Prava žrtava kaznenih djela (po zemljama)

Hrvatska

Sadržaj omogućio
Hrvatska

Koje ću informacije dobiti od nadležnog tijela nakon što je počinjeno kazneno djelo (npr. policije, javnog tužitelja), ali prije nego što prijavim to kazneno djelo?

Zakon o kaznenom postupku ne regulira sadržaj obavijesti koje oštećenik može dobiti nakon počinjenog djela, ali prije podnošenja kaznene prijave. Svatko ima pravo i mogućnost pristupa državnom odvjetniku gdje može predati prijavu, izjavu ili podnesak u stvarima iz djelokruga državnog odvjetnika. Tom prilikom dobit će informacije o načinu podnošenja kaznene prijave kao i druge načelne informacije o svojim pravima i obvezama.

Također, policijski službenik dužan je zaprimiti prijavu o kaznenom djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti.

Nadalje, svaka osoba ima pravo na prikladnu zaštitu policije ako za to postoje opravdani razlozi.

Odjeli za podršku žrtvama i svjedocima, osnovani na 7 županijskih sudova, osiguravaju emocionalnu podršku i žrtvama daju informacije o njihovim pravima (uključujući tehničke i praktične informacije a također pružaju podršku i informacije i svjedocima, kao i članovima obitelji žrtava i svjedoka. Informacije i podrška se osiguravaju neovisno o tome u kojoj je fazi postupak i žrtva će dobiti informacije i podršku čak i ako nije prijavila kazneno djelo. Odjeli također upućuju žrtve i svjedoke na specijalizirane institucije i organizacije civilnog društva ovisno o njihovim potrebama.

Ne živim u državi članici EU-a u kojoj je počinjeno kazneno djelo (za građane EU-a i državljane trećih zemalja). Na koji su način zaštićena moja prava?

Odredbe o pravima žrtava i oštećenika jednako se primjenjuju neovisno o državljanstvu jer se kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje na svakoga tko počini kazneno djelo na njezinu području. Stranke i sudionici u postupku imaju pravo služiti se svojim jezikom.

Policija, državno odvjetništvo i sud dužni su, prema Zakonu o kaznenom postupku i Zakonu o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela, dati informacije o pravima koje imaju u skladu s tim zakonima. Dakle, državno odvjetništvo i sud dužni su prije i tijekom kaznenog postupka u svakom stadiju postupka ispitati postoji li mogućnost da okrivljenik oštećeniku popravi štetu uzrokovanu kaznenim djelom, upozoriti oštećenika na pravo da se služi vlastitim jezikom, na podnošenje prijedloga za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva, odnosno na pravo na naknadu, usmeno na jeziku koji žrtva razumije, a u pisanom obliku na hrvatskom ili engleskom jeziku. Također, isti su dužni žrtvi, na njeno traženje, dati i opće upute i informacije o tome kako ispuniti zahtjev i koja je popratna dokumentacija potrebna. Izrađeni su letci na hrvatskom i engleskom jeziku s informacijama o pravu na naknadu, te je dostupan i obrazac zahtjeva za naknadu na engleskom jeziku. Letci i obrasci zahtjeva na naknadu na hrvatskom i engleskom jeziku dostupni su i na internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa.

Svim žrtvama koje prijave kazneno djelo policija daje informacije o pravima. Nakon usmenog informiranja policijski službenik žrtvi uručuje pisanu obavijest o pravima kao i dostupne podatke o službama za zaštitu i podršku žrtvama i besplatnom broju telefona za podršku žrtvama.

Obrazac s informacijama o pravima policija je prevela na strane jezike, prilagođeno osobama koje ne govore hrvatski jezik.

Volonteri Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja 116-006 pružaju emocionalnu podršku, informacije o pravima, praktične informacije i upućuju na druge nadležne službe i organizacije radi osiguranja dodatnih informacija i potrebnih oblika pomoći i podrške. Usluga je besplatna i dostupna svakim radnim danom od 8.00 do 20.00 sati, na hrvatskom i engleskom jeziku.

