Prava žrtava kaznenih djela (po zemljama)

Koje ću informacije dobiti od nadležnog tijela (npr. policije, javnog tužitelja) nakon što je počinjeno kazneno djelo, ali prije nego što prijavim to kazneno djelo?

Otkad se prvi put obratite policiji ili nadležnom tijelu dobivat ćete informacije bez nepotrebnog odlaganja i bilo kojim dostupnim sredstvom u skladu s uvjetima dopuštenosti kaznene prijave i na temelju prava da sudjelujete u građanskom postupku kao oštećena stranka koja zahtijeva naknadu štete (politikós enágon) o tome kako i pod kojim uvjetima možete dobiti pravnu pomoć, podnijeti zahtjev za naknadu štete ili dobiti usluge pisanog i usmenog prevođenja, o dostupnim službama za popravljanje štete i nadležnim tijelima koja rade na popravljanju štete posredovanjem između vas i počinitelja, o tome kako se i pod kojim uvjetima mogu nadoknaditi troškovi nastali kao posljedica vašeg sudjelovanja u kaznenom postupku i o tome kako možete podnijeti pritužbu protiv nadležnog tijela ako smatrate da su povrijeđena vaša prava.

Osim o vašim pravima u kaznenom postupku, bit ćete obaviješteni i

o pristupu zdravstvenoj skrbi i bilo kojoj specijalističkoj potpori, uključujući psihološku pomoć i zamjenski smještaj, te o tome kako se i pod kojim uvjetima mogu primijeniti zaštitne mjere.

Ako vam je boravište u drugoj državi članici EU-a, dobit ćete konkretne informacije o tome kako i pod kojim uvjetima možete ostvariti svoja prava.

Opseg i sadržaj dobivenih informacija razlikovat će se ovisno o vašim konkretnim zahtjevima i osobnoj situaciji te o vrsti i značajkama kaznenog djela. Tijekom postupka dobivat ćete dodatne i podrobnije informacije, prema nahođenju nadležnog tijela, ovisno o vašim potrebama (članak 57. Zakona 4478/2017 o pravu na dobivanje informacija od prvog kontakta s nadležnim tijelom (članak 4. Direktive 2012/29/EU)).

Ne živim u državi članici EU-a u kojoj je počinjeno kazneno djelo (za građane EU-a i državljane trećih zemalja). Na koji su način zaštićena moja prava?

Ako vam mjesto boravišta nije u državi članici EU-a u kojoj je počinjeno kazneno djelo, nego u drugoj državi članici, bit ćete pozvani na davanje izjave nakon što prijavite kazneno djelo. To se može učiniti u skladu s odredbama Zakona o kaznenom postupku (Kódikas Poinikís Dikonomías – „KPD”) kojima se omogućuje upotreba komunikacijskih tehnoloških sredstava, npr. videokonferencijske veze, telefona ili interneta (članak 233. stavak 1. KPD-a).

Ako imate boravište u Grčkoj, a kazneno je djelo počinjeno u drugoj državi članici EU-a, kaznenu prijavu možete podnijeti javnom tužitelju na prekršajnom sudu (eisangeléas plimmeleiodikón) nadležnom prema mjestu vašeg boravišta, koji će potom vašu pritužbu proslijediti tijelu nadležnom za kazneni progon predmetne države članice bez nepotrebnog odlaganja posredstvom javnog tužitelja na žalbenom sudu (eisangeléas efetón), osim ako su grčki sudovi nadležni u tom predmetu. Tužitelj nije obvezan proslijediti vašu pritužbu državi članici u kojoj je počinjeno kazneno djelo ako je mjerodavno grčko pravo, a kazneni je postupak pokrenut u Grčkoj. Kako bi se u tom slučaju osiguralo da dobijete odgovarajuće informacije i radi promicanja uzajamne pravne pomoći, tužitelj na prekršajnom sudu koji je zadužen za predmet bez nepotrebnog će odlaganja obavijestiti tijelo nadležno za kazneni progon u državi članici u kojoj je počinjeno kazneno djelo posredstvom tužitelja na žalbenom sudu.

(članak 64. Zakona 4478/2017 o pravima žrtava s boravištem u drugoj državi članici (članak 17. Direktive 2012/29/EU))

Koje ću informacije dobiti ako prijavim kazneno djelo?

