You are considered a victim of crime if you have suffered damage as a result of a criminal offence, for example if you have been physically injured or if any damage has been caused to your (tangible or intangible) property as a result of an event that constitutes a criminal offence under national law. The law grants you, as a victim of crime, certain individual rights before, during and after court proceedings.

Victims of crime have privileges throughout the criminal proceedings and you can exercise them at any time during the proceedings.

In Slovakia, criminal proceedings start with a criminal investigation conducted by the police, in which evidence concerning the criminal act and the offender accused of the act is collected. If the evidence is sufficient, the proceedings move to a trial. The trial ends either with the court’s verdict on the defendant’s guilt or with acquittal, and it may also include a decision on your claim for compensation for the damage you have suffered. You can appeal against the court’s decision to a higher court.

1 - My rights as a victim of crime

2 - Reporting a crime and my rights during the investigation or trial

3 - My rights after trial

4 - Compensation

5 - My rights to support and assistance

Koje ću informacije dobiti od nadležnog tijela nakon što je počinjeno kazneno djelo (npr. od policije, javnog tužitelja), ali prije nego što prijavim to kazneno djelo?

Ako ste bili žrtva kaznenog djela, imate pravo dobiti informacije od osobe kojoj ste se prvoj obratili. U pravilu, prvi je kontakt policijski službenik, javni tužitelj, liječnik ili subjekt koji pruža pomoć žrtvama kaznenih djela.

Pri prvom kontaktu policijski službenik / javni tužitelj dužni su vam dati podatke o:

• postupcima povezanima s podnošenjem kaznene prijave te pravima i obvezama žrtve/oštećenika u kaznenom postupku (kao što su pravo na pratnju osobe od povjerenja, imenovanje punomoćnika i mogućnosti dostave pismena i uvida u spis)
• subjektima koji pružaju pomoć žrtvama kaznenih djela (podaci za kontakt, informacije o obliku pomoći koju pružaju) • mogućnostima povezanima s pružanjem potrebne zdravstvene skrbi
• pristupu pravnoj pomoći
• uvjetima za pružanje zaštite ako postoji opasnost za život ili zdravlje ili opasnost od znatne materijalne štete (npr. mogućnost udaljavanja počinitelja iz kućanstva, pravo zatražiti osiguranje odštetnog zahtjeva na imovini okrivljenika do vjerojatnog iznosa naknade štete)
• pravu na usmeno i pisano prevođenje
• mjerama za zaštitu vaših interesa koje možete zatražiti ako prebivate u drugoj državi članici EU-a
• postupku traženja pravne zaštite ako policija i/ili javno tužiteljstvo povrijedi vaša prava
• podacima za kontakt za potrebe informiranja o predmetu u kojem ste žrtva
• postupcima povezanima s potraživanjem naknade štete
• postupcima mirenja u kaznenom postupku
• mogućnosti i uvjetima sporazumnog rješavanja spora
• mogućnosti i uvjetima naknade troškova kaznenog postupka.

Policija ili javno tužiteljstvo pomoći će vam, na vaš zahtjev, da kontaktirate subjekt koji pruža pomoć žrtvama kaznenih djela, koji će vam dalje pomoći u ispunjavanju vaših potreba.

Ako prvo tražite liječničku pomoć, djelatnici zdravstvene ustanove dužni su vam dati podatke za kontakt subjekata koji pružaju pomoć žrtvama.

Subjekti koji pružaju pomoć žrtvama kaznenih djela dužni su vam pružiti informacije o:

• obliku i opsegu stručne pomoći te u kojoj je mjeri pružaju besplatno
• podacima za kontakt drugih subjekata koji vam mogu pomoći ako vam prethodni subjekt ne može pružiti pomoć koja vam je potrebna
• pravima žrtve, uključujući i pravo na naknadu štete
• pravima koje imate ako u kaznenom postupku sudjelujete kao oštećenik ili svjedok
• financijskim i praktičnim pitanjima.

Ne živim u državi članici EU-a u kojoj je počinjeno kazneno djelo (za građane EU-a i državljane trećih zemalja). Kako su zaštićena moja prava?

Ako ste bili žrtva kaznenog djela u drugoj državi članici EU-a i ako se radi o teškom kaznenom djelu za koje niste mogli ili htjeli podnijeti kaznenu prijavu u državi članici u kojoj je kazneno djelo počinjeno, možete ga prijaviti policijskom službeniku / javnom tužitelju u Slovačkoj. Nije važno zbog čega niste mogli ili htjeli podnijeti kaznenu prijavu u drugoj državi, bilo da je to zbog vremena, udaljenosti, nedovoljnog poznavanja lokalnog jezika, straha za obitelj ili drugog razloga. Ako javni tužitelj / policijski službenik ocijeni da nije nadležan za postupanje, odmah će proslijediti kaznenu prijavu nadležnom tijelu u državi članici EU-a na čijem je državnom području počinjeno kazneno djelo.