Koje ću informacije dobiti ako prijavim kazneno djelo?

a) Žrtva i oštećenik imaju pravo po isteku dva mjeseca od podnošenja kaznene prijave ili dojave o počinjenom djelu zatražiti od državnog odvjetnika obavijest o poduzetim radnjama povodom kaznene prijave ili dojave o počinjenom djelu. Državni odvjetnik će ih obavijestiti o poduzetim radnjama u primjerenom roku, a najkasnije trideset dana od zaprimljenog zahtjeva, osim kada bi time ugrozio učinkovitost postupka. O uskrati davanja obavijesti dužan je izvijestiti žrtvu i oštećenika koja je tu obavijest zahtijevala.

b) Državni odvjetnik obustavlja rješenjem istragu:

  • ako djelo koje se stavlja na teret okrivljeniku nije kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti;
  • ako postoje okolnosti koje isključuju krivnju okrivljenika, osim ako je počinio protupravno djelo u stanju neubrojivosti,
  • ako je nastupila zastara kaznenog progona ili je djelo obuhvaćeno amnestijom ili pomilovanjem ili ako postoje druge okolnosti koje isključuju kazneni progon,
  • ako nema dokaza da je okrivljenik počinio kazneno djelo.

Rješenje o obustavi istrage dostavlja se oštećeniku i okrivljeniku, koji će se odmah pustiti na slobodu ako je u pritvoru ili istražnom zatvoru. Oštećeniku će se uz rješenje dati pouka u smislu članka 55. Zakona o kaznenom postupku.

c) Nakon ispitivanja prijave i provjere u Informacijskom sustavu Državnog odvjetništva državni odvjetnik će odbaciti prijavu obrazloženim rješenjem ako iz same prijave proistječe:

  • da prijavljeno djelo nije kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti;
  • da je nastupila zastara ili je djelo obuhvaćeno amnestijom, pomilovanjem, ili je već pravomoćno presuđeno ili postoje druge okolnosti koje isključuju kazneni progon;
  • ako postoje okolnosti koje isključuju krivnju;
  • ako nema osnovane sumnje da je osumnjičenik počinio prijavljeno kazneno djelo;
  • ako podaci u prijavi upućuju na zaključak da prijava nije vjerodostojna.

Protiv rješenja državnog odvjetnika o odbacivanju kaznene prijave žalba nije dopuštena.

Ako drukčije nije propisano Zakonom o kaznenom postupku, državni odvjetnik će o odbacivanju prijave te o razlozima za to izvijestiti žrtvu u roku od osam dana uz pouku da može sama nastaviti progon. O odbacivanju prijave izvijestit će bez odgode podnositelja i osobu protiv koje je prijava podnesena, ako oni to zahtijevaju.

Ako državni odvjetnik iz same prijave ne može ocijeniti jesu li vjerodostojni navodi prijave ili ako podaci u prijavi ne daju dovoljno osnove za odlučivanje o provođenju istrage ili poduzimanju dokazne radnje, državni odvjetnik će sam provesti izvide ili naložiti njihovo provođenje policiji.

d) Pritvorski nadzornik će uhićenika i pritvorenika odmah pustiti na slobodu:

  • ako to naloži državni odvjetnik;
  • ako uhićenik nije ispitan u zakonski propisanom roku;
  • ako je pritvor ukinut.

e) Poziv svjedoku ili vještaku za provođenje dokazne radnje dostavlja državni odvjetnik ili istražitelj ako mu je državni odvjetnik povjerio obavljanje te radnje. Poziv svjedoku ili vještaku za dokazno ročište ili raspravu dostavlja sud. Tijelo koje ima provesti radnju prethodno određuje vrijeme i mjesto provođenja radnje. Pozvana osoba bit će upozorena na posljedice nedolaska.

Imam li pravo na besplatne usluge tumačenja i prevođenja (kada se obratim policiji ili drugim nadležnim tijelima ili tijekom istražnog i sudskog postupka)?

