Prava žrtava kaznenih djela (po zemljama)

Kako mogu prijaviti kazneno djelo?

Žrtve kaznenog djela kaznenu prijavu mogu podnijeti:

• luksemburškoj policiji
• javnom tužitelju nadležnom za predmetno područje.

Iako svatko može prijaviti kazneno djelo, ako žrtve namjeravaju sudjelovati u postupku kao građanskopravna stranka, moraju podnijeti pritužbu osobno ili preko svojeg odvjetnika.

Žrtve mogu podnijeti privatnu tužbu protiv počinitelja pred prekršajnim sudom ili kaznenim vijećem okružnog suda.

Pritužba se podnosi na jednom od službenik jezika u Luksemburgu, odnosno luksemburškom, francuskom ili njemačkom jeziku. Žrtve koje ne govore nijedan od triju navedenih jezika imaju pravo na besplatne usluge usmenog prevoditelja. Zahtjev se po mogućnosti podnosi u pisanom obliku, pri čemu ne postoji unaprijed zadani način njegova pisanja, a mora uključivati sljedeće:

• prezime, ime, mjesto i datum rođenja, zanimanje i prebivalište podnositelja pritužbe
• događaj zbog kojeg je nastala pretrpljena šteta
• prirodu štete.

Razdoblje u kojem žrtva mora podnijeti pritužbu prvenstveno ovisi o roku zastare kaznenog djela. Rok iznosi od jedne do deset godina.

Kako mogu saznati u kojoj je fazi moj predmet?

Žrtve imaju sljedeća prava:

• pravo da ih se automatski obavijesti o datumu i razlozima zaključenja njihova predmeta
• pravo da ih se na zahtjev obavijesti da se njihov predmet istražuje u okviru pravosudne istrage
• pravo da ih se na zahtjev obavijesti o stanju kaznenog postupka
• pravo da ih javni tužitelj automatski obavijesti o datumu ročišta na kojem će se rješavati njihov predmet
• pravo da na zahtjev dobiju informacije o pravomoćnoj presudi u kaznenom postupku.

Kad se zahtjev podnese pred javnim tužiteljem on će u roku od 18 mjeseci od primitka zahtjeva ili optužbe obavijestiti žrtvu o svakoj daljnjoj mjeri, uključujući prema potrebi o zaključenju predmeta i glavni razlog za takvu odluku.

Imam li pravo na pravnu pomoć (tijekom istražnog ili sudskog postupka)? Pod kojim uvjetima?

Kako bi se osigurao pristup pravosuđu u slučaju da žrtve nemaju dostatna sredstva, posebno u pogledu zajamčenog minimalnog dohotka, one imaju pravo na punu besplatnu pravnu pomoć u svrhu obrane svojih interesa. Navedenu pomoć pruža Vijeće Odvjetničke komore ako to zatraži žrtva i ako je ona:

• državljanin Luksemburga
• strani državljanin kojem je dopušteno nastaniti se u zemlji
• državljanin države članice Europske unije (EU)
• strani državljanin izjednačen s državljanima Luksemburga u pitanjima besplatne pravne pomoći na temelju međunarodnog ugovora.

Za utvrđivanje financijskih sredstava u obzir se uzimaju ukupan bruto dohodak i bogatstvo, kao i dohodak osoba koje žive u istom kućanstvu. Osim u slučaju ograničenih sredstava, žrtve imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć i ako se na temelju ozbiljnih razloga povezanih s njihovom socijalnom, obiteljskom ili materijalnom situacijom smatra da ispunjavaju uvjete za to.

Zahtjev za besplatnu pravnu pomoć mora se podnijeti s pomoću upitnika dostupnog u Središnjoj službi socijalne pomoći (http://www.guichet.public.lu/citoyens/fr/organismes/service-central-assistance-sociale/index.html) koji se uz potpisžrtva dostavlja mjesno nadležnom predsjedniku Odvjetničke komore (u Diekirchu ili Luxembourgu).

Upitnik koji je potrebno ispuniti uključivat će posebno sljedeće:

• identitet (prezime, ime/imena, mjesto i datum rođenja, zanimanje, prebivalište, bračno stanje, državljanstvo) žrtve
• prirodu spora za koji je potrebna besplatna pravna pomoć
• obiteljsku situaciju žrtve
• financijske okolnosti žrtve.

Žrtve mogu navesti i ime odvjetnika (ili više njih) kojeg žele da im se dodijeli u okviru pravne pomoći ili, ako je to primjenjivo, navesti ime odvjetnika koji im je trenutačno dodijeljen.