Kad podnesete kaznenu prijavu, odgovorni službenik mora vas obavijestiti da možete dobiti presliku svoje pritužbe.

(članak 58. Zakona 4478/2017 o pravu žrtava pri podnošenju prijave (članak 5. Direktive 2012/29/EU))

Nakon podnošenja kaznene prijave dodjeljuje joj se jedinstveni broj upisa u registar (arithmós vivlíou mínysis). Taj vam broj omogućuje da pratite tijek svojeg predmeta s pomoću registra koji se vodi u uredu tužitelja ili obraćanjem nadležnom uredu za prijave. Isto tako možete zatražiti i dobiti potvrdu o napretku predmeta (pistopoiitikó poreías) u kojoj se navodi trenutačna faza postupka (npr. provodi se kaznena istraga kako bi se utvrdila valjanost pritužbe ili se provodi preliminarna istraga) i opisuje ishod svake faze (npr. tužitelj je obustavio postupak; podignuta je optužnica za kazneno djelo, a počinitelj je upućen sudu, pri čemu ćete biti obaviješteni o vremenu i mjestu suđenja te o vrsti iznesenih optužbi; u tijeku je preliminarna sudska istraga (kyría anákrisi) ili je izdan nalog kojim se odbacuju optužbe ili se prekida kazneni progon; donesena je sudska presuda, ako ste se priključili kaznenom postupku kao oštećena stranka koja zahtijeva naknadu štete).

(članak 59. Zakona 4478 o pravu žrtava na dobivanje informacija o njihovu predmetu (članak 6. Direktive 2012/29/EU))

Ako je vaš predmet u nadležnosti Prvostupanjskog suda u Ateni (Protodikeío Athinón), kad dođe do suda, vaš odvjetnik može pratiti njegov tijek na internetskim stranicama Atenske odvjetničke komore (Dikigorikós Sýllogos Athinón, http://www.dsa.gr/). Ta mogućnost nije dostupna samim žrtvama s obzirom na to da je potrebna upotreba akreditacije.

Imam li pravo na besplatne usluge tumačenja ili prevođenja (kada se obratim policiji ili drugim nadležnim tijelima ili tijekom istražnog i sudskog postupka)?

Ako ne razumijete ili ne govorite grčki, možete podnijeti kaznenu prijavu na jeziku koji razumijete ili možete dobiti potrebnu jezičnu pomoć, uvijek u skladu s uvjetima utvrđenima u Zakonu o kaznenom postupku ili bilo kojem posebnom kaznenom zakonu – o svemu će vas na odgovarajući način obavijestiti odgovorni službenik. Možete zatražiti besplatan prijevod svoje pritužbe.

(članak 58. Zakona 4478 o pravima žrtava prilikom podnošenja prijave (članak 5. Direktive 2012/29/EU))

Ako će vas se ispitivati kao svjedoka u bilo kojoj fazi postupka, a ne govorite grčki jezik ili ga ne razumijete dovoljno dobro, odmah će vam se pružiti usluge tumačenja. Pravo na usluge tumačenja uključuje pružanje odgovarajuće potpore osobama sa slušnim ili govornim smetnjama. Prema potrebi, mogu se upotrebljavati komunikacijska tehnološka sredstva kao što su videokonferencijska veza, telefon ili internet, osim ako osoba koja vas ispituje smatra da je osobna prisutnost tumača neophodna (članak 233. stavak 1. KPD-a).

Na koji će način nadležno tijelo osigurati da razumijem sve informacije i da me se razumije (ako sam dijete ili osoba s invaliditetom)?

Tijekom prvog kontakta s vama policija ili druga nadležna tijela komunicirat će s vama usmenim ili pisanim putem na jednostavnom i pristupačnom jeziku, a pritom će uzeti u obzir vaša osobna obilježja kao što su, ponajprije, vaša dob, razina zrelosti, intelektualne i psihičke sposobnosti, obrazovanje, jezične vještine, bilo kakve slušne ili govorne smetnje ili činjenica da možda proživljavate emocionalnu traumu koja utječe na vašu sposobnost da razumijete i da se vas razumije. Vodič o vašim pravima dostupan je na najučestalijim jezicima i na Brailleovu pismu (članak 56. stavak 2. Zakona 4478/2017 (članak 3. Direktive 2012/29/EU)). Osim toga, ako imate slušne ili govorne smetnje, osigurat će vam se odgovarajuća pomoć tumača (članak 233. stavak 1. KPD-a).

