u tom trenutku.

Koje ću informacije dobiti u slučaju da je počinitelj osuđen?

Policija vas na vaš zahtjev može obavijestiti o kazni koju je sud izrekao počinitelju.

Hoću li biti obaviješten o puštanju počinitelja na slobodu (uključujući prijevremeno puštanje na slobodu ili uvjetnu slobodu) ili njegovu bijegu iz zatvora?

Na vaš zahtjev možete biti obaviješteni o sljedećem:

(a) ako je osoba koja je zadržana u istražnom zatvoru, protiv koje je pokrenut kazneni progon ili koja je osuđena zbog kaznenog djela koje se odnosi na vas puštena iz pritvora ili je pobjegla;

(b) o svim relevantnim mjerama uvedenima radi vaše zaštite u slučaju puštanja ili bijega osobe koja je zadržana u istražnom zatvoru, protiv koje je pokrenut kazneni progon ili koja je osuđena zbog kaznenog djela koje se odnosi na vas.

Treba napomenuti da prethodne informacije mogu biti uskraćene ako postoji moguća ili utvrđena opasnost da će počinitelju biti nanesena šteta.

Hoću li biti uključen u odluke o puštanju na slobodu ili uvjetnom otpustu? Primjerice, mogu li dati izjavu ili podnijeti žalbu?

Nemate pravo da budete uključeni u bilo kakve odluke o puštanju na slobodu ili uvjetnom otpustu koje se odnose na počinitelja.

Posljednji put ažurirano: 14/11/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

4 - Naknada

Koji je postupak za traženje odštete od počinitelja (npr. sudski postupak, privatna tužba, adhezijski postupak)?

Imate pravo pokrenuti sudski postupak protiv osobe koja je počinila kazneno djelo na vašu štetu. Možete se obratiti i Službi za socijalnu skrb kako biste dobili informacije o vašem pravu na traženje odštete.

Maloljetne osobe mlađe od 18 godina imaju pravo podnijeti zahtjev za naknadu štete protiv svih odgovornih strana kad je riječ o kaznenim djelima predviđenima Zakonom o sprječavanju i kontroli seksualnog zlostavljanja, seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije te o kršenjima ljudskih prava. Počinitelj kaznenog djela snosi građanskopravnu odgovornost za plaćanje naknade za svu konkretnu ili opću štetu nastalu žrtvi (žrtvama).

Svaka osoba koja je žrtva u smislu Zakona o sprječavanju i kontroli trgovanja ljudima i iskorištavanja ljudi te o zaštiti žrtava ima pravo podnijeti zahtjev za naknadu štete protiv svih odgovornih strana kad je riječ o kaznenim djelima počinjenima na njezinu štetu u skladu s prethodno navedenim zakonom te o kršenjima ljudskih prava. Počinitelj kaznenog djela snosi pojedinačnu građanskopravnu odgovornost za plaćanje naknade za svu konkretnu ili opću štetu nastalu žrtvi (žrtvama), uključujući sve nepodmirene obveze prema žrtvi (žrtvama) koje su posljedica prisiljavanja žrtve na rad.

Sud je naredio počinitelju da mi plati odštetu/naknadu. Kako mogu biti siguran da će počinitelj platiti odštetu/naknadu?

Ako vam počinitelj ne plati iznos odštete koju vam je dodijelio sud, možete se obratiti sudu preko svojeg odvjetnika te će sud počinitelju izdati nalog za plaćanje dodijeljene odštete. Ako počinitelj ne postupi u skladu s nalogom, odmah će biti uhićen i pritvoren.

Ako počinitelj ne plati, može li mi država isplatiti predujam za odštetu/naknadu? Pod kojim uvjetima?

Zakonom nije predviđeno da država isplati bilo kakav predujam žrtvama.

Imam li pravo na odštetu od države?

Žrtve kaznenih djela s elementima nasilja ili njihove uzdržavane osobe mogu dobiti odštetu od države u obliku opisanom u Zakonu iz 1997. o naknadi štete žrtvama kaznenih djela s elementima nasilja (Zakon br. 51(I)/97) u sljedećim slučajevima:

(a) ako žrtva ili njezine uzdržavane osobe zbog bilo kojeg razloga ne mogu dobiti odštetu od počinitelja i

(b) ako nije dostupna nikakva odšteta iz drugih izvora ili ako je iznos takve odštete manji od odštete predviđene na temelju prethodno navedenog zakona.

Odšteta na temelju prethodno navedenog zakona isplaćuje se čak i u slučajevima kad se protiv počinitelja ne može pokrenuti kazneni progon ili donijeti osuđujuća presuda.

Ako je odšteta koja je dostupna iz drugih izvora manja od odštete propisane prethodno navedenim zakonom, država podmiruje razliku.

Zakonom se utvrđuju i okolnosti u kojima se uskraćuje odšteta i dodatno se određuje sve što je uključeno u iznos odštete koji se isplaćuje.

„Kazneno djelo s elementima nasilja” znači svako kazneno djelo počinjeno s namjerom u Republici Cipru koje uključuje nasilje i izravno uzrokuje smrt, tešku tjelesnu ozljedu ili pogoršanje zdravlja, među ostalim bilo koje od sljedećih kaznenih djela, pod uvjetom da uzrokuju prethodno navedene posljedice:

ubojstvo s predumišljajem (članci 203. i 204.), pokušaj ubojstva (članak 214.), silovanje (članak 144.), pokušaj silovanja (članak 146.), otmica (članak 148.), otmica ženske osobe mlađe od 16 godina (članak 149.), djela s namjerom nanošenja teške tjelesne ozljede (članak 228.), teška tjelesna ozljeda (članak 231.), pokušaj nanošenja tjelesne ozljede upotrebom eksploziva (članak 232.), zlonamjerna upotreba otrova (članak 233.), ozljeda (članak 234.), napad čija je posljedica tjelesna ozljeda (članak 243.), ostali napadi (članak 244.), kaznena djela protiv osobne slobode (članci od 245. do 254.), podmetanje požara (članak 315.).

Zahtjev za naknadu štete na temelju prethodno navedenog zakona mora se podnijeti upravitelju Službe za socijalnu sigurnost u prihvatljivom razdoblju, a u svakom slučaju u roku od dvije godine od nastanka tjelesne ozljede / pogoršanja zdravlja / smrti, ovisno o tome što je primjenjivo.

Zahtjevu se prilažu policijsko izvješće, liječnička potvrda i sva druga dokumentacija koja bi mogla biti korisna za ocjenu zahtjeva. Upravitelj Službe za socijalnu sigurnost može prema potrebi i prema vlastitu nahođenju zatražiti takve dodatne dokaze, uključujući dokaze da nikakva naknada štete nije ili neće biti isplaćena iz nekih drugih izvora, što uključuje izjavu podnositelja zahtjeva danu pod prisegom.

Imam li pravo na naknadu u slučaju da počinitelj ne bude osuđen?

Dodjela naknade štete žrtvama ne ovisi o izricanju osuđujuće presude počinitelju. Sud donosi presudu o dodjeli odštete u okviru postupka koji se odnosi na zahtjev za naknadu štete i koji se jasno razlikuje od ishoda kaznenog postupka.

Imam li pravo na hitnu isplatu u očekivanju presude o svojem zahtjevu za naknadu?

Ne možete primiti hitnu isplatu jer takva isplata nije predviđena zakonom.

Posljednji put ažurirano: 14/11/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

5 - Moja prava na potporu i pomoć

Žrtva sam kaznenog djela. Komu se mogu obratiti za potporu i pomoć?

Policiji.........199/1460

Službi za hitnu pomoć u okviru državne bolnice

Okružnoj službi za socijalnu skrb

Službi za psihologiju obrazovanja

Službi za mentalno zdravlje

Pozivnom centru za potporu žrtvama

nevladinim organizacijama.

U Republici Cipru dostupne su sljedeće dežurne telefonske linije za pomoć:

1460 – Dežurna telefonska linija za građane

1440 – Dežurna telefonska linija za nasilje u obitelji

1498 – Dežurna telefonska linija za informacije o drogama i pomoć ovisnicima o drogama

116111 – Dežurna telefonska linija za potporu djeci i mladima

116000 – Dežurna telefonska linija za nestalu djecu

Je li potpora žrtvama besplatna?

Potpora žrtvama koju pružaju vladine agencije i nevladine organizacije pruža se besplatno.

Koje vrste potpore mogu primiti od državnih službi ili tijela?

Od državnih službi možete dobiti sljedeće oblike potpore:

  • usluge zdravstvene zaštite od Službe za medicinske usluge
  • psihološku potporu od Službe za mentalno zdravlje i Službe za psihologiju obrazovanja
  • zaštitu Službe za socijalnu skrb na temelju uhidbenih naloga protiv počinitelja i/ili naloga za zaštitu žrtve
  • donošenje posebnih policijskih mjera tijekom istražnog postupka radi sprječavanja ponovne viktimizacije
  • djelotvornu policijsku zaštitu radi sprječavanja zastrašivanja ili odmazde počinitelja i/ili bilo koje druge osobe
  • sudske mjere tijekom ročišta radi zaštite žrtava kojima je potrebna posebna zaštita (npr. djeca, žrtve s psihosocijalnim invaliditetom).

Ako ste žrtva nasilja u obitelji, dijete žrtva seksualnog zlostavljanja ili žrtva trgovanja ljudima, Služba za socijalnu skrb obavijestit će vas o vašim pravima i pružit će vam potporu. Povezat će vas i sa svim nadležnim državnim agencijama i nevladinim organizacijama koje će se baviti vašim predmetom i pružiti vam potporu. Ako su vaši interesi u sukobu s interesima vaših roditelja, voditelj Službe za socijalnu skrb poduzet će sve potrebne mjere kako bi vas zaštitio.

Koje vrste potpore mogu primiti od nevladinih organizacija?

Od nevladinih organizacija možete dobiti sljedeće oblike potpore:

  • psihološku potporu
  • smještaj u skloništima za žrtve.
Posljednji put ažurirano: 14/11/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice francuski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

Prava žrtava kaznenih djela u kaznenim postupcima - Luksemburg

Ova je stranica strojno prevedena i njezina kvaliteta nije zajamčena.
Službeni prijevod nije dostupan u jezičnoj verziji koju tražite.
Imajte na umu da je svrha tog prijevoda samo pružiti kontekst. Vlasnik ove stranice ne prihvaća nikakvu odgovornost ni obvezu u pogledu kvalitete strojno prevedenog teksta.

 

Smatrat će se da ste žrtva kaznenog djela ako ste pretrpjeli štetu, npr. ozlijeđeni ste ili vam je oštećena ili ukradena imovina itd. uslijed događaja koji u skladu s nacionalnim zakonodavstvom predstavlja kazneno djelo. Kao žrtvi kaznenog djela, zakonom su vam zajamčena određena osobna prava prije, tijekom i nakon sudskog postupka (suđenja).

Kazneni postupak u Luksemburgu sastoji se od dvije faze: Istraga i suđenje. Policija i/ili istražni sudac obično provode istragu. Nakon završetka istrage predmet će biti upućen Sudu. Komore će utvrditi hoće li predmet prenijeti na sud ili zaključiti u ovoj fazi.

Ako je slučaj upućen sudu, sud će održati saslušanje radi ispitivanja prikupljenih dokaza i odlučiti je li počinitelj kriv ili ne. Ako je počinitelj proglašen krivim, osudio će ga sud i izreći kaznu. Ako prikupljeni dokazi nisu dostatni za proglašenje tuženika krivim, sud će ga odbiti.

Kliknite na poveznice u nastavku kako biste pronašli informacije koje trebate

Poveznica se otvara u novom prozoru1 - Prava koja uživam kao žrtva kaznenog djela

Poveznica se otvara u novom prozoru2 - Prijavljivanje kaznenog djela i moja prava tijekom istražnog ili sudskog postupka

Poveznica se otvara u novom prozoru3 - Moja prava nakon suđenja

Poveznica se otvara u novom prozoru4 - Naknada

Poveznica se otvara u novom prozoru5 - Moja prava na potporu i pomoć

Posljednji put ažurirano: 08/11/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

1 - Prava koja uživam kao žrtva kaznenog djela

Koje ću informacije dobiti od nadležnog tijela nakon što je počinjeno kazneno djelo (npr. policije, javnog tužitelja), ali prije nego što prijavim to kazneno djelo?

Policija ili javni tužitelj odmah i u skladu s člankom 3. stavkom 7. Zakona o kaznenom postupku obavješćuje žrtve na jeziku koji razumiju o sljedećem:

  • vrsti potpore koju mogu ostvariti i od koga, uključujući, kada je to primjenjivo, osnovne informacije o pristupu medicinskoj potpori, specijalističkoj potpori, uključujući psihološku potporu, i zamjenskom smještaju
  • postupcima za podnošenje prijava za kaznena djela i položaju žrtava u takvim postupcima
  • kako i pod kojim uvjetima mogu dobiti zaštitu
  • kako i pod kojim uvjetima mogu dobiti pomoć odvjetnika i pravnu pomoć te svaku drugu vrstu savjeta u zakonski propisanim rokovima i uvjetima
  • kako i pod kojim uvjetima mogu dobiti naknadu štete
  • kako i pod kojim uvjetima imaju pravo na usmeno i pisano prevođenje
  • dostupnim postupcima za podnošenje prijava u slučaju u kojem se ne poštuju njihova prava
  • podacima za kontakt za potrebe komunikacije o predmetu
  • mogućnostima za liječenje i popravljanje štete
  • kako i pod kojim se uvjetima mogu nadoknaditi troškovi nastali kao posljedica njihova sudjelovanja u kaznenom postupku
  • pravu na pojedinačnu procjenu sa službom za potporu žrtvama kako bi se provjerila potreba za posebnim postupanjem te spriječila sekundarna viktimizacija
  • ovisno o njihovim potrebama žrtvama će se u svakoj fazi postupka po potrebi pružiti i dodatne pojedinosti
  • pravu da u njihovoj pratnji bude osoba koju odaberu ako zbog posljedica kaznenog djela žrtvama treba pomoć da razumiju ili da ih se razumije.

Osim toga, Služba za primanje stranaka i pravne informacije, Služba za potporu žrtvama Središnje službe socijalne pomoći i Ministarstvo pravosuđa isto tako nude pomoć i savjete.

Ne živim u državi članici EU-a u kojoj je počinjeno kazneno djelo (za građane EU-a i državljane trećih zemalja). Na koji su način zaštićena moja prava?

Ako su žrtve stranci (građani EU-a i državljani trećih zemalja), mogu iskoristiti prethodno navedena prava i obavješćuje ih se o načinu na koji mogu ostvariti svoja prava ako borave u drugoj državi članici EU-a, npr. o pravu da podnesu pritužbu luksemburškim policijskim tijelima.

Koje ću informacije dobiti ako prijavim kazneno djelo?

Žrtve konkretno imaju sljedeća prava:

  • pravo da ih se automatski obavijesti o datumu i razlozima zaključenja njihova predmeta
  • pravo da ih se na zahtjev obavijesti da se njihov predmet istražuje u okviru pravosudne istrage
  • pravo da ih se na zahtjev obavijesti o stanju kaznenog postupka
  • pravo da ih Ured javnog tužitelja automatski obavijesti o datumu ročišta na kojem će se rješavati njihov predmet
  • pravo da na zahtjev dobiju informacije o pravomoćnoj presudi u kaznenom postupku.

Imam li pravo na besplatne usluge tumačenja i prevođenja (kada se obratim policiji ili drugim nadležnim tijelima ili tijekom istražnog i sudskog postupka)?

Kao žrtve ili građanskopravne stranke koje ne govore ili ne razumiju jezik postupka, žrtve imaju pravo na besplatnu pomoć usmenog prevoditelja na jeziku koji razumiju i pravo na besplatan prijevod svih dokumenata o kojima će biti obaviješteni ili koji će im biti dostavljeni ili kojima imaju pravo pristupa.

Na koji će način nadležna tijela osigurati da razumijem sve informacije i da me se razumije (ako sam dijete ili osoba s invaliditetom)?

Ako žrtve ne govore ili ne razumiju jezik postupka, imaju pravo na besplatnu pomoć usmenog prevoditelja. Ako žrtve imaju smetnju govora ili sluha, pomaže im prevoditelj na znakovni jezik ili bilo koja kvalificirana osoba koja poznaje jezik ili se koristi metodom ili uređajem koji joj omogućuju komunikaciju s njima.

Ako su žrtve djeca, imaju pravo da im u pratnji bude njihov pravni zastupnik ili osoba koju odaberu.

Službe za potporu žrtvama

Tko pruža potporu žrtvama?

Žrtve imaju pravo da im pomogne nekoliko službi za potporu žrtvama. Pomoć pruža država preko središnje službe za pomoć Ureda javnog tužitelja, koja će primiti žrtvu i pružiti joj besplatnu socijalnu, psihološku i pravnu potporu. Postoje i nevladine organizacije koje nude pomoć žrtvama ako je riječ o ženama ili djeci, ranjivim osobama itd.

Hoće li me policija automatski uputiti na službu za potporu žrtvama?

Policija je obvezna obavijestiti žrtve o njihovim pravima i trebala bi djelovati kao posrednik za udruženja za potporu žrtvama. Policija će sustavno i obvezno dostavljati informativni letak pod nazivom Informacije i pomoć žrtvama (Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.police.public.lu/fr/aide-victimes/flyer-aide-victime-fr.pdf dostupan na luksemburškom, francuskom, njemačkom, engleskom i portugalskom jeziku te obrazac s informacijama pod nazivom Infodroit. (Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.police.public.lu/fr/aide-victimes/infodroit-victime.pdf).

Na koji se način štiti moja privatnost?

Privatnost žrtava zaštićena je luksemburškim Ustavom. U članku 11. stavku 3. navedeno je da „Država jamči zaštitu privatnosti, uz zakonski utvrđene iznimke”.

Policija i pravosudni sustav obvezni su ponuditi zaštitu žrtvama, među ostalim, u slučaju prijetnji ili čina osvete za koje je odgovoran počinitelj. Ta bi zaštita trebala biti dostupna od početka istrage i tijekom njezina trajanja. Žrtve imaju pravo na zaštitu od svakog zadiranja u njihove privatne živote, a u svakom slučaju neposredno nakon kaznenog djela.

Moram li prijaviti kazneno djelo kako bi mi se pružila potpora za žrtve?

Služba za pomoć žrtvama namijenjena je svim žrtvama (djeci, adolescentima, odraslima) koji su zbog kaznenog djela pretrpjeli povredu fizičkog i/ili psihičkog integriteta. Članovi osoblja pružaju usluge psihološkog i psihoterapeutskog savjetovanja, obavješćuju žrtve o njihovim pravima i mogu biti u njihovoj pratnji tijekom sudskog postupka. U okviru službe postoji i terapijska skupina za žrtve nasilja u obitelji. Služba nudi usluge i osobama koje su zbog svojeg odnosa sa žrtvom proživjele njezinu patnju ili svjedocima kaznenih djela. Dotične osobe ne moraju prethodno podnijeti pritužbu kako bi imale pristup službi za pomoć žrtvama.

Osobna zaštita za slučaj da sam u opasnosti

Koje su vrste zaštite dostupne?

Zadržavanje optuženika u istražnom zatvoru

  • ako je kazneno djelo kažnjivo kaznom zatvora od najmanje dvije godine
  • ako postoji opasnost da će optuženik ponoviti kazneno djelo
  • ako postoji opasnost od bijega.

Tko mi može ponuditi zaštitu?

Luksemburška policija može zaštititi žrtve.

Hoće li netko obraditi moj predmet kako bi utvrdio prijeti li mi još uvijek opasnost od počinitelja?

U donošenju odluke o mogućem istražnom zatvoru za počinitelja u obzir se uzimaju razni elementi.

Kakva je zaštita dostupna za osobito ranjive žrtve?

U skladu s člankom 48. stavkom 1. Zakona o kaznenom postupku, za djecu žrtve predviđena je zaštita kako je navedno u nastavku.

  • Uz odobrenje javnog tužitelja može se izraditi audiosnimka ili videosnimka saslušanja svjedoka ili bilo kojeg djeteta.
  • Snimke se izrađuju nakon dobivanja suglasnosti od svjedoka ili djece, ako oni imaju potrebnu sposobnost prosuđivanja, a u suprotnom od djetetova pravnog zastupnika. Ako postoji opasnost od propisno utvrđenog sukoba interesa između djeteta i njegova pravnog zastupnika, snimka se može izraditi samo uz suglasnost skrbnika ad litem (administrateur ad hoc), ako je on dodijeljen djetetu, ili ako takav skrbnik nije imenovan, samo uz izričito i propisno obrazloženo odobrenje javnog tužitelja.
  • Odstupajući od navedenog, ako je dijete žrtva kaznenih djela iz članaka od 354. do 360, 364., 365., od 372. do 379., članka 382. stavaka 1. i 2., 385., 393., 394., 397., od 398. do 405., članka 410. stavaka 1. i 2. ili članka 442. stavka 1. Kaznenog zakona ili ako je dijete svjedok kaznenih djela iz članaka od 393. do 397. ili od 400. do 401.a Kaznenog zakona, snimka se mora izraditi na način naveden u stavku 1. , osim ako javni tužitelj odluči da nema potrebe za njezinom izradom jer su dijete ili njegov pravni zastupnik ili, kada je to primjenjivo, skrbnik ad litem, iznijeli prigovor na izradu takve snimke.
  • Snimka služi kao dokaz. Na izvornik se stavlja pečat te se izrađuje popis kopija i one se dodaju u spis. Snimke mogu bez premještanja poslušati ili pregledati stranke i vještak uz odobrenje javnog tužitelja, i to na mjestu koje on utvrdi.
  • Svako dijete iz stavka 3. ima pravo da u njegovoj pratnji na saslušanju bude odrasla osoba koju odabere, osim ako javni tužitelj odluči drukčije na temelju obrazložene odluke o dotičnoj osobi donesene u interesu djeteta ili u cilju utvrđivanja istine.

Žrtve trgovine ljudima ili nasilja u obitelji pod određenim uvjetima primaju posebnu zaštitu.

Dijete sam – imam li posebna prava?

Djeca žrtve imaju niz dodatnih prava:

  • pravo da rok zastare, tj. razdoblje nakon kojeg se protiv kaznenih djela više ne može voditi sudski postupak, ne počne teći do dana kada napune 18 godina za kaznena djela počinjena protiv žrtve, kao što su napad na ćudoređe, silovanje i trgovina ljudima, seksualno iskorištavanje, ubojstvo iz nehaja, nanošenje tjelesne ozljede, zlostavljanje i davanje opojnih droga
  • pravo da javni tužitelj ili istražni sudac imenuje posebnog zastupnika nazvanog administrateur ad hoc (skrbnik ad litem) ako barem jedan pravni zastupnik žrtve ne štiti njezine interese u potpunosti. Taj posebni zastupnik štiti interese žrtve i ostvaruje prava koja žrtva ima u svojstvu građanskopravne stranke
  • pravo da primi obavijest o pokretanju kaznenog postupka i o pravu da podnese građansku tužbu preko svojeg pravnog zastupnika ili skrbnika ad litem
  • pravo da se izradi videosnimka ili audiosnimka njihova saslušanja kako bi se izbjegla traumatizacija zbog ponavljanja izjava nekoliko puta tijekom postupka, uz odobrenje javnog tužitelja i nakon što se dobije pristanak žrtvi ili njihovih pravnih zastupnika ili skrbnika ad litem. Snimka je obvezna za kaznena djela povezana s napadom na ćudoređe i silovanjem, prostitucijom, trgovinom ljudima i njihovim izrabljivanjem, ubojstvom, namjernim ubojstvom, nanošenjem teške ozljede, osim ako javni tužitelj odluči da nema potrebe za njezinom izradom jer su žrtva ili njezin pravni zastupnik iznijeli prigovor na izradu takve snimke
  • pravo da im u pratnji bude njihov pravni zastupnik ili osoba koju odaberu.

Član moje obitelji izgubio je život kao žrtva kaznenog djela – koja su moja prava?

Svaka osoba čiji je srodnik izgubio život kao žrtva kaznenog djela i koja tvrdi da joj je prouzročena šteta ima pravo na žalbu pokretanjem građanske tužbe pred nadležnim istražnim sucem.

U tom slučaju osobe imaju konkretno sljedeća prava:

  • pravo da zatraže naknadu štete od optuženika
  • pravo da budu uključene u istragu koju provodi istražni sudac
  • pravo da od istražnog suca zatraže dodatne istrage
  • pravo na žalbu pred sudskim vijećem protiv određenih istraga koje imaju utjecaj na njihove građanske interese
  • pravo da ih se sasluša samo ako to žele
  • pravo da se ako to bude nužno suoče s optuženikom
  • pravo na pristup spisu u uredu istražnog suca nakon prvog ispitivanja optuženika i dan prije svake istrage za koju je potrebna pravna pomoć
  • pravo da od istražnog suca zatraže presliku spisa nakon završetka istrage
  • pravo da zatraže izvješće vještaka, čuju svjedočenja i pravo na povrat oduzetih predmeta
  • pravo na pregled mjesta počinjenja kaznenog djela.

Član moje obitelji žrtva je kaznenog djela – koja su moja prava?

Treća strana na koju je utjecalo kazneno djelo počinjeno protiv njezina srodnika ima sljedeća prava:

  • pravo da od Ureda javnog tužitelja zatraži presliku zapisnika u kojem je opisano kazneno djelo koje na tu osobu utječe kao na treću stranu
  • pravo da je javni tužitelj automatski obavijesti o datumu ročišta na kojem će se rješavati njezin predmet
  • pravo da, prema potrebi, od tajništva okružnog suda ili prekršajnog suda zatraži presudu koja je donesena u predmetu.

Mogu li pristupiti uslugama mirenja? Pod kojim uvjetima? Prijeti li mi opasnost tijekom mirenja?

Kazneno mirenje alternativa je kaznenom progonu. U načelu omogućuje rješavanje sporova bez intervencije sudova. Mirenje između počinitelja i žrtve moguće je samo prije početka kaznenog postupka. Javni tužitelj može odlučiti primijeniti mirenje ako mu se čini da bi se na taj način vjerojatno mogla nadoknaditi prouzročena šteta ili okončati narušeno stanje nastalo zbog kaznenog djela ili pridonijeti rehabilitaciji počinitelja kaznenog djela. Mirenje se isključuje ako je počinitelj kaznenog djela osoba s kojom žrtva živi. Za tu je opciju potrebna suglasnost i počinitelja kaznenog djela i žrtve.

Gdje mogu pronaći zakon u kojem su navedena moja prava?

U Zakonu o kaznenom postupku na internetskim stranicama Legilux.

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://legilux.public.lu/eli/etat/leg/code/procedure_penale
Posljednji put ažurirano: 08/11/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

2 - Prijavljivanje kaznenog djela i moja prava tijekom istražnog ili sudskog postupka

Kako mogu prijaviti kazneno djelo?

Žrtve kaznenog djela kaznenu prijavu mogu podnijeti:

  • luksemburškoj policiji
  • javnom tužitelju nadležnom za predmetno područje.

Iako svatko može prijaviti kazneno djelo, ako žrtve namjeravaju sudjelovati u postupku kao građanskopravna stranka, moraju podnijeti pritužbu osobno ili preko svojeg odvjetnika.

Žrtve mogu podnijeti privatnu tužbu protiv počinitelja pred prekršajnim sudom ili kaznenim vijećem okružnog suda.

Pritužba se podnosi na jednom od službenik jezika u Luksemburgu, odnosno luksemburškom, francuskom ili njemačkom jeziku. Žrtve koje ne govore nijedan od triju navedenih jezika imaju pravo na besplatne usluge usmenog prevoditelja. Zahtjev se po mogućnosti podnosi u pisanom obliku, pri čemu ne postoji unaprijed zadani način njegova pisanja, a mora uključivati sljedeće:

  • prezime, ime, mjesto i datum rođenja, zanimanje i prebivalište podnositelja pritužbe
  • događaj zbog kojeg je nastala pretrpljena šteta
  • prirodu štete.

Razdoblje u kojem žrtva mora podnijeti pritužbu prvenstveno ovisi o roku zastare kaznenog djela. Rok iznosi od jedne do deset godina.

Kako mogu saznati u kojoj je fazi moj predmet?

Žrtve imaju sljedeća prava:

  • pravo da ih se automatski obavijesti o datumu i razlozima zaključenja njihova predmeta
  • pravo da ih se na zahtjev obavijesti da se njihov predmet istražuje u okviru pravosudne istrage
  • pravo da ih se na zahtjev obavijesti o stanju kaznenog postupka
  • pravo da ih javni tužitelj automatski obavijesti o datumu ročišta na kojem će se rješavati njihov predmet
  • pravo da na zahtjev dobiju informacije o pravomoćnoj presudi u kaznenom postupku.

Kad se zahtjev podnese pred javnim tužiteljem on će u roku od 18 mjeseci od primitka zahtjeva ili optužbe obavijestiti žrtvu o svakoj daljnjoj mjeri, uključujući prema potrebi o zaključenju predmeta i glavni razlog za takvu odluku.

Imam li pravo na pravnu pomoć (tijekom istražnog ili sudskog postupka)? Pod kojim uvjetima?

Kako bi se osigurao pristup pravosuđu u slučaju da žrtve nemaju dostatna sredstva, posebno u pogledu zajamčenog minimalnog dohotka, one imaju pravo na punu besplatnu pravnu pomoć u svrhu obrane svojih interesa. Navedenu pomoć pruža Vijeće Odvjetničke komore ako to zatraži žrtva i ako je ona:

  • državljanin Luksemburga
  • strani državljanin kojem je dopušteno nastaniti se u zemlji
  • državljanin države članice Europske unije (EU)
  • strani državljanin izjednačen s državljanima Luksemburga u pitanjima besplatne pravne pomoći na temelju međunarodnog ugovora.

Za utvrđivanje financijskih sredstava u obzir se uzimaju ukupan bruto dohodak i bogatstvo, kao i dohodak osoba koje žive u istom kućanstvu. Osim u slučaju ograničenih sredstava, žrtve imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć i ako se na temelju ozbiljnih razloga povezanih s njihovom socijalnom, obiteljskom ili materijalnom situacijom smatra da ispunjavaju uvjete za to.

Zahtjev za besplatnu pravnu pomoć mora se podnijeti s pomoću upitnika dostupnog u Središnjoj službi socijalne pomoći (Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.guichet.public.lu/citoyens/fr/organismes/service-central-assistance-sociale/index.html) koji se uz potpisžrtva dostavlja mjesno nadležnom predsjedniku Odvjetničke komore (u Diekirchu ili Luxembourgu).

Upitnik koji je potrebno ispuniti uključivat će posebno sljedeće:

  • identitet (prezime, ime/imena, mjesto i datum rođenja, zanimanje, prebivalište, bračno stanje, državljanstvo) žrtve
  • prirodu spora za koji je potrebna besplatna pravna pomoć
  • obiteljsku situaciju žrtve
  • Poveznica se otvara u novom prozorufinancijske okolnosti žrtve.

Žrtve mogu navesti i ime odvjetnika (ili više njih) kojeg žele da im se dodijeli u okviru pravne pomoći ili, ako je to primjenjivo, navesti ime odvjetnika koji im je trenutačno dodijeljen.

Žrtve zahtjevu trebaju priložiti sljedeće dokumente:

  • presliku njihova identifikacijskog dokumenta
  • Poveznica se otvara u novom prozorupotvrdu o registraciji u Zajedničkom centru za socijalnu sigurnost (Centre Commun de la Sécurité Sociale – CCSS), kao i za osobe koje s njima žive u kućanstvu
  • za dotičnu osobu i svakog člana kućanstva: platnu listu (ili potvrdu o dohotku koju je izdao CCSS), potvrde o zajamčenom minimalnom dohotku te potvrde o naknadi za nezaposlenost ili o mirovini ili druge potvrde koje se odnose na posljednja tri mjeseca i u kojima su navedeni bruto iznosi (bankovni izvodi nisu dovoljni)
  • potvrdu Nacionalnog fonda solidarnosti (Fonds national de solidarité) za svakog člana kućanstva da je stanje na računu nula ako kućanstvo ne prima sredstva iz tog fonda
  • ako kućanstvo prima ili plaća naknadu za uzdržavanje, dokument u kojem se navodi plaćeni ili primljeni iznos (bankovni izvodi iz protekla tri mjeseca, primjerice)
  • potvrdu o posjedovanju ili neposjedovanju nekretnine koju svakog člana kućanstva izdaje luksemburška Porezna uprava (Administration des contributions directes)
  • popratne dokumente u pogledu vlasništva nekretnine u inozemstvu, ako je primjenjivo
  • dokaze o pokretninama (novac, ušteđevina, dionice, obveznice itd.)
  • ako je kućanstvo u najmu, primjerak ugovora o najmu i potvrde o plaćanju najamnine za posljednja tri mjeseca
  • ako kućanstvo otplaćuje hipoteku, dokaz plaćanja mjesečnog iznosa
  • dokaze o dohotku ostvarenom od nekretnina i pokretnina
  • dokumente povezane s predmetom o kojem je riječ.

Mogu li tražiti nadoknadu troškova (za sudjelovanje u istražnom/sudskom postupku)? Pod kojim uvjetima?

Nakon provjere nedostatnosti sredstava, predsjednik Odvjetničke komore ili član kojeg on ovlasti za tu svrhu poslat će obavijest o tome običnom poštom ako je zahtjev za besplatnu pravnu pomoć odobren ili preporučenim pismom ako je zahtjev odbijen. Predsjednik imenuje odvjetnika kojeg je žrtva sama odabrala ili određuje odvjetnika ako ga žrtva nije odabrala ili ako predsjednik njezin odabir smatra neprikladnim.

Javne bilježnike i sudske izvršitelje po službenoj dužnosti imenuje sud koji predmet rješava u okviru besplatne pravne pomoći.

Ako se besplatna pravna pomoć odobri tijekom postupka, troškovi koje je platila žrtva bit će joj nadoknađeni.

Troškovi za koje se ne odobrava povrat

Ako žrtva primi besplatnu pravna pomoć, a naloži joj se da plati troškove, te će troškove snositi država.

Besplatna pravna pomoć u kaznenim predmetima ne pokriva troškove i novčane kazne određene osuđenim osobama.

Mogu li podnijeti žalbu ako je moj predmet zaključen prije pokretanja sudskog postupka?

Ako se predmet zaključi prije pokretanja sudskog postupka, u obavijesti se navode uvjeti pod kojima žrtve mogu pokrenuti postupak podnošenjem privatne tužbe ili građanskopravnog zahtjeva.

