Prava žrtava kaznenih djela (po zemljama)

Hrvatska

Sadržaj omogućio
Hrvatska

Kako mogu prijaviti kazneno djelo?

Prijava se podnosi nadležnom državnom odvjetniku pisano, usmeno ili drugim sredstvom.

Ako se prijava podnosi usmeno, prijavitelj će se upozoriti na posljedice lažnog prijavljivanja. O usmenoj prijavi sastavit će se zapisnik, a ako je prijava priopćena telefonom ili drugim telekomunikacijskim uređajem, osigurava se, kad je to moguće, njezin elektronički zapis i sastavlja službena zabilješka.

Ako je kaznenu prijavu podnijela žrtva, potvrdit će joj se u pisanom obliku da je podnijela kaznenu prijavu uz naznaku osnovnih podataka o prijavljenom kaznenom djelu. Ako žrtva ne govori ili ne razumije jezik nadležnog tijela, omogućit će joj se podnošenje kaznene prijave na jeziku koji razumije uz pomoć tumača ili druge osobe koja govori i razumije jezik nadležnog tijela i jezik kojim se koristi žrtva. Na zahtjev žrtve koja ne govori ili ne razumije jezik koji je u uporabi u nadležnom tijelu, pisana potvrda o podnesenoj kaznenoj prijavi prevest će se na teret proračunskih sredstava na jezik koji žrtva razumije.

Ako je prijava podnesena sudu, policiji ili nenadležnom državnom odvjetniku, oni će prijavu primiti i odmah dostaviti nadležnom državnom odvjetniku.

Državni odvjetnik upisuje kaznenu prijavu u upisnik kaznenih prijava čim je podnesena osim u slučajevima propisanim zakonom.

Ako je do državnog odvjetnika samo dopro glas da je počinjeno kazneno djelo ili je primio dojavu žrtve, državni odvjetnik će o tome sastaviti službenu zabilješku koja se upisuje u upisnik raznih kaznenih predmeta i postupiti na način propisan zakonom.

Ako kaznena prijava ne sadrži podatke o kaznenom djelu, odnosno ako državni odvjetnik iz same kaznene prijave ne može zaključiti za koje kazneno djelo se prijava podnosi, upisat će je u upisnik raznih kaznenih predmeta te će pozvati podnositelja da u roku od petnaest dana ispravi i dopuni kaznenu prijavu.

Ako podnositelj ne postupi prema pozivu za ispravak ili dopunu, državni odvjetnik sastavlja o tome bilješku. O tome se u roku od osam dana od isteka roka za ispravak ili dopunu kaznene prijave obavještava viši državni odvjetnik koji može naložiti upisivanje kaznene prijave u upisnik kaznenih prijava.

Kako mogu saznati u kojoj je fazi moj predmet?

Žrtva i oštećenik imaju pravo, po isteku dva mjeseca od podnošenja kaznene prijave ili dojave o počinjenom djelu, zatražiti od državnog odvjetnika obavijest o poduzetim radnjama povodom kaznene prijave ili dojave o počinjenom djelu. Državni odvjetnik će ih obavijestiti o poduzetim radnjama u primjerenom roku, a najkasnije trideset dana od zaprimljenog zahtjeva, osim kada bi time ugrozio učinkovitost postupka. O uskrati davanja obavijesti dužan je izvijestiti žrtvu i oštećenika koja je tu obavijest zahtijevala.

Žrtva koja u kaznenom postupku sudjeluje kao oštećenik ima pravo dobiti obavijest o ishodu kaznenog postupka;

Imam li pravo na pravnu pomoć (tijekom istražnog ili sudskog postupka)? Uz koje uvjete?

Žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode i kaznenog djela trgovanja ljudima, pored prethodno navedenih prava, ima pravo, prije ispitivanja, razgovarati sa savjetnikom na teret proračunskih sredstava, te joj se može dodijeliti opunomoćenik na teret proračunskih sredstava.

Ako je dijete žrtva kaznenog djela, pored navedenih prava žrtve ima i prava na opunomoćenika na teret proračunskih sredstava.

Žrtva kaznenog djela ostvaruje pravo na primarnu i sekundarnu pravnu pomoć. Pružanje pomoći je besplatno za žrtve kaznenog djela nasilja u postupku radi ostvarivanja prava na naknadu štete koja je prouzročena počinjenjem kaznenog djela.

Sukladno Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći postoji primarna i sekundarna pravna pomoć.

Primarna pravna pomoć obuhvaća opću pravnu informaciju, pravni savjet, sastavljanje podnesaka pred javnopravnim tijelima, Europskim sudom za ljudska prava i međunarodnim organizacijama u skladu s međunarodnim ugovorima i pravilima o radu tih tijela, zastupanje u postupcima pred javnopravnim tijelima, te pravnu pomoć u izvansudskom mirnom rješenju spora.