Žrtva koja u kaznenom postupku sudjeluje kao oštećenik ima prava:

  • služiti se vlastitim jezikom uključujući i znakovni jezik gluhih i gluhoslijepih i na pomoć tumača ako ne razumije ili se ne služi hrvatskim jezikom odnosno prevoditelja ili tumača znakovnog jezika ako se radi o gluhom ili gluhoslijepom oštećeniku;

Na koji će način nadležno tijelo osigurati da razumijem sve informacije i da me se razumije (ako sam dijete ili osoba s invaliditetom)

Ako drukčije nije propisano posebnim zakonom, ispitivanje djeteta u svojstvu svjedoka, koje nije navršilo četrnaest godina, provodi sudac istrage. Ispitivanje će se provesti bez prisutnosti suca i stranaka u prostoriji gdje se dijete nalazi putem audio-video uređaja kojima rukuje stručni pomoćnik. Ispitivanje se provodi uz pomoć psihologa, pedagoga ili druge stručne osobe, a osim kad to nije protivno interesima postupka ili djeteta, ispitivanju prisustvuje roditelj ili skrbnik. Stranke mogu postavljati pitanja djetetu – svjedoku prema odobrenju suca istrage putem stručne osobe. Ispitivanje će se snimiti uređajem za audio-video snimanje, a snimka će se zapečatiti i priključiti zapisniku. Dijete se može samo iznimno ponovno ispitati, i to na isti način.

Također, ukoliko drukčije nije propisano posebnim zakonom, ispitivanje djeteta u svojstvu svjedoka, s navršenih četrnaest, a nenavršenih osamnaest godina, provodi sudac istrage. Pri ispitivanju djeteta, osobito ako je oštećeno kaznenim djelom, postupit će se obzirno kako ispitivanje ne bi štetno utjecalo na psihičko stanje djeteta, te će se posebno voditi računa o zaštiti djeteta.

Svjedoci koji se zbog starosti, zdravstvenog stanja ili invaliditeta, ne mogu odazvati pozivu, mogu se ispitati u svojem stanu ili drugom prostoru u kojemu borave. Te svjedoke se može ispitati putem audio-video uređaja kojima rukuje stručna osoba. Ako to zahtijeva stanje svjedoka, ispitivanje će se provesti tako da mu stranke mogu postavljati pitanja bez prisutnosti u prostoriji gdje se svjedok nalazi. Ispitivanje će se prema potrebi snimiti uređajem za audio-video snimanje, a snimka će se zapečatiti i priključiti zapisniku. Na njen zahtjev na ovaj način provest će se ispitivanje kao svjedoka žrtve kaznenog djela protiv spolne slobode i spolnog čudoređa, kaznenog djela trgovanja ljudima ili ako je kazneno djelo počinjeno u obitelji. Takav svjedok može se samo iznimno ponovno ispitati, ako to sud ocijeni potrebnim.

Službe za potporu žrtvama

Tko pruža potporu žrtvama?

Odjeli za podršku žrtvama i svjedocima, osnovani na 7 županijskih sudova (Zagreb, Osijek, Split, Rijeka, Sisak, Zadar i Vukovar) pružaju potporu žrtvama i svjedocima koji svjedoče na navedenim županijskim sudovima i na općinskim sudovima u navedenim gradovima. Također, isti odjeli pružaju podršku i na prekršajnim sudovima, i to u predmetima obiteljskog nasilja, te upućuju žrtve i svjedoke na specijalizirane institucije i organizacije civilnog društva ovisno o njihovim potrebama.

Podrška i informacije osiguravaju se putem telefona i prilikom dolaska žrtve i svjedoka na sud. Također informacije se pružaju i putem elektroničke pošte.

Više informacija dostupno je na web stranici Ministarstva pravosuđa:

https://pravosudje.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-6366/iz-pravosudnog-sustava-6372/podrska-zrtvama-i-svjedocima/6156

Hoće li me policija automatski uputiti na službu za potporu žrtvama?

Prilikom informiranja žrtve o njezinim pravima, policija uručuje i pisanu obavijest o pravima kao i dostupne podatke o službama za podršku žrtvama i besplatnom broju telefona za podršku žrtvama. Na obrascu s pravima nalaze se kontakt podaci:

  • nadležnog Odjela za podršku žrtvama i svjedocima;
  • organizacija civilnog društva u pojedinoj županiji;
  • Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja 116-006.

Na koji se način štiti moja privatnost?

Osobne podatke nadležna tijela mogu prikupljati samo u zakonom određene svrhe u okviru svojih poslova propisanim Zakonom o kaznenom postupku.