Maloljetnik sam – imam li posebna prava?

Ako ste maloljetni (mlađi od 18 godina), vaš zakonski zastupnik (roditelj ili skrbnik) može prijaviti kazneno djelo u vaše ime. Ako ste stariji od 12 godina, možete prijaviti kazneno djelo sa svojim zakonskim zastupnikom (članak 118. stavak 2. Kaznenog zakonika (Poinikós Kódikas – „PK”)).

O značajkama kaznenog djela ovisi imate li posebna prava tijekom kaznenog postupka. Na primjer, ako ste žrtva povrede osobne ili spolne slobode, trgovine ljudima, seksualnog turizma, otmice ili kaznenog djela protiv spolne slobode, imate pravo:

• pogledati svoj spis predmeta čak i ako se niste priključili kaznenom postupku kao oštećena stranka (članak 108.A KPD-a)
• snimiti svoj razgovor kako bi se mogao upotrijebiti kasnije tijekom kaznenog postupka, a da se pritom vi ne morate ponovno pojaviti pred tužiteljem ili sudom (članak 226.A KPD-a)
• dobiti psihološku potporu ili potporu dječjeg psihijatra kad vas se ispituje kao svjedoka
• saznati informacije o tome je li počinitelj pušten na slobodu (članak 108.A KPD)
• zatražiti sudsku zabranu prilaska za počinitelja, čime mu se zabranjuje da vam se obraća ili da bude u blizini vašeg doma.
• Osim toga, u svakom slučaju imate pravo:
• na pojedinačnu procjenu kako biste utvrdili trebaju li se primijeniti posebne mjere zaštite ako postoji rizik od ponovljene viktimizacije (članak 68. Zakona 4478/2017 o pojedinačnoj procjeni žrtava radi utvrđivanja posebnih potreba zaštite (članak 22. Direktive 2012/29/EU))
• zatražiti od tužiteljstva ili nadležnih sudskih tijela imenovanje zakonskog skrbnika za maloljetnike (epimelitís anilikón) koji će vas zastupati u svakoj fazi kaznenog postupka ako vas ne mogu zastupati roditelji ili ako niste u pratnji svoje obitelji ili ste odvojeni od nje (članak 69. stavak 7. Zakona 4478/2017 o pravu na zaštitu žrtava s posebnim potrebama zaštite tijekom kaznenog postupka (članci 23. i 24. Direktive 2012/29/EU))
• zatražiti priključenje postupku u svojstvu oštećene stranke koja zahtijeva naknadu štete uz potporu svojeg pravnog zastupnika (članak 82. stavak 2. KPD-a).

Koje informacije mogu dobiti od policije ili organizacija za potporu žrtvama tijekom istrage kaznenog djela?

Informacije o trenutačnoj fazi postupka možete dobiti od javnog tužitelja ako je spis predmeta (dikografía) poslan tužitelju.

Ako ste se kaznenom postupku priključili kao oštećena stranka, možete pogledati sadržaj spisa predmeta i možete dobiti preslike dokumenata iz tog spisa nakon što se optuženika pozove na iznošenje obrane (apología) ili nakon izdavanja uhidbenog naloga (éntalma sýllipsis) ili naloga za prisilno dovođenje na sud (éntalma viaías prosagogís) (članak 108. KPD-a) ili nakon što nadležna tijela pozovu osumnjičenika na iznošenje obrazloženja. Dotad je postupak povjerljiv.

Službe za potporu žrtvama i njihovu zaštitu mogu pružiti informacije, savjete i potporu u pogledu toga kako možete ostvariti svoja prava, uključujući pravo na zahtjev za naknadu štete koju ste pretrpjeli kao posljedicu kaznenog djela i pravo na ulogu oštećene stranke ili svjedoka u kaznenom postupku (članak 62. Zakona 4478/2017 o potpori službi za potporu žrtvama (članak 9. Direktive 2012/29/EU)).

Koja su moja prava u ulozi svjedoka?