Ako su kazne za kaznena djela kaznenopravne sankcije ili korektivne sankcije, obavijest uključuje informaciju da se žrtve mogu obratiti glavnom javnom tužitelju, koji ima pravo naložiti državnom tužitelju da pokrene kazneni postupak.

Ako sudbeno vijeće (Chambre du conseil) odluči da neće uputiti kazneni predmet na sud koji bi odlučivao o krivnji navodnog počinitelja, žrtve mogu podnijeti žalbu sudbenom vijeću žalbenog suda. Stoga imaju pravo podnijeti zahtjeve i primjedbe tom vijeću.

Ako sudbeno vijeće odluči da neće nastaviti s predmetom zbog činjeničnih, a ne pravnih elemenata, žrtve ipak mogu građanskom sudu podnijeti zahtjev za naknadu štete.

Mogu li se uključiti u suđenje?

Kao i tijekom istražnog postupka, žrtve mogu sudjelovati u postupku bez posebnog statusa ili kao građanskopravna stranka.

Žrtve mogu biti prisutne na javnoj raspravi ili raspravi koja je zatvorena za javnost, ali samo ako su pozvani kao svjedoci. Mogu biti pozvani kao svjedoci i na usmena očitovanja. U tom cilju primaju pisani poziv od javnog tužitelja i moraju odgovoriti na pitanja suda i na pitanja koja postavi odvjetnik protustranke. Žrtve tijekom suđenja sjede u stražnjem dijelu sudnice kako ne bi bile u izravnom kontaktu s optuženikom.

Građanskopravne stranke primaju pisani poziv na usmena očitovanja. Imaju pravo biti prisutne i na javnim raspravama ili raspravama koje su zatvorene za javnost te moraju biti prisutne kako bi dostavile svoje zahtjeve. Građanskopravne stranke svoj iskaz u načelu daju nakon saslušanja svjedoka. Osim toga, u predmetu mogu iznositi tvrdnje u pogledu svih pitanja povezanih sa svojim građanskim interesima i mogu svjedočiti o činjenicama.

Koja je moja službena uloga u pravosudnom sustavu? Primjerice, jesam li ili mogu li odabrati da budem: žrtva, svjedok, oštećena stranka ili privatni tužitelj?

Vaša službena uloga u pravosudnom sustavu uloga je žrtve bez posebnog statusa. Žrtve imaju pravo uključiti se u postupak kao građanskopravne stranke.

Koja su moja prava i obveze u toj ulozi?

Žrtve konkretno imaju sljedeća prava:

  • pravo da upotrebljavaju jezik koji razumiju ili da mogu iskoristiti usluge usmenog prevoditelja ako žalbu podnose policijskoj službi
  • pravo na besplatnu presliku pritužbe i dokumenata koje su podnijeli u prilog toj pritužbi
  • pravo da na jeziku koji razumiju prime potvrdu u kojoj se navodi broj spisa te datum i mjesto njihovih pritužbi i pravo da dobiju potvrdu primitka pritužbi podnesenih javnom tužitelju
  • pravo da im pomaže odvjetnik ili da ih on zastupa
  • pravo da ih se automatski obavijesti o datumu i razlozima zaključenja njihova predmeta
  • pravo da ih se na zahtjev obavijesti da se njihov predmet istražuje u okviru pravosudne istrage
  • pravo da ih se na zahtjev obavijesti o stanju kaznenog postupka
  • pravo da ih državnoodvjetničke službe automatski obavijeste o datumu ročišta na kojem će se rješavati njihov predmet
  • pravo da na zahtjev dobiju informacije o pravomoćnoj presudi u kaznenom progonu
  • pravo da od suca koji razmatra zahtjeve za primjenu privremenih mjera zatraže da donese privremenu mjeru ako se postojanje odgovornosti druge strane ne može ozbiljno dovesti u pitanje.

Građanskopravne stranke imaju i sljedeća prava:

  • pravo da zatraže naknadu štete od optuženika
  • pravo da budu uključene u istragu koju nalaže istražni sudac
  • pravo da od istražnog suca zatraže dodatne istrage
  • pravo na žalbu pred sudskim vijećem protiv određenih istraga koje imaju utjecaj na njihove građanske interese
  • pravo da ih se sasluša samo ako to žele
  • pravo da se ako to bude nužno suoče s optuženikom
  • pravo da imaju pristup spisu u uredu istražnog suca nakon prvog ispitivanja optuženika i dan prije svakog izvođenja dokaza za koje je potrebna pravna pomoć
  • pravo da od istražnog suca zatraže presliku spisa nakon završetka istrage
  • pravo da zatraže izvješće vještaka, čuju svjedočenja i pravo na povrat oduzetih predmeta
  • pravo na pregled mjesta počinjenja kaznenog djela.

Mogu li dati izjavu tijekom suđenja ili podastrijeti dokaze? Pod kojim uvjetima?

Svjedoci mogu biti prisutni na raspravama i sucu pod prisegom otkriti sve što znaju o činjenicama. Svjedoci moraju odgovoriti na pitanja suda i na pitanja koja postavi odvjetnik protustranke.

Građanskopravne stranke u predmetu mogu iznositi tvrdnje u pogledu svih pitanja povezanih sa svojim građanskim interesima i mogu svjedočiti o činjenicama. Odvjetnik građanskopravne stranke može ispitati vještake, kao i svjedoke obrane.

Svi se dokazi u načelu prihvaćaju ako se razumno i na temelju iskustva može priznati da oni sucu mogu pomoći da donese odluku. Dokazi se mogu iznijeti pod uvjetom da je održana kontradiktorna rasprava.

Koje ću informacije dobiti tijekom suđenja?

Žrtvi će se priopćiti sljedeće informacije:

  • na zahtjev: status kaznenog postupka
  • automatski: datum ročišta na kojem će se rješavati njihov predmet
  • na zahtjev: pravomoćna presuda u kaznenom postupku.

Hoću li imati pristup sudskim spisima?

Ako se pritužba podnosi policiji, podnositelji besplatno primaju presliku pritužbe odmah ili u roku od mjesec dana nakon podnošenja. Podnositelji pritužbe mogu i od suda zaduženog za njihove predmete zatražiti posebne postupovne korake.

Ako su se podnositelji pritužbe u postupak uključili kao građanskopravne stranke, imaju pravo na pristup spisu u uredu istražnog suca nakon prvog ispitivanja optuženika i dan prije svakog izvođenja dokaza za koje je potrebna pravna pomoć.

Istražni sudac nakon završetka postupka dostavlja spis javnom tužitelju. U svojstvu građanskopravne stranke imate pravo pregledati spis najmanje osam radnih dana prije nego što sudsko vijeće ispita predmet.

Građanskopravne stranke koje mogu dokazati legitiman osobni interes u razumnom roku prije utvrđenog datuma ročišta imaju pravo primiti primjerak spisa, osim ako je riječ o oduzetim ispravama i dokumentima. Kako bi ostvarili to pravo moraju podnijeti zahtjev javnom tužitelju.

Posljednji put ažurirano: 08/11/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

3 - Moja prava nakon suđenja

Mogu li podnijeti žalbu protiv presude?

Na svaku pravomoćnu presudu primjenjuje se načelo res judicata čim se ona donese. Smatra se da ona kao takva predstavlja istinu sve dok se ne ukine upotrebom pravnog sredstva utvrđenog zakonom. Sudac obično odluku o kaznenim i građanskim tužbama donosi u istoj presudi.

Zbog prava na pošteno suđenje navedeno načelo res judicata primjenjuje se samo na osobe koje su bile stranke u kaznenom postupku i na dijelove odluke u pogledu kojih su te stranke mogle izraziti svoje stavove. U svojstvu žrtve možete podnijeti žalbu samo ako ste u postupku sudjelovali kao građanskopravna stranka.

U tom svojstvu možete podnijeti žalbu, ali samo u pogledu svojih građanskih interesa i ako je žalba u vašem interesu, tj. ako je sud odbio vaš zahtjev za naknadu troškova ili ako smatrate da iznos koji vam je dodijeljen nije dovoljan.

Dakle, ne možete podnijeti žalbu jer se ne slažete s izrečenom kaznom ili jer je sud oslobodio optuženika. Samo javni tužitelj može pokrenuti žalbu u pogledu kaznenog dijela postupka.

Posavjetujte se sa svojim odvjetnikom kako biste utvrdili je li mudro podnijeti žalbu. Ako vaš odvjetnik odgovori potvrdno, žalba se u roku od 40 dana mora podnijeti tajništvu suda koji je donio presudu.

Koja su moja prava nakon izricanja presude?

Nakon donošenja presude možete dobiti njezin primjerak.

Žalbu možete podnijeti i vi sami, ali samo ako ste u postupku sudjelovali kao građanskopravna stranka i samo u pogledu svojih građanskih interesa (vidjeti točku 1.).

Ako se planira uvjetni otpust, možete dostaviti prigovor javnom tužitelju, koji je zadužen za izvršenje kazne.

I dalje vas može zastupati odvjetnik.

Imam li pravo na potporu ili zaštitu nakon suđenja? Koliko dugo?

U svojstvu građanskopravne stranke imate pravo na besplatnu pravnu pomoć za sva pitanja koja se odnose na donošenje presude.

U svojstvu žrtve namjernog kaznenog djela kojim je žrtvi nanesena tjelesna ozljeda, pod određenim uvjetima možete Ministarstvu pravosuđa podnijeti zahtjev za naknadu štete koju plaća država ako vam je ne može isplatiti počinitelj kaznenog djela.

Policija i pravosudni sustav obvezni su vam kao žrtvi ponuditi zaštitu. Svaka odluka u pogledu uvjetnog otpusta osuđene osobe može podlijegati posebnim uvjetima koji se, konkretno, odnose na zaštitu društva i žrtve.

Koje ću informacije dobiti u slučaju da je počinitelj osuđen?

Imate pravo na zahtjev dobiti informacije o svakoj pravomoćnoj presudi u kaznenom postupku.

Kad je riječ o kazni izrečenoj počinitelju kaznenog djela, imajte na umu da se u osuđujućoj presudi moraju navesti primijenjene odredbe zakona, a da se ne iznose uvjeti, činjenice koje čine kazneno djelo za koje je optuženik optužen ili izrečena kazna (ili više njih) (članak 195. Zakona o kaznenom postupku). Za sva pitanja povezana s izvršenjem kazni možete se obratiti Službi za izvršavanje kazni Ureda glavnog javnog tužitelja.

Pravomoćno osuđena osoba u Luksemburgu bit će smještena u zatvor u Schrassigu ili Givenichu.

Hoću li biti obaviješten o puštanju počinitelja na slobodu (uključujući prijevremeno puštanje na slobodu ili uvjetnu slobodu) ili njegovu bijegu iz zatvora?

Na temelju članka 4. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku, ako podnesete poseban zahtjev Uredu glavnog javnog tužitelja, možete biti obaviješteni o puštanju počinitelja kaznenog djela na slobodu ili njegovu bijegu iz zatvora ako za vas postoji opasnost ili utvrđeni rizik od nanošenja štete, osim ako postoji utvrđeni rizik od nanošenja štete počinitelju.

Hoću li biti uključen u odluke o puštanju na slobodu ili uvjetnom otpustu? Primjerice, mogu li dati izjavu ili podnijeti žalbu?

Ne.

Posljednji put ažurirano: 08/11/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

4 - Naknada

Koji je postupak za traženje odštete od počinitelja? (npr. sudski postupak, privatna tužba, adhezijski postupak)?

U većini predmeta sud pred kojim se vodi postupak u slučaju da utvrdi krivnju optuženika određuje iznos odštete i kamata koje se žrtvama dodjeljuju kao naknada za pretrpljeni gubitak.

Kako bi se sud pozvao da donese odluku o naknadi, ključno je da žrtve interveniraju i priključe se privatnoj tužbu u okviru kaznenog postupka. Žrtve se u privatnu tužbu mogu uključiti u bilo kojem trenutku istražnog postupka. Žrtve nisu obvezne pojaviti se na raspravi. Može ih zastupati odvjetnik i podnijeti njihove zahtjeve u pisanim obliku prije rasprave.

Ako se žrtve ne uključe u privatnu tužbu i ne podnesu nikakav zahtjev, sud im na vlastitu inicijativu neće moći dodijeliti odštetu i kamate.

Žrtve koje se ne uključe u privatnu tužbu tijekom rasprave u okviru kaznenog postupka ne gube pravo na naknadu.

Žrtve će moći pokrenuti postupak protiv počinitelja pred građanskim sudovima pod uvjetom da to učine prije nego što istekne rok zastare utvrđen građanskim pravom i pod uvjetom da dokažu da predmetne činjenice čine građanskopravni delikt.

Sud je naredio počinitelju da mi plati odštetu/naknadu. Kako mogu biti siguran da će počinitelj platiti odštetu/naknadu?

Uloga je kaznenog suda kvantificirati štetu koju su pretrpjele žrtve, ali sud se ne uključuje u naplatu dodijeljene odštete i kamata.

Žrtve nakon pravomoćne presude same poduzimaju korake kako bi im počinitelj kaznenog djela platio odštetu.

Za postupak naplate odštete i kamata najčešće će se pobrinuti odvjetnik, prvo mirnim putem, odnosno stupanjem u kontakt s odvjetnikom osuđene osobe ili podnošenjem zahtjeva sudskom izvršitelju da se presuda izvrši.

Ako sud koji donosi presudu izrekne uvjetnu kaznu koja uključuje obvezu plaćanja naknada, javni tužitelj, koji je zadužen za izvršenje kazni provjerit će ispunjavaju li osuđene osobe svoju obvezu.

Ako počinitelj ne plati, može li mi država isplatiti predujam za odštetu/naknadu? Pod kojim uvjetima?

Sud tijekom suđenja može odobriti privremeno plaćanje naknade, na primjer do rezultata izvješća vještaka. Ako počinitelj kaznenog djela odbije ili ne može platiti naknadu, Ministarstvo pravosuđa može preuzeti plaćanje ako se dokaže potreba za tim.

Imam li pravo na odštetu od države?

Izmijenjeni Zakon od 12. ožujka 1984. o odšteti za određene žrtve kaznenih djela kojima je žrtvi nanesena tjelesna ozljeda osnova je za pravo na naknadu koja se isplaćuje iz državnog proračuna u korist određenih žrtava kaznenih djela. To je važna mjera za žrtve u sljedećim slučajevima:

nije utvrđen identitet počinitelja, utvrđen je identitet počinitelja, ali nije moguće utvrditi gdje se nalazi počinitelj je nesolventan.

Kako bi ostvarile to pravo, žrtve moraju podnijeti zahtjev Ministarstvu pravosuđa, koje će u roku od šest mjeseci donijeti odluku o zahtjevima za odštetu. Zahtjevi se moraju sastaviti na francuskom, njemačkom ili luksemburškom jeziku i u njima se moraju navesti datum, mjesto i točna priroda činjenica. Dokazi činjenica i štete koju je pretrpjela žrtva moraju se priložiti tom dokumentu u prilog zahtjevu.

Pravo na naknadu podliježe određenim uvjetima u nastavku koje žrtve moraju ispuniti.

Žrtve moraju imati stalno i uobičajeno boravište u Velikom Vojvodstvu Luksemburgu ili biti državljani jedne od država članica Europske unije ili Vijeća Europe. Osim toga, u vrijeme počinjenja kaznenog djela žrtve moraju imati potpuno važeće isprave Velikog Vojvodstva Luksemburga ili biti žrtve kaznenog djela iz članka 382. stavka 1. Kaznenog zakona [Trgovina ljudima].

Pretrpljena šteta mora biti posljedica namjernih radnji koje su po prirodi kazneno djelo.

Šteta mora biti tjelesna ozljeda, a ne samo materijalna šteta (što isključuje, na primjer, naknadu u slučaju obične krađe).

Šteta mora prouzročiti ozbiljno narušavanje životnih uvjeta, što može nastati zbog gubitka ili smanjenja dohotka, povećanja izvanrednih troškova ili rashoda, ili nesposobnosti obavljanja profesionalne djelatnosti, gubitka godine dana školovanja, tjelesne ili psihičke ozljede ili moralne ili estetske štete, kao i tjelesne ili duševne boli. Žrtve kaznenog djela iz članaka od 372. do 376. Kaznenog zakonika ne moraju dostaviti dokaze o tjelesnoj ili psihičkoj ozljedi, za koju se pretpostavlja da postoji.

Država plaća naknadu samo ako žrtva ne može dobiti djelotvornu i dostatnu naknadu na neki drugi način (npr. od počinitelja, službe socijalne sigurnosti ili na temelju pokrića iz osobnog osiguranja).

Važno je znati da se isplata naknade može odbiti ili smanjiti zbog ponašanja žrtava u vrijeme kada je kazneno djelo počinjeno ili zbog njihova odnosa s počiniteljem.

Ako država isplaćuje naknadu žrtvama, one se bez obzira na to mogu uključiti u građansku tužbu i potraživati dodatne iznose od počinitelja ako smatraju da naknada nije dostatna. Žrtve u tom slučaju moraju obavijestiti sud o činjenici da su državi podnijeli zahtjev za naknadu ili da su od države primili takvu naknadu, ovisno o tome što je primjenjivo.

Imam li pravo na naknadu u slučaju da počinitelj ne bude osuđen?

Žrtve imaju pravo na naknadu ako počinitelj nije osuđen pod uvjetom da su žrtve kaznenog djela i nije utvrđen identitet počinitelja, ili je počinitelj utvrđen, ali nije moguće utvrditi gdje se nalazi, ili ako je počinitelj nesolventan.

Ako nema suđenja pa sud ne može utvrditi iznos naknade, Ministarstvo pravosuđa može dodijeliti fiksni iznos i/ili o svojem trošku zatražiti izvješće vještaka kako bi se odredio iznos naknade koji će se dodijeliti žrtvi.

Imam li pravo na hitnu isplatu u očekivanju odluke o zahtjevu za naknadu?

Ako se na odgovarajući način dokaže potreba za tim, ministar pravosuđa može odobriti isplatu tijekom postupka ispitivanja zahtjeva.

Posljednji put ažurirano: 08/11/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

5 - Moja prava na potporu i pomoć

Žrtva sam kaznenog djela. Komu se mogu obratiti za potporu i pomoć?

Kao žrtva kaznenog djela možete se obratiti sljedećim glavnim službama za potporu žrtvama:

A. Služba vlade:

Središnja služba socijalne pomoći (SCAS) – Službe za potporu žrtvama (Service central d’assistance sociale (SCAS) – Services d’Aide aux Victimes (SAV) u Luxembourgu

Vrste potpore:

  • psihološko i psihoterapeutsko savjetovanje
  • služba za pravne informacije
  • terapijska skupina za žrtve nasilja u obitelji
  • pratnja žrtvama tijekom pravnog postupka.

PODACI ZA KONTAKT:

Bâtiment Plaza Liberty, Entrée C
12-18 rue Joseph Junck
L-1839 Luxembourg

Tel.: (+352) 47 58 21-627
(+352) 47 58 21-628
Mobitel: (+352 ) 621 32 65 95

E-pošta: Poveznica se otvara u novom prozoruscas-sav@justice.etat.lu
Internetske stranice: Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://justice.public.lu/fr/aides-informations/assistance-sociale/scas-service-aide-victimes.html

B. Nevladine organizacije:

1. Potpora žrtvama kaznenih djela (Aide aux Victimes de la Criminalité) – Wäisse Rank Lëtzebuerg Asbl

Vrste potpore:

  • služba za pravne savjete
  • moralna, financijska i materijalna potpora.

PODACI ZA KONTAKT:

84 rue Adolphe Fischer
L-1521 Luxembourg

Tel.: (+352) 40 20 40

E-pošta: Poveznica se otvara u novom prozoruwrl@pt.lu
Internetske stranice: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.benevolat.public.lu/de/espace-benevole/decouvrir-associations/chercher-association/associations/?~=/de/assoc/212

2. Službe za potporu žrtvama nasilja u obitelji

Postoje tri takve službe:

– SAVVD u Luxembourgu, dio neprofitnog udruženja Žene u nevolji (Femmes en détresse) asbl

Vrste potpore:

  • psihosocijalna savjetovanja
  • pravne informacije i potpora
  • pravne, administrativne i socijalne informacije i potpora nakon što javni tužitelj naloži da se počinitelj kaznenog djela izdvoji iz obitelji
  • planiranje pravnih koraka
  • pratnja žrtvama, među ostalim na sudu, u uredu odvjetnika, kod liječnika
  • pružanje smjernica
  • savjetovanja i zaštitne mjere protiv uznemiravanja
  • utvrđivanje plana zaštite za žrtve.

PODACI ZA KONTAKT:

BP 1024
L-1010 Luxembourg

Tel.: (+352) 26 48 18 62
Telefaks: (+352) 26 48 18 63

E-pošta: Poveznica se otvara u novom prozorucontact@savvd.lu
Internetske stranice: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://fed.lu/wp/services/savvd/

– PSY EA u Luxembourgu, dio neprofitnog udruženja Žene u nevolji (Femmes en détresse)

Za djecu koja su izravne i neizravne žrtve nasilja u obitelji povezanog s izdvajanjem počinitelja iz obitelji.

Vrste potpore:

  • briga za djecu i adolescente žrtve nasilja u obitelji povezanog s mjerom deložacije
  • kao služba za pružanje psihološke pomoći djeci i adolescentima žrtvama nasilja u obitelji psihološka potpora za djecu i adolescente koji su žrtve nasilja u obitelji te za njihove obitelji.

PODACI ZA KONTAKT:

BP 1024
L-1010 Luxembourg

Tel.: (+352) 26 48 20 50
Telefaks: (+352) 26 48 18 63

E-pošta: Poveznica se otvara u novom prozorucontact@psyea.lu
Internetske stranice: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://fed.lu/wp/services/psyea/

– ALTERNATIVES u Dudelangeu, dio zaklade Pro Familia (Fondation Pro Familia)

Usluge potpore za djecu koja su izravne i neizravne žrtve nasilja u obitelji povezane s izdvajanjem počinitelja iz obitelji.

Vrste potpore:

  • briga za djecu i adolescente žrtve nasilja u obitelji povezane s mjerom deložacije

PODACI ZA KONTAKT:

5, Route de Zoufftgen
L-3598 Dudelange L-1010 Luxembourg

Tel.: (+352) 51 7272 89

E-pošta: Poveznica se otvara u novom prozorualternatives@profamilia.lu
Internetske stranice: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.profamilia.lu/Enfants+Adolescents/ALTERNATIVES+_+Centre+de+consultation+pour+enfants+et+adolescents+victimes+de+violence-p-470.html

3. Usluge savjetovanja za žene koje su žrtve nasilja

Vrste potpore:

  • telefonska savjetovanja
  • psihosocijalna savjetovanja
  • pravne, administrativne i socijalne informacije i potpora
  • planiranje pravnih koraka
  • usluge pratnje ženama u drugim stručnim službama, kao što su odvjetnik, sud ili policija
  • razgovor za prijem u sklonište za žene
  • edukacija i predavanje o nasilju u obitelji
  • seminari i skupine za raspravu.

Postoje četiri takve skupine:

– VISAVI (Život bez nasilja)(VISAVI (Vivre Sans Violence)) u Luxembourgu dio neprofitnog udruženja Žene u nevolji (Femmes en détresse)

Centar za pružanje usluga savjetovanja ženama koje su žrtve nasilja u obitelji

PODACI ZA KONTAKT:

2, rue du Fort Wallis
L-2714 Luxembourg

Tel.: (+352) 49 08 77 -1
Telefaks: (+352) 26 48 26 82

E-pošta: Poveznica se otvara u novom prozorufeminfo@visavi.lu
Internetske stranice: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://fed.lu/wp/services/visavi/

– CENTAR JUG (FOYER SUD) u gradu Esch-sur-Alzette, dio Nacionalnog vijeća žena u Luxembourgu (Conseil national des femmes du Luxembourg)

Centar koji pruža usluge savjetovanja za žene u nevolji, uključujući žrtve nasilja.

PODACI ZA KONTAKT:

41, rue de Luxembourg
L-4220 Esch sur Alzette

Tel.: (+352) 54 55 77 / 26 53 03 26 / 54 57 57
Telefaks: (+352) 54 5757 57

E-pošta: Poveznica se otvara u novom prozorufoyersud@pt.lu
Internetske stranice: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.cnfl.lu/site/foyersud.html

– Centar OZANAM u Luxembourgu

– Centar OZANAM sjever (OZANAM Nord) u Wiltzu, dio zaklade Kuća otvorenih vrata (Fondation Maison de la Porte Ouverte)

Centri koji pružaju usluge savjetovanja za žene u nevolji, uključujući žrtve nasilja.

PODACI ZA KONTAKT:

Ozanam Luxembourg
64, rue Michel Welter
L-2730 Luxembourg

Tel.: (+352) 48 83 47

E-pošta: Poveznica se otvara u novom prozoruozanam@fmpo.lu
Internetske stranice: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://fmpo.lu/foyers/centre-ozanam/

PODACI ZA KONTAKT:

Ozanam Nord
49, Grand-Rue
L-9530 Wiltz

Tel.: (+352) 26 95 39 59

E-pošta: Poveznica se otvara u novom prozoruozanam.nord@fmpo.lu
Internetske stranice: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://fmpo.lu/foyers/centre-ozanam-nord/

– PROFAMILIA u Dudelangeu, dio zaklade Pro Familia (Fondation Pro Familia)

Centar koji pruža usluge savjetovanja za žene u nevolji, uključujući žrtve nasilja.

PODACI ZA KONTAKT:

5, route de Zoufftgen
L-3598 Dudelange

Tel.: (+352) 51 72 72 -41
Telefaks: (+352) 52 2188

E-pošta: Poveznica se otvara u novom prozorufemmes@profamilia.lu
Internetske stranice: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.cnfl.lu/

4. Centar koji pruža usluge savjetovanja za djecu i adolescente koji su registrirane žrtve nasilja u obitelji

Postoje četiri centra:

– PSY EA u Luxembourgu, dio neprofitnog udruženja Žene u nevolji (Femmes en détresse)

Usluge psihološke pomoći za djecu i adolescente u dobi od 3 do 21 godinu koji su žrtve ili svjedoci nasilja u obitelji i njihovim obiteljima.

Vrste potpore:

  • psihološka potpora djeci i adolescentima koji su žrtve nasilja u obitelji i njihovim obiteljima.

PODACI ZA KONTAKT:

BP 1024
L-1010 Luxembourg

Tel.: (+352) 26 48 20 50
Telefaks: (+352) 26 48 18 63

E-pošta: Poveznica se otvara u novom prozorucontact@psyea.lu
Internetske stranice: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://fed.lu/wp/services/psyea/

– ALTERNATIVES u Dudelangeu, dio zaklade Pro Familia (Fondation Pro Familia)

Usluge savjetovanja za djecu i adolescente u dobi od 0 do 27 godina koji su žrtve ili svjedoci fizičkog i psihičkog nasilja, uključujući nasilje u obitelji, te njihove obitelji.

Vrste potpore:

  • psihološka potpora za djecu i njihove obitelji
  • potpora bliskim obiteljskim odnosima i uzajamnom poštovanju
  • podizanje svijesti i rad na prevenciji.

PODACI ZA KONTAKT:

5, Route de Zoufftgen
L-3598 Dudelange L-1010 Luxembourg

Tel.: (+352) 51 7272 89

E-pošta: Poveznica se otvara u novom prozorualternatives@profamilia.lu
Internetske stranice: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.profamilia.lu/Enfants+Adolescents/ALTERNATIVES+_+Centre+de+consultation+pour+enfants+et+adolescents+victimes+de+violence-p-470.html

– OXYGENE u Dudelangeu, dio neprofitnog udruženja Žene u nevolji (Femmes en détresse)

Savjetovanje i informiranje djevojaka u nevolji (u dobi od 12 do 21 godinu) koje su žrtve fizičkog, psihičkog ili seksualnog nasilja.

Vrste potpore:

  • pojedinačni razgovori
  • potpora u administrativnim postupcima
  • pomoć u traženju smještaja pod stalnim nadzorom socijalnih radnika
  • pomoć za mogući prijem u sklonište Meederchershaus.

PODACI ZA KONTAKT:

2, rue du Fort Wallis
L-2714 Luxembourg

Tel.: (+352) 49 41 49
Telefaks: (+352) 27 1259 89

E-pošta: Poveznica se otvara u novom prozoruinfofilles@pt.lu
Internetske stranice: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://fed.lu/wp/services/oxygene/

– ALUPSE DIALOGUE u Luxembourgu, dio neprofitne organizacije Alupse

Psihološko savjetovanje i usluge terapije za djecu u dobi od 0 do 21 godinu koja su žrtve fizičkog, psihičkog ili seksualnog nasilja i njihovim obiteljima.

PODACI ZA KONTAKT:

8, rue Tony Bourg
L-1278 Luxembourg

Tel.: (+352) 26 18 48 -1
Telefaks: (+352) 26 19 65 55

E-pošta: Poveznica se otvara u novom prozorualupse@pt.lu
Internetske stranice: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.alupse.lu/fr/lassociation-alupse/

5. Akreditirani centar za savjetovanje, informacije i pomoć za muškarce i dječake u nevolji koji su žrtve nasilja – infoMann u Luxembourgu, dio neprofitnog udruženja actTogether

Vrste potpore:

  • psihološka i socijalna potpora te savjetovanja
  • službe za informiranje i dokumentiranje
  • podizanje svijesti i edukacija
  • pružanje usluga pratnje i potpore muškarcima pri njihovu prijemu u sklonište za muškarce.

PODACI ZA KONTAKT:

5, Cour du Couvent
L-1362 Luxembourg

Tel.: (+352) 27 49 65
Telefaks: (+352 ) 27 49 65 65

E-pošta: Poveznica se otvara u novom prozoruinfo@infomann.lu
Internetske stranice: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.infomann.lu/

6. Akreditirani centar za savjetovanje i pomoć za počinitelje kaznenih djela s elementima nasilja, uključujući nasilje u obitelji – Riicht eraus u Luxembourgu, dio luksemburškog Crvenog križa

Vrste potpore:

  • pružanje usluga savjetovanja, slušanja, potpore, pomoći i pratnje počiniteljima (muškarcima i ženama) djela nasilja u obitelji povezanih s deložacijom, na temelju naloga suda ili dobrovoljno.
  • poticanje razvijanja svijesti i odgovornosti počiniteljâ
  • kratkoročna zaštita žrtava
  • upravljanje sukobima i jačanje samopouzdanja
  • pružanje potpore osobama koje su se obvezale da će se promijeniti
  • pomoć u razvoju praktičnih strategija na temelju kojih se omogućuje trajna promjena stava i ponašanja počiniteljâ
  • potpora osobama koje žele promijeniti svoje nasilno ponašanje
  • skupine za raspravu.

PODACI ZA KONTAKT:

73 rue Adolph Fischer
L-1520 Luxembourg

Tel.: (+352) 27 55-5800
Telefonska linija za pomoć Crvenog križa: (+352)27 55
Telefaks: (+352) 27 55-5801

E-pošta: Poveznica se otvara u novom prozoruriichteraus@croix-rouge.lu
Internetske stranice: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.croix-rouge.lu/riichteraus/

7. Služba za potporu za registrirane žrtve trgovine ljudima

Ambulantna i bolnička njega za sve žrtve trgovine ljudima dostupna ženama, muškarcima i djeci.

Postoje dvije službe i njihov je rad koordiniran:

– SAVTEH u Luxembourgu, dio udruženja Žene u nevolji (Femmes en détresse) asbl

– COTEH u Luxembourgu, dio zaklade Kuća otvorenih vrata (Fondation Maison de la Porte Ouverte)

Vrste potpore:

  • telefonska savjetovanja i savjetovanja uživo
  • psihosocijalna potpora i nadzor
  • psihološka potpora i stabilizacija
  • organiziranje savjetovanja ili medicinske njege
  • pružanje usluga pratnje žrtvi u odjelu za kaznene istrage u svrhu utvrđivanja identiteta
  • pružanje potpore tijekom suradnje žrtve s policijom i javnim tužiteljem
  • usluge pratnje žrtve, posebno kad je riječ o obavljanju postupaka u okviru pravnih, administrativnih i socijalnih tijela
  • koordinacija bolničke njege i organizacija smještaja žrtava prema njihovu spolu i dobi
  • materijalna i financijska pomoć
  • informiranje o pravima žrtava trgovine ljudima, sudskim i administrativnim postupcima, dostupnim naknadama
  • stupanje u kontakt s nevladinim organizacijama u matičnim zemljama tijekom dobrovoljnog povratka.

PODACI ZA KONTAKT:

SAVTEH
BP 1024
L-1010 Luxembourg

Tel.: (+352) 26 48 26 31
Telefaks: (+352) 26 48 26 82
GSM: (+352) 621 316919

E-pošta: Poveznica se otvara u novom prozorutraite.humains@visavi.lu
Internetske stranice: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://fed.lu/wp/services/savteh/

COTEH

Tel.: (+352) 24 87 36 22
GSM: (+352) 621 351884

E-pošta: Poveznica se otvara u novom prozorucoteh@fmpo.lu
Internetske stranice: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://fmpo.lu/services/service-dassistance-aux-victimes-de-la-traite-des-etres-humains/

C. Policija:

Luksemburška policija
Glavna uprava
(Police Grand-Ducale Direction Générale) L-2957 Luxembourg

Tel.: (+352) 49 97 -1
Linija za hitne slučajeve: 113
Telefaks: (+352) 49 97-20 99

E-pošta: Poveznica se otvara u novom prozorucontact@police.public.lu
Internetske stranice: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.police.public.lu/fr/aide-victimes/

D. Tijela lokalne vlasti

Služba za pravosudne informacije (Service d’accueil et d’information juridique):

– DIEKIRCH

Justice de paix
Place Joseph Bech
L-9211 Diekirch

Tel.: (+352) 80 23 15

– ESCH-SUR-ALZETTE

Justice de Paix
Place Norbert Metz
L-4239 Esch-sur-Alzette

Tel.: (+352) 54 15 52

– LUXEMBOURG

Cité judiciaire
Bâtiment BC
L-2080 Luxembourg

Tel.: (+352) 22 18 46

Internetske stranice: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.justice.public.lu/fr/aides-informations/accueil-info-juridique/

Služba za pravne informacije „Prava žena”:

URED GLAVNOG JAVNOG TUŽITELJA (PARQUET GÉNÉRAL)

Cité judiciaire
Bâtiment BC ou CR
L-2080 Luxembourg

Internetske stranice: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.justice.public.lu/fr/aides-informations/droits-femme/index.html

E. Ministarstva:

– Ministarstvo pravosuđa (Ministère de la Justice)

13 rue Erasme
L-2934 Luxembourg

Tel.: (+352) 247-84537
Telefaks: (+352) 26 68 48 61

E-pošta: Poveznica se otvara u novom prozoruinfo@mj.public.lu
Internetske stranice: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.mj.public.lu/

Zadaće:

  • građanski predmeti
  • kazneni predmeti: pružanje naknade žrtvama, besplatna pravna pomoć, mirenje u kaznenim postupcima
  • trgovački predmeti
  • ustroj pravosuđa
  • opća koordinacija upravnih sporova pred administrativnim sudovima
  • kaznene ustanove.