Primarna pravna pomoć može se pružiti u svakoj pravnoj stvari:

  • ako podnositelj zahtjeva sam ne raspolaže dovoljnim znanjem i sposobnošću da svoje pravo ostvari;
  • ako podnositelju zahtjeva pravna pomoć nije osigurana na temelju posebnih propisa;
  • ako podneseni zahtjev nije očito neosnovan;
  • ako su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi plaćanje stručne pravne pomoći moglo ugroziti uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva.

Postupak za ostvarivanje primarne pravne pomoći pokreće se izravnim obraćanjem pružatelju primarne pravne pomoći.

Sekundarna pravna pomoć obuhvaća pravni savjet, sastavljanje podnesaka u postupku zaštite prava radnika pred poslodavcem, sastavljanje podnesaka u sudskim postupcima, zastupanje u sudskim postupcima, pravnu pomoć u mirnom rješenju spora, oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka, te oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi.

Sekundarna pravna pomoć može se odobriti:

  1. ako se radi o složenijem postupku;
  2. ako se podnositelj zahtjeva nema sposobnosti sam zastupati;
  3. ako su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi plaćanje potrebne stručne pravne pomoći moglo ugroziti uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva;
  4. ako se ne radi o obijesnom parničenju;
  5. ako u posljednjih šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva nije odbijen zahtjev podnositelja zbog namjernog davanja netočnih podataka;
  6. ako podnositelju zahtjeva pravna pomoć nije osigurana na temelju posebnih propisa.

Sekundarna pravna pomoć odobrit će se bez utvrđivanja imovnog stanja ako je podnositelj zahtjeva:

  1. dijete u postupku radi ostvarivanja prava na uzdržavanje
  2. žrtva kaznenog djela nasilja u postupku radi ostvarivanja prava na naknadu štete koja je počinjenjem kaznenog djela prouzročena
  3. osoba koja je korisnik pomoći za uzdržavanje u skladu s posebnim propisima kojima je uređeno ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi ili
  4. osoba kojoj je korisnik prava na opskrbninu prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata.

Postupak za odobravanje sekundarne pravne pomoći pokreće se podnošenjem zahtjeva nadležnom uredu. Zahtjev se podnosi na propisanom obrascu.

Mogu li tražiti nadoknadu troškova (za sudjelovanje u istražnom/sudskom postupku)? Uz koje uvjete?

Kad sud okrivljenika proglasi krivim, u presudi će mu naložiti da podmiri troškove  kaznenog postupka, osim ako ne postoje uvjeti za oslobođenje od plaćanja troškova u cijelosti ili djelomično.

Kad se obustavi kazneni postupak ili kad se donese presuda kojom se okrivljenik oslobađa optužbe ili kojom se optužba odbija, izreći će se u rješenju, odnosno presudi da troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ovog Zakona te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava, osim u slučajevima određenim Zakonom.

Mogu li podnijeti žalbu ako je moj predmet zaključen izvan suda?

Žrtva čija kaznena prijava je odbačena ima mogućnost preuzimanja kaznenog  progona.

Kad državni odvjetnik utvrdi da nema osnova za progon za kazneno djelo za koje se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti ili kad utvrdi da nema osnova za progon protiv neke od prijavljenih osoba, dužan je u roku od osam dana o tome izvijestiti žrtvu i uputiti ju da može sama poduzeti progon. Tako će postupiti i sud ako je donio rješenje o obustavi postupka zbog odustajanja državnog odvjetnika od progona u drugim slučajevima.

Mogu li se uključiti u suđenje?

U kaznenom postupku oštećenik ima, u skladu s ovim Zakonom, pravo:

  • služiti se vlastitim jezikom, uključujući i znakovni jezik gluhih i gluhoslijepih, i na pomoć tumača ako ne govori ili ne razumije hrvatski jezik, odnosno prevoditelja ili tumača znakovnog jezika ako se radi o gluhom ili gluhoslijepom oštećeniku,
  • podnijeti prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva te privremenih mjera osiguranja,
  • na opunomoćenika,
  • upozoravati na činjenice i predlagati dokaze,
  • prisustvovati dokaznom ročištu,
  • prisustvovati raspravi i sudjelovati u dokaznom postupku te iznijeti završni govor,
  • izvršiti uvid u spis predmeta sukladno članku 184. stavku 2. ovoga Zakona,
  • zatražiti obavijest od državnog odvjetnika o poduzetim radnjama povodom njegove prijave i podnijeti pritužbu višem državnom odvjetniku,
  • podnijeti žalbu,
  • zatražiti povrat u prijašnje stanje,
  • biti obaviješten o ishodu kaznenog postupka.

