Prava žrtava kaznenih djela (po zemljama)

Mogu li podnijeti žalbu protiv presude?

Građanskopravna stranka (1), supsidijarni tužitelj (2) ili privatni tužitelj (3) u načelu ima pravo podnijeti žalbu protiv presude.

Dostupne su dvije vrste žalbi: žalba radi ništavosti (Nichtigkeitsbeschwerde) odnosi se na zakonitost postupka i presude, dok se žalbom (Berufung) osporava odluka o građanskopravnim zahtjevima. Kao privatni tužitelj možete se žaliti i na visinu kazne. Kad je riječ o oslobađajućoj presudi, građanskopravne stranke i supsidijarni tužitelji uputit će se na građanske sudove kako bi ostvarili svoje zahtjeve u pogledu naknade štete.

Ako imate status građanskopravne stranke, supsidijarnog tužitelja ili privatnog tužitelja, imate pravo podnijeti žalbu radi ništavosti presude u sljedećem slučaju:

• ako je vaš privatni tužbeni zahtjev proslijeđen građanskom sudu na temelju oslobađajuće presude za optuženika i očito je da je odbijanje prijedloga koji ste iznijeli tijekom suđenja imalo negativan učinak na odluku suda o vašem tužbenom zahtjevu.

Ako imate status građanskopravne stranke ili supsidijarnog tužitelja, imate pravo podnijeti žalbu u sljedećem slučaju:

• ako sud donese osuđujuću presudu i vaše tužbene zahtjeve proslijedi građanskom sudu, iako je i kazneni sud mogao donijeti presudu u predmetu jer su vaši tužbeni zahtjevi bili utemeljeni i opravdani.

U postupcima koji se vode pred okružnim sudom (Bezirksgericht) i pred sucem pojedincem regionalnog suda (Landesgericht) građanskopravne stranke i supsidijarni tužitelji mogu podnijeti žalbu protiv presude u privatnim tužbama ne samo ako su te tužbe u cijelosti proslijeđene građanskim sudovima nego i ako žele osporiti bilo koji dodijeljeni iznos.

Ako imate status privatnog tužitelja u postupku, možete iskoristiti ista prava na žalbu kao i javni tužitelj. Ako je optuženik oslobođen, možete podnijeti žalbu radi ništavosti. U postupcima koji se vode pred okružnim sudom i sucem pojedincem regionalnog suda možete osporiti i činjenice utvrđene u presudi podnošenjem žalbe na pitanje krivnje optuženika. Ako je optuženiku izrečena osuđujuća presuda, možete podnijeti žalbu ako se ne slažete s kaznom ili ako su vaši tužbeni zahtjevi proslijeđeni građanskim sudovima. Ako niste prisustvovali ročištu na kojem je sud objavio svoju odluku, morat ćete proučiti sudski spis kako biste saznali je li optuženik proglašen krivim. Presuda mora sadržavati obrazloženje i mora je potpisati sudac u roku od četiri tjedna. Ako ste u suđenju sudjelovali u svojstvu građanskopravne stranke, supsidijarnog tužitelja ili privatnog tužitelja i ako podnesete žalbu ili žalbu radi ništavosti, u roku od tri dana nakon izricanja presude morate dobiti primjerak presude. Ako želite podnijeti žalbu ili žalbu radi ništavosti, možete zatražiti besplatnu pravnu pomoć. Prema potrebi to može uključivati i besplatnu potporu pri prevođenju. Sud će odobriti besplatnu pravnu pomoć ako je pravno zastupanje potrebno i ako vaš dohodak nije dostatan za plaćanje pravnog zastupnika, a da se pritom ne ugrozi vaša egzistencija.

Koja su moja prava nakon izricanja presude?

Sve žrtve mogu zatražiti da ih se obavijesti o trenutku kad se počinitelju dopusti prvi odlazak iz pritvora bez nadzora, ako počinitelj pobjegne iz zatvora i ponovno ga se uhiti, ako će počinitelj uskoro biti pušten ili je već pušten ili o bilo kojim drugim uvjetima kad je riječ o uvjetnom otpustu.

Ako su žrtve kaznenih djela protiv spolne slobode i seksualno motiviranog nasilja zatražile da ih se obavijesti o odlasku ili puštanju počinitelja iz zatvora, one se moraju saslušati prije nego što se odobri nadzor s pomoću elektroničke narukvice. Te žrtve isto tako moraju biti obaviještene da je nadzor s pomoću elektroničke narukvice odobren. Imaju pravo obratiti se službama za pomoć žrtvama koje će im pomoći pri ostvarivanju tih prava.

U suprotnom nećete dobiti nikakve druge informacije od nadležnih tijela nakon što presuda stupi na snagu. Međutim, i dalje imate pravo uvida u sudski spis ako se utječe na vaše interese.