Obrada osobnih podataka može se vršiti samo kad je to zakonom ili drugim propisom određeno i mora biti ograničena na svrhu zbog koje su podaci prikupljeni. Daljnja obrada tih podataka dopuštena je ako nije u suprotnosti sa svrhom u koju su podaci prikupljeni te ako su nadležna tijela ovlaštena obrađivati takve podatke u drugu svrhu propisanu zakonom, a obrada je potrebna i razmjerna toj drugoj svrsi.

Obrada osobnih podataka koji se odnose na zdravlje ili seksualni život dopuštena je samo iznimno ako se otkrivanje i dokazivanje kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora od pet godina ili teža ne bi moglo provesti na drugi način ili bi bilo skopčano s nerazmjernim teškoćama.

Obrada osobnih podataka koji se odnose na rasno ili etničko podrijetlo, politička uvjerenja, vjerska ili filozofska uvjerenja ili članstvo u sindikatima nije dopuštena.

Osobni podaci prikupljeni za potrebe kaznenog postupka mogu se dostavljati tijelima državne uprave sukladno posebnom zakonu, a drugim pravnim osobama samo ako državno odvjetništvo ili sud utvrdi da su im ti podaci potrebni u skladu sa zakonom propisanom svrhom. Prilikom dostave, te će se pravne osobe upozoriti da su dužne primijeniti mjere zaštite podataka osoba na koju se podaci odnose.

Osobni podaci mogu se, u skladu s propisima, upotrijebiti u drugim kaznenim postupcima, u drugim postupcima za kažnjive radnje u Republici Hrvatskoj, u postupcima međunarodne kaznenopravne pomoći i međunarodne policijske suradnje.

Moram li prijaviti kazneno djelo kako bi mi se pružila potpora za žrtve?

Žrtva će dobit informacije i podršku od odjela za podršku žrtvama i svjedocima na sudovima i organizacija civilnog društva i ako ne prijave kazneno djelo.

Osobna zaštita za slučaj da sam u opasnosti

Sukladno članku 99. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima ako drukčije nije propisano posebnim zakonom, dok za to postoje opravdani razlozi policija će na prikladan način zaštititi žrtvu i drugu osobu koja je dala ili može dati podatke važne za kazneni postupak ili njima blisku osobu, ako njima ili njihovim bliskim osobama, prijeti opasnost od počinitelja ili drugih osoba u svezi s kaznenim postupkom. Policija mjeru provodi 24 satnom fizičkom zaštitom žrtve.

Koje su vrste zaštite dostupne?

Sukladno članku 130. Prekršajnog zakona policija može privremeno a najdulje do osam dana naredbom odrediti mjeru opreza prema osobi za koju postoji osnova sumnje da je počinitelj prekršaja. U praksi najčešće se radi o mjerama zabrane posjećivanja određenog mjesta ili područja (udaljenje iz doma žrtve) te zabrana približavanja određenoj osobi i zabrana uspostavljanja ili održavanja veze s određenom osobom. Policija u roku od 8 dana podnosi optužni prijedlog nadležnom Prekršajnom sudu koji potom odlučuje o ukidanju ili produljenju izrečene mjere opreza. Nadalje u prekršajnom postupku sud može sukladno Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji počinitelju nasilja u obitelji izreći sljedeće zaštitne mjere:

  1. obveznog psihosocijalnog tretmana,
  2. zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji,
  3. udaljenje iz zajedničkog kućanstva,
  4. obveznog liječenja od ovisnosti.

Isto tako sukladno Prekršajnom zakonu sud počinitelju može izreći i druge zaštite mjere i mjere opreza kojima se žrtva štiti od osumnjičenikova približavanja i uznemiravanja.

Nadalje, sukladno Zakonu o kaznenom postupku sud i državni odvjetnik mogu umjesto određivanja istražnog zatvora okrivljeniku izreći jednu ili više mjera opreza, između ostalih i mjere opreza: zabrane posjećivanja određenog mjesta ili područja, zabrana približavanja određenoj osobi, zabrana uspostavljanja ili održavanja veze s određenom osobom, zabrana uhođenja ili uznemiravanja žrtve ili druge osobe i udaljenje iz doma.