– Ministarstvo unutarnjih poslova (Ministère de l’Intérieur)

BP 10
L-2010 Luxembourg

Tel.: (+352) 247-84600
Telefaks: (+352) 22 1125

E-pošta: Poveznica se otvara u novom prozoruinfo@miat.public.lu
Internetske stranice: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.mi.public.lu/

Zadaće u skladu s Odlukom Velikog Vojvode od 28. siječnja 2015.:

  • koordinacija hitnih službi
  • suradnja s nevladinim organizacijama.

– Ministarstvo nacionalne sigurnosti (Ministère de la Sécurité intérieure)

19-21 Boulevard Royal
L-2449 Luxembourg

Tel.: (+352) 247-84659
Telefaks: (+352) 22 7276

E-pošta: Poveznica se otvara u novom prozorusecretariat@msi.etat.lu
Internetske stranice: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.gouvernement.lu/3313529/minist_securite_interieure

Potpora žrtvama u skladu s luksemburškom Odlukom Velikog Vojvode od 28. siječnja 2015.:

  • Luksemburška policija, Glavni inspektorat policije (Police Grand-Ducale, Inspection générale de la Police), Europska politika pravosuđa i unutarnjih poslova, Politika međunarodne policijske suradnje.

– Ministarstvo jednakih mogućnosti (MEGA) (Ministère de l’Égalité des Chances)

6A, bd. F. D. Roosevelt
Hôtel Terres Rouges
L-2921 Luxembourg

Tel.: (+352) 247 -85806
Telefaks: (+352) 24 1886

E-pošta: Poveznica se otvara u novom prozoruinfo@mega.public.lu
Internetske stranice: Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.mega.public.lu/fr/index.html

Zadaće:

  • nasilje u obitelji
  • odbor za suradnju među stručnjacima u borbi protiv nasilja
  • partnerstvo i upravljanje, zajedno s nevladinim organizacijama s akreditacijom Ministarstva jednakih mogućnosti, u području ambulantne i bolničke njege žrtava i počinitelja nasilja u obitelji, žena i muškaraca u nevolji, rodno uvjetovanog nasilja i trgovine ljudima
  • partnerstvo i suradnja s nevladinim organizacijama koje je odobrila država za njegu osoba u nevolji koje su žrtve nasilja.

Dežurna telefonska linija za pomoć žrtvama

– Luksemburška policija

Dežurna telefonska linija: 113

ponedjeljak – petak, 24 sata dnevno

Luksemburški Crveni križ

Dežurna telefonska linija: 2755

ponedjeljak – petak, 7:00 – 22:00

– Fraentelefon (Žene u nevolji)

Dežurna telefonska linija: (+352) 44 8181

ponedjeljak – petak, 24 sata dnevno

– Fraentelefon (Žene u nevolji)

Dežurna telefonska linija: (+352) 44 8181

ponedjeljak – petak, 9:00 – 15:00

Je li potpora žrtvama besplatna?

Koje vrste potpore mogu primiti od državnih službi ili tijela?

Da, potpora žrtvama besplatna je.

Koje vrste potpore mogu primiti od nevladinih organizacija?

Vidjeti odgovor na prvo pitanje u dijelu B.

Posljednji put ažurirano: 08/11/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Prava žrtava kaznenih djela u kaznenim postupcima - Mađarska

Smatrat ćete se žrtvom kaznenog djela ako ste oštećeni djelom koje je prema mađarskom pravu kazneno djelo, na primjer ako ste pretrpjeli ozljedu ili vam je imovina oštećena ili ukradena. Kao žrtvi kaznenog djela mađarskim su vam zakonodavstvom omogućena razna prava prije, tijekom i nakon sudskih postupaka (suđenja). Informacije o svojim pravima i obvezama u kaznenom postupku možete zatražiti od istražnog tijela, javnog tužitelja ili suda, ovisno o fazi postupka.

Kazneni postupci u Mađarskoj započinju provođenjem istrage. Istragu obično provodi policija pod nadzorom javnog tužitelja. Nakon završetka istrage javni će tužitelj odlučiti podići optužnicu te će predmet biti proslijeđen sudu ili će predmet biti zaključen u istražnoj fazi zbog nedostatka dokaza ili zbog toga što je kaznena odgovornost isključena ili više nije primjenjiva.

Ako predmet završi na sudu, sud će ispitati prikupljene dokaze i donijeti odluku o krivnji optuženika. U mađarskim kaznenim postupcima (osim u nekim oblicima postupaka) sud može izvesti dokaze izravno na javnoj raspravi, stoga možete biti pozvani na sudsku raspravu i saslušani kao svjedok. Bude li optuženik proglašen krivim, bit će osuđen i kažnjen. Bude li optuženik proglašen nevinim, bit će oslobođen.

Kliknite na poveznice u nastavku kako biste pronašli informacije koje trebate:

Poveznica se otvara u novom prozoru1 - Prava koja uživam kao žrtva kaznenog djela

Poveznica se otvara u novom prozoru2 - Prijavljivanje kaznenog djela i moja prava tijekom istražnog ili sudskog postupka

Poveznica se otvara u novom prozoru3 - Moja prava nakon suđenja

Poveznica se otvara u novom prozoru4 - Naknada

Poveznica se otvara u novom prozoru5 - Moja prava na potporu i pomoć

Posljednji put ažurirano: 10/10/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

1 - Prava koja uživam kao žrtva kaznenog djela

Koje ću informacije dobiti od nadležnog tijela nakon što je počinjeno kazneno djelo (npr. policije, javnog tužitelja), ali prije nego što prijavim to kazneno djelo?

Zakonom o kaznenom postupku sud, tužitelj i istražno tijelo obvezni su prije bilo kakve postupovne radnje osobe koje podliježu aktivnostima izvršenja obavijestiti o njihovim pravima i obvezama.

Kaznena djela mogu se prijaviti javnom tužitelju ili istražnom tijelu usmeno ili u pisanom obliku. Prijavu može prihvatiti i drugo tijelo ili sud, koji će je poslati istražnom tijelu. Pravom nisu propisane nikakve formalnosti za prijavljivanje kaznenog djela; ona se mogu prijaviti putem pisma, pošte, elektroničke pošte ili osobno.

Kazneni postupci vode se na mađarskom jeziku, ali žrtva koja ne govori mađarski ima mogućnost upotrijebiti svoj materinski jezik ili bilo koji drugi jezik po vlastitom izboru. Čak i ako žrtva govori mađarski jezik, u kaznenom postupku može upotrijebiti jezik svoje države. Troškove usmenog i pisanog prevođenja ne snosi žrtva i nju se ne smije obvezati da unaprijed plati ili snosi takve troškove.

Žrtva kaznenog djela ima pravo na potporu službi za potporu žrtvama u slučaju fizičkih osoba protiv kojih je na državnom području Mađarske počinjeno kazneno djelo ili kazneno djelo protiv imovine te u slučaju u kojem je neka fizička osoba pretrpjela ozljedu kao izravnu posljedicu kaznenih djela ili kaznenih djela protiv imovine počinjenih na državnom području Mađarske, posebno kad je riječ o tjelesnoj ili emocionalnoj ozljedi, psihičkom šoku ili gospodarskom gubitku, pod uvjetom da su te osobe: mađarski državljani, državljani jedne od država članica EU-a, državljani bilo koje treće zemlje koje zakonito borave na području Europske unije, osobe bez državljanstva koje zakonito borave na državnom području Mađarske, žrtve trgovine ljudima ili bilo koje druge osobe za koje se smatra da ispunjavaju uvjete na temelju međunarodnih ugovora koje su zaključile država njihova državljanstva i Mađarska ili na temelju načela uzajamnosti.

Država pruža usluge potpore za žrtve nakon ocjene njihovih potreba, koje mogu uključivati: olakšavanje zaštite interesa žrtava, odobravanje trenutne novčane potpore, odobravanje potvrde o statusu žrtve, zaštitu svjedoka i osiguravanje sigurnog smještaja. Ako se ispune zakonom utvrđeni uvjeti, žrtva ima pravo i na naknadu od države.

Osim toga, osobna zaštita žrtvemože se naložiti ako se planiraju djela nasilja protiv osoba ili kaznena djela koja predstavljaju opću opasnost za osobe ili ako su ta djela počinjena protiv žrtava kako bi se spriječilo ili omelo njihovo sudjelovanje u kaznenom postupku ili ostvarivanje njihovih prava i izvršavanje njihovih obveza, ili ako je vjerojatno da će se takvo kazneno djelo dogoditi. Zahtjevi se mogu podnijeti ili evidentirati na sudu, kod javnog tužitelja ili istražnog tijela koje provodi kazneni postupak.

Kako bi se osiguralo sprječavanje ili prekid kaznenih djela protiv tjelesnog integriteta ili slobode osobe, osobna zaštita obuhvaća zaštitu privatnog stambenog objekta žrtve ili drugog boravišta, kao i osiguravanje prometnih putova i sigurno sudjelovanje u kaznenom postupku i drugim službenim radnjama.

Osobna zaštita konkretno se pruža redovitom uslugom ophodnje, tehničkim sredstvima, stalnim komunikacijskim vezama, osiguranjem zaštitne odjeće ili, ako druge metode osobne zaštite nisu djelotvorne, uslugama zaštitnog osoblja, koje se može angažirati na mjestu kojim upravlja tijelo za izvršavanje zakonodavstva ovlašteno da nalaže i pruža usluge osobne zaštite.

Ako se zaštita žrtve koja sudjeluje u posebno teškom kaznenom postupku ne može osigurati osobnom zaštitom i ako žrtva surađuje s nadležnim tijelom i ugrožena je te joj je stoga nužno pružiti posebne zaštitne mjere, žrtva može sudjelovati i u programu zaštite svjedoka u kojem joj se pružaju posebne zaštitne mjere ako se ispune posebni dodatni uvjeti.

Žrtva u određenim slučajevima ima pravo da je zastupa zakonski zastupnik u postupku, a ako djeluje kao zamjenski privatni tužitelj, ima pravo na besplatnu pravnu pomoć. Općenito, uvjet za to je da su žrtvi te usluge potrebne, odnosno, uzimajući u obzir dohodak osoba koje žive u istom kućanstvu, da neto mjesečni dohodak žrtve nije veći od odgovarajućeg najmanjeg iznosa starosne mirovine utvrđene na temelju radnog odnosa (koji je 2017. iznosio 28 500 HUF) i da ne posjeduje imovinu kojom bi se mogli pokriti troškovi pravnih usluga.

Žrtva može imati pravo uključiti se u kazneni postupak kako bi u bilo kojoj fazi kaznenog postupka od optuženika zatražila naknadu za štetu proizašlu iz kaznenog djela. Kako bi osigurala svoj građanskopravni zahtjev, žrtva može podnijeti zahtjev za blokadu optuženikove osobne imovine koju će naložiti sud ako postoje opravdani razlozi za pretpostavku da će namirenje tražbina biti ugroženo. Sud o građanskopravnom zahtjevu odlučuje u presudi u kojoj prihvaća ili odbija navedeni zahtjev. Ako bi se na taj način znatno odgodilo okončanje postupka, ili ako se u odnosu na optuženika donese oslobađajuća presuda, ili je donošenje odluke o zahtjevu u pogledu njegova merituma u kaznenom postupku onemogućeno zbog drugih uvjeta, sud nalaže izvršenje građanskopravnog zahtjeva drugim pravnim sredstvima.

Žrtva pod posebnim uvjetima ima pravo s optuženikom sudjelovati u postupku mirenja. Postupak mirenja ne može se provesti bez pristanka žrtve, a čak i uz pristanak žrtve ne provodi se automatski i ovisi o brojnim drugim uvjetima.

Izravni troškovi žrtve i njezina zastupnika nastali u predmetu troškovi su kaznenog postupka, kao i troškovi za žrtve povezani s njezinim prisustvom u svojstvu svjedoka. Za prvo od navedenog država ne odobrava predujam, a drugo se nadoknađuje nakon postupovne radnje. Optuženiku se nalaže da snosi troškove kaznenog postupka ako ga se proglasi krivim.

Ne živim u državi članici EU-a u kojoj je počinjeno kazneno djelo (za građane EU-a i državljane trećih zemalja). Na koji su način zaštićena moja prava?

Zakonom o kaznenom postupku predviđa se zaštita prava u pogledu postupka u nadležnosti Mađarske neovisno o državljanstvu i boravištu. Služba za potporu žrtvama iste usluge pruža državljanima svih država članica EU-a i mađarskim državljanima.

Koje ću informacije dobiti ako prijavim kazneno djelo?

Žrtvu se pojedinačno obavješćuje o odluci kojom se nalaže istraga samo ako žrtva nije prijavila kazneno djelo. Osim toga, u Zakonu o kaznenom postupku definirane su situacije i odluke o kojima se žrtvu mora obavijestiti.

Žrtva ima pravo da je se na njezin zahtjev, kad je riječ o kaznenom djelu koje je s njom povezano, obavijesti o puštanju pritvorene osobe ili njezinu bijegu iz zatvora, o njezinu uvjetnom otpustu, konačnom puštanju ili bijegu, kao i o prekidu izvršavanja kazne zatvora osobe osuđene na kaznu zatvora u određenom trajanju, puštanju ili bijegu osobe osuđene na policijski pritvor, kao i prekidu provođenja kazne pritvora, puštanju ili bijegu osobe koja je na prisilnom liječenju, puštanju, odlasku bez dopuštenja i uvjetnom puštanju osobe koja je na prisilnom liječenju i, u slučaju obrazovanja maloljetnih počinitelja kaznenog djela, privremenom ili trajnom puštanju, napuštanju ustanove bez dopuštenja i prekidu obrazovanja maloljetnih počinitelja kaznenog djela.

Žrtvu se mora posebno obavijestiti o sljedećim odlukama: dodjeli stručnjaka, privremenom prekidu istrage, završetku istrage, obustavi istrage, podizanju optužnice, djelomičnom izostavljanju dijela optužnice, odustajanju od tužbe i donošenju bilo kakve odluke čije se odredbe odnose izravno na žrtvu, kao i o donošenju konačne odluke.

Žrtvu se mora obavijestiti o mjestu i vremenu svih postupovnih radnji u kojima može sudjelovati. Takve radnje uključuju saslušanje stručnjaka tijekom istrage, inspekcija, rekonstrukcija, prezentacija u svrhu utvrđivanja identiteta, kao i suđenja i otvorenih sjednica tijekom sudskih postupaka.

Žrtva tijekom istrage može dobiti informacije te uz naknadu i primjerak svih stručnih mišljenja i spisa o istražnim radnjama tijekom kojih može biti prisutna te može dobiti primjerke drugih dokumenata ako to nije u suprotnosti s interesima istrage. Žrtva nakon zaključenja istrage može pregledati sve dokumente koji se odnose na kazneno djelo koje je počinjeno protiv nje.

Žrtva tijekom postupka može podnijeti žalbu ili pritužbu protiv svih odluka čije se odredbe odnose izravno na nju. Žrtva među ostalim može podnijeti pritužbu protiv odluka kojima se odbija njezina prijava kaznenog djela ili odluka o obustavi ili prekidu istrage.

Ako se prijava kaznenog djela odbije ili se istraga prekine i u određenim slučajevima u kojima je tužba službeno podnesena u pogledu dijela optužnice te se žrtvinom pritužbom nije postigao željeni rezultat, žrtva u zakonom utvrđenom roku može djelovati kao zamjenski privatni tužitelj. Žrtva može djelovati i kao zamjenski privatni tužitelj ako tužitelj na temelju ishoda istrage ne utvrdi da je riječ o kaznenom djelu koje podliježe javnom kaznenom progonu ili ako tužitelj nije od privatnog tužitelja preuzeo zastupanje kaznenog progona. Žrtva koja djeluje u svojstvu privatnog tužitelja može preko svojeg odvjetnika podnijeti prijedlog za kazneni progon i stoga može podići vlastitu optužnicu protiv optuženika.

Žrtva tijekom sudskog postupka može podnijeti žalbu samo protiv donošenja presude o građanskopravnom zahtjevu u pogledu njegova merituma, ali ne i protiv odluke o njezinu meritumu. Žrtva tijekom sudskog postupka može djelovati u svojstvu zamjenskog privatnog tužitelja ako tužitelj odustane od tužbe.

Imam li pravo na besplatne usluge tumačenja i prevođenja (kada se obratim policiji ili drugim nadležnim tijelima ili tijekom istražnog i sudskog postupka)?

Kazneni se postupci vode na mađarskom jeziku, ali nepoznavanje mađarskog neće biti razlog za diskriminaciju. U kaznenom se postupku usmeno i u pisanom obliku možete koristiti svojim materinskim, regionalnim ili manjinskim jezikom ili drugim jezikom za koji ste naveli da ga govorite. U tim slučajevima imate pravo na usmenog prevoditelja i na besplatan prijevod službenih dokumenata koji su vam upućeni.

Na koji će način nadležno tijelo osigurati da razumijem sve informacije i da me se razumije (ako sam dijete ili osoba s invaliditetom)?

Nadležno će tijelo nastojati komunicirati s vama na jednostavan i razumljiv način, usmenim i pisanim putem. Informacije o vašim pravima i upozorenja o vašim obvezama priopćit će vam se na lako razumljiv način uzimajući u obzir vaše stanje i osobne sposobnosti. Nadležno je tijelo tijekom usmene komunikacije obvezno provjeriti razumijete li informacije koje su vam priopćene, a ako ih ne razumijete, objasnit će vam takve informacije ili takvo upozorenje. Ako ste maloljetna osoba ili osoba s invaliditetom, nadležno tijelo mora s posebnom pažnjom komunicirati s vama. Ako ste osoba oštećena sluha ili govora ili gluhoslijepa osoba, možete zatražiti tumača za znakovni jezik ili umjesto saslušanja možete dati pisanu izjavu.

Službe za potporu žrtvama

Tko pruža potporu žrtvama?

Zaštitu žrtava i funkcije besplatne pravne pomoći na državnoj razini obavljaju državni uredi u glavnom gradu i u 19 županija. Ako ste žrtva kaznenog djela, državne vam agencije pružaju besplatnu prilagođenu pomoć u okviru koje dobivate sljedeće:

  • informacije o svojim pravima i mogućnostima
  • emocionalnu potporu
  • praktičnu pomoć i pravne savjete u jednostavnim predmetima
  • potvrdu svojeg statusa žrtve
  • trenutna novčana potpora može vam biti odobrena na temelju zahtjeva podnesenog pet dana od datuma kada je predmetno kazneno djelo počinjeno.

Državni vam uredi u okviru besplatne pravne pomoći pružaju besplatne pravne savjete u predmetima u kojima su činjenice u predmetu relativno jednostavne, a ako nemate dovoljno financijskih sredstava, pravne službe mogu vam pružiti pravne usluge (npr. sastavljanje dokumenata) izvan okvira kaznenog postupka te zastupanje preko zakonskog zastupnika u postupku u okviru kaznenog postupka.

Podatke za kontakt ureda u Budimpešti i ureda u ostalim županijama možete pronaći na Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.kormanyhivatal.hu/, a dodatne informacije o potpori žrtvama i besplatnoj pravnoj pomoći na Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://igazsagugyiinformaciok.kormany.hu/aldozatsegito-szolgalatPoveznica se otvara u novom prozoruhttp://igazsagugyihivatal.gov.hu/jogi-segitsegnyujtas.

Osim organizacija za potporu žrtvama, ako ste žrtva kaznenog djela možete se obratiti i brojnim organizacijama civilnog društva, kao što su:

  • dobrotvorno udruženje „BIJELI PRSTEN”, članica udruženja Potpora žrtvama Europa (eng. Victim Support Europe), pruža financijske, pravne, psihološke i druge oblike potpore, kao i potporu žrtvama kaznenih djela i njihovim srodnicima, većinom onima kojima je to potrebno zbog njihova socijalnog stanja (Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://fehergyuru.eu/)
  • Nacionalna telefonska služba za informacije u kriznim situacijama (Országos KríziskezelÅ‘ és Információs Telefonszolgálat) pruža pomoć žrtvama nasilja u obitelji, zlostavljanja djece, prostitucije i trgovine ljudima te im prema potrebi može organizirati smještaj (Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://bantalmazas.hu/)
  • nevladina organizacija Hitna pomoć ESZTER (ESZTER Alapítvány és Ambulancia) pruža usluge besplatnog psihološkog liječenja i rehabilitacije zlostavljanoj i traumatiziranoj djeci i odraslima te pruža pravne informacije i savjete (Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://eszteralapitvany.hu/)
  • nevladina organizacija Udruga za prava žena NANE upravlja besplatnom linijom za pomoć i pruža osobnu pravnu pomoć, kao i usluge psihološkog i socijalnog savjetovanja punoljetnim i maloljetnim žrtvama nasilja u obitelji (Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://nane.hu/).

Hoće li me policija automatski uputiti na službu za potporu žrtvama?

Ako se kao žrtva kaznenog djela obratite policiji, od policije ćete primiti pisanu obavijest o relevantnoj službi za potporu žrtvama i informacije o svojim mogućnostima za korištenje uslugama potpore žrtvama, a policija će na zahtjev izdati potrebnu potvrdu koju će vam uručiti ili koju će poslati službi za potporu žrtvama.

Na koji se način štiti moja privatnost?

Vaša osobna prava i pravo poštovanja osoba uključenih u kazneni postupak tijekom tog se postupka moraju poštovati, a zabranjeno je svako nepotrebno objavljivanje informacija o vašoj privatnosti. Stoga, ako je potreban vaš iskaz u svojstvu svjedoka, možete zatražiti da se s vašim podacima postupa povjerljivo te će se oni od tog trenutka otkriti samo tijelu zaduženom za predmet.

Moram li prijaviti kazneno djelo kako bi mi se pružila potpora za žrtve?

Podnošenje prijave za kazneno djelo kojim vam je nanesena ozljeda nije opći uvjet za ostvarivanje prava na usluge potpore žrtvama koje pruža država, ali pravo na novčanu potporu (naknada, trenutna novčana potpora) imate samo ako imate pisani dokaz o pokretanju kaznenog postupka.

Osobna zaštita za slučaj da sam u opasnosti

Osobnu zaštitu možete dobiti nakon pokretanja kaznenog postupka. Ako ste u opasnosti zbog sudjelovanja u kaznenom postupku, od tijela zaduženog za postupak možete zatražiti da pruži osobnu zaštitu vama kao žrtvi ili svjedoku, kao i članovima vaše obitelji i srodnicima. Postupak odobravanja osobne zaštite može pokrenuti istražno tijelo zaduženo za postupak u predmetu, tužitelj ili sud, a odluku će donijeti policija koja pruža osobnu zaštitu.

Ako ćete biti saslušani u svojstvu svjedoka i vaš se iskaz odnosi na bitne okolnosti posebno ozbiljnog predmeta, može vas se proglasiti posebno zaštićenom osobom ako se dokazi koji proizlaze iz vašeg iskaza ne mogu zamijeniti i ako bi otkrivanje vašeg identiteta u odnosu na vaše sudjelovanje u kaznenom postupku ozbiljno ugrozilo život, tjelesni integritet ili osobnu slobodu vas ili vašeg srodnika.

Istražni sudac odlučit će hoće li svjedoka proglasiti posebno zaštićenom osobom, a prijedlog za to može dati tužitelj, pa stoga zahtjev za takvu vrstu zaštite morate podnijeti tužitelju. Ako vas se proglasi posebno zaštićenim svjedokom, može vas ispitati samo istražni sudac i ne možete biti pozvani na suđenje, a s vašim imenom, osobnim podacima i mjestom boravka postupat će se povjerljivo i oni se neće otkriti optuženiku i njegovim odvjetnicima obrane.

Možete primiti zaštitu i u okviru posebnog programa zaštite svjedoka. Ako sudjelujete u takvom programu, poziv na postupovne radnje ili obavijesti o njima ili dokumente možete primiti samo preko tijela odgovornog za vašu zaštitu, a adresa tog tijela bit će navedena kao vaše mjesto boravišta. Primjerci dokumenata koji sadržavaju podatke o vama ne smiju se davati nikome, uključujući nadležna tijela, ako to nije odobrilo tijelo zaduženo za vašu zaštitu. U tom slučaju možete odbiti dati iskaz u kojem se navode podaci o vašem novom identitetu ili mjestu boravišta, ili u kojem se upućuje na takve podatke.

Ako je djelo kojim vam je nanesena ozljeda kazneno djelo kažnjivo kaznom zatvora, možete podnijeti zahtjev sudu da optuženiku izda zabranu približavanja na razdoblje od 10 do 60 dana.

Koje su vrste zaštite dostupne? Tko mi može ponuditi zaštitu?

Sud, tužitelj i istražno tijelo tijekom kaznenog će postupka stalno ispitivati jeste li vi žrtva kojoj je potrebna posebna zaštita na temelju činjenica i okolnosti povezanih s vašim osobnim stanjem i životnim uvjetima te prirodom okolnosti kaznenog djela, za koju se može utvrditi da ima posebne potrebe tijekom kaznenog postupka. Sud, tužitelj ili istražno tijelo zaduženo za provedbu kaznenog postupka u tom slučaju može naložiti mjere kojima vam se pruža osobna zaštita, pri čemu osobnu zaštitu i program zaštite definiran u odjeljku 7. pruža policija, dok zabranu približavanja može izdati sud.

Hoće li netko obraditi moj predmet kako bi utvrdio prijeti li mi još uvijek opasnost od počinitelja?

Da. Temeljna je funkcija suda, tužitelja i istražnog tijela spriječiti počinitelja kaznenog djela da počini daljnja kaznena djela. Cilj se ostvaruje s pomoću prisilnih mjera usmjerenih na optuženika i njegove osobne značajke koje uključuju gubitak ili ograničenje optuženikove slobode (npr. zabrana približavanja, ograničenje prava kretanja izvan doma) i, s druge strane, mjerama kojima se osigurava dužna pažnja i zaštita utemeljene na pružanje posebne pažnje vašim interesima kao žrtve.

Hoće li itko obraditi moj predmet kako bi utvrdio jesam li dodatno ugrožen zbog sustava kaznenog pravosuđa (tijekom istražnog i sudskog postupka)?

Da. Postupovne radnje koje uključuju sudjelovanje vas kao svjedoka u kaznenom postupku moraju pripremiti i provesti sud, tužitelj i istražno tijelo tako da se one neopravdano ne ponavljaju i da se vi nepotrebno ne susrećete s optuženikom. Radi toga se, na primjer, vaše suočavanje s optuženikom na vaš zahtjev ili po službenoj dužnosti može izostaviti, optuženika se može ukloniti iz sudnice tijekom vašeg ispitivanja te vas se može ispitivati telekomunikacijskim sredstvima (čak i uz izobličenje vašeg lika ili glasa).

Kakva je zaštita dostupna za osobito ranjive žrtve?

Ako ste žrtva kojoj je potrebna posebna zaštita na temelju činjenica i okolnosti povezanih s vašim osobnim stanjem i životnim uvjetima te prirodom okolnosti kaznenog djela, kazneni će se postupak provoditi izrazito pažljivo u odnosu na vas, a sve postupovne radnje koje utječu na vas (uzimajući u obzir interese postupka) pripremit će se i provesti tako da se vaše potrebe što više uzmu u obzir.

Maloljetnik sam – imam li posebna prava?

U skladu s Konvencijom o pravima djeteta koju je Opća skupština Ujedinjenih naroda donijela 20. listopada 1989., u mađarskom pravnom sustavu osoba se smatra djetetom ako je mlađa od 18 godina.

U kaznenim postupcima koji se odnose na maloljetne žrtve opći je zahtjev za tijela i sudska tijela da osiguraju punu primjenu prava djece iz međunarodnih konvencija, posebno kad je riječ o načelu da se u odlukama koje se odnose na maloljetnike prvenstveno u obzir uzima najbolji interes djeteta.

Maloljetne žrtve u kaznenim postupcima imaju dodatna prava u odnosu na punoljetne osobe i pruža im se dodatna zaštita. Ako je žrtva u vrijeme pokretanja postupka mlađa od 18 godina, smatrat će je se „žrtvom s posebnim potrebama” i bez podnošenja posebnog zahtjeva u tu svrhu.

Opće je pravilo za žrtve s posebnim potrebama da se postupovne radnje moraju pripremiti i provesti izrazito pažljivo u odnosu na žrtve i tako da se njihove potrebe što više uzmu u obzir.

Žrtve mlađe od 18 godina imaju dodatna posebna prava u odnosu na punoljetne osobe.

  1. Žurni sudski postupci moraju se provesti za kaznena djela počinjena protiv života, tjelesnog integriteta ili zdravlja ili spolne slobode te za kaznena djela spolnog zlostavljanja, kao i kaznena djela protiv interesa djece i obitelji ili nasilnih kaznenih djela protiv drugih osoba ako je zbog interesa djeteta opravdano da se kazneni postupak okonča što prije. Žurni kazneni postupci posebno su opravdani ako su bili znatno ugroženi tjelesni, psihički i moralni razvoj žrtve ili ako je optuženik u vrijeme postupka bio odgovoran za odgoj i nadziranje žrtve ili brigu za žrtvu ili na neki drugi način živi u njezinom okruženju.
  2. U pisanoj i usmenoj komunikaciji s takvom žrtvom trebalo bi postupati s posebnom pažnjom Maloljetnike o njihovim pravima i obvezama treba obavijestiti primjereno njihovim godinama i zrelosti te im se prema potrebi mora pružiti dodatno pojašnjenje i objašnjenje.
  3. Skrbnika maloljetnika mora se obavijestiti o sudskom pozivu i ta se obavijest mora dostaviti zajedno sa zahtjevom da se osigura prisutnost maloljetnika.
  4. Pravni zastupnik, osoba u pratnji i skrbnik maloljetnika mogu biti prisutni tijekom ispitivanja maloljetnika kao svjedoka. Osoba u pratnji svjedoka ima pravo na povrat istih troškova kao i svjedok.
  5. Svjedočenje maloljetnika ne smije se testirati instrumentom za ispitivanje vjerodostojnosti (poligraf).
  6. Ako obveza osobne suradnje nije propisana zakonom, prava maloljetnika može izvršavati njegov pravni zastupnik.
  7. Može se naložiti da se ispitivanje održi putem sustava komunikacije zatvorenog kruga (videokonferencija). Žrtva se u takvom slučaju nalazi u zasebnoj prostoriji i može komunicirati s osobama koje su prisutne u prostorijama suđenja putem uređaja koji istodobno prenosi videozapis i glas (videokonferencija).
  8. Sud po službenoj dužnosti ili na zahtjev može suđenje zatvoriti za javnost kako bi zaštitio maloljetnika koji sudjeluje u postupku.
  9. Ako tužitelj žrtvu s posebnim potrebama želi ispitivati kao svjedoka u kaznenom postupku koji se vodi zbog kaznenog djela počinjenog protiv spolne slobode, kaznenog djela spolnog zlostavljanja ili kaznenog djela protiv osobe ili srodnika, žrtvu može ispitivati samo osoba istog spola, pod uvjetom da je žrtva to zatražila i da to ne utječe negativno na interese postupka.

Žrtve mlađe od 14 godina imaju dodatna posebna prava osim onih prethodno navedenih.

  1. Žrtvu se može saslušati kao svjedoka samo ako se dokazi koji proizlaze iz iskaza ne mogu zamijeniti drugim dokazima. Žrtva se suočava s optuženikom samo ako joj to neće prouzročiti osjećaj tjeskobe.
  2. Sudski pozivi i obavijesti o ispitivanju svjedoka žrtvi se moraju uručiti preko njezina skrbnika. Činjenice iz sudskog poziva i obavijesti moraju se priopćiti pravnom zastupniku maloljetnika.
  3. Prije podizanja optužnice istražni će sudac saslušati maloljetnika ako postoje opravdani razlozi za pretpostavku da bi ispitivanje na javnom saslušanju negativno utjecalo na njegov osobni razvoj. Pravni zastupnik, skrbnik i odvjetnik koji djeluje u ime svjedoka mogu tužitelju dostaviti prijedlog da svjedoka sasluša istražni sudac. Ako su ispunjeni zakonom utvrđeni uvjeti, tužitelj će predložiti saslušanje maloljetnika na takav način. Optuženik i njegovi odvjetnici obrane ne smiju biti prisutni na sjednici kojom predsjeda istražni sudac.
  4. Mjesto saslušanja svjedoka prostorija je posebno projektirana za saslušanje maloljetnika. Odstupanja od navedenog dopuštena su samo u iznimnim slučajevima. Saslušanje se može održati i putem sustava komunikacije zatvorenog kruga (videokonferencija).
  5. Saslušanje svjedoka mlađeg od 14 godina mora se snimiti upotrebom uređaja za izradu videozapisa ili audiozapisa. U slučaju maloljetnika starijeg od 14 godina, navedeno je dopušteno samo pod uvjetom da se odobri plaćanje predujma za troškove.
  6. Maloljetnika se ne može pozvati na javno saslušanje ako ga je prije podizanja optužnice saslušao istražni sudac.
  7. Ako maloljetnika prije podizanja optužnice nije saslušao istražni sudac, ali ga je kasnije potrebno saslušati u svojstvu svjedoka, maloljetnika se može saslušati samo izvan suđenja. Ako je maloljetnik napunio 14 godina tijekom suđenja, u posebno opravdanom slučaju može ga saslušati i sud tijekom suđenja. Obavijest optuženiku i njegovim odvjetnicima obrane može se izostaviti u oba slučaja.

Član moje obitelji izgubio je život kao žrtva kaznenog djela – koja su moja prava?

Žrtve koje su preminule prije ili nakon pokretanja sudskog postupka mogu zamijeniti srodnik u izravnoj liniji, bračni drug, životni partner, brat ili sestra, pravni zastupnik ili uzdržavana osoba koja prima potporu na temelju sporazuma ili zakonodavstva, koji mogu ostvarivati prava žrtve.