Imam li pravo na potporu ili zaštitu nakon suđenja? Koliko dugo?

Nakon suđenja imate pravo na zaključni razgovor s organizacijom koja vam je pružila uslugu pomoći žrtvama.

Žrtve kaznenih djela koje su dobivale psihosocijalnu potporu tijekom kaznenog postupka imaju pravo na istu takvu potporu tijekom naknadnih građanskih postupaka. Uvjet je za to taj da je predmet građanskog postupka povezan s predmetom kaznenog postupka i da je takva potpora nužna za očuvanje postupovnih prava žrtve. Organizacija za potporu žrtvama koja pruža pomoć ocijenit će jesu li ti uvjeti ispunjeni. Žrtva može zatražiti besplatnu pravnu pomoć kako bi je u građanskom postupku zastupao odvjetnik. Pravo na tu potporu vrijedi najkasnije do kraja građanskog postupka.

Koje ću informacije dobiti ako je počinitelj osuđen?

Ishod postupka i izrečenu kaznu možete saznati ili tako da ostanete u sudnici do izricanja usmene presude ili naknadnim uvidom u sudski spis.

Hoću li biti obaviješten o puštanju počinitelja na slobodu (uključujući prijevremeno puštanje na slobodu ili uvjetnu slobodu) ili njegovu bijegu iz zatvora?

Ako počinitelj pobjegne iz zatvora ili ako ga se pusti na slobodu te ako mu se dopusti prvi odlazak iz pritvora bez nadzora, na zahtjev ćete odmah biti obaviješteni o tome. Isto ćete tako biti obaviješteni ako se počinitelja koji je pobjegao ponovno uhiti. Ako se u vrijeme puštanja za počinitelja kaznenog djela odrede uvjeti čija je svrha zaštititi žrtvu, dobit ćete informacije i o njima.

Hoću li biti uključen u odluke o puštanju na slobodu ili uvjetnom otpustu? Primjerice, mogu li dati izjavu ili podnijeti žalbu?

Žrtva će sudjelovati u odlukama o puštanju na slobodu ili uvjetnom otpustu samo u iznimnim slučajevima. Prije nego što se donese odluka o elektroničkom nadzoru, saslušat će se samo žrtve kaznenog djela protiv spolne slobode ili seksualno motiviranog nasilja koje su zatražile da ih se obavijesti o bijegu ili puštanju počinitelja iz zatvora.

1. Građanskopravna stranka

Kako biste postali građanskopravna stranka, morate podnijeti izjavu. Izjava mora sadržavati konkretnu kvantifikaciju zahtjeva za naknadu štete zbog gubitka prouzročenog kaznenim djelom ili pretrpljene povrede. Tijekom istražnog postupka izjava se mora dati policiji ili javnom tužitelju. Može se podnijeti u pisanom obliku ili usmeno. Tijekom suđenja izjava se mora podnijeti prije nego što se izvedu svi dokazi. To je ujedno i najkasniji trenutak do kojeg se zahtjev mora kvantificirati.

Kao građanskopravna stranka, osim prava koja se odnose na žrtvu, imate i sljedeća prava:

• pravo da zatražite izvođenje dokaza koji mogu poslužiti za osudu počinitelja ili da se potkrijepi zahtjev za naknadu štete, pravo da budete pozvani na suđenje, pravo na podnošenje žalbe protiv sudske odluke o zaključenju predmeta i pravo na podnošenje žalbe na temelju vaših tužbenih zahtjeva.

2. Supsidijarni tužitelj

Kako biste postali supsidijarni tužitelj, morate imati status građanskopravne stranke i podnijeti zahtjev za supsidijarni kazneni progon. Ako je počinitelj kaznenog djela maloljetnik, mogućnost supsidijarnog kaznenog progona isključena je.

Supsidijarni tužitelj možete postati podnošenjem izjave. Ako javni tužitelj povuče optužnicu tijekom suđenja, tu izjavu morate podnijeti odmah, pod uvjetom da vam je propisno uručen sudski poziv. Ako se niste odazvali na poziv ili ako ne podnesete zahtjev za supsidijarni kazneni progon, počinitelj će se osloboditi.

Ako javni tužitelj povuče optužnicu izvan sudskog ročišta ili ako niste bili propisno pozvani kao građanskopravna stranka, sud vas mora obavijestiti o takvom razvoju situacije. Nakon toga imat ćete mjesec dana da podnesete zahtjev za supsidijarni kazneni progon.

Ako kazneni progon nastavite umjesto javnog tužitelja, javni tužitelj u bilo kojem trenutku može pristupiti informacijama koje se odnose na sudski postupak i odlučiti ponovno preuzeti vođenje postupka. U tom ćete slučaju u suđenje biti uključeni u svojstvu građanskopravne stranke.