Tko mi može ponuditi zaštitu?

Žrtva će u policiji dobiti informaciju o svim pravima među kojim i informaciju o pravu na zaštitu, vrstama zaštite te mjerama koje će policija poduzeti u zaštiti žrtve.

Hoće li tko obraditi moj predmet kako bi utvrdio prijeti li mi još opasnost od počinitelja?

Nakon dovršetka kriminalističkog istraživanja i podnošenja relevantnih pismena nadležnim tijelima pravosuđa policija ne vrši daljnje procjene potreba žrtava osim u slučajevima provođenja neke od izrečenih zaštitnih mjera ili mjera opreza. U slučaju saznanja o postojanju novih okolnosti koje upućuju na ponovnu opasnost od počinitelja policija sukladno izvršenoj procjeni i utvrđenim činjenicama poduzima daljnje mjere u cilju zaštite žrtve.

Hoće li tko obraditi moj predmet kako bi utvrdio jesam li dodatno ugrožen zbog sustava kaznenog pravosuđa (tijekom istražnog i sudskog postupka)?

Sustav kaznenog pravosuđa (tijekom istražnog i sudskog postupka) djeluje uvažavajući prava žrtve i njezin položaj u kaznenom postupku sukladno određenju u Zakonu o kaznenom postupku. Tijelo kaznenog progona koje provodi ispitivanje će prije ispitivanja žrtve, u suradnji sa tijelima, organizacijama ili ustanovama za pomoć i podršku žrtvama kaznenih djela provesti pojedinačnu procjenu žrtve. Pojedinačna procjena žrtve uključuje utvrđivanje postoji li potreba za primjenom posebnih mjera zaštite u odnosu na žrtvu te ukoliko postoji, koje posebne mjere zaštite bi se trebale primijeniti (poseban način ispitivanja žrtve, uporaba komunikacijskih tehnologija radi izbjegavanja vizualnog kontakta sa počiniteljem i druge mjere propisane zakonom). Kad je žrtva kaznenog djela dijete, pretpostavit će se da postoji potreba za primjenom posebnih mjera zaštite te utvrditi koje posebne mjere zaštite treba primijeniti. Pri poduzimanju pojedinačne procjene žrtve osobito se uzimaju u obzir osobne značajke žrtve, vrsta ili narav kaznenog djela i okolnosti počinjenja kaznenog djela. Pri tome se posebna pažnja posvećuje žrtvama koje su pretrpjele značajnu štetu zbog težine kaznenog djela, žrtvama kaznenog djela počinjenog zbog nekog osobnog svojstva žrtve, te žrtvama koje njihov odnos s počiniteljem čini osobito ranjivima.

Kakva je zaštita dostupna za osobito ranjive žrtve?

Sustav kaznenog pravosuđa (tijekom istražnog i sudskog postupka) djeluje uvažavajući prava žrtve i njezin položaj u kaznenom postupku sukladno određenju u Zakonu o kaznenom postupku. Tijelo kaznenog progona koje provodi ispitivanje će prije ispitivanja žrtve, u suradnji sa tijelima, organizacijama ili ustanovama za pomoć i podršku žrtvama kaznenih djela provesti pojedinačnu procjenu žrtve. Pojedinačna procjena žrtve uključuje utvrđivanje postoji li potreba za primjenom posebnih mjera zaštite u odnosu na žrtvu te ukoliko postoji, koje posebne mjere zaštite bi se trebale primijeniti (poseban način ispitivanja žrtve, uporaba komunikacijskih tehnologija radi izbjegavanja vizualnog kontakta sa počiniteljem i druge mjere propisane zakonom). Kad je žrtva kaznenog djela dijete, pretpostavit će se da postoji potreba za primjenom posebnih mjera zaštite te utvrditi koje posebne mjere zaštite treba primijeniti. Pri poduzimanju pojedinačne procjene žrtve osobito se uzimaju u obzir osobne značajke žrtve, vrsta ili narav kaznenog djela i okolnosti počinjenja kaznenog djela. Pri tome se posebna pažnja posvećuje žrtvama koje su pretrpjele značajnu štetu zbog težine kaznenog djela, žrtvama kaznenog djela počinjenog zbog nekog osobnog svojstva žrtve, te žrtvama koje njihov odnos s počiniteljem čini osobito ranjivima.