Ako više osoba ima pravo na navedeno, dotične osobe mogu imenovati osobu koja ostvaruje prava žrtve. Ako takav sporazum ne postoji, osoba koja je poduzela prvi korak u postupku može ostvarivati prava žrtve.

Član je moje obitelji žrtva kaznenog djela – koja su moja prava?

Ako obveza osobne suradnje nije propisana zakonom, prava žrtve može ostvarivati njegov pravni zastupnik. Odvjetnik ili punoljetan srodnik može nastupati kao zastupnik na temelju punomoći.

Ako podnositelj pritužbe podnese usmenu pritužbu, punoljetna osoba koju je on imenovao može biti prisutna na saslušanju kako bi mu pružila potporu (uključujući jezičnu potporu), pod uvjetom da prisutnost te osobe ne utječe negativno na interese postupka.

Ako je riječ o istražnim radnjama u kojima je vaša prisutnost obvezna ili na kojima možete biti prisutni, uz vas mogu biti prisutni i vaš zastupnik, osoba u pratnji i, ako se time ne narušavaju interesi postupka, punoljetna osoba koju se vi imenovali. Navedeno pravilo primjenjuje se na saslušanje žrtve i ispitivanje žrtve u svojstvu svjedoka.

U slučaju smrti privatnog zamjenskog tužitelja, u roku od 30 dana mogu ga zamijeniti srodnik u izravnoj liniji, bračni drug, životni partner, brat ili sestra, pravni zastupnik ili uzdržavana osoba koja prima potporu na temelju sporazuma ili zakonodavstva.

Mogu li pristupiti uslugama mirenja? Pod kojim uvjetima? Prijeti li mi opasnost tijekom mirenja?

Glavni je cilj postupka mirenja osigurati naknadu za posljedice kaznenog djela koje je počinio optuženik na način koji je prihvatljiv i žrtvi. Stoga bi se u postupku mirenja između optuženika i žrtve trebalo nastojati postići primjeren dogovor za naknadu štete.

Ako se ispune uvjeti utvrđeni zakonom, tužitelj ili, ako je predmet pred sudom, sudac, može odgoditi postupak za najviše šest mjeseci i naložiti mirenje.

Mirenje se može naložiti za kazneni postupak ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

  • mirenje je predložio optuženik ili žrtva ili su oboje pristali na mirenje
  • kazneni postupak pokrenut je zbog kaznenog djela protiv života, tjelesnog integriteta ili zdravlja, ljudskog dostojanstva i drugih temeljnih ljudskih prava, prometnog prekršaja ili kaznenog djela protiv imovine ili prava intelektualnog vlasništva te je to kazneno djelo kažnjivo kaznom zatvora od najviše pet godina
  • kazneni se postupak u skladu s Kaznenim zakonom nakon uspješnog postupka mirenja može okončati ili se kazna može smanjiti bez ograničenja
  • osumnjičenik je priznao da je kriv prije podizanja optužnice te je pristao i u mogućnosti je osigurati povrat onim sredstvima i u onoj mjeri koje je prihvatila žrtva
  • kazneni postupak može izostati s obzirom na prirodu kaznenog djela, načina na koje je ono počinjeno i osobnih okolnosti optuženika, ili postoje opravdani razlozi da će sud ocijeniti povrat koji je osigurao optuženik u okviru izricanja kazne.

Žrtva može iznijeti prijedlog da se mirenje naloži u bilo kojem trenutku postupka. Međutim, postupak mirenja može se naložiti samo jednom u predmetu pa se postupak mirenja ne može ponoviti ako se zbog bilo kojeg razloga okonča neuspješno.

Izmiritelj posebno osposobljen za tu svrhu kojeg zapošljava država odgovoran je za propisno funkcioniranje postupka mirenja. Žrtva u postupku mirenja može odabrati da se s optuženikom sastaje samo u prisutnosti izmiritelja, čija prisutnost u tom pogledu pruža primjereno jamstvo za osobnu sigurnost žrtve.

Gdje mogu pronaći zakon u kojem su navedena moja prava?

  • Zakon XIX. iz 1998. o kaznenim postupcima
  • Zakon C iz 2012. o Kaznenom zakoniku
  • Zakon LXIV. iz 1991. o objavljivanju Konvencije UN-a o pravima djeteta potpisana u New Yorku 20. listopada 1989.
  • Zakon CXXXV. iz 2005. o potpori žrtvama kaznenih djela i naknadi od države
  • Zakon LXXX. iz 2003. o besplatnoj pravnoj pomoći
  • Zakon LXXXV. iz 2001. i programu zaštite za osobe koje sudjeluju u kaznenim postupcima i pomoćnoj nadležnosti
  • Zakon CXXIII. iz 2006. o aktivnostima mirenja primjenjivima u kaznenim predmetima
  • Odluka br. 64/2015 ministra unutarnjih poslova od 12. prosinca 2015. o zadaćama policije u pogledu potpore žrtvama
  • Odluka vlade br. 34/1999 od 26. veljače 1999. o uvjetima i pravilima na temelju kojih se provodi osobna zaštita osoba koje sudjeluju u kaznenim postupcima i članova tijela nadležnih za kaznene postupke
  • Zajednička odluka br. 23/2003 ministra unutarnjih poslova i ministra pravosuđa od 24. lipnja 2003. o detaljnim pravilima o istražnim postupcima koje provode istražna tijela pod nadležnošću ministra unutarnjih poslova i pravila o vođenju evidencije istražnih radnji upotrebom drugih sredstava osim zapisnika
  • Odluka br. 25/2016 ministra pravosuđa od 23. prosinca 2016. o povratu izravnih troškova optuženika i odvjetnika obrane optuženika koji provodi država i o troškovima i naknadama osoba koje sudjeluju u kaznenim postupcima
  • Odluka br. 14/2008 ministra pravosuđa i izvršavanja zakonodavstva od 27. lipnja 2008. o naknadi troškova svjedocima
  • Zajednička odluka br. 21/2003 ministra pravosuđa, ministra unutarnjih poslova i ministra financija od 24. lipnja 2003. o plaćanju predujma za troškove kaznenih postupaka
  • Odluka br. 2/2013 središnje policijske postaje od 31. siječnja 2013. o zadaćama policije u pogledu potpore žrtvama.
Posljednji put ažurirano: 10/10/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

2 - Prijavljivanje kaznenog djela i moja prava tijekom istražnog ili sudskog postupka

Kako mogu prijaviti kazneno djelo?

Svatko može prijaviti kazneno djelo.

Kaznena djela obično se prijavljuju tužitelju ili istražnom tijelu:

  • osobno (pisanim ili usmenim putem) – usmene prijave bilježi predstavnik tijela koji će vas pitati o elementima i okolnostima kaznenog djela počinjenog protiv vas, identitetu počinitelja kaznenog djela i bilo kakvim dokazima koje posjedujete
  • telefonom – policija upravlja besplatnom dežurnom telefonskom linijom pod nazivom „Telefonski svjedok” putem koje svjedoci i žrtve mogu anonimno prijaviti kaznena djela. Broj je besplatne dežurne telefonske linije 003680555111 i dostupna je 24 sata dnevno, a prijave zaprimaju suradnici središnje policijske postaje u Budimpešti. Više informacija o dežurnoj telefonskoj liniji na mađarskom je jeziku dostupno na službenim internetskim stranicama Mađarske policije na Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.police.hu/en
  • bilo kojim drugim sredstvom komunikacije, uključujući pozivom na pozivni broj EU-a za hitne slučajeve: 112.

Prijave mogu prihvatiti i druga tijela ili sudovi, koji su obvezni poslati ih istražnom tijelu. Ako je na temelju prijave potrebno poduzeti hitne mjere, ona se mora prihvatiti.

Sve se podnesene prijave odmah evidentiraju.

Prijavu možete podnijeti anonimno, što znači da ne morate dostaviti svoje identifikacijske ili kontaktne podatke. U svojoj prijavi morate navesti pojedinosti o kaznenom djelu. Ne postoji poseban obrazac koja tijela zahtijevaju za prijavljivanje kaznenih djela.

Ne postoji izričit rok za prijavljivanje kaznenog djela, ali nadležna tijela odbit će vašu prijavu ako je podnesete nakon određenog razdoblja. To razdoblje (takozvani rok zastare) obično je jednako najduljem razdoblju kazne za predmetno kazneno djelo i iznosi najmanje pet godina.

Za neka kaznena djela morate podnijeti i privatni podnesak, odnosno izjavu u kojoj izričito zahtijevate da počinitelj bude kažnjen, a rok je za podnošenje privatnog prijedloga 30 dana nakon što saznate identitet počinitelja kaznenog djela.

Kako mogu saznati u kojoj je fazi moj predmet?

Podnositelja prijave ili žrtvu, ako ona nije podnijela prijavu, ali je njezin identitet poznat, obavješćuje se o pokretanju istražnog postupka.

Podnositelja prijave i građanskopravnu stranku mora se obavijestiti o odbijanju prijave.

Sud će odlučiti i obavijestiti vas o sljedećem:

  • odbijanju vašeg zahtjeva da postanete zamjenski privatni tužitelj
  • okončanju postupka ako istraga naložena na temelju prijave koju ste podnijeli kao privatni tužitelj nije bila uspješna.

Policija ili tužitelj moraju vas tijekom istrage obavijestiti o sljedećem:

  • istražnim radnjama
  • imenovanju vještaka u predmetu
  • izdavanju zabrane približavanja protiv počinitelja kaznenog djela.

Kao žrtva kaznenog djela imate niz povlastica zahvaljujući kojima možete dobiti informacije o istražnom postupku:

  • možete biti prisutni (ali vaša prisutnost nije obvezna) na saslušanju vještakâ, pregledu poprišta ili predmeta, dokaznim radnjama i obavljanju prepoznavanja te bi vas trebalo obavijestiti o tim radnjama, ali takva obavijest može izostati ako je to opravdano hitnošću istražne radnje i mora izostati ako se zaštita osobe uključene u postupak ne može jamčiti na neki drugi način
  • možete pregledati zapisnik bilo koje istražne radnje kojoj možete prisustvovati, a druge spise možete pregledati samo ako to nije u suprotnosti s interesima istrage
  • ako je riječ o istražnim radnjama u kojima je vaša prisutnost obvezna ili kojima možete prisustvovati, uz vas mogu biti prisutni i vaš zastupnik, osoba u pratnji i, ako se time ne narušavaju interesi postupka, punoljetna osoba koju ste vi imenovali; ako vas se ispituje kao svjedoka, punoljetna osoba koju ste imenovali isto tako može biti uz vas zajedno s odvjetnikom koji zastupa vaše interese
  • imate pravo da vas se na vaš zahtjev u pogledu kaznenog djela koje je povezano s vama obavijesti o sljedećem:
    • o puštanju optuženika ili njegovu bijegu iz istražnog zatvora
    • o uvjetnom otpustu, konačnom puštanju ili bijegu, kao i o prekidu izvršavanja kazne zatvora osobe osuđene na određenu kaznu zatvora
    • puštanju ili bijegu osobe osuđene na pritvor, kao i prekidu izvršavanja kazne pritvora
    • puštanju ili bijegu osobe koja je na prisilnom liječenju
    • puštanju, odlasku bez dopuštenja i uvjetnom puštanju osobe koja je na prisilnom liječenju
    • u slučaju obrazovanja maloljetnih počinitelja kaznenog djela, privremenom ili trajnom puštanju, napuštanje ustanove bez dopuštenja i prekidu obrazovanja maloljetnih počinitelja kaznenog djela
  • možete dobiti preslike stručnih mišljenja i spisa o istražnim radnjama kojima zakonski možete prisustvovati; druge preslike možete dobiti samo ako to nije u suprotnosti s interesima istrage i tek nakon što date svoj iskaz u svojstvu svjedoka; nakon završetka postupka na zahtjev možete dobiti preslike svih spisa koje su izradili policija ili tužitelj
  • nakon završetka istrage možete pregledati predmetne spise, podnijeti zahtjeve i dostaviti primjedbe.

Imam li pravo na pravnu pomoć (tijekom istražnog ili sudskog postupka)? Pod kojim uvjetima?

Da.

Država u kaznenom postupku odobrava sljedeće vrste pomoći u okviru besplatne pravne pomoći:

  • osobno oslobođenje od podmirivanja troškova za zamjenske privatne tužitelje
  • usluge zastupanja zakonskog zastupnika u postupku za oštećene strane, privatne tužitelje, privatne strane i ostale zainteresirane strane, kao i za zamjenske privatne tužitelje.

Imate pravo na takvu pomoć ako se smatra da vam je potrebna u skladu s odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, ali pravo na usluge zastupanja skrbnika u postupku odobrava se samo žrtvama, privatnim tužiteljima i drugim zainteresiranim stranama kojima je to potrebno jer zbog složenosti predmeta, nedovoljne pravne stručnosti ili drugih osobnih okolnosti ne bi mogli djelotvorno isticati svoja postupovna prava u slučaju da u postupku sudjeluju osobno.

Zahtjevi za pomoć mogu se podnijeti službi za besplatnu pravnu pomoć dostavljanjem jednog primjerka obrasca predviđenog za tu svrhu, a podnositelj zahtjeva mora priložiti dokumente i/ili službene potvrde kojima se dokazuje da ispunjava uvjete za pomoć ili mora predočiti službenu ispravu kojom se dokazuje da ispunjava uvjete za pomoć.

Zahtjevi za pomoć mogu se podnijeti službi za besplatnu pravnu pomoć najkasnije tijekom raspravne faze kaznenog postupka prije sjednice odjela suda koja se održava radi donošenja konačne odluke.

Ako vam služba za besplatnu pravnu pomoć odobri korištenje besplatnom pravnom pomoći, možete odabrati pružatelja usluga besplatne pravne pomoći iz registra predviđenog za tu svrhu.

Mogu li tražiti nadoknadu troškova (za sudjelovanje u istražnom/sudskom postupku)? Pod kojim uvjetima?

Da.

Ako u postupku sudjelujete kao žrtva, privatni tužitelj, zamjenski privatni tužitelj ili građanskopravna stranka, vi ili vaši zastupnici dobit ćete povrat za sljedeće troškove:

  • troškovi putovanja i smještaja
  • troškovi mišljenja vještaka kojeg ste pozvali sami uz pristanak tužitelja/suda
  • troškovi izrade potpune ili djelomične videozapisa ili audiozapisa postupka / stenografskog zapisa
  • troškovi izrade jedne preslike predmetnih spisa
  • troškovi komunikacije (telefon, telefaks, pošta, drugo)
  • naknada troškova zastupanja.

Izravne troškove vas i vaših zastupnika, kao i naknade troškova zastupanja unaprijed plaćate vi bez obzira u kojem svojstvu sudjelujete u postupku.

Na zahtjev možete dobiti povrat troškova nastalih na temelju vašeg sudjelovanja u postupku u svojstvu svjedoka (troškovi putovanja, smještaja i hrane, troškovi povezani s uzimanjem slobodnih dana na radnom mjestu).

Troškovi putovanja: troškovi koji su stvarno nastali u pogledu putovanja od mjesta boravišta svjedoka do mjesta gdje se održava saslušanje i povratnog putovanja.

Troškovi smještaja: ako je saslušanje svjedoka počelo u vrijeme za koje je bilo potrebno da svjedok od mjesta boravišta do mjesta saslušanja putuje tijekom noći, svjedok će dobiti povrat troškova smještaja u komercijalnom smještajnom objektu ili obiteljskom odmaralištu.

Troškovi hrane: troškovi hrane bit će isplaćeni svjedoku ako ima pravo na povrat troškova smještaja ili ako je cijelo putovanje od mjesta boravišta do mjesta saslušanja i povratno putovanje dulje od šest sati unutar jednog dana.

Troškovi povezani s uzimanjem slobodnih dana na radnom mjestu: svjedok koji nema pravo na plaćanje za razdoblje tijekom kojeg je za saslušanje uzeo slobodne dane na radnom mjestu ima pravo na povrat od 1,5 % najniže satnice za razdoblje tijekom kojeg je uzeo slobodne dane, uključujući razdoblje tijekom kojeg je putovao.

Svjedok koji je prisustvovao istrazi vještaka mora poslati dodatne dokaze za troškove tijelu ili sudu koji je naložio istragu vještaka, koji će odrediti iznos povrata nakon primitka mišljenja vještaka.

Ako ste podnijeli građanskopravni zahtjev kao građanskopravna stranka, sud će naložiti optuženiku da plati vaše izravne troškove i izravne troškove vašeg zastupnika te naknade troškova zastupanja ako se rješenjem suda prihvati vaša građanskopravni zahtjev. Ako se zahtjev prihvati djelomično, optuženik će biti obvezan platiti razmjeran iznos troškova.

Ako ste vi zamjenski privatni tužitelj, sud će optuženiku naložiti da plati vaše izravne troškove i izravne troškove vašeg zastupnika te naknade troškova zastupanja ako tužitelja predstavlja zamjenski privatni tužitelj i sud utvrdi da je optuženik kriv.

Mogu li podnijeti žalbu ako je moj predmet zaključen izvan suda?

Žrtva može podnijeti žalbu u slučaju utvrđenom zakonom ako je istražno tijelo ili državno odvjetništvo odbilo prijavu ili okončalo istragu. Ako je prijava odbijena, žrtva može zatražiti istragu samo ako ju je ona podnijela.

Prigovor protiv odluke kojom se odbija prijava ili odluke o okončanju istrage može se podnijeti u roku od osam dana od priopćenja odluke. Ako istražno tijelo ili tužitelj koji donosi odluku ne prihvati prigovor, mora ga dostaviti tužitelju koji je nadležan za njega. Na odluku koju tužitelj donese o prigovoru ne mogu se primjenjivati daljnja pravna sredstva.

Mogu li se uključiti u suđenje?

Nakon obavijesti o optužnici, sud utvrđuje datum suđenja i poduzima radnje potrebne za suđenje, kao i za sudske pozive i obavijesti. Osobe čija je prisutnost na suđenju obvezna dobivaju sudski poziv za to suđenje, a obavijesti se šalju osobama čija je prisutnost dopuštena zakonom.

Sud donosi odluku o nalogu za dokazne radnje. Dokazni postupak počinje ispitivanjem optuženika, a žrtva je obično prvi svjedok kojeg se saslušava. Drugi svjedoci koji još nisu ispitani ne smiju biti prisutni tijekom ispitivanja nekog od svjedoka. Međutim, odstupanje od navedenog pravila dopušteno je ako se žrtva ispituje u svojstvu svjedoka. Pravni zastupnik žrtve može biti prisutan tijekom cijelog suđenja pa žrtva preko njega može dobiti obavijest o svim dokaznim postupcima koji su se dogodili u njezinoj odsutnosti.

Koja je moja službena uloga u pravosudnom sustavu? Primjerice, jesam li ili mogu li odabrati da budem: žrtva, svjedok, oštećena stranka ili privatni tužitelj?

Žrtva na temelju postupovnog prava u kaznenom postupku može imati četiri uloge:

  • svjedok: osoba koja možda ima saznanja o činjenicama koje će se dokazivati
  • građanskopravna stranka: žrtva koja u kaznenom postupku podnosi građanskopravni zahtjev (najčešće za naknadu štete)
  • privatni tužitelj: u slučaju nekih zakonski određenih kaznenih djela, žrtva sama može predstavljati tužiteljstvo kao privatni tužitelj
  • zamjenski privatni tužitelj: u slučaju nekih kaznenih djela koja inače podliježu javnom kaznenom progonu, kako je određeno zakonom, žrtva može predstavljati tužitelja.

Ako se smatra da je to nužno za dokazni postupak, žrtva je obvezna dati iskaz ili na druge načine pridonijeti postupku u onim slučajevima i onim sredstvima koji su određeni zakonom. S druge strane, žrtva sama odlučuje o tome hoće li djelovati u svojstvu građanskopravne stranke, privatnog tužitelja ili zamjenskog privatnog tužitelja.

Koja su moja prava i obveze u toj ulozi?

Žrtva u svakoj fazi kaznenog postupka ima pravo na sljedeće:

  1. prisustvovati postupovnim radnjama i tijekom postupka pregledati dokumente koji se odnose na nju (osim ako je zakonom predviđeno drukčije)
  2. podnositi prijedloge i primjedbe u svakoj fazi postupka
  3. primati informacije od suda, tužitelja i istražnog tijela o svojim pravima i obvezama tijekom kaznenog postupka
  4. podnijeti zahtjev za pravno sredstvo u slučajevima utvrđenima zakonom
  5. na svoj zahtjev primiti obavijest u pogledu kaznenog djela koje se odnosi na nju o puštanju ili bijegu optuženika iz pritvora, ili puštanju ili bijegu optuženika osuđenog na određenu kaznu zatvora ili optuženika koji je na prisilnom liječenju.

Ako istražno tijelo, tužitelj ili sud smatra da je to nužno za dokazni postupak, žrtva je obvezna dati iskaz ili na druge načine pridonijeti postupku u onim slučajevima i onim sredstvima koji su određeni zakonom. To u prvom redu znači ispunjavanje obveze davanja iskaza, od koje su izuzeti predmeti u kojima se žrtvu uopće ne može saslušati kao svjedoka (npr. obveza čuvanja odvjetničke tajne, poznavanje tajne o svjedoku u svojstvu svećenika) i predmeti u kojima žrtva može odbiti dati iskaz (npr. ako je riječ o srodniku žrtve ili žrtvama koje bi na taj način sebe ili svoje srodnike izložile kaznenom progonu).

Žrtva u kaznenom postupku može sudjelovati kao građanskopravna stranka i već pri prijavljivanju kaznenog djela može navesti da namjerava izvršiti građanskopravni zahtjev (obično zahtjev za naknadu štete). Izvršenje građanskopravnog zahtjeva oslobođeno je pristojbi. Sud u tom slučaju odluku o kaznenoj odgovornosti optuženika i građanskopravnom zahtjevu donosi u jednom kaznenom postupku, što je prednost za građanskopravnu stranku jer ne mora pokretati parnični postupak. Stranka tijekom kaznenog postupka može podnijeti zahtjev za blokadu optuženikove osobne imovine ako postoje opravdani razlozi za pretpostavku da će namirenje tražbina biti ugroženo.

U slučaju kaznenih djela određenih zakonom (napad, narušavanje privatnosti, narušavanje tajnosti prepiske, uvreda, kleveta i nepoštivanje) žrtva može djelovati u svojstvu privatnog tužitelja. U slučaju prethodno navedenih kaznenih djela žrtva mora prijaviti kazneno djelo u roku od 30 dana nakon što je saznala identitet počinitelja kaznenog djela. Žrtva u prijavi mora navesti sve dokaze o kaznenom djelu i mora izričito navesti zahtijeva li da se optuženiku izrekne kazna.

Kazneno djelo sudu se može prijaviti usmenim ili pisanim putem. Sud će naložiti istragu ako identitet počinitelja, njegovi osobni podaci ili mjesto boravišta nisu poznati ili ako je potrebno pronaći dokazna sredstva. Sud će okončati postupak ako se identitet počinitelja kaznenog djela nije mogao utvrditi tijekom istrage.

Sud će odrediti osobno saslušanje tijekom kojeg će nastojati pomiriti žrtvu i optuženika. Ako pokušaj pomirenja bude uspješan, sud će okončati postupak; u suprotnom će se postupak nastaviti na javnom suđenju.

Ako žrtva povuče optužbu ili odustane od nje, postupak će se okončati. Slične se posljedice primjenjuju ako žrtva ne bude prisutna na osobnom saslušanju ili suđenju i ne dostavi valjan razlog za izostanak unaprijed, ili ako se žrtvi nije mogao uručiti sudski poziv jer nije dostavila obavijest o promjeni adrese.

Privatni tužitelj ima puna prava koja podrazumijeva zastupanje tužitelja, uključujući prava koja se mogu ostvarivati tijekom postupka i pravo na pravna sredstva protiv odluke koju donese sud.

Nakon što se iscrpe sve mogućnosti za pravna sredstva dostupna tijekom istrage, žrtva u nekim predmetima može djelovati kao zamjenski privatni tužitelj i u takvim predmetima na sudu zastupati samu sebe. Između ostalog, možete djelovati u svojstvu zamjenskog privatnog tužitelja ako je prijava kaznenog djela odbijena ili je istraga okončana jer radnja nije činila kazneno djelo ili ako postoji bilo kakav razlog za isključenje kažnjivosti (npr. prisila i prijetnja, pogreška, nužna obrana ili neposredna opasnost). Ako je u određenim slučajevima na temelju zakona moguće djelovati kao zamjenski privatni tužitelj, tužitelj koji odlučuje o prigovoru posebno će žrtvu obavijestiti o tome.

Ako se prigovor odbije zbog odbijanja prijave ili okončanja istrage, žrtvi će se dopustiti da u službenim prostorima ureda tužitelja pregleda dokumente koji se odnose na kazneno djelo počinjeno protiv žrtve. Žrtva koja djeluje u svojstvu zamjenskog privatnog tužitelja može tužitelju podnijeti prijedlog za kazneni progon Zamjenski privatni tužitelj obvezno mora imati pravnog zastupnika (odvjetnika). Sud donosi odluku o prihvatljivosti prijedloga za kazneni progon.

Mogu li dati izjavu tijekom suđenja ili podastrijeti dokaze? Pod kojim uvjetima?

Žrtva ima pravo da je se sasluša tijekom kaznenog postupka. U skladu s odredbama zakona, žrtva je obvezna i ima diskrecijsko pravo odlučiti hoće li sudjelovati u dokaznim postupcima. Žrtva može dati iskaz i može dostaviti dokaze na neki drugi način (npr. dostavljanjem dokumentiranih dokaza nadležnom tijelu). Žrtva može dostaviti prijedloge i primjedbe u svakoj fazi postupka. Žrtva je obično prvi svjedok kojeg se ispituje.

Nakon što tužitelj iznese argumente za tužiteljstvo, žrtva se može izjasniti i navesti želi li da se utvrdi kaznena odgovornost optuženika i kazna. Građanskopravna stranka može dati izjavu u pogledu građanskopravnog zahtjeva koji se namjerava izvršiti.

Koje ću informacije dobiti tijekom suđenja?

Svjedok koji je dobio sudski poziv na suđenje može od sudskog službenika zaduženog za svjedoke na sudu zatražiti odgovarajuće informacije. Sudski službenik zadužen za svjedoke na sudu sudski je službenik koji svjedocima pruža informacije o davanju iskaza i olakšava prisutnost svjedoka koja je za to potrebna. Potpora svjedocima ne obuhvaća informacije o predmetu i ne smije utjecati na svjedoka.

Žrtva u kaznenom postupku ima pravo dobiti informacije o svojim pravima i obvezama i o predmetu te, osim ako je zakonom predviđeno drukčije, prisustvovati postupovnim radnjama i pregledati dokumente o kaznenom djelu koje je počinjeno protiv nje te dobiti preslike tih dokumenata nakon završetka istrage.

Žrtvu se mora obavijestiti o podizanju optužnice te o svim odlukama koje se na nju odnose, kao i o konačnoj odluci.

Hoću li imati pristup sudskim spisima?

Žrtva ima pravo pregledati dokumente o kaznenom djelu koje je počinjeno protiv nje i dobiti preslike u bilo kojem trenutku nakon završetka istrage.

Sud mora osigurati pravo uvida u spise na način da se izbjegne nepotrebno objavljivanje informacija o privatnosti. Međutim, izdavanje preslika dokumenata može biti ograničeno samo zbog ljudskog dostojanstva, osobnih prava i prava na poštovanje osoba.

Posljednji put ažurirano: 10/10/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

3 - Moja prava nakon suđenja

Mogu li podnijeti žalbu protiv presude?

Žrtva može podnijeti žalbu protiv presude samo ako djeluje i u svojstvu zamjenskog privatnog tužitelja, privatnog tužitelja ili građanskopravne stranke, ili ako presuda sadržava odredbu o dopuštenosti žalbe. Građanskopravna stranka može podnijeti žalbu protiv odredbe na temelju koje se donosi presuda o meritumu građanskopravnog zahtjeva. Ako presuda sadržava bilo koju drugu odredbu u pogledu žrtve, žrtva može podnijeti žalbu protiv takvih odredbi.

Koja su moja prava nakon izricanja presude?

Ako je podnesena žalba protiv prvostupanjske ili drugostupanjske presude, žrtva ima pravo biti prisutna na suđenju i javnoj sjednici koju održava sud drugog ili trećeg stupnja, pristupiti dokumentima nastalima tijekom kaznenog postupka, podnositi prijedloge i primjedbe te obratiti se sudu nakon završne riječi javnog tužitelja.

Imam li pravo na potporu ili zaštitu nakon suđenja? Koliko dugo?

Za odgovor na to pitanje, kad je riječ o potpori žrtvama, u nadležni su zamjenik državnog tajnika za pravosuđe i zakonodavstvo u području privatnog prava Ministarstva pravosuđa i zamjenik državnog tajnika za upravljanje pravosudnom metodologijom Ministarstva pravosuđa, a kad je riječ o zaštiti žrtava, u nadležno je Ministarstvo unutarnjih poslova.

Koje ću informacije dobiti u slučaju da je počinitelj osuđen?

Sud optuženiku mora dostaviti presudu, iz koje žrtva može saznati sadržaj kazne, odnosno prirodu, vrstu, opseg i sadržaj kazne ili mjera uvedenih protiv optuženika.

Hoću li biti obaviješten o puštanju počinitelja na slobodu (uključujući prijevremeno puštanje na slobodu ili uvjetnu slobodu) ili njegovu bijegu iz zatvora?

Žrtva, ili u slučaju njezine smrti osoba koja ostvaruje prava žrtve, ima pravo na zahtjev u pogledu kaznenog djela koje je s njom povezano dobiti informacije o sljedećem:

(a) o puštanju optuženika ili njegovu bijegu iz istražnog zatvora

(b) o uvjetnom otpustu, konačnom puštanju ili bijegu, kao i prekidu izvršavanja kazne zatvora osobe osuđene na određenu kaznu zatvora

(c) puštanju ili bijegu osobe osuđene na pritvor, kao i prekidu izvršavanja kazne pritvora

(d) puštanju ili bijegu osobe koja je na prisilnom liječenju

(e) puštanju, odlasku bez dopuštenja i uvjetnom puštanju osobe koja je na prisilnom liječenju i

(f) u slučaju obrazovanja maloljetnih počinitelja kaznenog djela, privremenom ili trajnom puštanju, napuštanje ustanove bez dopuštenja i prekidu obrazovanja maloljetnih počinitelja kaznenog djela.

Hoću li biti uključen u odluke o puštanju na slobodu ili uvjetnom otpustu? Primjerice, mogu li dati izjavu ili podnijeti žalbu?

Odluku o zadnjem danu kazne zatvora donosi kaznena ustanova i ona će taj dan organizirati puštanje osuđenika na slobodu. Ako kaznena ustanova podnese prijedlog za uvjetni otpust osuđenika, kazneni sudac održat će saslušanje o kojem žrtva neće biti obaviještena i u kojem ne može sudjelovati. Žrtva ne može dati izjavu i ne može podnijeti žalbu protiv odluke suda u pogledu uvjetnog otpusta.

Posljednji put ažurirano: 10/10/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

4 - Naknada

Koji je postupak za traženje odštete od počinitelja? (npr. sudski postupak, privatna tužba, adhezijski postupak)

Žrtva u prvom redu u kaznenom postupku može izvršavati svoj zahtjev za odštetu koji je posljedica djela koje je predmet optužbe građanskopravne stranke. U tom se slučaju postupak koji se provodi kao dio kaznenog postupka za izvršavanje građanskopravnog zahtjeva naziva adhezijski postupak. Građanskopravni zahtjevi mogu se izvršavati i drugim pravnim sredstvima. Činjenica da žrtva nije poduzela radnje kao građanskopravna stranka ne isključuje mogućnost izvršavanja zahtjeva. U Zakonu o parničnom postupku nisu navedeni uvjeti na temelju kojih građanskopravni zahtjev može izvršiti i tužitelj umjesto žrtve.

Sud je naredio počinitelju da mi plati odštetu/naknadu. Kako mogu biti siguran da će počinitelj platiti odštetu/naknadu?

Postupak izvršenja može se pokrenuti u roku od 30 dana nakon što se ispune obveze koje je utvrdio sud. Sud u tom pogledu izdaje spis o izvršenju koji se temelji na dijelu odluke donesene tijekom kaznenog postupka koja se odnosi na građanskopravni zahtjev.

Ako počinitelj ne plati, može li mi država isplatiti predujam za odštetu/naknadu? Pod kojim uvjetima?

Država vam ne može isplatiti predujam. Međutim, ako je protiv vas namjerno počinjeno kazneno djelo s elementima nasilja zbog kojeg ste pretrpjeli tjelesnu ozljedu i zdravlje vam je ugroženo, možete primiti odštetu od države. Odšteta od države neovisna je o građanskopravnom zahtjevu, ali ako je naknada za vaš gubitak ili štetu plaćena iz drugih izvora (npr. platio ju je sud ili osiguravajuće društvo) u roku od tri godine nakon datuma na koji je odluka o meritumu vašeg zahtjeva za odštetu postala konačna, od vas će se tražiti da vratite iznos naknade koji vam je platila država.

Imam li pravo na odštetu od države?

Imate pravo na odštetu od države ako je protiv vas namjerno počinjeno kazneno djelo s elementima nasilja zbog kojeg su vaš tjelesni integritet i zdravlje pretrpjeli ozbiljnu štetu.

Možete imati pravo i na naknadu od države ako ste bliski srodnik ili uzdržavana osoba takve žrtve ili ako ste platili pogreb žrtve koja je preminula.

Samo žrtve kojima je to potrebno na temelju njihovih financijskih mogućnosti ili drugih zakonom određenih uvjeta mogu ispunjavati uvjete za odštetu od države.

Svoj zahtjev za odštetu od države možete podnijeti bilo kojoj službi za potporu žrtvama (državni ured u određenom okrugu). Nadležno će tijelo pri donošenju odluke o vašem zahtjevu ispitati uzročno-posljedičnu vezu između iznosa odštete i kaznenog djela.

Zahtjevi za odštetu obično se mogu podnijeti u roku od tri mjeseca nakon dana kada je kazneno djelo počinjeno, a najveći je iznos odštete 2017. bio 1 599 105 HUF.

Imam li pravo na naknadu u slučaju da počinitelj ne bude osuđen?