Koja je moja službena uloga u pravosudnom sustavu? Primjerice, jesam li ili mogu li odabrati da budem: žrtva, svjedok, oštećena stranka ili privatni tužitelj?

Žrtva kaznenog djela je fizička osoba koja je pretrpjela fizičke i duševne posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda koji su izravna posljedica kaznenog djela. Žrtvom kaznenog djela smatraju se i bračni i izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner te potomak, a ako njih nema, predak, brat i sestra one osobe čija je smrt izravno prouzročena kaznenim djelom te osoba koju je ona na temelju zakona bila dužna uzdržavati.

Oštećenik je žrtva kaznenog djela i pravna osoba na čiju je štetu kazneno djelo počinjeno koje sudjeluju u svojstvu oštećenika u postupku.

Svojstvo stranke ili sudionika u postupku ne ovisi o volji osobe već o ulozi koju je ta osoba imala u konkretnoj kaznenoj stvari. Pod zakonom predviđenim okolnostima svaka osoba može se naći u bilo kojoj od navedenih procesnih uloga s time da neka prava koja osobi pripadaju kao oštećeniku ili žrtvi kaznenog djela može koristiti ovisno o svojoj volji.

Koja su moja prava i obveze u toj ulozi?

Žrtva kaznenog djela ima pravo:

  • pravo na pristup službama za potporu žrtvama kaznenih djela,
  • pravo na djelotvornu psihološku i drugu stručnu pomoć i potporu tijela, organizacije ili ustanove za pomoć žrtvama kaznenih djela u skladu sa zakonom,
  • pravo na zaštitu od zastrašivanja i odmazde,
  • pravo na zaštitu dostojanstva tijekom ispitivanja žrtve kao svjedoka,
  • pravo da bude saslušana bez neopravdane odgode nakon podnošenja kaznene prijave te da se daljnja saslušanja provode samo u mjeri u kojoj je to nužno za potrebe kaznenog postupka,
  • pravo na pratnju osobe od povjerenja pri poduzimanju radnji u kojima sudjeluje,
  • pravo da se medicinski zahvati prema žrtvi poduzimaju u najmanjoj mjeri i samo ako su krajnje nužni za potrebe kaznenog postupka,
  • pravo podnijeti prijedlog za progon i privatnu tužbu sukladno odredbama Kaznenog zakona, pravo sudjelovati u kaznenom postupku kao oštećenik, pravo biti obaviještena o odbacivanju kaznene prijave (članak 206. stavak 3. ovoga Zakona) i odustajanju državnog odvjetnika od kaznenog progona te pravo preuzeti kazneni progon umjesto državnog odvjetnika,
  • pravo na obavijest od državnog odvjetnika o poduzetim radnjama povodom njezine prijave (članak 206.a ovoga Zakona) i podnošenje pritužbe višem državnom odvjetniku (članak 206.b ovoga Zakona),
  • pravo da na njezin zahtjev bez nepotrebne odgode bude obaviještena o ukidanju pritvora ili istražnog zatvora, bijegu okrivljenika i otpuštanju osuđenika s izdržavanja kazne zatvora te mjerama koje su poduzete radi njezine zaštite,
  • pravo da na njezin zahtjev bude obaviještena o svakoj odluci kojom se pravomoćno okončava kazneni postupak,
  • druga prava propisana zakonom.

Žrtva koja u kaznenom postupku sudjeluje kao oštećenik ima pravo:

  • služiti se vlastitim jezikom, uključujući i znakovni jezik gluhih i gluhoslijepih, i na pomoć tumača ako ne govori ili ne razumije hrvatski jezik, odnosno prevoditelja ili tumača znakovnog jezika ako se radi o gluhom ili gluhoslijepom oštećeniku,
  • podnijeti prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva te privremenih mjera osiguranja,
  • na opunomoćenika,
  • upozoravati na činjenice i predlagati dokaze,
  • prisustvovati dokaznom ročištu,
  • prisustvovati raspravi i sudjelovati u dokaznom postupku te iznijeti završni govor,
  • izvršiti uvid u spis predmeta sukladno Zakonu,
  • zatražiti obavijest od državnog odvjetnika o poduzetim radnjama povodom njegove prijave i podnijeti pritužbu višem državnom odvjetniku,
  • podnijeti žalbu,
  • zatražiti povrat u prijašnje stanje,
  • biti obaviješten o ishodu kaznenog postupka.