3. Privatni tužitelj

Za neka lakša kaznena djela kazneni progon ne pokreće javni tužitelj nego sama žrtva. Ako ste žrtva takvog kaznenog djela, kazneni će se postupak pokrenuti samo ako podignete privatnu tužbu pred sudom. Nakon toga dobivate status privatnog tužitelja.

U tom slučaju u načelu ne postoji istražni postupak, ali žrtve određenih kaznenih djela mržnje na internetu (kleveta, optužba za kazneno djelo kažnjivo zakonom ili uvredu koja je odbačena, ako su ta kaznena djela počinjena putem telekomunikacija ili računalnog sustava) mogu sudu podnijeti zahtjev da se poduzmu istražne mjere radi istrage počinitelja. Zahtjev mora ispunjavati uvjete propisane za zahtjev za dokaze.

Kao privatni tužitelj morat ćete dokazati sve činjenice koje su presudne za osuđujuću presudu i pokriti troškove ako navodni počinitelj bude oslobođen. Iznimka od tog pravila su žrtve kaznenih djela iz mržnje na internetu: u kaznenom postupku zbog klevete, optužbe za kazneno djelo kažnjivo zakonom ili uvredu koja je odbačena, ako su ta kaznena djela počinjena putem telekomunikacija ili računalnog sustava i ako postupak ne završava osuđujućom presudom, privatni tužitelji ili žrtve koje podnesu zahtjev za istragu počinitelja dužne su platiti naknadu štete samo ako su tu optužbu lažno iznijele i to svjesno učinile. Međutim, to izuzeće od obveze nadoknade troškova odnosi se samo na troškove postupka. Ako postupak ne završi osuđujućom presudom, privatni tužitelj dužan je tuženiku nadoknaditi troškove obrane u glavnom i žalbenom postupku.

Odredbe o troškovima za žrtve kaznenih djela iz mržnje na internetu vrijede do 31. prosinca 2023. i bit će preispitane.

4. Službe za pomoć žrtvama

Određene osobe imaju pravo na psihosocijalnu i pravnu pomoć službe za pomoć žrtvama. Takvo pravo postoji:

• za osobe koje su možda bile izložene nasilju ili opasnoj prijetnji zbog namjernog kaznenog djela, osobe čiji su spolni integritet i samoodređenje možda povrijeđeni ili čija je osobna podređenost možda iskorištena tijekom počinjenja takvog kaznenog djela
• ako ste u bliskom srodstvu s osobom koja je možda preminula zbog kaznenog djela ili ste u bliskom srodstvu s tom osobom i svjedočili ste kaznenom djelu
• za žrtve kaznenih djela terorizma
• za žrtve tipičnog zločina iz mržnje na internetu; to uključuje progon, trajno uznemiravanje putem telekomunikacija ili IT sustava („kibernetički mobing”) i poticanje; odnosi se i na kaznena djela kao što su kleveta, optužba za kazneno djelo kažnjivo zakonom, uvreda ili kleveta koja je odbačena, ako postoje naznake da je kazneno djelo počinjeno putem telekomunikacija ili računalnog sustava
• za maloljetnike koji su svjedočili nasilnim djelima unutar svojeg društvenog kruga (nasilje u obitelji, nasilje nad djecom).

Potpora žrtvama nužna je kako bi se zaštitila prava žrtava i mora je pružiti ustanova za potporu žrtvama. Usluge psihosocijalne pomoći žrtvama uvijek se moraju pružati bez potrebe podnošenja zahtjeva ako je riječ o žrtvama čiji je spolni integritet povrijeđen i koje su mlađe od 14 godina.

Psihosocijalna pomoć u postupku obuhvaća pripremu zainteresiranih stranaka za postupak i na povezani emocionalni stres te pomoć u razgovorima s policijom i na ročištima, a pravna pomoć uključuje pravno savjetovanje i zastupanje po odvjetniku. Pružatelji pravne pomoći isto tako imaju pravo tražiti naknadu u kaznenom postupku (prava građanskopravne stranke).

Usluge za pomoć žrtvama pružaju posebne organizacije za potporu žrtvama (kao što su centri za zaštitu djece, centri za savjetovanje ili interventni centri). Te organizacije savjetuju se s odvjetnicima radi pružanje pravne pomoći, a njihovo osoblje pruža psihosocijalnu pomoć. Njihovo osoblje su socijalni radnici, psiholozi ili slični stručnjaci s dodatnim obveznim osposobljavanjem u području kaznenog postupka.

Savezno ministarstvo pravosuđa financira rad službi za pomoć žrtvama.