Ako se prijava kaznenog djela koju ste podnijeli odbije, istraga se prekine ili se optuženika oslobodi optužbi na temelju zakonom određenih razloga za isključenje (konkretno, maloljetnost, ozbiljno mentalno ograničenje, prisila ili prijetnja, pogreška, nužna obrana, krajnja nužda ili zapovijed nadređene osobe), imat ćete pravo na odštetu od države.

Odšteta od države neovisna je o građanskopravnom zahtjevu, ali ako je naknada za vaš gubitak ili štetu plaćena iz drugih izvora (npr. platio ju je sud ili osiguravajuće društvo) u roku od tri godine nakon datuma na koji je odluka o meritumu vašeg zahtjeva za odštetu postala konačna, od vas će se tražiti da vratite iznos naknade koji vam je platila država.

Ako izvršavate svoja građanska prava izvan kaznenog postupka, pitanja kaznene odgovornosti i naknade postat će zasebna pitanja, odnosno presude za ta dva postupka mogu imati različit sadržaj.

Imam li pravo na hitnu isplatu u očekivanju odluke o zahtjevu za naknadu?

Kao žrtva kaznenog djela možete imati pravo na isplatu trenutačne novčane potpore kako bi se ublažila krizna situacija koju je kazneno djelo prouzročilo u kratkom razdoblju. Zahtjev možete dostaviti službi za potporu žrtvama (u državnom uredu u određenom okrugu), a uvjet za primanje naknade taj je da kazneno djelo prijavite policiji. Plaćanje trenutačne novčane potpore temelji se na načelu pravičnosti i može se odobriti žrtvama bez ocjenjivanja je li im ona potrebna. Međutim, tijekom postupka mora se ispitati opravdavaju li osobne okolnosti žrtve koje proizlaze iz kaznenog djela tu vrstu novčane potpore. Trenutačna novčana potpora nije naknada i nije joj namjena nadoknaditi ili ublažiti štetu prouzročenu kaznenim djelom. Može se odobriti kako bi se pokrili troškovi hrane, smještaja, putovanja, odjeće i liječenja te troškovi pogreba žrtve. Iznos trenutačne novčane potpore određuje se na temelju situacije žrtve koja proizlazi iz kaznenog djela i duljine razdoblja tijekom kojeg žrtva nije uspjela samostalno riješiti svoje financijske probleme. Najveći iznos potpore 2017. bio je 106 607 HUF.

Posljednji put ažurirano: 10/10/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

5 - Moja prava na potporu i pomoć

Žrtva sam kaznenog djela. Komu se mogu obratiti za potporu i pomoć?

Ako ste žrtva kaznenog djela, možete ga prijaviti u najbližoj policijskoj postaji ili pozivom na pozivne brojeve za hitne slučajeve, 107 ili 112.

Članovi osoblja državne Službe za potporu žrtvama i Službe za besplatnu pravnu pomoć mogu vam pomoći u najbližem vladinu uredu u određenom okrugu. Članovi osoblja Pozivnog centra za potporu žrtvama (Áldozatsegítő Vonal) (+36-80-225-225) pružaju pomoć 24 sata dnevno putem telefonske linije u Mađarskoj.

Nacionalna služba za telefonske informacije u kriznim situacijama (Országos Kríziskezelő és Információs Telefonszolgálat, OKIT, Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.ncsszi.hu/national-institute-for-family_-youth-and-population-policy) pruža pomoć posebno žrtvama nasilja u obitelji, nasilja među srodnicima, zlostavljanja djece, kao i prostitucije i trgovine ljudima putem telefonskog broja +36-80-205-520.

Dežurna telefonska linija za pomoć žrtvama

  • Policija: 107
  • Opći broj za hitne slučajeve: 112
  • Telefonski svjedok (Telefontanú): +36-80-555-111 (linija putem koje kaznena djela možete prijaviti anonimno)
  • Pozivni centar za potporu žrtvama (Áldozatsegítő Vonal): +36-80-225-225 (besplatni telefonski broj dostupan 24 sata dnevno u Mađarskoj)
  • Nacionalna služba za telefonske informacije u kriznim situacijama (Országos Kríziskezelő és Információs Telefonszolgála+36-80-205-520
  • nevladina organizacija Udruga za prava žena NANE (Nők a Nőkért Együtt az Erőszak Ellen Egyesület):
    • +36-80-505-101 (telefonska linija za pomoć zlostavljanim ženama i djeci; besplatna je, čak i ako zovete putem mobitela, ponedjeljkom, utorkom, četvrtkom i petkom od 18.00 do 22.00)
    • +36-40-603-006 (za žrtve seksualnog nasilja, poziv možete ostvariti petkom od 10.00 do 14.00 i naplaćuje se po lokalnim tarifama)
  • Udruženje Patent (Patent Egyesület): +36-70-25-25-254 (besplatna telefonska pravna pomoć za bitna pravna i psihološka pitanja za žene koje zlostavljaju partneri, dostupna srijedom od 16.00 do 18.00).

Je li potpora žrtvama besplatna?

Pristup postupcima za potporu žrtvama ostvaruje se bez naknada i besplatan je. Ako ne govorite mađarski jezik ili ako trebate usluge tumača za znakovni jezik, država snosi troškove tumačenja i prijevoda.

Koje vrste potpore mogu primiti od državnih službi ili tijela?

Služba za potporu žrtvama (Áldozatsegítő Szolgálat) može učiniti sljedeće:

  • pružiti vam informacije o vašim pravima, obvezama i mogućnostima
  • dati vam informacije o uslugama socijalne pomoći i zdravstvene zaštite te pogodnostima u okviru zdravstvenog osiguranja
  • pružiti trenutnu novčanu potporu (u roku od pet dana od datuma kada je predmetno kazneno djelo počinjeno)
  • pružiti emocionalnu potporu (uključujući prema potrebi psihološku pomoć)
  • pružiti pravne savjete i praktičnu pomoć u jednostavnim predmetima
  • potvrditi vaš status žrtve
  • osim prethodno navedenog, osobe koje su teško ozlijeđene i srodnici smrtno stradalih žrtava kaznenih djela mogu podnijeti zahtjev za odštetu od države.

Nacionalna služba za telefonske informacije u kriznim situacijama (Országos Kríziskezelő és Információs Telefonszolgála) može učiniti sljedeće:

  • pružiti neposrednu pomoć građanima (uglavnom ženama i djeci) koji su zbog zlostavljanja u ozbiljnoj kriznoj situaciji
  • odmah nakon savjetovanja osigurati smještaj u sigurnim kućama osobama kojima je to potrebno. Smještaj u trajanju od 30 dana osigurat će se u domovima za krizne situacije, a to se razdoblje može produljiti za dodatnih 30 dana. Smještaj je besplatan, a kao dio skrbi koja se pruža stručnjaci u domu za krizne situacije pomoći će vam da pronađete sigurno i dugotrajno rješenje za vaš problem. Osim toga, oni su u kontaktu sa službenikom za pomoć obiteljima nadležne Službe za potporu obiteljima i dobrobit djece.

Služba za besplatnu pravnu pomoć (Jogi Segítségnyújtó Szolgálat)

  • pruža pravne savjete u predmetima u kojima su činjenice u predmetu relativno jednostavne
  • i, ako su ispunjeni zakonski određeni uvjeti, ta služba:
  1. pruža izvansudske usluge (savjetovanje, uređivanje dokumenata) besplatno ili pod povoljnijim uvjetima
  2. omogućuje zastupanje skrbnika u sudskom postupku i postupku prije početka suđenja (kada predmet istražuje istražno tijelo ili tužitelj) u okviru kaznenog postupka. Ako je dopušteno zastupanje skrbnika u postupku, stvarne pravne usluge pružaju odvjetnici i odvjetnička društva koja su u ugovornom odnosu sa Službom za besplatnu pravnu pomoć.

Koje vrste potpore mogu primiti od nevladinih organizacija?

U prvom se redu možete osloniti na sljedeće nevladine organizacije:

dobrotvorno udruženje Bijeli prsten (Fehér Gyűrű Közhasznú Egyesület)

  • osobna skrb nakon kaznenog djela
  • besplatna pravna pomoć
  • besplatne usluge mirenja
  • besplatna psihološka pomoć
  • financijska potpora osobama kojima je ona potrebna (samo ako se kazneno djelo prijavi policiji)
  • pomoć u postupcima drugih tijela
  • posredovanje u potpori koju pružaju druge organizacije i ustanove.

nevladina organizacija Udruga za prava žena NANE (Nők a Nőkért Együtt az Erőszak Ellen Egyesület):

  • pružanje informacija
  • neposredna praktična pomoć osobama u kriznim situacijama (npr. smještaj žena u sklonište, dostavljanje obavijesti nadležnim tijelima, pružanje savjeta o radnjama i mogućnostima)
  • terapija u skupini
  • besplatna pravna pomoć (pružanjem, prema potrebi, pravnih savjeta).

nevladina organizacija Hitna pomoć ESZTER (ESZTER Alapítvány és Ambulancia):

  • psihološka pomoć
  • besplatna pravna pomoć

Udruženje Patent (Patent Egyesület):

  • informacije i savjeti
  • pružanje usluga savjetovanja s psihologom ili socijalnim radnikom
  • pružanje besplatne pravne pomoći zlostavljanim ženama, kao i žrtvama rodno uvjetovanog nasilja i diskriminacije.

Zaklada Anonimno (Névtelen Utak Alapítvány):

  • siguran smještaj
  • rehabilitacija
  • reintegracija.
Posljednji put ažurirano: 10/10/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Prava žrtava kaznenih djela u kaznenim postupcima - Austrija

Status žrtve kaznenog djela imat ćete ako vam je bila nanesena šteta ili ako su vaši pravni interesi, koji su uređeni kaznenim pravom, možda oštećeni na neki drugi način, npr. ako ste ozlijeđeni ili je vaša imovina oštećena ili ukradena i taj se čin smatra kaznenim djelom na temelju austrijskog prava. Ako imate status žrtve kaznenog djela, zakonom vam se jamči da možete ostvariti koristi od određenih pojedinačnih prava prije, tijekom i nakon sudskog postupka.

Kazneni postupci u Austriji počinju čim kriminalistička policija (Kriminalpolizei) ili ured javnog tužitelja (Staatsanwaltschaft) započne istražni postupak kao odgovor na početnu sumnju. Nakon što se ti istražni postupci završe javni tužitelj može odlučiti da se postupak zaključi, naložiti alternativne mjere umjesto uobičajenog kaznenog postupka ili podići optužnicu pred sudom. Za pojedina kaznena djela (kaznena djela koja podliježu privatnom progonu – Privatanklagedelikte) kazneni se progon pokreće jedino na zahtjev žrtve, koja u tom slučaju sama mora podići optužnicu. U takvim se slučajevima ne provode nikakvi istražni postupci.

Sud će tijekom suđenja održati ročište i ispitati dokaze. Ovisno o težini kaznenog djela, o predmetu će odlučivati:

  • sudac pojedinac
  • sudsko vijeće koje se, ovisno o predmetnom kaznenom djelu, sastoji od jednog profesionalnog suca ili njih dvoje i dvaju sudaca porotnika, koji će odlučiti o krivnji optuženika i visini izrečene kazne ili
  • porotnički sud, koji se sastoji od triju profesionalnih sudaca i osam sudaca porotnika. Porotnici odlučuju o krivnji optuženika, dok odluku o visini kazne zajednički donose porotnici i troje profesionalnih sudaca.

Žrtva može imati vrlo važnu ulogu u tom kaznenom postupku te isto tako može ostvariti koristi od brojnih prava. Možete sudjelovati kao žrtva bez posebnog pravnog statusa ili postati građanskopravna stranka, sporedni tužitelj ili privatni tužitelj i ostvariti koristi od dodatnih prava i mogućnosti.

Više informacija možete pronaći klikom na sljedeće poveznice:

Poveznica se otvara u novom prozoru1 - Prava koja uživam kao žrtva kaznenog djela

Poveznica se otvara u novom prozoru2 - Prijavljivanje kaznenog djela i moja prava tijekom istražnog ili sudskog postupka

Poveznica se otvara u novom prozoru3 - Moja prava nakon suđenja

Poveznica se otvara u novom prozoru4 - Naknada

Poveznica se otvara u novom prozoru5 - Moja prava na potporu i pomoć

Posljednji put ažurirano: 06/11/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

1 - Prava koja uživam kao žrtva kaznenog djela

Koje ću informacije dobiti od tijela nakon što je počinjeno kazneno djelo (npr. od policije, javnog tužitelja), ali prije nego što prijavim to kazneno djelo?

Prije nego što prijavite kazneno djelo informacije o svojim pravima možete dobiti na internetskim stranicama Saveznog ministarstva pravosuđa (Bundesministerium für Justiz) (Poveznica se otvara u novom prozoruovdje) i na dežurnoj telefonskoj liniji za pomoć žrtvama (Opfernotruf) ili na internetskim stranicama dežurne telefonske linije za pomoć žrtvama (0800 112 112 ili Poveznica se otvara u novom prozoruovdje).

Kao žrtva kaznenog djela imate pravo od tijelâ dobiti informacije o svojim pravima. Te bi informacije trebalo pružiti na početku istražnog postupka. Ako imate pravo na pristup službi za pomoć žrtvama u okviru organizacije za pomoć žrtvama, bit ćete obaviješteni o tome prije prvog saslušanja. Zahtjev da se pojavite na saslušanju sadržavat će i informacije o toj službi za pomoć te adrese relevantnih organizacija za pomoć žrtvama. Osim toga, dobit ćete informacije o tome da imate pravo na to da s vama bude osoba od povjerenja.

Ako ste žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode ili nasilja u obitelji ili ako ste maloljetnik, smatra se da ste osobito ranjiva žrtva, što znači da imate dodatna prava. Konkretno, prije saslušanja i svjedočenja morate dobiti informacije o sljedećem:

  • kad god je to moguće saslušat će vas osoba vašeg spola
  • možete odbiti odgovoriti na pitanja o pojedinostima kaznenog djela, npr. u slučaju kaznenog djela protiv spolne slobode, ako smatrate da su pitanja neprimjerena. Međutim, možda ćete morati odgovoriti na njih ako je vaše svjedočenje posebno važno za predmet postupka
  • tijekom istražnog i sudskog postupka imate pravo da vas se sasluša na obziran način
  • možete zatražiti da saslušanje bude zatvoreno za javnost
  • dobit ćete informacije ako počinitelj kaznenog djela pobjegne ili bude pušten iz istražnog zatvora
  • tijekom saslušanja uz vas može biti osoba od povjerenja.

Dodatne informacije dostupne su u brošurama organizacija za pomoć žrtvama, koje će vam dati policija. Možete odabrati i osloniti se na informacije o svojim pravima koje ste dobili usmeno.

Ne živim u državi članici EU-a u kojoj je počinjeno kazneno djelo (za građane EU-a i državljane trećih zemalja). Na koji su način zaštićena moja prava?

Direktivom 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP osigurava se da žrtve u svim državama članicama EU-a imaju usporediva prava. Ta se prava primjenjuju bez obzira na državljanstvo žrtve.

Kako bi se olakšalo prijavljivanje kaznenih djela u slučajevima kada su ona počinjena u drugoj državi članici EU-a, tužitelj će nadležnom tijelu u drugoj državi članici proslijediti prijave povezane s takvim kaznenim djelima podnesene u državi boravišta žrtve.

Žrtve tijekom kaznenog postupka imaju pravo i na besplatne usluge prevođenja.

Koje ću informacije dobiti ako prijavim kazneno djelo?

Kao žrtva kaznenog djela morate odmah dobiti informacije o svojim pravima. Te informacije uključuju:

  • vaša prava tijekom kaznenog postupka
  • podatke za kontakt organizacija za pomoć žrtvama i usluge koje one pružaju
  • mogućnost zahtijevanja naknade štete od počinitelja kaznenog djela
  • mogućnost podnošenja zahtjeva za naknadu štete od države.

Ako imate pravo na pristup službi za pomoć žrtvama u okviru organizacije za pomoć žrtvama, bit ćete obaviješteni o tome prije prvog saslušanja. Zahtjev da se pojavite na saslušanju sadržavat će i informacije o toj službi za pomoć te adrese relevantnih organizacija za pomoć žrtvama. Osim toga, dobit ćete informacije o tome da imate pravo na to da s vama bude osoba od povjerenja. Dodatne informacije dostupne su u brošurama i letcima organizacija za pomoć žrtvama, koje će vam dati policija. Možete odabrati i osloniti se na informacije koje ste dobili usmeno.

Ako je povrijeđen vaš spolni integritet, prije saslušanja i svjedočenja imate pravo dobiti informacije o sljedećim pravima:

  • pravo da vas, kad god je to moguće, sasluša osoba vašeg spola
  • imate pravo odbiti odgovoriti na pitanja o pojedinostima kaznenog djela protiv spolne slobode ako smatrate da su neprimjerena. Međutim, možda ćete morati odgovoriti na njih ako je vaše svjedočenje posebno važno za predmet postupka
  • pravo da vas se sasluša na obziran način tijekom istražnog i sudskog postupka
  • pravo da zatražite da saslušanje bude zatvoreno za javnost.

Nakon što ste prijavili kazneno djelo dobit ćete pisanu potvrdu o vašoj prijavi u kojoj će biti naveden referentni broj. Ako nazovete nadležnu policijsku postaju i navedete taj referentni broj, možete razgovarati sa službenikom odgovornim za vaš predmet. Taj policijski referentni broj možete upotrijebiti i kako biste stupili u kontakt s javnim tužiteljem odgovornim za vaš predmet.

Ured javnog tužitelja obavijestit će vas o važnim novostima u postupku. Na primjer, ako tijela odluče da neće nastaviti s kaznenim progonom ili ako razmišljaju o provođenju alternativnih mjera umjesto uobičajenog kaznenog postupka, o tome ćete biti obaviješteni. Imate i pravo uvida u spis.

Sud će vas obavijestiti o datumu i lokaciji saslušanja ako ste prethodno zatražili te informacije ili ako u postupku sudjelujete kao građanskopravna stranka.

Ako ste žrtva nasilja u obitelji, ako ste bili izloženi nasilju ili opasnoj prijetnji zbog namjernog kaznenog djela, ako je povrijeđen vaš spolni integritet, ako je vaša osobna podređenost iskorištena pri počinjenju takvog kaznenog djela ili ako ste osobito ranjivi, nadležna će vas tijela automatski obavijestiti ako počinitelj kaznenog djela bude pušten ili pobjegne iz istražnog zatvora. U drugim ćete slučajevima o takvim novostima biti obaviješteni ako to zatražite. Informacije koje vam dostavi policija ili javni tužitelj moraju uključivati relevantne razloge za puštanje počinitelja i u njima mora biti navedeno jesu li se na njega primjenjivale blaže mjere kao alternativa istražnom zatvoru.

Na zahtjev možete odmah biti obaviješteni i ako počinitelj kaznenog djela pobjegne ili bude pušten iz zatvora te o tome kada mu je prvi put dopušteno napustiti pritvor bez nadzora. Isto ćete tako biti obaviješteni ako se počinitelja koji je pobjegao ponovno uhiti. Ako se u vrijeme puštanja za počinitelja kaznenog djela odrede uvjeti čija je svrha zaštititi žrtvu, dobit ćete informacije i o njima.

Imam li pravo na besplatne usluge tumačenja i prevođenja (kada se obratim policiji ili drugim nadležnim tijelima ili tijekom istražnog i sudskog postupka)?

Ako ne govorite njemački jezik dovoljno dobro, imate pravo na besplatne usluge usmenog prevođenja. Te će vam usluge biti dostupne tijekom razgovora ili saslušanja. Imate pravo i na pisani prijevod važnih dijelova spisa.

Službe za pomoć žrtvama uključuju potporu u obliku prevođenja i financira ih Savezno ministarstvo pravosuđa.

Na koji će način nadležno tijelo osigurati da razumijem sve informacije i da me se razumije (ako sam dijete ili osoba s invaliditetom)?

Pravne upute uvijek se moraju pružiti i razgovori se moraju provoditi na razumljiv način. Nadležno tijelo stoga mora svoje upute i pitanja prilagoditi potrebama i sposobnostima žrtve. Nakon što se izdaju upute pitat će vas jeste li sve razumjeli.

Ako ne govorite njemački jezik dovoljno dobro, imate pravo na besplatne usluge usmenog prevođenja. Te će vam usluge biti dostupne tijekom razgovora ili saslušanja. Imate pravo i na pisani prijevod važnih dijelova spisa.

Prevoditelj na znakovni jezik mora biti prisutan kako bi pomogao gluhim ili nijemim žrtvama. Ako je to potrebno, moći ćete komunicirati pisanim putem ili na neki drugi primjeren način.

Pri ocjeni treba li žrtvu smatrati osobito ranjivom, što je status koji uključuje posebna prava, uzimaju se u obzir sva oštećenja. Takva se oštećenja mogu nadoknaditi pravom na besplatnu pravnu pomoć.

Službe za potporu žrtvama

Tko pruža potporu žrtvama?

Možete se obratiti organizaciji za pomoć žrtvama. Postoje posebne organizacije za žrtve nasilja u obitelji i uhođenja, žrtve trgovanja ljudima i maloljetne žrtve. Savezno ministarstvo pravosuđa financira dežurnu telefonsku liniju za pomoć žrtvama (0800 112 112 i Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.opfer-notruf.at/), koja pruža besplatnu pomoć 24 sata dnevno i koja je uspostavljena kako bi se žrtvama pomoglo da stupe u kontakt s odgovarajućom organizacijom.

Određene kategorije žrtava imaju pravo na pomoć službe za pomoć žrtvama.

Ako ste žrtva nasilja u obitelji ili uhođenja, potporu će vam pružiti specijalizirane organizacije, kao što su Interventni centar za suzbijanje nasilja u obitelji (Interventionsstelle gegen Gewalt in der Familie) ili centri za zaštitu od nasilja (Gewaltschutzzentren). Ako je policija izdala sudsku zabranu, te će se informacije proslijediti lokalnom Interventnom centru za suzbijanje nasilja u obitelji ili lokalnom centru za zaštitu od nasilja. Osobe zaposlene u tim organizacijama stupit će u kontakt s vama i ponuditi vam potporu, uključujući izradu sigurnosnog plana i pružanje pravnih savjeta (posebno o podnošenju zahtjeva za privremenu pravnu zaštitu) te psihosocijalnu potporu.

Možete se i izravno obratiti Interventnom centru ili jednom od centara za zaštitu od nasilja, ne morate čekati da policija poduzme mjere ili da prijavite kazneno djelo.

Hoće li me policija automatski uputiti na službu za potporu žrtvama?

Ako ste žrtva nasilja u obitelji ili uhođenja, potporu će vam pružiti specijalizirane organizacije, kao što su Interventni centar za suzbijanje nasilja u obitelji (Interventionsstelle gegen Gewalt in der Familie) ili centri za zaštitu od nasilja (Gewaltschutzzentren). Ako je policija izdala sudsku zabranu, te će se informacije proslijediti lokalnom Interventnom centru za suzbijanje nasilja u obitelji ili lokalnom centru za zaštitu od nasilja. Osobe zaposlene u tim organizacijama stupit će u kontakt s vama i ponuditi vam potporu, uključujući izradu sigurnosnog plana i pružanje pravnih savjeta (posebno o podnošenju zahtjeva za privremenu pravnu zaštitu) te psihosocijalnu potporu.

U svim drugim slučajevima molimo vas da se izravno obratite odgovarajućoj organizaciji za pomoć žrtvama.

Na koji se način štiti moja privatnost?

Kao žrtva imate razna prava kojima se jamči da će vaša privatnost biti zaštićena koliko god je to moguće, unatoč činjenici da su sudski postupci javni.

Na primjer, imate pravo pružiti adresu za dostavu koja se razlikuje od vaše stvarne kućne adrese. Sud se mora pobrinuti za to da se vaše osobne okolnosti kao svjedoka ne otkriju.

Tijekom saslušanja zabranjeno je objavljivati sadržaj spisa, snimati televizijske ili radijske snimke ili prijenose te snimati video snimke ili fotografirati.

Javnost se može isključiti iz sudskog postupka ako je to potrebno radi zaštite privatnosti žrtava i svjedoka.

Ako ste žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode, imate pravo odbiti odgovoriti na pitanja o određenim pojedinostima tog događaja, osim ako su te pojedinosti bitne za postupak. U iznimnim slučajevima moguće je svjedočiti i anonimno ako bi otkrivanje vašeg identiteta vas ili druge osobe izložilo znatnom riziku. Kada daju iskaz pred sudom svjedoci čak mogu promijeniti izgled kako bi bili neprepoznatljivi (pod uvjetom da se njihovi izrazi lica ipak mogu vidjeti).

Moram li prijaviti kazneno djelo kako bi mi se pružila potpora za žrtve?

Za pristupanje službi za pomoć žrtvama nije potrebno prijaviti kazneno djelo. To znači da se organizaciji za pomoć žrtvama možete obratiti prije prijavljivanja kaznenog djela. Ta vam organizacija prema potrebi može pomoći s postupkom prijavljivanja kaznenog djela.

Uslugama koje nudi dežurna telefonska linija za pomoć žrtvama (+0800 112 112) možete pristupiti bez obzira na to jeste li prijavili kazneno djelo.

Osobna zaštita u slučaju opasnosti

Koje su vrste zaštite dostupne?

Dostupne su različite vrste zaštite svjedoka i u okviru njih nude se različite razine zaštite, ovisno o prijetnji kojoj je svjedok izložen. Zaštita svjedoka koju obavljaju službenici u okviru policijske zaštite, primjerice, sastoji se od preventivnih i zaštitnih elemenata, kao što su pojačane ophodnje, pratnja svjedoka ili smještanje svjedoka u objekte za zaštitu svjedoka. Najpotpunija je vrsta zaštite uključivanje u program zaštite svjedoka.

Tko mi može ponuditi zaštitu?

Sigurnosna tijela odgovorna su za osiguravanje osobne zaštite svjedoka i žrtava.

Organizacije za pomoć žrtvama pružaju pomoć i savjete. Postoje posebne organizacije za žrtve nasilja u obitelji i uhođenja, žrtve trgovanja ljudima i maloljetne žrtve. Savezno ministarstvo pravosuđa financira dežurnu telefonsku liniju za pomoć žrtvama (0800 112 112 i Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.opfer-notruf.at/), koja pruža besplatnu pomoć 24 sata dnevno i koja je uspostavljena kako bi se žrtvama pomoglo da stupe u kontakt s odgovarajućom organizacijom.

Hoće li netko obraditi moj predmet kako bi utvrdio prijeti li mi još uvijek opasnost od počinitelja?

Ako se tijekom postupka pojave nove okolnosti (npr. zbog informacija koje su dostavile organizacije za pomoć žrtvama), javni tužitelj ili sud mora evidentirati novu ocjenu i stvarno odobriti prava povezana s vašim statusom osobito ranjive osobe.

Hoće li tko obraditi moj predmet kako bi utvrdio jesam li dodatno ugrožen zbog sustava kaznenog pravosuđa (tijekom istražnog i sudskog postupka)?

Kriminalistička policija, javni tužitelj i sud obvezni su na primjeren način razmotriti prava, interese i osjetljivost žrtava. Sva tijela uključena u kazneni postupak moraju poštovati osobno dostojanstvo žrtava tijekom postupka i njihove interese u pogledu zaštite njihove privatnosti. Ta opća obveza zaštite interesa žrtve uključuje i izbjegavanje nanošenja štete žrtvama nastale na temelju samog kaznenog postupka. Osigurava se i dodjeljivanjem posebnih prava žrtvi, npr. prava na saslušanje na obziran način ili isključivanje javnosti iz sudskog postupka te zabranom objavljivanja fotografija ili osobnih podataka žrtve.

Kakva je zaštita dostupna za osobito ranjive žrtve?

Žrtve kaznenog djela protiv spolne slobode ili nasilja u obitelji te sve maloljetne žrtve smatraju se osobito ranjivim žrtvama.

Svim se drugim žrtvama isto tako može dodijeliti taj status na temelju njihove dobi, psihološkog stanja, zdravlja te prirode i posebnih okolnosti kaznenog djela.

Osim prava dostupnih svim žrtvama, osobito ranjive žrtve imaju i pravo da ih tijekom istražnog postupka kad god je to moguće sasluša osoba njihova spola. Mogu odbiti odgovoriti na pitanja o pojedinostima kaznenog djela ako smatraju da je opisivanje tih pojedinosti neprimjereno ili odbiti odgovoriti na vrlo osobna pitanja. Osobito ranjivim žrtvama na njihov se zahtjev tijekom istražnog i sudskog postupka može odobriti saslušanje na obziran način. Mogu zatražiti da se javnost isključi iz sudskog postupka. Uz osobito ranjive žrtve tijekom saslušanja uvijek može biti osoba od povjerenja.

Osobito ranjive žrtve mora se odmah obavijestiti ako počinitelj kaznenog djela bude pušten ili pobjegne iz pritvora ili istražnog zatvora. Na zahtjev mogu biti obaviještene i ako počinitelj kaznenog djela pobjegne ili bude pušten iz zatvora te o tome kada mu je prvi put dopušteno napustiti pritvor bez nadzora.

Maloljetnik sam – imam li posebna prava?

Maloljetne se žrtve uvijek smatra osobito ranjivima.

Imaju pravo da ih tijekom istražnog postupka kad god je to moguće sasluša osoba njihova spola. Mogu odbiti odgovoriti na pitanja o pojedinostima kaznenog djela ako smatraju da je opisivanje tih pojedinosti neprimjereno ili odbiti odgovoriti na vrlo osobna pitanja. Osobito ranjivim žrtvama na njihov se zahtjev tijekom istražnog i sudskog postupka može odobriti saslušanje na obziran način. Maloljetnicima kojima je povrijeđen njihov spolni integritet mora se odobriti pravo na saslušanje na obziran način. Mogu zatražiti da se javnost isključi iz sudskog postupka. Tijekom saslušanja uz njih može biti osoba od povjerenja.

Osobito ranjive žrtve mora se odmah obavijestiti ako počinitelj kaznenog djela bude pušten ili pobjegne iz pritvora ili istražnog zatvora. Na zahtjev mogu biti obaviještene i ako počinitelj kaznenog djela pobjegne ili bude pušten iz zatvora te o tome kada mu je prvi put dopušteno napustiti pritvor bez nadzora.

Član moje obitelji izgubio je život kao žrtva kaznenog djela – koja su moja prava?

Ako su vaš bračni drug ili registrirani partner, životni partner, djeca, roditelji ili djedovi i bake, unuci, sestra, brat ili druga uzdržavana osoba smrtno stradali od posljedica kaznenog djela, imate pravo na pomoć službe za pomoć žrtvama. Isto se primjenjuje i ako vam je od posljedica kaznenog djela smrtno stradao neki drugi rođak, a vi ste bili svjedok tom kaznenom djelu.

Ako je osoba koja vas je uzdržavala na temelju zakonskih propisa smrtno stradala od posljedica kaznenog djela, možda imate pravo na pomoć na temelju Zakona o naknadi štete za žrtve. O takvim zahtjevima za pomoć odlučuje Savezni ured za socijalna pitanja i osobe s invaliditetom (Bundesamt für Soziales und Behindertenwesen).

Član moje obitelji žrtva je kaznenog djela – koja su moja prava?

Ako su vaš bračni drug ili registrirani partner, životni partner, djeca, roditelji ili djedovi i bake, unuci, sestra, brat ili druga uzdržavana osoba žrtve nasilja, opasne prijetnje ili kaznenog djela protiv spolne slobode, imate pravo na pomoć službe za pomoć žrtvama.

Mogu li pristupiti uslugama mirenja? Koji su uvjeti? Prijeti li mi opasnost tijekom mirenja?

Policija, javni tužitelj ili sudac moraju uzeti vaše interese u obzir i obavijestiti vas o tijeku postupka, uključujući bilo koje alternativne mjere koje su određene umjesto uobičajenog kaznenog postupka u slučajevima lakših i srednje teških kaznenih djela. Ako javni tužitelj razmatra takve alternativne mjere, mora vam dati priliku da izrazite svoje mišljenje ako je to potrebno radi zaštite vaših prava i interesa, posebno kad je riječ o vašem pravu na naknadu.

Javni tužitelj može od relevantnih organizacija zatražiti usluge osposobljenih izmiritelja kako bi se počiniteljima i žrtvama kaznenog djela pružila pomoć u obliku mirenja. Mirenje može početi samo uz vašu suglasnost, osim ako u okviru kaznenog postupka vaši razlozi za odbijanje mirenja nisu prihvatljivi. Ako je počinitelj kaznenog djela mlađi od 18 godina, vaša suglasnost nije nužna.

U postupak mirenja možete se uključiti ako želite. Vaši će se interesi poštovati. Ako je to potrebno radi zaštite vaših interesa, posebno vašeg prava na naknadu, bit ćete pozvani da dostavite izjavu.

Tijekom postupka mirenja imate pravo na to da s vama bude osoba od povjerenja. Informacije o vašim pravima i odgovarajućim organizacijama za pomoć žrtvama morate dobiti što prije.

Gdje mogu pronaći zakon u kojem su navedena moja prava?

Prava žrtava u kaznenom postupku uređena su Zakonom o kaznenom postupku (Strafprozessordnung (StPO)). Taj zakon i sve ostale zakone možete besplatno pregledati u Poveznica se otvara u novom prozorupravnom informacijskom sustavu Republike Austrije.

Posljednji put ažurirano: 06/11/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

2 - Prijavljivanje kaznenog djela i moja prava tijekom istražnog ili sudskog postupka

Kako mogu prijaviti kazneno djelo?

Ako ste postali žrtva kaznenog djela, to možete prijaviti bilo kojoj policijskoj postaji ili javnom tužitelju.

Svoju prijavu možete podnijeti usmeno ili u pisanom obliku i morate je potpisati. Prijavu može podnijeti i treća osoba. Iako to nije obvezno, preporučuje se da se u prijavu uključe relevantni osobni podaci, uključujući adresu na kojoj se može stupiti u kontakt s vama te osobni podaci treće osobe koja prijavljuje kazneno djelo.

Osim toga, preporučuje se da se iznesu bilo kakvi dokazi i informacije koje možda imate o osumnjičeniku. Time će se olakšati istražni postupak.

Policija će vam dati da ispunite službeni obrazac (u načelu računalno potpomognut) u kojem će se zabilježiti informacije koje date. Od tog trenutka vaša prijava kaznenog djela smatrat će se dijelom spisa.

Kazneno djelo možete prijaviti bilo kojoj policijskoj postaji ili izravno javnom tužitelju.

Prijava se može podnijeti na njemačkom jeziku ili na jednom od službenih regionalnih jezika.