Žrtve zahtjevu trebaju priložiti sljedeće dokumente:

• presliku njihova identifikacijskog dokumenta
• potvrdu o registraciji u Zajedničkom centru za socijalnu sigurnost (Centre Commun de la Sécurité Sociale – CCSS), kao i za osobe koje s njima žive u kućanstvu
• za dotičnu osobu i svakog člana kućanstva: platnu listu (ili potvrdu o dohotku koju je izdao CCSS), potvrde o zajamčenom minimalnom dohotku te potvrde o naknadi za nezaposlenost ili o mirovini ili druge potvrde koje se odnose na posljednja tri mjeseca i u kojima su navedeni bruto iznosi (bankovni izvodi nisu dovoljni)
• potvrdu Nacionalnog fonda solidarnosti (Fonds national de solidarité) za svakog člana kućanstva da je stanje na računu nula ako kućanstvo ne prima sredstva iz tog fonda
• ako kućanstvo prima ili plaća naknadu za uzdržavanje, dokument u kojem se navodi plaćeni ili primljeni iznos (bankovni izvodi iz protekla tri mjeseca, primjerice)
• potvrdu o posjedovanju ili neposjedovanju nekretnine koju svakog člana kućanstva izdaje luksemburška Porezna uprava (Administration des contributions directes)
• popratne dokumente u pogledu vlasništva nekretnine u inozemstvu, ako je primjenjivo
• dokaze o pokretninama (novac, ušteđevina, dionice, obveznice itd.)
• ako je kućanstvo u najmu, primjerak ugovora o najmu i potvrde o plaćanju najamnine za posljednja tri mjeseca
• ako kućanstvo otplaćuje hipoteku, dokaz plaćanja mjesečnog iznosa
• dokaze o dohotku ostvarenom od nekretnina i pokretnina
• dokumente povezane s predmetom o kojem je riječ.

Mogu li tražiti nadoknadu troškova (za sudjelovanje u istražnom/sudskom postupku)? Pod kojim uvjetima?

Nakon provjere nedostatnosti sredstava, predsjednik Odvjetničke komore ili član kojeg on ovlasti za tu svrhu poslat će obavijest o tome običnom poštom ako je zahtjev za besplatnu pravnu pomoć odobren ili preporučenim pismom ako je zahtjev odbijen. Predsjednik imenuje odvjetnika kojeg je žrtva sama odabrala ili određuje odvjetnika ako ga žrtva nije odabrala ili ako predsjednik njezin odabir smatra neprikladnim.

Javne bilježnike i sudske izvršitelje po službenoj dužnosti imenuje sud koji predmet rješava u okviru besplatne pravne pomoći.

Ako se besplatna pravna pomoć odobri tijekom postupka, troškovi koje je platila žrtva bit će joj nadoknađeni.

Troškovi za koje se ne odobrava povrat

Ako žrtva primi besplatnu pravna pomoć, a naloži joj se da plati troškove, te će troškove snositi država.

Besplatna pravna pomoć u kaznenim predmetima ne pokriva troškove i novčane kazne određene osuđenim osobama.

Mogu li podnijeti žalbu ako je moj predmet zaključen prije pokretanja sudskog postupka?

Ako se predmet zaključi prije pokretanja sudskog postupka, u obavijesti se navode uvjeti pod kojima žrtve mogu pokrenuti postupak podnošenjem privatne tužbe ili građanskopravnog zahtjeva.

Ako su kazne za kaznena djela kaznenopravne sankcije ili korektivne sankcije, obavijest uključuje informaciju da se žrtve mogu obratiti glavnom javnom tužitelju, koji ima pravo naložiti državnom tužitelju da pokrene kazneni postupak.

Ako sudbeno vijeće (Chambre du conseil) odluči da neće uputiti kazneni predmet na sud koji bi odlučivao o krivnji navodnog počinitelja, žrtve mogu podnijeti žalbu sudbenom vijeću žalbenog suda. Stoga imaju pravo podnijeti zahtjeve i primjedbe tom vijeću.

Ako sudbeno vijeće odluči da neće nastaviti s predmetom zbog činjeničnih, a ne pravnih elemenata, žrtve ipak mogu građanskom sudu podnijeti zahtjev za naknadu štete.

Mogu li se uključiti u suđenje?

Kao i tijekom istražnog postupka, žrtve mogu sudjelovati u postupku bez posebnog statusa ili kao građanskopravna stranka.

Žrtve mogu biti prisutne na javnoj raspravi ili raspravi koja je zatvorena za javnost, ali samo ako su pozvani kao svjedoci. Mogu biti pozvani kao svjedoci i na usmena očitovanja. U tom cilju primaju pisani poziv od javnog tužitelja i moraju odgovoriti na pitanja suda i na pitanja koja postavi odvjetnik protustranke. Žrtve tijekom suđenja sjede u stražnjem dijelu sudnice kako ne bi bile u izravnom kontaktu s optuženikom.

Građanskopravne stranke primaju pisani poziv na usmena očitovanja. Imaju pravo biti prisutne i na javnim raspravama ili raspravama koje su zatvorene za javnost te moraju biti prisutne kako bi dostavile svoje zahtjeve. Građanskopravne stranke svoj iskaz u načelu daju nakon saslušanja svjedoka. Osim toga, u predmetu mogu iznositi tvrdnje u pogledu svih pitanja povezanih sa svojim građanskim interesima i mogu svjedočiti o činjenicama.