Maloljetnik sam – imam li posebna prava?

Ako je dijete žrtva kaznenog djela, pored navedenih prava žrtve ima i dodatna prava:

  1. opunomoćenika na teret proračunskih sredstava,
  2. tajnost osobnih podataka,
  3. isključenje javnosti.

Djeca su sve osobe koje nisu navršile 18 godina.

Djecu svjedoke i žrtve ispituje sudac istrage na dokaznom ročištu, a poziv djetetu svjedoku upućuje se preko njegovih roditelja ili skrbnika.

Član moje obitelji izgubio je život kao žrtva kaznenog djela – koja su moja prava?

Prema Zakonu o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela kada neposredna žrtva smrtno strada od posljedica kaznenog djela s elementima nasilja, posredna žrtva (bračni drug, izvanbračni drug, roditelj, posvojenik, posvojitelj, maćeha, očuh, pastorak, neposredne žrtve i osoba s kojom je neposredna žrtva živjela u istospolnoj zajednici) ima pravo na novčanu naknadu pod uvjetima određenim Zakonom o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela.

Posredna žrtva koju je preminula (neposredna) žrtva uzdržavala ima pravo na naknadu zbog gubitka zakonskog uzdržavanja u iznosu najviše 70.000,00kn, te pravo na naknadu uobičajenih pogrebnih troškova, i iznosu od najviše 5.000,00kn, ako ih je platila.

Osoba čiji je član obitelji izgubio život kao žrtva kaznenog djela ima pravo kao oštećenik sudjelovati u kaznenom postupku i ostvariti pravo na naknadu štete (bilo u kaznenom ili građanskom postupku).

Član je moje obitelji žrtva kaznenog djela – koja su moja prava?

Posredna žrtva je bračni drug, izvanbračni drug, dijete, roditelj, posvojenik, posvojitelj, maćeha, očuh, pastorak neposredne žrtve i osoba s kojom je neposredna žrtva živjela u istospolnoj zajednici.

Posredna žrtva je i djed, baka i unuk, ako je jedan od njih neposredna žrtva, u slučaju kad je između njih postojala trajnija zajednica života, a baka i djed su zamjenjivali roditelje.
Postojanje izvanbračne i istospolne zajednice prosuđivat će se prema propisima Republike Hrvatske.

Posredne žrtve imaju pravo na naknadu ukoliko je žrtva kaznenog djela izgubila život (zbog gubitka zakonskog uzdržavanja, te na naknadu uobičajenih pogrebnih troškova).

Mogu li pristupiti uslugama mirenja? Koji su uvjeti? Prijeti li mi opasnost tijekom mirenja?

U Republici Hrvatskoj se provodi model medijacije između žrtve i počinitelja (victim-offender mediation model) u predkaznenom postupku za maloljetne i mlađe punoljetne počinitelje u okviru uvjetovanog oportuniteta sukladno Zakonu o sudovima za mladež, u smislu posebne obveze uključivanja u postupak posredovanja kroz izvansudsku nagodbu. Dakle, ako maloljetnik izvrši tu posebnu obvezu, neće biti upućen u sudski proces.

Od 2013. godine u Hrvatskoj postoji ukupno 60 medijatora (posrednika) koji su educirani u sklopu jednogodišnje edukacije sa 170 nastavnih sati (predavanja, zadaća, igra uloga, mentorskog rada u praksi, supervizija). Oni su jedini ovlašteni u RH za provedbu restoravne pravde u kaznenim predmetima, a certifikate je izdalo , Ministarstvo socijalne politike i mladih, Udruga za izvansudsku nagodbu i UNICEF.

Sukladno tome, svako županijsko središte u RH ima službu za izvansudsku nagodbu.

Gdje mogu pronaći zakon u kojem su navedena moja prava?

Zakon o kaznenom postupku
Zakon o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela

Posljednji put ažurirano: 05/06/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Povratne informacije

Koristite se obrascem u nastavku kako biste podijelili svoje komentare i povratne informacije o našoj novoj internetskoj stranici