Ako se ne koristite njemačkim ili nekim drugim službenim jezikom u dovoljno dobroj mjeri, imate pravo na pomoć usmenog prevoditelja.

U slučaju pojedinih kaznenih djela (npr. kaznena djela nasilja ili kaznena djela protiv spolne slobode) pri prijavljivanju kaznenog djela imate pravo na pomoć organizacije za potporu žrtvama.

Nema konkretnog roka za prijavljivanje kaznenog djela. Međutim, nakon određenog razdoblja utvrđenog zakonom policija, javni tužitelj ili sud mogu odbiti ispitati slučaj. To se razdoblje razlikuje ovisno o vrsti predmetnog kaznenog djela (rokovi zastare).

Nadležna tijela dužna su pokrenuti istražni postupak nakon što ih se obavijesti o navodnom kaznenom djelu (iznimka: kaznena djela koja podliježu privatnom progonu).

Kako mogu saznati u kojoj je fazi moj predmet?

Nakon što ste prijavili kazneno djelo, dobit ćete pisanu potvrdu o vašoj prijavi u kojoj će biti naveden referentni broj. Ako se kasnije obratite nadležnoj policijskoj postaji i navedete taj referentni broj, moći ćete stupiti u kontakt sa službenikom nadležnim za vaš predmet.

Ako prijavu podnosite policiji ili javnom tužitelju u pisanom obliku, morate od njih zatražiti referentni broj. Organizacije za potporu žrtvama pomoći će vam da pronađete točan referentni broj.

Imate pravo uvida u spise. Pristup spisima može se uskratiti ili ograničiti ako bi se uvidom u spise mogao ugroziti istražni postupak ili ako bi to moglo utjecati na vaš iskaz u svojstvu svjedoka.

Ured javnog tužitelja obavijestit će vas o važnim novostima u postupku. Na primjer, ako tijela odluče da neće nastaviti s kaznenim progonom ili ako razmišljaju o pokretanju alternativnih mjera umjesto uobičajenog kaznenog postupka, o tome ćete biti obaviješteni.

Imam li pravo na pravnu pomoć (tijekom istražnog ili sudskog postupka)? Pod kojim uvjetima?

U vašim odnosima s tijelima za izvršavanje zakonodavstva može vas podupirati i zastupati odvjetnik, član organizacije za potporu žrtvama ili druga odgovarajuća osoba.

Ako imate pravo na pravnu potporu, odvjetnici će vam, u suradnji sa specijaliziranim organizacijama za potporu žrtvama, besplatno pružiti tu potporu radi ostvarivanja vaših prava tijekom postupka. Pravo na takvu potporu imate ako ste bili izloženi nasilju ili opasnoj prijetnji zbog namjernog kaznenog djela, ako je povrijeđen vaš spolni integritet ili je vaša osobna podređenost iskorištena tijekom počinjenja takvog kaznenog djela. Pomoć vam je dostupna i ako ste u bliskom srodstvu s osobom koja je možda preminula zbog kaznenog djela ili ste u srodstvu s osobom koja je svjedočila kaznenom djelu. Pomoć mora biti nužna radi zaštite pravâ žrtve i osiguravaju je organizacije za potporu žrtvama.

Ako nemate pravo na usluge službi za pomoć žrtvama, sudu možete podnijeti zahtjev za besplatnu pravnu pomoć ako ste se postupku priključili u svojstvu građanskopravne stranke. Ako sud smatra da je pravno zastupanje potrebno (posebno kako bi se izbjeglo naknadno podizanje privatne tužbe) i vaš dohodak nije dostatan za plaćanje pravnog zastupnika, a da se pritom ne ugrozi vaša egzistencija, zahtjev će se odobriti.

Mogu li tražiti nadoknadu troškova (za sudjelovanje u istražnom/sudskom postupku)? Pod kojim uvjetima?

Troškovi putovanja do ureda javnog tužitelja, suda ili mjesta održavanja rasprave i natrag nadoknadit će se, a odšteta za izgubljeno vrijeme isplatit će se ako ste zbog toga pretrpjeli financijski gubitak. Ako imate status svjedoka i morate prenoćiti na određenoj lokaciji i ondje doručkovati, ručati ili večerati, troškovi vašeg boravka nadoknadit će se do određenog iznosa. Zahtjev za isplatu te naknade morate podnijeti u roku od 14 dana.

Mogu li podnijeti žalbu ako je moj predmet zaključen izvan suda?

Ako javni tužitelj odustane od postupka, morate biti obaviješteni o tome. Nakon toga imate 14 dana da od javnog tužitelja zatražite obrazloženje te odluke. Možete podnijeti i zahtjev za nastavak postupka u sljedećim slučajevima:

  • ako je zakon prekršen ili neispravno primijenjen
  • ako postoje znatne sumnje u točnost činjenica na kojima je utemeljena odluka o prekidu postupka ili
  • ako se mogu iznijeti nove činjenice ili novi dokazi kojima se može opravdati nastavak.

Taj se zahtjev mora podnijeti u roku od 14 dana nakon primitka obavijesti o odluci javnog tužitelja o prekidu postupka ili primitka obrazloženja za tu obustavu. Ako te obavijesti niste primili u propisanom razdoblju, rok se produljuje na tri mjeseca nakon odluke. Zahtjev za nastavak postupka mora se uputiti javnom tužitelju.

Ako javni tužitelj smatra da je zahtjev utemeljen, nastavit će postupak. U suprotnom javni tužitelj mora napisati odgovor i dostaviti ga, zajedno sa spisom, sudu koji će odlučivati o vašem zahtjevu. Ako sud odobri zahtjev, javni tužitelj mora nastaviti postupak. U suprotnom se zahtjev odbija.

Ako javni tužitelj odlučiti naložiti provođenje alternativnih mjera umjesto uobičajenog kaznenog postupka, protiv njegove se odluke ne može podnijeti žalba.

Ako je podignuta optužnica i javni tužitelj naknadno zaključi predmet, u određenim okolnostima imate pravo nastaviti s tužbenim zahtjevom u svojstvu supsidijarnog tužitelja. Uvjet je u tom slučaju taj da već sudjelujete u postupku u svojstvu građanskopravne stranke. Status supsidijarnog tužitelja dobivate nakon što izjavite da ćete nastaviti s tužbenim zahtjevom.

Mogu li se uključiti u suđenje?

Kao žrtva imate pravo sudjelovati u sudskom postupku. Bit ćete pozvani da se pojavite pred sudom jedino ako je nužno da date svoj iskaz. Žrtva je dužna odazvati se na sudski poziv za pojavljivanje pred sudom jedino ako je pozvana u svojstvu svjedoka.

Ako se koristite uslugama službi za pomoć žrtvama, organizacija za potporu žrtvama koja pruža te usluge bit će obaviještena o datumima rasprava.

Ako ste svoj iskaz dali u okviru unakrsnog ispitivanja tijekom istražnog postupka, bit ćete obaviješteni o datumu suđenja samo ako ste to zatražili. Ako imate status građanskopravne stranke, supsidijarnog tužitelja ili privatnog tužitelja, pravodobno ćete dobiti obavijest o utvrđenim datumima rasprava. Bez obzira na to je li suđenje javno, vi kao žrtva imate pravo biti prisutni i u pratnji osobe od povjerenja – odvjetnika, člana organizacije za potporu žrtvama ili druge osobe. Imate pravo postavljati pitanja optuženiku, svjedocima i vještacima te pravo da vas se sasluša u pogledu vašeg prava na odštetu.

Ako imate status građanskopravne stranke, možete odlučiti da nećete prisustvovati raspravi. Međutim, ako imate status privatnog tužitelja i ne prisustvujete raspravi, sud će nepobitno pretpostaviti da više niste zainteresirani za donošenje osuđujuće presude te će zaključiti predmet.

Ako se ne koristite njemačkim (ili nekim drugim službenim jezikom), imate pravo na besplatnog usmenog prevoditelja tijekom rasprave.

Koja je moja službena uloga u pravosudnom sustavu? Primjerice, jesam li ili mogu li odabrati da budem: žrtva, svjedok, oštećena stranka ili privatni tužitelj?

Status žrtve imat ćete ako ispunjujete određene zakonom propisane uvjete. Sljedeće osobe imaju status žrtve:

  • osobe koje su možda bile izložene nasilju ili opasnoj prijetnji zbog namjernog kaznenog djela, osobe čiji su spolni integritet i samoodređenje možda povrijeđeni ili čija je osobna podređenost možda iskorištena tijekom počinjenja takvog kaznenog djela,
  • bračni drug, registrirani partner, životni partner, rodbina u prvom koljenu, brat ili sestra i druge osobe koje je uzdržavala osoba koja je možda preminula zbog kaznenog djela ili druga rodbina koja je svjedočila kaznenom djelu i
  • bilo koja druga osoba koja je pretrpjela štetu zbog kaznenog djela ili čiji su pravni interesi, koji su uređeni kaznenim pravom, možda povrijeđeni u nekom drugom smislu.

Status svjedoka imate ako ste iznijeli svoja zapažanja koja su relevantna za kazneni postupak. Tu će činjenicu utvrditi policija i javni tužitelj tijekom istražnog postupka. Tijekom suđenja tu će odluku donijeti sud.

Sami možete odlučiti hoćete li se uključiti u postupak u svojstvu građanskopravne stranke.

Isto tako sami donosite odluku o tome hoćete li nastaviti postupak u svojstvu supsidijarnog tužitelja u slučaju odbacivanja optužnice.

Koja su moja prava i obveze u toj ulozi?

Tijekom postupka sva nadležna tijela moraju poštovati osobno dostojanstvo vas kao žrtve i vaš interes u pogledu zaštite vaše privatnosti. Vaša prava, vaši interesi i vaše posebne potrebe za zaštitom moraju se uzeti u obzir na odgovarajući način. Sve žrtve moraju što ranije biti obaviještene o svojim pravima i mogućnosti dobivanja potpore i naknade.

Potvrda vaše prijave kaznenog djela mora vam se izdati na vaš zahtjev.

Svaka žrtva ima pravo na zastupanje i savjetovanje. Te usluge može pružiti odvjetnik, organizacija za potporu žrtvama ili drugi odgovarajući zastupnik. Ako imate pravo na usluge službi za pomoć žrtvama, osoba koja vam pruža pravnu potporu zastupat će vas u postupku.

Ako ne ispunjujete uvjete za pravnu potporu, ali želite da vas kao građanskopravnu stranku zastupa odvjetnik, pod određenim uvjetima možete podnijeti zahtjev za besplatnu pravnu pomoć.

Kao svjedok oslobođeni ste obveze davanja iskaza ako biste tim iskazom osobu s kojom ste u srodstvu izložili kaznenom progonu. To pravo gubite ako ste punoljetna osoba i tražite naknadu štete u svojstvu građanskopravne stranke u okviru kaznenog postupka.

Moguće je odbiti davanje odgovora na pojedina pitanja u sljedećim slučajevima:

  • ako bi vas odgovor ponizio ili izložio riziku od izravnog i znatnog financijskog gubitka
  • ako bi se odgovor odnosio na vašu najosobniju sferu ili osobnu sferu druge osobe
  • ako smatrate da pitanja koja se odnose na pojedinosti kaznenog djela protiv spolne slobode nisu primjerena.

Međutim, možda ćete biti dužni dati odgovor ako je vaš iskaz posebno važan za predmet postupka.

Ako su tijekom ispitivanja prisutne druge osobe, moraju se poduzeti mjere opreza kako se ne bi objavili vaši osobni podaci. Ne morate priopćiti svoju kućnu adresu. Umjesto toga možete navesti neku drugu adresu na kojoj nadležna tijela mogu lako stupiti u kontakt s vama.

Imate pravo uvida u spise ako se oni odnose na vaše interese. Isto tako možete zatražiti primjerke iz spisa ako platite propisanu pristojbu.

Ako je počinitelj kaznenog djela pušten iz pritvora ili istražnog zatvora, o tome morate biti obaviješteni ako ste bili žrtva nasilja u obitelji, namjernog nasilja ili opasne prijetnje ili je povrijeđen vaš spolni integritet. Ako ste bili žrtva druge vrste kaznenog djela, morate podnijeti zahtjev u kojem ćete navesti da želite biti obaviješteni o puštanju počinitelja na slobodu.

Morate biti obaviješteni o prekidu i nastavku postupka i o svakom prekidu istražnog postupka koji je naložio javni tužitelj. Ako se razmatraju alternativne mjere umjesto uobičajenog kaznenog postupka, morate dobiti sveobuhvatne informacije o svojim pravima. Ako je javni tužitelj prekinuo postupak, možete podnijeti zahtjev za njegov nastavak.

Ako se ne koristite njemačkim u dovoljno dobroj mjeri ili ste gluhi ili nijemi, imate pravo na potporu pri prevođenju/tumačenju. Imate pravo sudjelovati u unakrsnim ispitivanjima, rekonstrukcijama događaja i suđenju te tijekom njih imate pravo postavljati pitanja i podnositi zahtjeve.

Mogu li dati izjavu tijekom suđenja ili izvesti dokaze? Pod kojim uvjetima?

Vaš status žrtve omogućuje vam da dajete izjave u kontekstu svojeg iskaza ili sudjelujete u razgovoru ili raspravi na neki drugi način. Na primjer, možete izjaviti da se priključujete postupku u svojstvu građanskopravne stranke i da želite da vam se dodijeli naknada štete. Isto tako možete postavljati pitanja počinitelju.

Imate pravo iznositi dokaze ako ste pozvani na razgovor ili raspravu.

Ako ste ujedno i svjedok, dužni ste odazvati se na svaki zaprimljeni sudski poziv te iznijeti istinite i potpune informacije.

Koje ću informacije dobiti tijekom suđenja?

Tijekom suđenja ćete na početku ispitivanja biti obaviješteni o svojim pravima.

Sami možete odlučiti želite li sudjelovati u cijeloj raspravi.

Presuda će biti izrečena na kraju rasprave. Sadržaj presude možete saznati tako da budete prisutni do kraja rasprave ili uvidom u sudski spis.

Ako ste se postupku priključili u svojstvu građanskopravne stranke, sud je isto tako dužan u svojoj presudi odlučiti o vašem zahtjevu. Ako sud presudi da imate pravo na naknadu štete, takva se presuda smatra nalogom za izvršenje na temelju građanskog prava i saveznoj vladi možete podnijeti zahtjev za isplatu predujma naknade. Međutim, uvjet je za to taj da osuđena osoba ne može odmah ispuniti obvezu plaćanja zbog izdržavanja (zatvorske) kazne.

Sud isto tako može naložiti da imovina koja pripada žrtvi, a koja je u posjedu optuženika, mora biti vraćena žrtvi.

Hoću li imati pristup sudskim spisima?

Imate pravo uvida u spise. Pristup spisima može se uskratiti ili ograničiti ako bi se uvidom u spise mogao ugroziti istražni postupak ili ako bi to moglo utjecati na vaš iskaz u svojstvu svjedoka.

Posljednji put ažurirano: 06/11/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

3 - Moja prava nakon suđenja

Mogu li podnijeti žalbu protiv presude?

Građanskopravna stranka (1), supsidijarni tužitelj (2) ili privatni tužitelj (3) u načelu ima pravo podnijeti žalbu protiv presude.

Dostupne su dvije vrste žalbi: žalba radi ništavosti (Nichtigkeitsbeschwerde) odnosi se na zakonitost postupka i presude, dok se žalbom (Berufung) osporava odluka o građanskopravnim zahtjevima. Kao privatni tužitelj možete se žaliti i na visinu kazne. U slučaju oslobađajuće presude građanskopravne stranke i supsidijarne tužitelje uputit će se na građanske sudove kako bi ostvarili svoje zahtjeve u pogledu naknade štete.

Ako imate status građanskopravne stranke, supsidijarnog tužitelja ili privatnog tužitelja, imate pravo podnijeti žalbu radi ništavosti presude u sljedećem slučaju:

  • ako je vaš privatni tužbeni zahtjev proslijeđen građanskom sudu na temelju oslobađajuće presude za optuženika i očito je da je odbijanje prijedloga koji ste iznijeli tijekom suđenja imalo negativan učinak na odluku suda o vašem tužbenom zahtjevu.

Ako imate status građanskopravne stranke ili supsidijarnog tužitelja, imate pravo podnijeti žalbu u sljedećem slučaju:

  • ako sud donese osuđujuću presudu i vaše tužbene zahtjeve proslijedi građanskom sudu, iako je i kazneni sud mogao donijeti presudu u predmetu jer su vaši tužbeni zahtjevi bili utemeljeni i opravdani.

U postupcima koji se vode pred okružnim sudom (Bezirksgericht) i pred sucem pojedincem regionalnog suda (Landesgericht) građanskopravne stranke i supsidijarni tužitelji mogu podnijeti žalbu protiv presude u privatnim tužbama ne samo ako su te tužbe u cijelosti proslijeđene građanskim sudovima nego i ako žele osporiti bilo koji dodijeljeni iznos.

Ako imate status privatnog tužitelja u postupku, možete iskoristiti ista prava na žalbu kao i javni tužitelj. Ako je optuženik oslobođen, možete podnijeti žalbu radi ništavosti. U postupcima koji se vode pred okružnim sudom i sucem pojedincem regionalnog suda možete osporiti i činjenice utvrđene u presudi podnošenjem žalbe na pitanje krivnje optuženika. Ako je optuženiku izrečena osuđujuća presuda, možete podnijeti žalbu ako se ne slažete s kaznom ili ako su vaši tužbeni zahtjevi proslijeđeni građanskim sudovima. Ako niste prisustvovali ročištu na kojem je sud objavio svoju odluku, morat ćete proučiti sudski spis kako biste saznali je li optuženik proglašen krivim ili nije. Presuda mora sadržavati obrazloženje i mora je potpisati sudac u roku od četiri tjedna. Ako ste u suđenju sudjelovali u svojstvu građanskopravne stranke, supsidijarnog tužitelja ili privatnog tužitelja i ako podnesete žalbu ili žalbu radi ništavosti, u roku od tri dana nakon izricanja presude morate dobiti primjerak presude. Ako želite podnijeti žalbu ili žalbu radi ništavosti, možete zatražiti besplatnu pravnu pomoć. Prema potrebi to može uključivati i besplatnu potporu pri prevođenju. Sud će odobriti besplatnu pravnu pomoć ako je pravno zastupanje potrebno i ako vaš dohodak nije dostatan za plaćanje pravnog zastupnika, a da se pritom ne ugrozi vaša egzistencija.

Koja su moja prava nakon izricanja presude?

Sve žrtve mogu zatražiti da ih se obavijesti o trenutku kad se počinitelju dopusti prvi odlazak iz pritvora bez nadzora, ako počinitelj pobjegne iz zatvora i ponovno ga se uhiti, ako će počinitelj uskoro biti pušten ili je već pušten ili o bilo kojim drugim uvjetima u slučaju uvjetnog otpusta.

Ako su žrtve kaznenih djela protiv spolne slobode i seksualno motiviranog nasilja zatražile da ih se obavijesti o odlasku ili puštanju počinitelja iz zatvora, one se moraju saslušati prije nego što se odobri nadzor s pomoću elektroničke narukvice. Te žrtve isto tako moraju biti obaviještene da je nadzor s pomoću elektroničke narukvice odobren. Imaju pravo obratiti se službama za pomoć žrtvama koje će im pomoći pri ostvarivanju tih prava.

U suprotnom nećete dobiti nikakve druge informacije od nadležnih tijela nakon što presuda stupi na snagu. Međutim, i dalje imate pravo uvida u sudski spis ako se utječe na vaše interese.

Imam li pravo na potporu ili zaštitu nakon suđenja? Koliko dugo?

Nakon suđenja imate pravo na zaključni razgovor s organizacijom koja vam je pružila uslugu pomoći žrtvama.

Žrtve kaznenih djela koje su dobivale psihosocijalnu potporu tijekom kaznenog postupka imaju pravo na istu takvu potporu tijekom naknadnih građanskih postupaka. Uvjet je za to taj da je predmet građanskog postupka povezan s predmetom kaznenog postupka i da je takva potpora nužna za očuvanje postupovnih prava žrtve. Organizacija za potporu žrtvama koja pruža pomoć ocijenit će jesu li ti uvjeti ispunjeni. Žrtva može zatražiti besplatnu pravnu pomoć kako bi je u građanskom postupku zastupao odvjetnik. Pravo na tu potporu vrijedi najkasnije do kraja građanskog postupka.

Koje ću informacije dobiti u slučaju da je počinitelj osuđen?

Ishod postupka i izrečenu kaznu možete saznati ili tako da ostanete u sudnici do izricanja usmene presude ili naknadnim uvidom u sudski spis.

Hoću li biti obaviješten o puštanju počinitelja na slobodu (uključujući prijevremeno puštanje na slobodu ili uvjetnu slobodu) ili njegovu bijegu iz zatvora?

Ako počinitelj pobjegne iz zatvora ili ako ga se pusti na slobodu te ako mu se dopusti prvi odlazak iz pritvora bez nadzora, na zahtjev ćete odmah biti obaviješteni o tome. Isto ćete tako biti obaviješteni ako se počinitelja koji je pobjegao ponovno uhiti. Bit ćete obaviješteni i ako se u trenutku puštanja na slobodu počinitelju propišu uvjeti čiji je cilj zaštita žrtve.

Hoću li biti uključen u odluke o puštanju na slobodu ili uvjetnom otpustu? Primjerice, mogu li dati izjavu ili podnijeti žalbu?

Žrtva će sudjelovati u odlukama o puštanju na slobodu ili uvjetnom otpustu samo u iznimnim slučajevima. Prije nego što se donese odluka o elektroničkom nadzoru, saslušat će se samo žrtve kaznenog djela protiv spolne slobode ili seksualno motiviranog nasilja koje su zatražile da ih se obavijesti o bijegu ili puštanju počinitelja iz zatvora.

1. Građanskopravna stranka

Kako biste postali građanskopravna stranka, morate podnijeti izjavu. Izjava mora sadržavati konkretnu kvantifikaciju zahtjeva za naknadu štete zbog gubitka prouzročenog kaznenim djelom ili pretrpljene povrede. Tijekom istražnog postupka izjava se mora dati policiji ili javnom tužitelju. Može se podnijeti u pisanom obliku ili usmeno. Tijekom suđenja izjava se mora podnijeti prije nego što se izvedu svi dokazi. To je ujedno i najkasniji trenutak do kojeg se zahtjev mora kvantificirati.

Kao građanskopravna stranka, osim prava koja se odnose na žrtvu, imate i sljedeća prava:

  • pravo da zatražite izvođenje dokaza koji mogu poslužiti za osudu počinitelja ili da se potkrijepi zahtjev za naknadu štete, pravo da budete pozvani na suđenje, pravo na podnošenje žalbe protiv sudske odluke o zaključenju predmeta i pravo na podnošenje žalbe na temelju vaših tužbenih zahtjeva.

2. Supsidijarni tužitelj

Kako biste postali supsidijarni tužitelj, morate imati status građanskopravne stranke i podnijeti zahtjev za supsidijarni kazneni progon. Ako je počinitelj kaznenog djela maloljetnik, mogućnost supsidijarnog kaznenog progona isključena je.

Supsidijarni tužitelj možete postati podnošenjem izjave. Ako javni tužitelj povuče optužnicu tijekom suđenja, tu izjavu morate podnijeti odmah, pod uvjetom da vam je propisno uručen sudski poziv. Ako se niste odazvali na poziv ili ako ne podnesete zahtjev za supsidijarni kazneni progon, počinitelj će se osloboditi.

Ako javni tužitelj povuče optužnicu izvan sudskog ročišta ili ako niste bili propisno pozvani kao građanskopravna stranka, sud vas mora obavijestiti o takvom razvoju situacije. Nakon toga imat ćete mjesec dana da podnesete zahtjev za supsidijarni kazneni progon.

Ako kazneni progon nastavite umjesto javnog tužitelja, javni tužitelj u bilo kojem trenutku može pristupiti informacijama koje se odnose na sudski postupak i odlučiti ponovno preuzeti vođenje postupka. U tom ćete slučaju u suđenje biti uključeni u svojstvu građanskopravne stranke.

3. Privatni tužitelj

Za neka lakša kaznena djela kazneni progon ne pokreće javni tužitelj nego sama žrtva. Ako ste žrtva takvog kaznenog djela, kazneni će se postupak pokrenuti samo ako podignete privatnu tužbu pred sudom. Nakon toga dobivate status privatnog tužitelja. U tom slučaju neće doći do faze istrage i kao privatni tužitelj morat ćete dokazati sve činjenice koje su ključne za osuđujuću presudu i pokriti troškove u slučaju da navodni počinitelj bude oslobođen.

4. Službe za pomoć žrtvama

Ako ste bili izloženi nasilju ili opasnoj prijetnji zbog namjernog kaznenog djela ili je povrijeđen vaš spolni integritet, imate pravo koristiti se uslugama službi za pomoć žrtvama. Pomoć vam je dostupna i ako ste u bliskom srodstvu s osobom koja je možda preminula zbog kaznenog djela ili ste u srodstvu s osobom koja je svjedočila kaznenom djelu. Službe za pomoć žrtvama svoje usluge uvijek moraju pružati bez naknade i bez potrebe podnošenja zahtjeva ako je riječ o žrtvama čiji je spolni integritet povrijeđen i koje su mlađe od 14 godina.

Usluge koje pružaju službe za pomoć žrtvama sastoje se od psihosocijalne potpore, što uključuje pratnju do policijske postaje i suda radi davanja iskaza i pripremu za suđenje.

Usluge za pomoć žrtvama pružaju posebne organizacije za potporu žrtvama (kao što su centri za zaštitu djece, centri za savjetovanje ili interventni centri). Njihovo osoblje čine socijalni radnici, psiholozi ili slični stručnjaci koji su bili polaznici dodatne obvezne pravne obuke u području kaznenih postupaka.

Usluge koje pružaju službe za pomoć žrtvama sastoje se i od pravne potpore, uključujući pravnu pomoć te zastupanje pred sudom i nadležnim tijelima. Te usluge pružaju odvjetnici u suradnji s organizacijama za potporu žrtvama.

Savezno ministarstvo pravosuđa financira rad službi za pomoć žrtvama.

Posljednji put ažurirano: 06/11/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

4 - Naknada

Koji je postupak za traženje odštete od počinitelja (npr. sudski postupak, privatna tužba, adhezijski postupak)?

Kako bi ostvarile financijska potraživanja (npr. kao odštetu za nematerijalnu štetu, troškove liječenja), žrtve mogu učiniti sljedeće:

  • podići građansku tužbu protiv počinitelja ili
  • priključiti se kaznenom postupku protiv optuženika u svojstvu građanskopravne stranke.

Kako biste ostvarili svoje zahtjeve u svojstvu građanskopravne stranke u kaznenom postupku, morate podnijeti izjavu. Izjava mora sadržavati konkretnu kvantifikaciju zahtjeva za naknadu štete zbog gubitka prouzročenog kaznenim djelom ili pretrpljene povrede i u njoj se mora dokazati pravo na te zahtjeve (razlozi i iznos odštete/naknade). Dodatni je uvjet taj da je optuženiku izrečena osuđujuća presuda zbog prouzročene štete.

Kaznenom postupku u svojstvu građanskopravne stranke trebali biste se pridružiti što prije (u idealnom slučaju onda kad se kazneno djelo prijavi policiji). Nakon što je podignuta optužnica pred nadležnim sudom izjava se može uvrstiti u zapisnik nadležnog javnog tužitelja ili podnijeti u pisanom obliku bez ikakvih formalnih uvjeta. Tijekom suđenja izjava se mora podnijeti prije nego što se izvedu svi dokazi. To je ujedno i najkasniji trenutak do kojeg se zahtjev mora kvantificirati.

Sud je naredio počinitelju da mi plati odštetu/naknadu. Kako mogu biti siguran da će počinitelj platiti odštetu/naknadu?

Ako osuđena strana ne ispuni svoju obvezu plaćanja dodijeljenog iznosa, vjerovnik, tj. žrtva kojoj je dodijeljena odšteta, može pokrenuti mjere izvršenja uz pomoć suda. U tu se svrhu nadležnom okružnom sudu mora podnijeti pisani ili usmeni zahtjev (zahtjev za izvršenje). Potraživanje naknade dodijeljene na temelju pravno obvezujuće sudske presude može se ostvariti u roku od 30 godina. Nakon tog razdoblja potraživanje zastarijeva.

Ako se donese odluka o oduzimanju imovine osuđene strane, žrtva ima pravo zatražiti namiru dodijeljene naknade štete iz imovine koju je zaplijenila država.

Ako počinitelj ne plati, može li mi država isplatiti predujam za odštetu/naknadu? Pod kojim uvjetima?

Isplata predujma može se odobriti samo ako je razlog neplaćanja služenje kazne. To se događa, na primjer, ako počinitelj ne može ostvariti nikakve prihode zbog služenja zatvorske kazne ili nema nikakvih sredstava zbog plaćanja kazne. Uvjet je za dobivanje tog predujma taj da je građanskopravnoj stranci dodijeljena odšteta na temelju pravno obvezujuće sudske presude zbog smrti, tjelesne ozljede, oštećenja zdravlja ili financijskog gubitka. U pojedinim je slučajevima isključena mogućnost isplate predujma (npr. ako postoje druga prava na isplate države ili je ozljeda posljedica sudjelovanja u tučnjavi ili krajnje nepažnje).

Zahtjev za isplatu predujma mora se podnijeti nadležnom kaznenom sudu.

Imam li pravo na odštetu od države?

Žrtve kaznenog djela mogu dobiti financijsku odštetu od države u sljedećim slučajevima:

  • ako nisu mogle obavljati svoje zanimanje zbog bolesti ili naknadnog liječenja itd. te su zbog toga ostvarivali nižu razinu dohotka
  • ako su morale biti podvrgnute psihoterapiji, kriznoj intervenciji ili drugom liječenju radi poboljšanja svojeg zdravstvenog stanja
  • ako su im potrebna ortopedska liječenja
  • ako su im oštećene naočale ili zubne proteze
  • ako im je potrebna rehabilitacija
  • ako im je potrebna skrb (u tom slučaju može im se isplatiti naknada za skrb)
  • ako su slijepe (u tom im se slučaju može isplatiti naknada za slijepu osobu).

Žrtve koje su pretrpjele tešku tjelesnu ozljedu nakon 31. svibnja 2009. mogu dobiti jednokratan iznos naknade za nematerijalnu štetu.

Nadživjele uzdržavane osobe žrtava kaznenih djela dobivaju sljedeće:

  • odštetu zbog gubitka uzdržavanja (ako je žrtva preminula te su njezin bračni drug i/ili njihova djeca izgubili financijsku potporu potrebnu za pokriće njihovih troškova života)
  • terapeutsku skrb (npr. psihoterapiju) i ortopedsku skrb
  • troškove pogreba do najvišeg utvrđenog iznosa.

Imam li pravo na naknadu u slučaju da počinitelj ne bude osuđen?

Ako počinitelj nije osuđen, žrtvu se upućuje na građanske sudove i tim sudovima može podnijeti tužbu radi naknade štete.

Imam li pravo na hitnu isplatu u očekivanju odluke o mojem zahtjevu za naknadu?

Ne.

Posljednji put ažurirano: 06/11/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

5 - Moja prava na potporu i pomoć

Žrtva sam kaznenog djela. Kome se mogu obratiti za potporu i pomoć?

U skladu s člankom 66. Zakona o kaznenom postupku Savezno ministarstvo pravosuđa sklopilo je ugovore s odgovarajućim i priznatim organizacijama, koje će pružati pomoć žrtvama nakon što provjere jesu li ispunjeni zakonom propisani uvjeti. Pojedinosti o tim organizacijama mogu se pronaći klikom na sljedeću poveznicu, a poredane su po saveznim pokrajinama: Poveznica se otvara u novom prozoruOrganizacije za potporu žrtvama

Pozivni centar za potporu žrtvama

Savezni ured za socijalnu pomoć (Sozialministeriumservice): 0043 158831 i opća dežurna telefonska linija za žrtve: 0800 112 112

Je li potpora žrtvama besplatna?

Da.

Koje vrste potpore mogu primiti od državnih službi ili tijela?

Žrtve kaznenih djela dobivaju financijsku odštetu u skladu s odredbama Zakona o odšteti za žrtve (Verbrechensopfergesetz (VOG)), Savezni službeni list (BGBl.) 288/1972.

Na temelju VOG-a postupak je isti za sve podnositelje zahtjeva (državljani Austrije i strani državljani). Riječ je o upravnom postupku u kojem nadležno tijelo mora utvrditi relevantne činjenice i donijeti odluku o pomoći za koju je podnesen zahtjev. Podnositelj zahtjeva mora surađivati tijekom postupka i pružiti potrebne informacije (uključujući za potrebe utvrđivanja štete).

Zahtjevi na temelju VOG-a moraju se podnijeti Saveznom uredu za socijalnu pomoć, koji odlučuje o njima.

Koje vrste potpore mogu primiti od nevladinih organizacija?

Sljedeće osobe imaju pravo na usluge službi za pomoć žrtvama:

  • žrtve kaznenog djela nasilja, kaznenog djela protiv spolne slobode ili opasne prijetnje, ili žrtve čija je osobna podređenost možda iskorištena u počinjenju namjernog kaznenog djela
  • bračni drug, životni partner, rodbina u prvom koljenu, brat, sestra i druge osobe koje je uzdržavala osoba koja je preminula zbog kaznenog djela te druga rodbina koja je svjedočila smrti osobe s kojom je u srodstvu.

Tim se žrtvama na njihov zahtjev mora odobriti psihosocijalna i pravna potpora, pod uvjetom da je to nužno za zaštitu njihovih postupovnih prava, uzimajući u obzir njihovo osobno sudjelovanje što je više moguće. Same organizacije za potporu žrtvama odgovorne su za procjenjivanje činjenice je li takva pomoć „nužna”. Žrtve kaznenog djela protiv spolne slobode mlađe od 14 godina uvijek imaju pravo na psihosocijalnu potporu.

PSIHOSOCIJALNA POTPORA

U kontekstu psihosocijalne potpore žrtve se pripremaju za psihološke napore tijekom postupka, dobivaju potporu kako bi se suočile sa svojim iskustvima (tjeskoba, očaj, ožalošćenost ili ljutnja) te dobivaju pratnju tijekom rasprava u okviru istražnog ili sudskog postupka.