Koja je moja službena uloga u pravosudnom sustavu? Primjerice, jesam li ili mogu li odabrati da budem: žrtva, svjedok, oštećena stranka ili privatni tužitelj?

Vaša službena uloga u pravosudnom sustavu uloga je žrtve bez posebnog statusa. Žrtve imaju pravo uključiti se u postupak kao građanskopravne stranke.

Koja su moja prava i obveze u toj ulozi?

Žrtve konkretno imaju sljedeća prava:

• pravo da upotrebljavaju jezik koji razumiju ili da mogu iskoristiti usluge usmenog prevoditelja ako žalbu podnose policijskoj službi
• pravo na besplatnu presliku pritužbe i dokumenata koje su podnijeli u prilog toj pritužbi
• pravo da na jeziku koji razumiju prime potvrdu u kojoj se navodi broj spisa te datum i mjesto njihovih pritužbi i pravo da dobiju potvrdu primitka pritužbi podnesenih javnom tužitelju
• pravo da im pomaže odvjetnik ili da ih on zastupa
• pravo da ih se automatski obavijesti o datumu i razlozima zaključenja njihova predmeta
• pravo da ih se na zahtjev obavijesti da se njihov predmet istražuje u okviru pravosudne istrage
• pravo da ih se na zahtjev obavijesti o stanju kaznenog postupka
• pravo da ih državnoodvjetničke službe automatski obavijeste o datumu ročišta na kojem će se rješavati njihov predmet
• pravo da na zahtjev dobiju informacije o pravomoćnoj presudi u kaznenom progonu
• pravo da od suca koji razmatra zahtjeve za primjenu privremenih mjera zatraže da donese privremenu mjeru ako se postojanje odgovornosti druge strane ne može ozbiljno dovesti u pitanje.

Građanskopravne stranke imaju i sljedeća prava:

• pravo da zatraže naknadu štete od optuženika
• pravo da budu uključene u istragu koju nalaže istražni sudac
• pravo da od istražnog suca zatraže dodatne istrage
• pravo na žalbu pred sudskim vijećem protiv određenih istraga koje imaju utjecaj na njihove građanske interese
• pravo da ih se sasluša samo ako to žele
• pravo da se ako to bude nužno suoče s optuženikom
• pravo da imaju pristup spisu u uredu istražnog suca nakon prvog ispitivanja optuženika i dan prije svakog izvođenja dokaza za koje je potrebna pravna pomoć
• pravo da od istražnog suca zatraže presliku spisa nakon završetka istrage
• pravo da zatraže izvješće vještaka, čuju svjedočenja i pravo na povrat oduzetih predmeta
• pravo na pregled mjesta počinjenja kaznenog djela.

Mogu li dati izjavu tijekom suđenja ili podastrijeti dokaze? Pod kojim uvjetima?

Svjedoci mogu biti prisutni na raspravama i sucu pod prisegom otkriti sve što znaju o činjenicama. Svjedoci moraju odgovoriti na pitanja suda i na pitanja koja postavi odvjetnik protustranke.

Građanskopravne stranke u predmetu mogu iznositi tvrdnje u pogledu svih pitanja povezanih sa svojim građanskim interesima i mogu svjedočiti o činjenicama. Odvjetnik građanskopravne stranke može ispitati vještake, kao i svjedoke obrane.

Svi se dokazi u načelu prihvaćaju ako se razumno i na temelju iskustva može priznati da oni sucu mogu pomoći da donese odluku. Dokazi se mogu iznijeti pod uvjetom da je održana kontradiktorna rasprava.

Koje ću informacije dobiti tijekom suđenja?

Žrtvi će se priopćiti sljedeće informacije:

• na zahtjev: status kaznenog postupka
• automatski: datum ročišta na kojem će se rješavati njihov predmet
• na zahtjev: pravomoćna presuda u kaznenom postupku.

Hoću li imati pristup sudskim spisima?

Ako se pritužba podnosi policiji, podnositelji besplatno primaju presliku pritužbe odmah ili u roku od mjesec dana nakon podnošenja. Podnositelji pritužbe mogu i od suda zaduženog za njihove predmete zatražiti posebne postupovne korake.

Ako su se podnositelji pritužbe u postupak uključili kao građanskopravne stranke, imaju pravo na pristup spisu u uredu istražnog suca nakon prvog ispitivanja optuženika i dan prije svakog izvođenja dokaza za koje je potrebna pravna pomoć.

Istražni sudac nakon završetka postupka dostavlja spis javnom tužitelju. U svojstvu građanskopravne stranke imate pravo pregledati spis najmanje osam radnih dana prije nego što sudsko vijeće ispita predmet.

Građanskopravne stranke koje mogu dokazati legitiman osobni interes u razumnom roku prije utvrđenog datuma ročišta imaju pravo primiti primjerak spisa, osim ako je riječ o oduzetim ispravama i dokumentima. Kako bi ostvarili to pravo moraju podnijeti zahtjev javnom tužitelju.