Ako će vas se ispitivati kao svjedoka, bit ćete pozvani pred tužitelja ili policijskog službenika koji provodi preliminarnu istragu ili suca okružnog kaznenog suda (ptaismatodíkis) ili istražnog suca (anakritís). Morate se pojaviti pred njima i svjedočiti čim primite poziv. Zamolit će vas se da opišete što se dogodilo i, po mogućnosti, da odgovorite na neka dodatna pitanja. Ako ste vi i osumnjičenik u srodstvu, možete odbiti svjedočiti (članak 222. KPD-a).

Ako imate slušne ili govorne smetnje, ispitivanje se može provesti u pisanom obliku. Ako ne govorite grčki jezik, imate pravo na besplatne usluge usmenog prevoditelja.

Ako ste žrtva trgovine ljudima, pripadate posebnoj skupini svjedoka: primit ćete prethodnu potporu psihologa ili psihijatra koji surađuje s istražnom policijom ili sudskim službenicima i koji će primijeniti odgovarajuće dijagnostičke metodologije za utvrđivanje vaše intelektualne sposobnosti i psihološkog stanja. Tijekom vašeg ispitivanja bit će prisutan psiholog ili psihijatar. U vašoj pratnji može biti i vaš pravni zastupnik osim ako istražni sudac izda nalog kojim se zabranjuje njegova prisutnost i u kojemu navodi razloge za to.

Ako je moguće, vaš će se iskaz zapisati i audiovizualno evidentirati kako bi se mogao podnijeti sudu elektronički, nakon čega vi ne morate biti osobno prisutni ni u kojoj kasnijoj fazi postupka.

Ako je u predmetu riječ o nasilju u obitelji, a vi ste član te obitelji, iskaz nećete dati pod prisegom. Ako ste maloljetni, nećete biti pozvani da svjedočite kao svjedok na sudu. Umjesto toga možete dati pisanu izjavu koja će se pročitati u sudnici, osim ako se vaša osobna prisutnost smatra nužnom.

Nakon ispitivanja možete zatražiti naknadu svih nastalih troškova (troškovi prijevoza ili smještaja) od nadležnog tijela koje vas je pozvalo na svjedočenje (članak 288. KPD-a).

Kako mogu dobiti zaštitu ako sam u opasnosti?

Dostupne su različite vrste zaštite, ovisno o značajkama kaznenog djela i vašoj ulozi u kaznenom postupku.

Ako ste žrtva organiziranog kriminala ili terorizma i pozvani ste na svjedočenje u ulozi ključnog svjedoka kao dio preliminarne sudske istrage kriminalnih aktivnosti, možete zatražiti posebnu zaštitu od potencijalne odmazde ili zastrašivanja. Ovisno o predmetu, vrsta dostupne zaštite može uključivati policijsku zaštitu, zaštitu vaše anonimnosti (vaše ime, mjesto rođenja, kućna i poslovna adresa, zanimanje, dob itd. neće biti navedeni ni u jednom zapisu) ili čak promjenu identiteta i premještaj u drugu zemlju. Možete zatražiti da svjedočite putem audiovizualnih tehnoloških sredstava. Ako ste zaposleni u javnoj agenciji, možete zatražiti i privremeni ili trajni premještaj na drugo radno mjesto. Zaštitne mjere ovise o vašem pristanku i ograničit će vašu slobodu samo u mjeri u kojoj je to potrebno radi vaše sigurnosti; one se mogu obustaviti ako to zatražite u pisanom obliku ili ako ne budete surađivali kako bi se osigurao njihov uspjeh (članak 9. Zakona 2928/2001 o zaštiti svjedoka).

Ako ste žrtva nasilja u obitelji, policijski službenik koji rješava vaš predmet ni u kojim okolnostima ne smije otkriti vaš identitet, identitet počinitelja, vašu kućnu adresu ili bilo koju informaciju koja bi mogla otkriti vaš identitet (članak 20. Zakona 3500/2006).

Kao žrtva možete podnijeti pisani zahtjev za mjere kojima će se spriječiti bilo kakav kontakt između vas ili članova vaše obitelji i počinitelja na mjestima na kojima se provodi kazneni postupak. Vaš će zahtjev saslušati tri člana prekršajnog suda (trimelés plimmeleiodikeío) u mjestu u kojem se provodi kazneni postupak u bilo kojoj fazi postupka u skladu s ubrzanim postupkom za kaznena djela in flagrante delicto

(članak 65. Zakona 4478/2017 o pravu na izbjegavanje kontakta između žrtve i počinitelja (članak 19. Direktive 2012/29/EU)).