PRAVNA POTPORA

Svrha je pravne potpore pomoći žrtvama da ostvare svoja prava u okviru kaznenog postupka. To je posebno korisno i nužno ako zbog konkretnih okolnosti postoji zabrinutost da se prava žrtve neće u dovoljnoj mjeri poštovati tijekom postupka. Ako je žrtvi nanesena povreda ili šteta kao posljedica kaznenog djela, odvjetnik može zatražiti odštetu (npr. za nematerijalnu štetu) u ime žrtve (ako žrtva ima status građanskopravne stranke).

Posljednji put ažurirano: 06/11/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Prava žrtava kaznenih djela u kaznenim postupcima - Poljska

Smatrat ćete se žrtvom kaznenog djela ako ste oštećeni djelom koje je kažnjivo prema kaznenom pravu, na primjer ako ste pretrpjeli ozljedu ili vam je imovina oštećena ili ukradena. Kao žrtva kaznenog djela imate određena zakonska prava prije, tijekom i nakon sudskog postupka. Možete dobiti i različite oblike pomoći i potpore, kao i naknadu štete nastale zbog kaznenog djela.

U Poljskoj se kazneni postupak sastoji od prethodne istrage i suđenja. Prethodna se istraga provodi prije suđenja. Njezina je svrha utvrditi činjenice počinjenog kaznenog djela i identificirati počinitelje. Dokaze prikupljaju policija i tužiteljstvo. Bude li prikupljeno dovoljno dokaza, počinitelji će biti optuženi. U suprotnom će predmet biti odbačen. Sud će ispitati optužnicu tužiteljstva.

Tijekom suđenja sud ispituje prikupljene dokaze i utvrđuje je li optuženik kriv. Bude li optuženik proglašen krivim po optužnici, bit će kažnjen u skladu sa zakonom. U suprotnom će biti oslobođen svih optužbi.

Kliknite na poveznice u nastavku kako biste pronašli informacije koje trebate:

Poveznica se otvara u novom prozoru1 - Prava koja uživam kao žrtva kaznenog djela

Poveznica se otvara u novom prozoru2 - Prijavljivanje kaznenog djela i moja prava tijekom istražnog ili sudskog postupka

Poveznica se otvara u novom prozoru3 - Moja prava nakon suđenja

Poveznica se otvara u novom prozoru4 - Naknada

Poveznica se otvara u novom prozoru5 - Moja prava na potporu i pomoć

Posljednji put ažurirano: 20/11/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

1 - Prava koja uživam kao žrtva kaznenog djela

Koje ću informacije dobiti od nadležnog tijela nakon što je počinjeno kazneno djelo (npr. od policije, javnog tužitelja), ali prije nego što prijavim to kazneno djelo?

Žrtvi se informacije o njezinim pravima daju u pisanom obliku prije prvog razgovora koji se održava nakon što je kazneno djelo prijavljeno. Nadležno tijelo može i prije toga žrtvi pružiti informacije o njezinim pravima koje će biti korisne s obzirom na okolnosti.

Ne živim u državi članici EU-a u kojoj je počinjeno kazneno djelo (za građane EU-a i državljane trećih zemalja). Na koji su način zaštićena moja prava?

Prava državljana trećih zemalja zaštićena su na isti način kao i prava građana EU-a osim kad je riječ o naknadi od države na koju imaju pravo žrtve pojedinih kaznenih djela – naknadu mogu dobiti jedino građani EU-a.

Koje ću informacije dobiti ako prijavim kazneno djelo?

Prije prvog razgovora žrtvi se u pisanom obliku daju informacije o njezinim temeljnim pravima, uključujući o njezinu statusu u pripremnom postupku, o tome može li zatražiti poduzimanje pojedinih radnji (npr. ispitivanje svjedoka), o pomoći pravnog zastupnika, uključujući zahtjev da sud imenuje zastupnika, o pravu na upućivanje predmeta na mirenje, pravu na pristup spisu, pravu na žalbu protiv odluke o prekidu postupka, o mogućnosti dobivanja odštete od optuženika ili naknade od države, o pristupu pravnoj pomoći, o dostupnim mjerama zaštite i pomoći, o pristupu pomoći koja se financira iz Fonda za potporu žrtvama i pomoć nakon izlaska iz zatvora (Fundusz Pomocy Pokrzywdzonym oraz Pomocy Postpenitencjarnej), o mogućnosti izdavanja europskog naloga za zaštitu, o organizacijama koje pružaju potporu žrtvama i nadoknadi troškova nastalih tijekom postupka.

Imam li pravo na besplatne usluge tumačenja i prevođenja (kada se obratim policiji ili drugim nadležnim tijelima, ili tijekom istražnog i sudskog postupka)?

Prevoditelj pomaže u postupcima u kojima sudjeluje žrtva koja se ne koristi poljskim jezikom. Dopisi upućeni žrtvi ili koje šalje žrtva prevode se. Žrtva nije dužna podmiriti troškove prijevoda.

Na koji će način nadležno tijelo osigurati da razumijem sve informacije i da me se razumije (ako sam dijete ili osoba s invaliditetom)?

Djecu koja su žrtve kaznenog djela zastupaju njihovi roditelji ili skrbnici. Kad je riječ o pojedincima kojima je potrebna pomoć (npr. starije osobe), njihova prava mogu u njihovo ime ostvarivati njihovi skrbnici. Roditelji ili staratelji trebali bi osigurati da žrtve koje su pod njihovom skrbi sudjeluju u postupku prema potrebi i, ako postoji sumnja u to da njihovi štićenici ne razumiju značaj tog postupka, o tome mogu obavijestiti nadležno tijelo koje vodi postupak.

Službe za potporu žrtvama

Tko pruža potporu žrtvama?

Poljski Fond za potporu žrtvama i pomoć nakon izlaska iz zatvora prikuplja financijska sredstva za potrebe kao što su pomoć žrtvama kaznenih djela i njihovoj najbližoj rodbini. Fondom upravlja ministar pravosuđa, koji dodjeljuje subvencije nevladinim organizacijama koje su specijalizirane za potporu žrtvama, a koje se odabiru na temelju javnog natječaja. Pomoć koja se financira iz Fonda obuhvaća pravnu, psihološku i materijalnu pomoć.

Hoće li me policija automatski uputiti na službu za potporu žrtvama?

Nadležno tijelo koje vodi postupak dužno je prije prvog razgovora obavijestiti žrtvu da je dostupna pomoć koja se financira iz Fonda za potporu žrtvama i pomoć nakon izlaska iz zatvora.

Na koji se način štiti moja privatnost?

Podaci o mjestu boravišta i mjestu rada žrtve nisu dostupni počinitelju kaznenog djela.

Kad je riječ o svjedocima – odnosno, u načelu, o svim žrtvama – tužitelj ili sud u posebno teškim predmetima može odlučiti da se njihovi osobni podaci i druge okolnosti koje bi omogućile njihovu identifikaciju prikriju. To je moguće u slučaju opravdane bojazni u pogledu rizika za život, zdravlje, slobodu ili znatan dio imovine te osobe ili njezine najbliže rodbine.

Moram li prijaviti kazneno djelo kako bi mi se pružila potpora za žrtve?

Pristup potpori za žrtve ne ovisi o prijavljivanju kaznenog djela. Osoba koja želi ostvariti tu potporu jednostavno treba dokazati da je protiv nje počinjeno kazneno djelo.

Osobna zaštita za slučaj da sam u opasnosti

Koje su vrste zaštite dostupne?

U slučaju prijetnje za život ili zdravlje, žrtva i njezina najbliža rodbina imaju pravo na sljedeće:

  • zaštitu tijekom postupka
  • fizičku zaštitu
  • pomoć pri preseljenju.

Tko mi može ponuditi zaštitu?

Zaštitu dodjeljuje načelnik policije koji je nadležan za predmetnu pokrajinu.

Hoće li netko obraditi moj predmet kako bi utvrdio prijeti li mi još uvijek opasnost od počinitelja?

Načelnik policije nadležan za predmetnu pokrajinu ocjenjuje je li potrebno pružiti i nastaviti pružati zaštitu i pomoć.

Hoće li tko obraditi moj predmet kako bi utvrdio jesam li dodatno ugrožen zbog sustava kaznenog pravosuđa (tijekom istražnog i sudskog postupka)?

Tijelo zaduženo za postupak dužno je voditi postupak u kojem sudjeluje žrtva na način koji ne dovodi do negativnih posljedica. Ono bi trebalo reagirati u svakoj situaciji u kojoj se žrtvi ne iskazuje dužno poštovanje ili u kojoj se žrtva ne osjeća sigurno.

U slučaju silovanja i sličnih kaznenih dijela sa žrtvom se obavlja razgovor u posebnoj prostoriji bez prisutnosti počinitelja.

Tijekom suđenja predsjedavajući sudac može naložiti optuženiku da napusti prostoriju dok žrtva daje svoj iskaz.

Kakva je zaštita dostupna za osobito ranjive žrtve?

Ako je žrtvi potrebna pomoć zbog, na primjer, njezine dobi ili zdravstvenih problema koji joj onemogućuju da aktivno sudjeluje u sudskom postupku, njezina prava u njezino ime može ostvarivati njezin skrbnik.

Maloljetnik sam – imam li posebna prava?

Prava maloljetnih žrtava ostvaruju njihovi zakonski zastupnici ili skrbnici. Ako su kazneno djelo počinili roditelji, maloljetnika na suđenju zastupa skrbnik ad litem.

Član moje obitelji izgubio je život kao žrtva kaznenog djela – koja su moja prava?

Ako je žrtva preminula, njezina najbliža rodbina može sudjelovati u postupku umjesto nje. Svi oni tada imaju ista prava kao i žrtva.

Član moje obitelji žrtva je kaznenog djela – koja su moja prava?

Najbliža rodbina žrtava ima pravo na pravnu, psihološku i materijalnu pomoć koja se financira iz Fonda za potporu žrtvama i pomoć nakon izlaska iz zatvora. U najtežim predmetima u kojima postoji rizik za život ili zdravlje tih osoba mogu im se dodijeliti sredstva za zaštitu i pomoć (zaštita tijekom postupka, fizička zaštita, pomoć pri preseljenju).

Mogu li pristupiti uslugama mirenja? Koji su uvjeti? Prijeti li mi opasnost tijekom mirenja?

Predmet se u pripremnoj fazi ili tijekom sudskog postupka može uputiti na postupak mirenja, uz suglasnost žrtve i optuženika. Postupak mirenja na nepristran i povjerljiv način vodi izmiritelj. Tijekom postupka mirenja žrtva može iznijeti svoje stajalište, tj. navesti što očekuje od počinitelja. Mirenjem se ne završava kazneni postupak, no tužitelj i sud uzimaju u obzir njegov ishod.

Gdje mogu pronaći zakon u kojem su navedena moja prava?

Odredbe kojima su uređena prava žrtava kaznenih djela mogu se pronaći u sljedećim aktima: Zakonu o kaznenom postupku (Kodeks postępowania karnego), Kaznenom zakonu (Kodeks karny), Zakonu o o kaznenom progonu (Kodeks karny wykonawczy), Zakonu od 7. srpnja 2005. o državnoj naknadi za žrtve određenih kaznenih djela (ustawa z dnia 7 lipca 2005 r. o państwowej kompensacie przysługującej ofiarom niektórych czynów zabronionych, pročišćena verzija, Zbornik zakona 2016., stavka br. 325), Zakonu od 28. studenoga 2014. o zaštiti žrtava i svjedoka te potpori žrtvama i svjedocima (ustawa z dnia 28 listopada 2014 r. o ochronie i pomocy dla pokrzywdzonego i świadka, Zbornik zakona 2015., stavka br. 21), Uredbi od 29. rujna 2015. o Fondu za potporu žrtvama i pomoć nakon izlaska iz zatvora (rozporządzenie z dnia 29 września 2015 r. w sprawie Funduszu Pomocy Pokrzywdzonym oraz Pomocy Postpenitencjarnej, Zbornik zakona 2015., stavka br. 1544) i Zakonu od 17. lipnja 2004. o pritužbama zbog povrede prava stranke da se njezin predmet ispita bez neopravdane odgode u pripremnom postupku koji vodi ili nadzire tužitelj i u sudskom postupku (ustawa z dnia 17 czerwca 2004 r. o skardze na naruszenie prawa strony do rozpoznania sprawy w postępowaniu przygotowawczym prowadzonym lub nadzorowanym przez prokuratora i postępowaniu sądowym bez nieuzasadnionej zwłoki, pročišćeni tekst, Zbornik zakona 2016., stavka br. 1259, kako je izmijenjen).

Posljednji put ažurirano: 20/11/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

2 - Prijavljivanje kaznenog djela i moja prava tijekom istražnog ili sudskog postupka

Kako mogu prijaviti kazneno djelo?

Kaznena djela prijavljuju se u pisanom obliku ili usmeno u uredu javnog tužitelja ili policijskoj postaji. Pisana prijava kaznenog djela može se podnijeti osobno ili poslati poštom (ili elektroničkom poštom).

Kako mogu saznati u kojoj je fazi moj predmet?

Osobu koja je prijavila kazneno djelo potrebno je u roku od šest tjedana obavijestiti da je pokrenut istražni postupak. Ako ne dobije takvu obavijest, može podnijeti prigovor višem tužitelju.

Imam li pravo na pravnu pomoć (tijekom istražnog ili sudskog postupka)? Pod kojim uvjetima?

U pripremnom i sudskom postupku žrtvi može pomagati profesionalni zastupnik – odvjetnik ili pravni savjetnik. Žrtve mogu same imenovati svojeg zastupnika ili, ako im njihova financijska situacija to ne omogućuje, mogu zatražiti da sud imenuje zastupnika. U tu svrhu žrtva treba sudu ili tužitelju dostaviti dopis kojim se dokazuje da ne može sama platiti naknadu zastupnika.

Mogu li tražiti nadoknadu troškova (za sudjelovanje u istražnom/sudskom postupku)? Pod kojim uvjetima?

Ako je žrtva sudjelovala u postupku jedino u svojstvu svjedoka, ima pravo na nadoknadu troškova putovanja, smještaja i dnevnica ili bilo kakvog gubitka prihoda.

Ako je žrtva djelovala u svojstvu sporednog ili privatnog tužitelja, ima pravo na nadoknadu opravdanih troškova, uključujući troškove povezane s imenovanjem zastupnika.

Kako bi se troškovi nadoknadili, moraju se podnijeti zahtjev i, ako je moguće, dokumenti kojima se potvrđuju nastali troškovi.

Mogu li podnijeti žalbu ako je moj predmet zaključen izvan suda?

Žrtve mogu podnijeti žalbu protiv odluka o odbijanju zahtjeva za pokretanje pripremnog postupka i odluka o prekidu pripremnog postupka. Informacije o tome kako se podnosi žalba navode se u tim odlukama.

Mogu li se uključiti u suđenje?

Žrtve sudjeluju u pripremnim postupcima u svojstvu stranke bez obveze podnošenja posebne izjave.

U postupcima javnog kaznenog progona žrtve mogu djelovati u svojstvu stranke (sporednog tužitelja) ako podnesu izjavu da namjeravaju to učiniti.

U predmetima privatnog kaznenog progona žrtva je stranka u svojstvu privatnog tužitelja.

Koja je moja službena uloga u pravosudnom sustavu? Primjerice, jesam li ili mogu li odabrati da budem: žrtva, svjedok, oštećena stranka ili privatni tužitelj?

Žrtve su pojedinci koji su oštećeni kaznenim djelom.

Na temelju zakona žrtva je stranka u pripremnom postupku.

U postupcima javnog kaznenog progona žrtve mogu djelovati u svojstvu stranke ako to žele i u tom slučaju imaju status sporednog tužitelja.

U predmetima privatnog kaznenog progona žrtve imaju status privatnog tužitelja.

Bez obzira na to djeluju li u svojstvu stranke ili ne, žrtve gotovo uvijek svjedoče u postupku.

Trenutačna je situacija takva da u kaznenim postupcima žrtve ne mogu djelovati u svojstvu oštećene stranke.

Koja su moja prava i obveze u toj ulozi?

Čak i ako ne djeluju pred sudom u svojstvu stranke, žrtve mogu sudjelovati u sudskim postupcima koji su važni za zaštitu njihovih interesa. Žrtve mogu sudjelovati u suđenju i na ročištu koje se odnosi na uvjetno odbacivanje postupka, osuđujuću presudu bez suđenja i odbacivanje postupka na temelju neubrojivosti optuženika ili u predmetima koji uključuju zaštitne mjere na temelju neubrojivosti optuženika. Tijekom suđenja žrtva može podnijeti prigovor na zahtjev optuženika za donošenje osuđujuće presude bez izvođenja dokaza i može podnijeti zahtjev da se optuženiku naloži otklanjanje štete ili plaćanje odštete.

Ako je kazneni postupak uvjetno odbačen, žrtva može podnijeti zahtjev za njegov nastavak.

Ako je žrtva odabrala djelovanje pred sudom u svojstvu stranke, može poduzimati pojedine postupovne radnje: podnositi zahtjeve za izvođenje dokaza, postavljati pitanja svjedocima i vještacima, izložiti svoje stajalište, npr. izjaviti koju odluku očekuje od suda. Može podnositi žalbe protiv presuda.

Žrtve pozvane u svojstvu svjedoka moraju se pojaviti na sudu i dati svoj iskaz. Nepojavljivanje na sudu bez opravdanog razloga kažnjivo je.

Mogu li dati izjavu tijekom suđenja ili izvesti dokaze? Pod kojim uvjetima?

Žrtve mogu podnositi zahtjeve za izvođenje dokaza ako djeluju u svojstvu sporednog ili privatnog tužitelja.

Koje ću informacije dobiti tijekom suđenja?

Prije prvog ročišta žrtve dobivaju pisanu obavijest o svojem statusu stranke u pripremnom postupku i svojim pravima u toj situaciji.

Žrtve dobivaju pisanu obavijest o optužnici podignutoj pred sudom te o datumima i mjestu održavanja sudskih rasprava ili ročišta na kojima mogu sudjelovati.

Ako sud donese rješenje o odšteti, primjerak presude dostavit će žrtvi.

Hoću li imati pristup sudskim spisima?

Tijekom pripremnog postupka žrtve mogu dobiti pristup spisima uz suglasnost nadležnog tijela koje vodi postupak.

Tijekom sudskog postupka žrtve mogu dobiti pristup spisima ako djeluju u svojstvu privatnog tužitelja ili sporednog tužitelja. Ako žrtva ne djeluje u tom svojstvu, spisi će biti dostupni uz suglasnost predsjednika suda.

Posljednji put ažurirano: 20/11/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

3 - Moja prava nakon suđenja

Mogu li podnijeti žalbu protiv presude?

Žrtve mogu podnijeti žalbu protiv presude u postupku javnog kaznenog progona ako su djelovale u svojstvu sporednog tužitelja.

Ako je kazneni postupak protiv počinitelja uvjetno prekinut i presuda se izriče na sudu, žrtva može podnijeti žalbu protiv te presude čak i ako nije djelovala u svojstvu sporednog tužitelja.

Žrtve mogu podnijeti žalbu protiv presude u postupku privatnog kaznenog progona jer u tim slučajevima imaju status tužitelja.

Koja su moja prava nakon izricanja presude?

Ako je optuženiku naloženo da otkloni štetu, sud žrtvi izdaje primjerak presude. Ako optuženik kojemu je izrečena uvjetna zatvorska kazna ne otkloni štetu, žrtva može podnijeti zahtjev za odsluženje kazne.

Ako je kazneni postupak protiv počinitelja uvjetno prekinut, žrtva ima pravo sudjelovati na raspravi o nastavku postupka.

Imam li pravo na potporu ili zaštitu nakon suđenja? Koliko dugo?

Nakon završetka postupka žrtve imaju pravo na zaštitu i potporu ako su ugroženi njihov život ili zdravlje odnosno život ili zdravlje njihova najbližeg srodnika. Zaštita i potpora pružaju se sve dok postoji takva opasnost.

Koje ću informacije dobiti u slučaju da je počinitelj osuđen?

Sud će žrtvi pružiti informacije koje se nalaze u presudi – na koju je kaznu osuđen počinitelj, koliko je trajanje kazne i je li uvjetno odgođena te koje su obveze propisane počinitelju, uključujući obvezu otklanjanja štete.

Hoću li biti obaviješten o puštanju počinitelja na slobodu (uključujući prijevremeno puštanje na slobodu ili uvjetnu slobodu) ili njegovu bijegu iz zatvora?

Žrtve mogu zatražiti da ih se obavijesti kad počinitelj bude pušten iz zatvora. Žrtva će biti obaviještena kad je počinitelj pušten iz zatvora nakon odsluženja kazne, ako mu je dopušteno da kaznu odsluži pod nadzorom s pomoću elektroničke narukvice ili ako pobjegne iz zatvora, ako mu je odobren uvjetni otpust ili privremeno puštanje na slobodu.

Hoću li biti uključen u odluke o puštanju na slobodu ili uvjetnom otpustu? Primjerice, mogu li dati izjavu ili podnijeti žalbu?

Žrtve ne sudjeluju u raspravama o uvjetnom otpustu i ne mogu podnijeti žalbu protiv takvih odluka.

Posljednji put ažurirano: 20/11/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

4 - Naknada

Koji je postupak za traženje odštete od počinitelja (npr. sudski postupak, privatna tužba, adhezijski postupak)?

Žrtve kaznenih djela mogu tražiti odštetu od počinitelja na sljedeće načine:

  1. mogu podnijeti tužbu protiv počinitelja pred građanskim sudom. Građanski postupci ovise o plaćanju sudskih troškova. Građanski postupci mogu se pokrenuti bez obzira na to je li podignuta optužnica pred sudom, ali mogu se privremeno obustaviti dok se ne donese pravomoćna presuda u kaznenom postupku. Ako tužba koju je pokrenula žrtva bude uspješna, izvršenje provodi tijelo nadležno za izvršavanje zakonodavstva, tj. sudski izvršitelj (komornik);
  2. tijekom kaznenog postupka žrtve mogu podnijeti zahtjev da se optuženiku odredi mjera naknade štete (środek kompensacyjny) – obveza otklanjanja štete ili plaćanja odštete. Umjesto toga sud može naložiti plaćanje dodatnih odšteta (nawiązka). Zahtjev žrtve odobrit će se jedino ako optuženik bude proglašen krivim;
  3. ako je optuženik proglašen krivim i izrečena mu je uvjetna zatvorska kazna, sud mu može naložiti da otkloni štetu koja je nastala kao posljedica kaznenog djela;
  4. ako je postupak uvjetno obustavljen, sud mora naložiti počinitelju da štetu otkloni u cijelosti ili djelomično.

Sud je naredio počinitelju da mi plati odštetu/naknadu. Kako mogu biti siguran da će počinitelj platiti odštetu/naknadu?

  1. Ako sud naloži počinitelju da otkloni štetu, a on to ne izvrši dobrovoljno, žrtva može pokrenuti postupak za izvršenje koji vodi sudski izvršitelj.
  2. Ako je sud počinitelju odredio uvjetnu zatvorsku kaznu ili ako je postupak protiv njega uvjetno obustavljen i počinitelj ne otkloni štetu, mogu se poduzeti mjere za izvršenje kazne ili nastavak postupka. Te mjere, posebno stvarna prijetnja odlaska u zatvor, obično potaknu počinitelje da pronađu sredstva za namiru tražbina žrtve, čak i ako izvršenje nije imalo učinka. Kako bi se takve mjere poduzele, dovoljno je da žrtva obavijesti sud ili probacijskog službenika (kurator sądowy) da počinitelj nije ispunio svoju obvezu.

Ako počinitelj ne plati, može li mi država isplatiti predujam za odštetu/naknadu? Pod kojim uvjetima?

Ako počinitelj ne otkloni štetu, žrtva ne može dobiti naknadu od države.

Žrtva može dobiti hitnu potporu koja se financira iz Fonda za potporu žrtvama i pomoć nakon izlaska iz zatvora i koju pružaju organizacije specijalizirane za pomoć žrtvama kaznenih djela.

Imam li pravo na odštetu od države?

Žrtve najtežih kaznenih djela ili njihovi najbliži srodnici imaju pravo na posebne naknade koje isplaćuje Državna riznica. To se odnosi na pojedince s prebivalištem u Poljskoj ili drugoj državi članici EU-a koji su zbog kaznenog djela pretrpjeli tešku ozljedu ili pogoršanje zdravstvenog stanja u trajanju duljem od sedam dana i na najbližeg srodnika pojedinaca koji su preminuli kao posljedica kaznenog djela.

Imam li pravo na naknadu u slučaju da počinitelj ne bude osuđen?

Imate pravo na naknadu i u tom slučaju.

Imam li pravo na hitnu isplatu u očekivanju odluke o mojem zahtjevu za naknadu?

Žrtve koje imaju pravo na naknadu mogu dobiti jamstvo, tj. jednokratnu isplatu prije zaključenja predmeta. Taj se iznos može djelomično upotrijebiti za podmirenje troškova liječenja, oporavka ili pogreba.

Posljednji put ažurirano: 20/11/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

5 - Moja prava na potporu i pomoć

Žrtva sam kaznenog djela. Kome se mogu obratiti za potporu i pomoć?

Žrtvama kaznenih djela i njihovim najbližim srodnicima pomažu nevladine organizacije koje u tu svrhu dobivaju subvencije iz Fonda za potporu žrtvama i pomoć nakon izlaska iz zatvora. Subvencije dodjeljuje ministar pravosuđa.

Žrtve se obavješćuje da je ta pomoć dostupna prije davanja prve izjave.

Popis organizacija koje su dobile subvencije za žrtve i njihove najbliže srodnike te informacije o tome što ta pomoć obuhvaća (na poljskom jeziku) mogu se pronaći na internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://www.ms.gov.pl/pl/dzialalnosc/pokrzywdzeni-przestepstwem/pomoc-osobom-pokrzywdzonym-przestepstwem-oraz-osobom-im-najblizszym---lista-podmiotow-i-organizacji/, u odjeljku Działalność/Pomoc pokrzywdzonym/Pomoc pokrzywdzonym przestępstwem oraz osobom im najbliższym – lista podmiotów i organizacji.

Pozivni centar za potporu žrtvama

U Poljskoj trenutačno ne postoji ni jedan pozivni centar za potporu žrtvama na razini države. Međutim, postoji dežurna telefonska linija za žrtve nasilja u obitelji.

Je li potpora žrtvama besplatna?

Potpora žrtvama pruža se besplatno.

Koje vrste potpore mogu primiti od državnih službi ili tijela?

Nadležna tijela žrtvama pružaju informacije o mjestima gdje mogu dobiti potporu.  Neke kategorije žrtava imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć s obzirom na njihovu dob i financijsku situaciju. Žrtve kaznenih djela imaju pravo na medicinsku pomoć na temelju općih propisa.

Koje vrste potpore mogu primiti od nevladinih organizacija?

Nevladine organizacije koje se financiraju iz Fonda za potporu žrtvama i pomoć nakon izlaska iz zatvora žrtvama omogućuju pravnu, psihološku i financijsku pomoć, npr. bonovima za hranu ili sudjelovanjem u podmirenju troškova hrane, odjeće, donjeg rublja, obuće, proizvoda za čišćenje i osobnu higijenu, privremenog smještaja ili skloništa, obrazovanja i osposobljavanja, mjera za preuređenje stana ili kuće kako bi odgovarali potrebama žrtve i troškova putovanja.

Dodatna je vrsta potpore financiranje usluga tumačenja, uključujući tumača znakovnog jezika.

Medicinska pomoć uključuje podmirenje troškova zdravstvene skrbi, lijekova i medicinske opreme potrebne za liječenje zdravstvenih problema uzrokovanih kaznenim djelom.

Posljednji put ažurirano: 20/11/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice rumunjski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Prava žrtava kaznenih djela u kaznenim postupcima - Rumunjska

Smatrat ćete se žrtvom kaznenog djela ako ste pretrpjeli ozljedu ili materijalnu štetu kao posljedicu događaja koji, prema važećem nacionalnom zakonodavstvu, predstavlja kazneno djelo. Kao žrtva kaznenog djela imate određena zakonska prava prije, tijekom i na kraju sudskog postupka.

U Rumunjskoj su prve dvije faze kaznenog postupka sljedeće: kaznena istraga i suđenje. Tijekom kaznene istrage istražna kriminalistička tijela pod nadzorom javnog tužitelja istražuju predmet i prikupljaju dokaze kako bi pronašla počinitelja. Po završetku kaznene istrage policija upućuje predmet Uredu javnog tužitelja zajedno sa svim podacima i dokazima prikupljenima u spisu. Nakon što zaprimi spis javni tužitelj ispituje predmet i donosi odluku o nastavku postupka, odnosno o tome hoće li podići optužnicu ili zaključiti predmet.

Kada predmet dođe pred sud, sudsko vijeće ispituje činjenice i saslušava uključene osobe kako bi utvrdilo krivnju optuženog. Ako je krivnja utvrđena, počinitelju se izriče kazna. Ako sud smatra da optuženi nije kriv, donosi odluku o njegovu puštanju na slobodu.

Kliknite na poveznice u nastavku kako biste pronašli informacije koje trebate

Poveznica se otvara u novom prozoru1 - Prava koja uživam kao žrtva kaznenog djela

Poveznica se otvara u novom prozoru2 - Prijavljivanje kaznenog djela i moja prava tijekom istražnog ili sudskog postupka

Poveznica se otvara u novom prozoru3 - Moja prava nakon suđenja

Poveznica se otvara u novom prozoru4 - Naknada

Poveznica se otvara u novom prozoru5 - Moja prava na potporu i pomoć

Posljednji put ažurirano: 17/10/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

1 - Prava koja uživam kao žrtva kaznenog djela

Koje ću informacije dobiti od nadležnog tijela nakon što je počinjeno kazneno djelo (npr. od policije, javnog tužitelja), ali prije nego što prijavim to kazneno djelo?

Ako ste žrtva kaznenog djela, možete ga prijaviti policiji (ili javnom tužitelju) usmeno ili pisanim putem. Možete zatražiti da kazneno djelo umjesto vas prijavi druga osoba, ali u tom slučaju toj osobi trebate dati pisanu punomoć. Pisana i potpisana punomoć priložit će se spisu predmeta.

Pri prijavi kaznenog djela možete dobiti informacije o uslugama i organizacijama koje pružaju psihološko savjetovanje ili druge oblike potpore žrtvama, ovisno o vašim potrebama. Imate pravo i na informacije o tome kako možete dobiti pravnu pomoć, o svojim pravima tijekom kaznenog postupka (uključujući zaštitne mjere ako ste ugroženi svjedok), kao i o tome kako možete dobiti novčanu naknadu od države. Te će vam informacije pružiti prvo pravosudno tijelo kojem se obratite (policija, javni tužitelj). Primit ćete i obrazac sa svim navedenim informacijama, koji morate potpisati. Informacije će vam biti priopćene na jeziku koji razumijete.

Ne živim u državi članici EU-a u kojoj je počinjeno kazneno djelo (za građane EU-a i državljane trećih zemalja). Na koji su način zaštićena moja prava?

Ako se stranac i žrtva ste kaznenog djela počinjenog u Rumunjskoj, imate ista prava kao i rumunjski državljani koji su žrtve kaznenih djela.

Ako ne govorite rumunjski jezik, imate pravo na besplatne usluge usmenog prevoditelja tijekom komunikacije s tijelima, uključujući za podnošenje pritužbe na jeziku koji razumijete i za primanje informacija na koje imate pravo u trenutku prijavljivanja kaznenog djela na jeziku koji razumijete.

Ako ste žrtva trgovine ljudima, možete dobiti smještaj u posebnim skloništima u kojima ćete biti zaštićeni. Informacije o kaznenom postupku tijekom kaznenog postupka primat ćete na jeziku koji razumijete, a možete dobiti i usluge psihološkog savjetovanja i medicinske pomoći. Rumunjska tijela potrudit će se pomoći vam da se što prije vratite u svoju matičnu zemlju i osigurat će vam siguran prijevoz do rumunjske granice.

Ako ste stranac, možete zatražiti novčanu naknadu od države ako ste žrtva pokušaja ubojstva i pokušaja teškog ubojstva, kako je utvrđeno u člancima 188. i 189. Kaznenog zakonika; nasilja u obitelji, kako je utvrđeno u članku 199. Kaznenog zakonika; kaznenih djela počinjenih s namjerom, kojima je žrtvi nanesena tjelesna ozljeda; silovanja, spolnog nasilja, spolnog odnosa s maloljetnom osobom i spolnog zlostavljanja maloljetnika, kako je utvrđeno u člancima od 218. do 221. Kaznenog zakonika; zlostavljanja maloljetnika, kako je utvrđeno u članku 197. Kaznenog zakonika, kao i trgovine ranjivim osobama i iskorištavanja ranjivih osoba, te pokušaja takve trgovine i takvog iskorištavanja.

Koje ću informacije dobiti ako prijavim kazneno djelo?

Kad prijavite kazneno djelo, policijski službenik koji evidentira pritužbu objasnit će vam postupak kroz koji će proći vaš predmet. Policija je obvezna sastaviti pisano izvješće u kojem se navode informacije koje su vam službenici pružili.

Informacije koje ćete dobiti uključuju sljedeće:

  • vaša prava tijekom kaznenog postupka
  • organizacije kojima se možete obratiti za pomoć i usluge koje one pružaju
  • način na koji možete primiti zaštitu
  • uvjete i postupak za dobivanje novčane naknade od države
  • uvjete i postupak za ostvarivanje prava na besplatno pravno zastupanje.

Nakon toga, tijekom postupka možete primiti informacije o napretku istrage i, ako tužitelj odluči da vaš predmet neće uputiti na sud, primjerak te odluke. Za to ćete morati podnijeti zahtjev policijskom službeniku ili tužitelju zaduženom za vaš predmet te navesti poštansku adresu u Rumunjskoj, adresu e-pošte ili adresu za elektroničku razmjenu poruka kako biste primili informacije.

Ako tužitelj odluči da će uputiti predmet na suđenje, bit ćete pozvani na sud.