Dijete kao žrtva kaznenog djela ima, uz prava koja žrtvi pripadaju sukladno ovom članku i drugim odredbama ovoga Zakona, i pravo na: 1) opunomoćenika na teret proračunskih sredstava, 2) tajnost osobnih podataka, 3) isključenje javnosti. (Članak 44. st. 1. ZKP-a)

Žrtva kaznenog djela protiv spolne slobode i žrtva kaznenog djela trgovanja ljudima ima, uz prava koja žrtvi pripadaju sukladno članku 43. ovoga Zakona, i pravo: 1) prije ispitivanja razgovarati sa savjetnikom, na teret proračunskih sredstava, 2) na opunomoćenika na teret proračunskih sredstava, 3) da ju u policiji i državnom odvjetništvu ispituje osoba istog spola te da ju, ako je to moguće, u slučaju ponovnog ispitivanja ispituje ta ista osoba, 4) uskratiti odgovor na pitanja koja nisu u vezi s kaznenim djelom, a odnose se na strogo osobni život žrtve, 5) zahtijevati da bude ispitana putem audio-video uređaja (članak 292. stavak 4.ovoga Zakona), 6) na tajnost osobnih podataka, 7) zahtijevati isključenje javnosti s rasprave. (članak 44. stavak 4. ZKP-a)

Žrtve kaznenih djela u svojstvu privatnih tužitelja i oštećenika imaju pravo u tijeku istrage upozoriti na sve činjenice i predlagati dokaze koji su od važnosti za utvrđivanje kaznenog djela, pronalaženje počinitelja kaznenog djela i utvrđivanje njihovih imovinskopravnih zahtjeva.

Državno odvjetništvo i sud dužni su prije i tijekom kaznenog postupka u svakom stadiju postupka ispitati postoji li mogućnost da okrivljenik oštećeniku popravi štetu uzrokovanu kaznenim djelom. Također su dužni upozoriti oštećenika na određena prava propisana zakonom (npr. pravo oštećenika da se služi vlastitim jezikom, pravo na podnošenje prijedloga za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva itd.)

Kao svjedoci pozivaju se osobe za koje je vjerojatno da mogu dati obavijesti o kaznenom djelu, počinitelju i o drugim važnim okolnostima.

Oštećenik, oštećenik kao tužitelj i privatni tužitelj mogu se ispitati kao svjedoci.

Privatni tužitelj ima ista prava koja ima državni odvjetnik, osim prava koja državnom odvjetniku pripadaju kao državnom tijelu.

Mogu li dati izjavu tijekom suđenja ili podastrijeti dokaze? Uz koje uvjete?

Oštećenik ima, u skladu s ovim Zakonom, pravo:

4) upozoravati na činjenice i predlagati dokaze,

5) prisustvovati dokaznom ročištu,

6) prisustvovati raspravi i sudjelovati u dokaznom postupku te iznijeti završni govor (članak 51. stavak 1. ZKP-a)

Žrtva koja je preuzela kazneni progon ima ista prava koja ima državni odvjetnik, osim prava koja državni odvjetnik ima kao državno tijelo.

Privatni tužitelj ima ista prava koja ima državni odvjetnik, osim prava koja državnom odvjetniku pripadaju kao državnom tijelu. Na privatnog tužitelja odgovarajuće se primjenjuju postupovne odredbe koje vrijede za oštećenika kao tužitelja.

Na raspravi, predsjednik vijeća pozvat će stranke i oštećenika da obrazlože dokazne prijedloge koje namjeravaju izvesti na raspravi. Svaka stranka očitovat će se o prijedlozima suprotne stranke i oštećenika.

Koje ću informacije dobiti tijekom suđenja?

Žrtve kaznenih djela u svojstvu privatnih tužitelja i oštećenika imaju pravo u tijeku istrage upozoriti na sve činjenice i predlagati dokaze koji su od važnosti za utvrđivanje kaznenog djela, pronalaženje počinitelja kaznenog djela i utvrđivanje njihovih imovinskopravnih zahtjeva.

Žrtva koja u kaznenom postupku sudjeluje kao oštećenik može:

  • zatražiti obavijest od državnog odvjetnika o poduzetim radnjama povodom prijave i podnijeti pritužbu višem državnom odvjetniku;
  • dobiti obavijest o odbacivanju kaznene prijave ili odustajanju državnog odvjetnika od kaznenog progona;
  • dobiti obavijest o ishodu kaznenog postupka;

Hoću li imati pristup sudskim spisima?

Žrtva koja u kaznenom postupku sudjeluje kao oštećenik ima pravo izvršiti uvid u spis predmeta.

Posljednji put ažurirano: 05/06/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Povratne informacije

Koristite se obrascem u nastavku kako biste podijelili svoje komentare i povratne informacije o našoj novoj internetskoj stranici