Ako ćete na sudu biti saslušani, bit ćete obaviješteni o svojim pravima i obvezama, a oni su sljedeći:

  • pravo na odvjetnika ili, ako je primjenjivo, pravo na besplatno pravno zastupanje
  • pravo na usluge izmiritelja u slučajevima u kojima je to zakonski dopušteno
  • pravo na predlaganje dokaza koji će se dostaviti, dostavljanje prigovora i zaključaka u skladu s pravom
  • pravo na primanje informacija o napretku postupka
  • pravo na podnošenje prethodne žalbe, ako je to potrebno (za određene vrste kaznenih djela vaš je zahtjev u obliku prethodne žalbe potreban za nastavak predmeta protiv počinitelja kaznenog djela). Pravosudna tijela će prema potrebi razjasniti određena pitanja u tom pogledu. Svrha je prethodne žalbe zatražiti nastavak kaznenog postupka protiv počinitelja kaznenog djela. Prethodna žalba razlikuje se od žalbe koju podnosite policiji ili javnom tužitelju kako biste ih obavijestili da je protiv vas počinjeno kazneno djelo
  • pravo da u postupku sudjelujete kao građanskopravna stranka
  • obveza da budete nazočni kad od vas to zatraže pravosudna tijela
  • obveza da dostavite obavijest o promjeni adrese
  • pravo da budete obaviješteni ako počinitelj kaznenog djela, kojemu je izrečena zatvorska kazna ili koji je zadržan u istražnom zatvoru, bude pušten.

Imam li pravo na besplatne usluge usmenog ili pismenog prevođenja (kada se obratim policiji ili drugim nadležnim tijelima ili tijekom istražnog i sudskog postupka)?

Da. Tijekom kaznenog postupka imate pravo na usluge pismenog i usmenog prevođenja.

Na koji će način nadležno tijelo osigurati da razumijem sve informacije i da me se razumije (ako sam dijete ili osoba s invaliditetom)?

Bez obzira na status (optuženik, oštećena strana, svjedok) osobi s invaliditetom moraju se ponuditi usluge usmenog prevoditelja, psihologa i/ili, u slučaju maloljetnika, predstavnika Glavne uprave za socijalni rad i zaštitu djece (Direcțiile Generale de Asistență Socială și Protecție a Copilului).

Važećim je pravnim okvirom utvrđeno da dotičnim osobama posebnu pomoć mogu pružiti postojeće regionalne uprave za socijalni rad i zaštitu djece te, ako je primjenjivo, medicinsku pomoć.

Službe za potporu žrtvama

Ovisno o prirodi kaznenog djela (posebno ako je počinjeno protiv osoba), policijski službenik može uputiti žrtvu na usluge psihološkog savjetovanja ili joj preporučiti takve usluge.

Ako ste žrtva posebne kategorije kaznenih djela (pokušaja ubojstva i pokušaja teškog ubojstva, kako je utvrđeno u člancima 188. i 189. Kaznenog zakonika; nasilja u obitelji, kako je utvrđeno u članku 199. Kaznenog zakonika; kaznenih djela počinjenih s namjerom, kojima je žrtvi nanesena tjelesna ozljeda; silovanja, spolnog nasilja, spolnog odnosa s maloljetnom osobom i spolnog zlostavljanja maloljetnika, kako je utvrđeno u člancima od 218. do 221. Kaznenog zakonika; zlostavljanja maloljetnika, kako je utvrđeno u članku 197. Kaznenog zakonika; trgovine ranjivim osobama i iskorištavanja ranjivih osoba te pokušaja takve trgovine i takvog iskorištavanja) možete primiti psihološko savjetovanje (do tri mjeseca za odrasle i do šest mjeseci za djecu mlađu od 18 godina), medicinsku pomoć ili bilo koju drugu vrstu pomoći besplatno, prema potrebi. Te vrste pomoći besplatne su samo ako ste kazneno djelo prijavili policiji. Nakon što podnesete prijavu policijskom službeniku možete podnijeti zahtjev za pomoć probacijskoj službi.

Ako ste žrtva nasilja u obitelji, za pomoć se možete obratiti jednom od službenika za pomoć obiteljima koji je zaposlen u Ministarstvu rada i socijalne pravde (Ministerul Muncii și Justiției Sociale). Ministarstvo žrtvama nasilja u obitelji nudi različite vrste pomoći (npr. usluge psihološkog savjetovanja, zaštite identiteta itd.). Kao žrtva nasilja u obitelji možete zatražiti smještaj u centru za žrtve nasilja u obitelji, gdje ćete dobiti usluge zaštite i savjetovanja.

Tko pruža potporu žrtvama?

Ovisno o vrsti kaznenog djela, žrtva u Rumunjskoj posebnu pomoć može dobiti od institucija u nastavku.

Ako ste žrtva nasilja u obitelji, možete se obratiti Nacionalnoj agenciji za ravnopravnost spolova (Agenția Națională pentru Egalitate de Șanse între Bărbați și Femei) i glavnim upravama za socijalni rad i zaštitu djece (DGASPC).

Ako imate manje od 18 godina i žrtva ste kaznenog djela, možete se obratiti Nacionalnom tijelu za zaštitu prava djece i posvajanje (Autoritatea Națională pentru Protecția Drepturilor Copilului și Adopție – ANPDCA) i glavnim upravama za socijalni rad i zaštitu djece (DGASPC).

Ako ste žrtva trgovine ljudima, možete se obratiti Nacionalnoj agenciji za suzbijanje trgovine ljudima (Agenția Națională împotriva Traficului de Persoane – ANITP) koja djeluje u okviru Ministarstva unutarnjih poslova (Ministerul Afacerilor Interne – MAI).

Postoji i niz nevladinih organizacija koje pružaju različite vrste pomoći žrtvama. Ustanova s kojom stupite u kontakt uputit će vas izravno odgovarajućoj nevladinoj organizaciji.

Ako ste žrtva nasilnog kaznenog djela, kao što su pokušaj ubojstva i pokušaj teškog ubojstva, kako je utvrđeno u člancima 188. i 189. Kaznenog zakonika, nasilje u obitelji, kako je utvrđeno u članku 199. Kaznenog zakonika, kaznena djela počinjena s namjerom, kojima je žrtvi nanesena tjelesna ozljeda, silovanje, spolno nasilje, spolni odnos s maloljetnom osobom i spolno zlostavljanje maloljetnika, kako je utvrđeno u člancima od 218. do 221. Kaznenog zakonika, zlostavljanje maloljetnika, kako je utvrđeno u članku 197. Kaznenog zakonika, kao i trgovina ranjivim osobama i iskorištavanje ranjivih osoba, te pokušaj takve trgovine i takvog iskorištavanja, za pomoć se možete obratiti probacijskoj službi.

Hoće li me policija automatski uputiti službi za potporu žrtvama?

Da, pravosudna tijela moraju vas uputiti takvim službama.

Na koji se način štiti moja privatnost?

Ako pravosudna tijela tijekom kaznene istrage i tijekom sudskog postupka ocijene da zbog informacija koje pružite ili drugih razloga vaša privatnost ili vaše dostojanstvo mogu biti narušeni, na vlastitu inicijativu ili na vaš zahtjev mogu pribjeći mjerama za zaštitu vaše povjerljivosti i privatnosti, kao što su:

  • zaštita pojedinosti vašeg identiteta
  • saslušanje audiovizualnim putem, uz izobličenje vašeg glasa i lika, bez potrebe za vašom prisutnošću, ako druge mjere nisu dovoljne
  • zatvaranje ročišta suda za javnost tijekom vašeg ispitivanja.

Osim toga, sud tijekom sudskog postupka može zabraniti bilo kakvo objavljivanje tekstova, crteža, fotografija ili slika na temelju kojih bi se mogao otkriti vaš identitet.

Sud ročište može zatvoriti za javnost ako bi javno saslušanje moglo utjecati na vaše dostojanstvo ili vašu privatnost.

Osoblje probacijske službe tijekom obavljanja svoje dužnosti mora čuvati povjerljivost podataka kojima raspolaže. Informacije koje se pravosudnim tijelima dostave u okviru kaznenog postupka izuzete su od navedenog pravila. Savjetnici, načelnici službi i inspektori tijekom obavljanja dužnosti i u društvu moraju čuvati povjerljivost svih dokumenata kojima raspolažu. Informacije povezane s predmetima u evidenciji službi, kao i sve informacije povezane s organizacijom i obavljanjem dužnosti trebalo bi staviti na raspolaganje medijima, pod uvjetom da se zaštiti povjerljivost osobnih podataka korisnikâ usluga.

Moram li prijaviti kazneno djelo kako bi mi se pružila potpora za žrtve?

Kako biste imali pristup službama za pomoć žrtvama, kazneno djelo morate prijaviti relevantnim tijelima.

Osobna zaštita za slučaj da sam u opasnosti

Koje su vrste zaštite dostupne?

Tijekom kaznene istrage i tijekom sudskog postupka imate pravo na zaštitne mjere ako pravosudna tijela ocijene da biste mogli biti u opasnosti.

Bitno je znati da, ako pravosudna tijela ocijene da biste zbog informacija koje pružate ili zbog drugih razloga mogli biti u opasnosti, na vaš zahtjev ili na vlastitu inicijativu mogu poduzeti određene mjere kako bi osigurala vašu zaštitu, kao što su:

  • pružanje usluga nadzora ili osiguranja vašeg doma ili privremenog smještaja
  • pružanje usluga pratnje i zaštite vama ili članovima vaše obitelji tijekom putovanja
  • zaštita pojedinosti vašeg identiteta (osobni podaci mogu se izostaviti iz spisa kako bi se zaštitio vaš identitet navođenjem da su te informacije tajne)
  • saslušanje audiovizualnim sredstvima, uz izobličenje vašeg glasa i lika, bez potrebe za vašom prisutnošću, ako druge mjere nisu dovoljne (na taj se način ne morate pojaviti pred policijskim službenikom, tužiteljem ili sucem i nećete biti na istom mjestu kao i počinitelj kaznenog djela)
  • zatvaranje ročišta suda za javnost tijekom vašeg ispitivanja.

Osim toga, sud tijekom sudskog postupka može zabraniti bilo kakvo objavljivanje tekstova, crteža, fotografija ili slika na temelju kojih bi se mogao otkriti vaš identitet.

Nadalje, ako ste svjedok u kaznenom postupku ili, čak i ako niste uključeni u predmet, pružate informacije koje pravosudnim tijelima pomažu riješiti predmete povezane s teškim kaznenim djelima ili spriječiti nastanak znatne štete, od policijskog službenika ili tužitelja koji provodi istražni postupak možete zatražiti da vas uključi u program zaštite svjedoka. Taj program uključuje niz mjera, kao što su:

  • tajni identitet, uključujući sudjelovanje na raspravama uz izobličenje vašeg glasa i lika
  • policijsku zaštitu vašeg doma i policijsku pratnju pri odlasku tijelima za kaznenu istragu
  • preseljenje
  • promjena identiteta, uključujući promjenu izgleda, prema potrebi.

Ako se uključite u program zaštite svjedoka, moći ćete dobiti dodatnu pomoć, kao što je:

  • uključivanje u novo društveno okruženje
  • stjecanje novih stručnih kvalifikacija
  • novi posao
  • financijska pomoć do pronalaska novog posla.

Ako je potrebno, i vaši srodnici u prvom stupnju (primjerice vaša djeca i roditelji) i vaš bračni drug mogu se uključiti u program zaštite svjedoka.

Ako tijekom kaznene istrage niste uključeni u program zaštite svjedoka, zahtjev za uključivanje u taj program možete podnijeti tijekom sudskog postupka.

Ovisno o vrsti kaznenog djela dostupna je dodatna zaštita.

  • Ako ste žrtva nasilja u obitelji, možete zatražiti da sud počinitelju zabrani boravak u vašem zajedničkom domu. Alternativno, vi kao žrtva možete biti smješteni u centru za žrtve nasilja u obitelji. Takav je smještaj dostupan samo u hitnim slučajevima u kojima je za vašu sigurnost potrebna izolacija od počinitelja kaznenog djela ili ako je službenik za pomoć obiteljima odgovoran za vaš predmet za to dao pisano odobrenje. U centru možete dobiti besplatan smještaj, hranu, medicinsku njegu, psihološko savjetovanje i pravnu pomoć.
  • Ako ste žrtva trgovine ljudima, možete biti smješteni u centar za zaštitu žrtava. Smještaj je obično dostupan u razdoblju od deset dana, ali sud vaš boravak može produljiti do kraja postupka. Policija prema potrebi tijekom kaznenog postupka može pružiti fizičku zaštitu. Ako ste žrtva trgovine ljudima, saslušanje pred sudom neće biti javno.

Ako smatrate da ste u opasnosti, trebali biste o tome obavijestiti policijskog službenika, tužitelja ili suca i pružiti što više informacija.

Prethodno navedene mjere dostupne su i u fazi kaznene istrage i u sudskom postupku.

Tko mi može ponuditi zaštitu?

Zaštitu će vam pružiti rumunjska policija.

Hoće li netko obraditi moj predmet kako bi utvrdio prijeti li mi još uvijek opasnost od počinitelja?

Ako nakon završetka kaznenog postupka još uvijek budete u opasnosti, pravosudna tijela razmotrit će koliko je preporučljivo da vas se uključi u program zaštite svjedoka, ako već niste uključeni u taj program.

Kad je riječ o žrtvama trgovine ljudima, stupanj rizika procijenit će specijalizirane strukture u okviru policije.

Hoće li itko obraditi moj predmet kako bi utvrdio jesam li dodatno ugrožen zbog sustava kaznenog pravosuđa (tijekom istražnog i sudskog postupka)?

Da, vaš se predmet može obraditi. Primjerice, žrtve određenih kategorija kaznenih djela (nasilje u obitelji, silovanje, spolno nasilje itd.) saslušat će samo osobe njihova spola, ako žrtve to zatraže.

Drugi razgovor s oštećenom stranom održat će se samo ako je to nužno potrebno za kazneni postupak kako bi se izbjeglo nanošenje dodatne štete žrtvi.

Kako bi se izbjeglo nanošenje dodatne štete žrtvi višestrukim saslušanjem pred pravosudnim tijelima, propisima o kaznenom postupku zahtijeva se da bi se oštećena strana koja je podnijela žalbu u pogledu kaznenog postupka trebala saslušati odmah ili, ako to nije moguće, nakon podnošenja žalbe, bez nepotrebnog odlaganja.

Dodatna mjera od koje žrtve mogu imati koristi jest ta da ih se ne obavijesti o puštanju počinitelja kaznenog djela ako to nisu izričito zatražile.

Kakva je zaštita dostupna za osobito ranjive žrtve?

Ako imate status ranjive žrtve, možete iskoristiti zaštitne mjere iz prethodno navedenih odgovora u pogledu zaštite svjedoka.

Maloljetnik sam – imam li posebna prava?

Ako ste dijete koje je žrtva iskorištavanja, nasilja, zlostavljanja, nemara ili lošeg postupanja ili bilo kojeg drugog kaznenog djela, svatko, uključujući vas, to kazneno djelo može prijaviti policiji.

Maloljetnici se od početka smatraju ranjivim žrtvama i tijela bi vas trebala obavijestiti o zaštitnim mjerama koje su vam dostupne.

Maloljetnici pomoć mogu primiti od Nacionalnog tijela za zaštitu prava djece i posvajanje. Ako ste u opasnosti, možete podnijeti zahtjev za izdavanje sudskog naloga kako biste ostvarili pravo na smještaj u kojem možete primiti zaštitu (kao što je druga obitelj ili poseban centar).

Ako ste pozvani da se pojavite pred tijelima za kaznenu istragu i mlađi ste od 14 godina, uz vas mora biti roditelj ili skrbnik. Ako su vaši roditelji ili skrbnici uključeni u kazneni postupak ili im može biti u interesu da utječu na vašu izjavu, razgovor će se odvijati u prisutnosti srodnika ili druge osobe koju imenuje policijski službenik / tužitelj / sudac.

Osim toga, pravosudna tijela mogu odlučiti da bi vam tijekom razgovorâ trebao pomoći psiholog. Zahtjev za psihologa možete podnijeti pravosudnim tijelima.

Razgovor se mora snimati, a ako to nije moguće, mora se zapisati u izvješće.

Može vas saslušati ista osoba u posebno projektiranim / prilagođenim prostorijama, ako su dostupne.

U istražnom postupku određenih kategorija kaznenih djela razgovore može voditi osoba istog spola kao i žrtva. Uz vas može biti i osoba koju odaberete.

Tijekom postupka imate pravo na pravnog zastupnika. Ako nemate zastupnika, sud će vam pomoći da ga nađete. Ako vaša obitelj ne može priuštiti plaćanje usluga zastupnika, imate pravo na besplatnu pravnu pomoć.

Član moje obitelji izgubio je život kao žrtva kaznenog djela – koja su moja prava?

Bračni drug, dijete ili osoba koju je uzdržavala osoba koja je preminula zbog ubojstva i teškog ubojstva, kako je utvrđeno u člancima 188. i 189. Kaznenog zakonika, kao i kaznenog djela počinjenog s namjerom koje je rezultiralo smrću, ima pravo na besplatnu pravnu pomoć i novčanu naknadu od države.

Besplatna pravna pomoć dostupna je i za dodatne kategorije kaznenih djela osim navedenih, ako mjesečni prihodi žrtve po članu obitelji nisu viši od iznosa nacionalne osnovne bruto minimalne plaće koji je određen za godinu u kojoj je podnesen zahtjev za besplatnu pravnu pomoć.

Član moje obitelji žrtva je kaznenog djela – koja su moja prava?

Vidjeti prethodno navedene informacije.

Mogu li pristupiti uslugama mirenja? Koji su uvjeti? Prijeti li mi opasnost tijekom mirenja?

Mirenje je dostupno samo za manje teška kaznena djela navedena u kaznenom pravu. Taj se postupak može primijeniti samo ako u njemu pristanete sudjelovati i vi i počinitelj kaznenog djela. Tijekom postupka mirenja bit ćete pozvani na niz sastanaka s počiniteljem kaznenog djela kako biste raspravili o mogućnostima pomirenja. Sastanke će olakšati izmiritelj. Ako se postupak okonča pomirenjem, možete povući žalbu koju ste podnijeli protiv počinitelja kaznenog djela i predmet će biti zaključen. U suprotnom, ako postupak ne bude uspješan, kazneni postupak nastavit će se kao da se mirenje nikad nije dogodilo.

Gdje mogu pronaći zakon u kojem su navedena moja prava?

  • Zakon br. 135/2010 o Zakonu o kaznenom postupku, kako je dodatno izmijenjen i dopunjen (Legea nr. 135/2010 privind Codul de procedură penală)
  • Zakon br. 678/2001 o sprječavanju i suzbijanju trgovine ljudima, kako je dodatno izmijenjen i dopunjen (Legea nr. 678/2001 privind prevenirea și combaterea traficului de persoane)
  • Odluka Vlade br. 1216/2001 o odobrenju Nacionalnog akcijskog plana za suzbijanje trgovine ljudima (Hotărârea de Guvern nr. 1.216/2001 privind aprobarea Planului național de acțiune pentru combaterea traficului de ființe umane)
  • Zakon br. 211/2004 o određenim mjerama za zaštitu žrtava kaznenih djela, kako je dodatno izmijenjen i dopunjen (Legea 211/2004 privind unele măsuri pentru asigurarea protecției victimelor infracțiunilor)
  • Odluka Vlade br. 1238 od 10. listopada 2007. o odobrenju posebnih nacionalnih standarda za usluge specijalizirane pomoći žrtvama trgovine ljudima (Hotărârea Guvernului nr. 1238 din 10 octombrie 2007 pentru aprobarea Standardelor naționale specifice pentru serviciile specializate de asistență a victimelor traficului de persoane)
  • Zakon br. 217/2003 o sprječavanju i suzbijanju nasilja u obitelji, kako je dodatno izmijenjen i dopunjen (Legea 217/2003 pentru prevenirea și combaterea violenței în familie)
  • Zakon br. 272/2004 o promicanju i zaštiti prava djece, kako je dodatno izmijenjen i dopunjen (Legea 272/2004 privind protecția și promovarea drepturilor copilului)
  • Zakon br. 682/2002 o zaštiti svjedoka, kako je dodatno izmijenjen i dopunjen (Legea 682/2002 privind protecția martorilor)
  • Zakon br. 192/2006 o mirenju i organizaciji zanimanja izmiritelja, kako je dodatno izmijenjen i dopunjen (Legea 192/2006 privind medierea și organizarea profesiei de mediator).
Posljednji put ažurirano: 17/10/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

2 - Prijavljivanje kaznenog djela i moja prava tijekom istražnog ili sudskog postupka

Kako mogu prijaviti kazneno djelo?

Ako ste žrtva kaznenog djela, možete ga prijaviti policiji (ili javnom tužitelju) usmeno ili pisanim putem. Možete zatražiti da kazneno djelo umjesto vas prijavi druga osoba, ali u tom slučaju toj osobi trebate dati pisanu punomoć. Pisana i potpisana punomoć priložit će se spisu predmeta.

Vaš bračni drug, djeca ili odvjetnik isto tako mogu prijaviti kazneno djelo umjesto vas. Ako ste žrtva nasilja u obitelji, bilo koji član obitelji može to kazneno djelo prijaviti policiji.

Kazneno djelo možete prijaviti i ako ste bračni drug ili punoljetno dijete žrtve koja je umrla zbog kaznenog djela.

Ako kazneno djelo odlučite prijaviti usmeno, morate to učiniti u policijskoj postaji. Policijski službenik koji zaprima vašu prijavu unijet će je u zapisnik i zamoliti vas da je potpišete. Pisane prijave isto tako moraju biti potpisane.

Vaša prijava mora sadržavati vaše ime, zanimanje, kućnu adresu i detaljan opis onoga što se dogodilo. Ako znate tko je počinitelj kaznenog djela, morate navesti sve informacije koje imate o njemu, kao i sve dokaze povezane s incidentom. Tijekom istražnog postupka kaznenog djela možete navesti i dodatne informacije o predmetu.

Ako ne govorite ili ne razumijete rumunjski jezik, prijavu možete podnijeti na jeziku koji razumijete, a pravosudno će je tijelo dati prevesti. U tom slučaju možete zatražiti da se pozivi koje primate izdaju na jeziku koji razumijete.

Kako mogu saznati u kojoj je fazi moj predmet?

Policijska će tijela nakon vaše prijave predmet proslijediti javnom tužitelju, gdje će mu se dodijeliti jedinstveni broj.

Nakon što prijavite kazneno djelo možete provjeriti napredak vašeg predmeta podnošenjem pisanog zahtjeva u tu svrhu u kojem ćete navesti adresu u Rumunjskoj ili adresu e-pošte ili adresu za elektroničku razmjenu poruka na koju bi tijela trebala poslati informacije.

Ako tužitelj odluči da će pokrenuti postupak pred sudom, tijekom sudskog postupka imate pravo pregledati spis u prostorijama suda. Osim toga, bit ćete pozvani da se pojavite pred sudom.

Imam li pravo na pravnu pomoć (tijekom istražnog ili sudskog postupka)? Pod kojim uvjetima?

Ako ste oštećena strana, imate pravo na pravnu pomoć ili na zastupanje.

(a) Tijekom kaznenog postupka imate pravo na pravnog zastupnika kojeg sami odaberete i plaćate. Ako počinitelj kaznenog djela bude osuđen, od njega ćete moći ostvariti povrat troškova vašeg pravnog zastupnika.

(b) Ako želite, usluge zastupanja možete koristiti tijekom kaznenog postupka, osim ako je vaša prisutnost obvezna ili ako tužitelj, sudac ili sud smatra da je potrebna, prema potrebi (npr. za saslušanje).

(c) Pravna pomoć tijekom kaznenog postupka u određenim se slučajevima može pružiti besplatno:

  • ako tužitelj ili sudac smatra da se ne možete sami pobrinuti za svoju obranu i ako nemate plaćenog pravnog zastupnika
  • ako ste maloljetnik i još niste stekli punu pravnu sposobnost (na temelju braka ili sudske odluke)
  • ako ste žrtva nekog od sljedećih kaznenih djela: pokušaja ubojstva i pokušaja teškog ubojstva, tjelesne ozljede, kaznenih djela s namjerom kojima je žrtvi nanesena tjelesna ozljeda (značenje pojma tjelesna ozljeda definirano je u Kaznenom zakoniku), silovanja, spolnog nasilja, spolnog odnosa s maloljetnom osobom i spolnog zlostavljanja maloljetnika
  • ako ste supružnik ili dijete žrtve ubojstva, teškog ubojstva ili nekog drugog kaznenog djela s namjerom ili osoba koju je žrtva takvih kaznenih djela uzdržavala
  • na zahtjev, ako ste žrtva drugih kaznenih djela osim navedenog i ako vaši mjesečni prihodi koji se određuju po članu obitelji nisu viši od iznosa nacionalne osnovne bruto minimalne plaće. Zahtjev za besplatnu pravnu pomoć potrebno je podnijeti pred sudom koji je nadležan prema mjestu vašeg boravišta.

U takvim vam je slučajevima besplatna pravna pomoć dostupna samo ako ste kazneno djelo prijavili policiji ili javnom tužitelju najviše 60 dana od dana kad je počinjeno kazneno djelo ili, ako niste mogli prijaviti kazneno djelo, najviše 60 dana od dana kad su prestale okolnosti koje su vas sprečavale da ga prijavite.

Ako želite besplatnu pravnu pomoć, prema potrebi trebate podnijeti zahtjev tužitelju ili sudu, koji će poduzeti potrebne radnje. Besplatna pravna pomoć dostupna vam je do kraja kaznenog postupka.

Mogu li tražiti nadoknadu troškova (za sudjelovanje u istražnom/sudskom postupku)? Pod kojim uvjetima?

Možete zatražiti povrat sudskih troškova. Sud će odlučiti o tome za koji će vam dio troškova biti odobren povrat i tko će ih pokriti.

Ako kao oštećena ili građanskopravna stranka sudjelujete u postupku (ako je građanska tužba dopuštena) i ako optuženik bude proglašen krivim (čak i ako zbog određenih razloga ne bude osuđen na izdržavanje kazne), naložit će mu se da plati vaše sudske troškove.

Mogu li podnijeti žalbu ako je moj predmet zaključen izvan suda?

Ako javni tužitelj odluči zaključiti predmet bez pokretanja postupka pred sudom, žalbu protiv njegove odluke možete podnijeti najviše 20 dana nakon primitka primjerka takve odluke. Žalbu morate podnijeti vrhovnom tužitelju.

Ako vrhovni tužitelj odbije vašu žalbu, možete podnijeti žalbu protiv odluke vrhovnog tužitelja pred sucem prethodnog vijeća nadležnog okružnog suda.

Mogu li se uključiti u suđenje?

U kazneni postupak možete se uključiti kako slijedi:

u svojstvu žrtve (oštećena stranka)

Ako ste pretrpjeli ozljedu zbog kaznenog djela, u postupku možete sudjelovati kao žrtva i imate pravo na niz postupovnih prava navedenih u nastavku.

u svojstvu svjedoka

Ako u kaznenom postupku ne želite sudjelovati kao oštećena stranka, o tome biste trebali obavijestiti pravosudno tijelo zaduženo za vaš predmet, koje vas, ako smatra da je potrebno, ipak može pozvati na saslušanje u svojstvu svjedoka. Ako budete pozvani na saslušanje u svojstvu svjedoka, morate biti prisutni i navesti sve što znate o incidentu.

u svojstvu građanskopravne stranke

Ako želite zatražiti naknadu štete koja vam je nanesena zbog kaznenog djela, morate pokrenuti građansku tužbu na temelju koje postajete građanskopravna stranka u kaznenom postupku.

Sudske rasprave općenito su otvorene za javnost i na njima možete sudjelovati bez obzira na vašu ulogu u postupku. Međutim, sud može odlučiti da će rasprava biti zatvorena za javnost ako za tu odluku postoje dostatni razlozi. U tom ćete slučaju na raspravi moći sudjelovati samo ako ste oštećena stranka ili građanskopravna stranka.

Vaša je prisutnost u sudnici obvezna samo ako budete pozvani na ispitivanje (npr. kao svjedok).

Koja je moja službena uloga u pravosudnom sustavu? Primjerice, jesam li ili mogu li odabrati da budem: žrtva, svjedok, građanskopravna stranka ili privatni tužitelj?

Ako ste žrtva kaznenog djela u pravosudnom sustavu možete imati jednu od sljedećih uloga:

Žrtva (oštećena stranka)

Ako ste pretrpjeli ozljedu zbog kaznenog djela, u postupku možete sudjelovati kao žrtva i imate niz postupovnih prava navedenih u nastavku.

Građanskopravna stranka

Ako želite zatražiti naknadu štete koja vam je nanesena zbog kaznenog djela, možete pokrenuti građansku tužbu na temelju koje postajete građanskopravna stranka u kaznenom postupku.

Svjedok

Ako u kaznenom postupku ne želite sudjelovati kao oštećena stranka, o tome biste trebali obavijestiti pravosudno tijelo zaduženo za vaš predmet, koje vas, ako smatra da je potrebno, ipak može pozvati na saslušanje u svojstvu svjedoka. U tom ćete slučaju biti pozvani na ispitivanje i od vas će se zatražiti da pružite detaljne informacije o incidentu. Vaša je prisutnost na ispitivanju obvezna kad god vas se pozove u tu svrhu.

Koja su moja prava i obveze u toj ulozi?

Ako u kaznenom postupku sudjelujete u svojstvu oštećene stranke / građanskopravne stranke, imate niz postupovnih prava:

Tijekom kaznenog progona:

– imate pravo tražiti naknadu štete koja vam je nanesena na temelju kaznenog djela U tu svrhu trebate postati građanskopravna stranka u kaznenom postupku ili podnijeti zasebnu građansku tužbu. Građanskopravna stranka možete postati u bilo kojem trenutku kaznenog progona.

Kako biste postali građanskopravna stranka u postupku, morate to zatražiti usmenim putem od policijskog službenika ili tužitelja ili podnijeti pisani zahtjev policijskom službeniku ili tužitelju zaduženom za vaš predmet. U zahtjevu je potrebno navesti iznos naknade koji tražite, razloge te povezane dokaze.

Tužitelj ili policijski službenik tijekom prvog razgovora obavijestit će vas da možete postati građanskopravna stranka u postupku.

– imate pravo tražiti povrat sudskih troškova Sud će odlučiti o tome za koji će vam dio troškova biti odobren povrat i tko će ih pokriti.

Ako kao oštećena ili građanskopravna stranka sudjelujete u postupku (ako je građanska tužba dopuštena) i ako optuženik bude proglašen krivim (čak i ako zbog određenih razloga ne bude osuđen na izdržavanje kazne), naložit će mu se da plati vaše sudske troškove.

– imate pravo primiti informacije o napretku istrage i, ako tužitelj odluči da vaš predmet neće uputiti na sud, primjerak te odluke Za to ćete morati podnijeti zahtjev policijskom službeniku ili tužitelju zaduženom za predmet te navesti poštansku adresu u Rumunjskoj, adresu e-pošte ili adresu za elektroničku razmjenu poruka kako biste primili informacije. Ako tužitelj odluči da će uputiti predmet na suđenje, bit ćete pozvani na sud.

– pravo na usluge usmenog i pisanog prevođenja ako ne govorite ili ne razumijete rumunjski jezik Ako ne govorite rumunjski jezik, tijekom kaznenog postupka bit će vam na raspolaganju usmeni prevoditelj, čije će usluge za vas biti besplatne.

– tijekom kaznenog postupka imate pravo na odvjetnika U posebnim slučajevima (npr. ako tužitelj smatra da se ne možete sami pobrinuti za svoju obranu ili ako ste maloljetnik i još niste stekli punu pravnu sposobnost, ako ste žrtva određenih kaznenih djela, ako vam je dohodak niži od određene granice itd. – vidjeti odgovor na prethodno pitanje) imate pravo na besplatnu pravnu pomoć.

– imate pravo na usluge zastupanja tijekom kaznenog postupka, osim ako je vaša prisutnost obvezna ili ako tužitelj, sudac ili sud smatra da je potrebna, prema potrebi (npr. za saslušanje)

– vi ili vaš zastupnik možete pregledati spis. Međutim, pregled spisa odvijat će se u skladu s posebnim pravilima, koje će vam priopćiti tajništvo ureda tužitelja.

– policijski službenik ili tužitelj zadužen za predmet može vas pozvati na razgovor. Tijekom razgovora možete zatražiti da uz vas budu i pravni zastupnik, ako ga imate, i osoba koju odaberete za koju smatrate da bi njezina prisutnost na razgovoru mogla biti korisna. Pravosudno tijelo vaš zahtjev može odbiti samo na temelju opravdanih razloga.

Kad prijavite kazneno djelo koje je počinjeno protiv vas, pravosudno vas tijelo mora odmah saslušati. Ako to nije moguće, trebalo bi vas saslušati što prije nakon prijavljivanja kaznenog djela.

Kao žrtva nasilja u obitelji, silovanja ili drugih vrsta spolnog nasilja, zlostavljanja maloljetnika, uznemiravanja, spolnog uznemiravanja te u svim drugim slučajevima u kojima trebate zaštititi svoju privatnost, možete zatražiti da vas sasluša osoba vašeg spola. Pravosudno tijelo vaš zahtjev može odbiti samo na temelju opravdanih razloga.

– imate pravo dostaviti dokaze i bilo koje druge zahtjeve povezane s rješavanjem predmeta. Možete to učiniti tijekom razgovora ili u odvojenoj prijavi koju podnosite pravosudnom tijelu zaduženom za vaš predmet.

– ako je počinitelj kaznenog djela zadržan u pritvoru, a zatim pušten, imate pravo primiti obavijest o njegovu puštanju. Tijekom prvog razgovora bit ćete obaviješteni o tom pravu i navest ćete želite li primiti obavijest o puštanju počinitelja kaznenog djela.

– možete podnijeti žalbu protiv radnji poduzetih u pogledu vašeg predmeta. Žalbu biste trebali podnijeti tužitelju zaduženom za predmet ako je radnju izvršio policijski službenik ili vrhovnom tužitelju ako je radnju izvršio tužitelj zadužen za vaš predmet.

Ako podnesete žalbu protiv odluke tužitelja da zaključi kazneni predmet i vaša žalba bude odbijena, žalbu protiv te odluke možete podnijeti pred sucem prethodnog vijeća.

Tijekom suđenja:

– imate pravo tražiti naknadu štete koja vam je nanesena na temelju kaznenog djela U tu svrhu trebate postati građanskopravna stranka u kaznenom postupku ili podnijeti zasebnu građansku tužbu.

Ako ste u kaznenom progonu sudjelovali kao građanskopravna stranka, isti status možete zadržati tijekom suđenja.

Ako u kaznenom progonu niste sudjelovali kao građanskopravna stranka, u sudskom postupku možete postati građanskopravna stranka do početka istrage. Obavijest o tome primit ćete kada budete pozvani na prvu sudsku raspravu.

Zahtjev da postanete građanskopravna stranka u sudskom postupku možete zatražiti usmenim