Nadležna tijela moraju poduzeti potrebne mjere kako bi se poteškoće s kojima se suočavate kao žrtva kaznenog djela svele na najmanju mjeru, posebice kad je riječ o organizaciji postupka. Na primjer, to znači da vas se može saslušati kao svjedoka putem videopoziva ili telefonski.

Ako ste bili žrtva nasilnog kaznenog djela, zahtjev za naknadu štete možete podnijeti u državi članici u kojoj je kazneno djelo počinjeno i u Slovačkoj. U potonjem slučaju zahtjev se podnosi Ministarstvu pravosuđa Slovačke Republike.

Koje ću informacije dobiti ako prijavim kazneno djelo?

Policija će vas prvenstveno obavijestiti o ishodu vaše kaznene prijave. U pravilu, policija u roku od 30 dana donosi jednu od sljedećih odluka:

• odbacuje prijavu i obustavlja kazneni postupak
  Policija donosi takvu odluku ako se počinjeno djelo ne može okvalificirati kao kazneno djelo ili upravni prekršaj.
• prosljeđuje prijavu nadležnom tijelu
  Ako se djelo ne može okvalificirati kao kazneno djelo, a policija smatra da se radi o upravnom prekršaju ili drugom upravnom prijestupu, prosljeđuje prijavu nadležnom tijelu. Nadležno tijelo tad ponovno ispituje prijavu i, ako je utemeljena, pokreće prekršajni postupak.
• obustavlja daljnje postupanje po kaznenoj prijavi
  To se najčešće odnosi na slučajeve u kojima počinitelj premine, ako nije kazneno odgovoran zbog svoje životne dobi (tj. u vrijeme počinjenja djela bio je mlađi od 14 godina) ili ako žrtva nije dala svoj pristanak za vođenje kaznenog postupka.
• pokreće kazneni progon
  Ako ne postoje uvjeti za odbačaj ili prosljeđivanje kaznene prijave, odnosno za obustavu postupanja, policija pokreće kazneni progon.

Policija je dužna obavijestiti vas o svojoj odluci. Ta se odluka naziva nalogom (uznesenie) i dostavlja na adresu koju ste naznačili u svojoj kaznenoj prijavi. Ako se kazneni progon pokreće na temelju vaše prijave, kao osoba koja je prijavila kazneno djelo bit ćete obaviješteni o pojedinoj fazi postupka (tj., podizanje optužnice protiv određene osobe, proširenje optužnice, upućivanje predmeta drugom tijelu, obustava, uvjetna obustava ili odgoda kaznenog progona).

Imam li pravo na besplatne usluge tumačenja i prevođenja (kad se obratim policiji ili drugim nadležnim tijelima ili za vrijeme istražnog i sudskog postupka)?

Imate pravo tražiti tumača i u tom slučaju osigurava ga policija. Ne morate platiti naknadu za usluge tumača, već istu plaća država. Imate pravo i na usmeni ili pisani prijevod bitnih odluka na jezik koji razumijete.

Kako će nadležno tijelo osigurati da razumijem sve informacije i da me se razumije (ako sam dijete ili osoba s invaliditetom)

Policija / javni tužitelj kad komunicira s vama uzima u obzir vaše posebne okolnosti (kao što su vaša dob, spol, invaliditet ili mentalna zrelost). Svrha je toga osigurati da kao žrtva dobijete dovoljno informacija u obliku koji možete razumjeti kako biste imali potpuni pristup svojim pravima i kako bi se osiguralo da osjećate da se prema vama postupa s poštovanjem.

Osobito ranjive osobe, uključujući djecu i osobe s invaliditetom, moraju biti ispitane na pažljiv način koji osigurava da se kasnije u postupku ne ponavlja ispitivanje. Zbog toga se njihove izjave snimaju kamerom. Prije uzimanja iskaza svjedoka policija će se o tome kako provesti ispitivanje da bi ono bilo pravilno posavjetovati sa psihologom ili stručnjakom koji prisustvuje ispitivanju.

Službe za potporu žrtvama

Tko pruža potporu žrtvama?

Potporu žrtvama pružaju subjekti upisani u registar subjekata za pružanje pomoći žrtvama kaznenih djela, koji je dostupan na internetskoj stranici Ministarstva pravosuđa Slovačke Republike, ili, prema potrebi, interventni centri za žrtve obiteljskog nasilja. Ti subjekti pružaju psihološku pomoć i pravno savjetovanje. Potporu će vam pružiti stručno osposobljeno osoblje, koje će vam pomoći oko pravnih pitanja ili vam pružiti psihološku pomoć. Ako je to potrebno, pomoći će vam oko pronalaženja hitnog smještaja, kontaktiranja obitelji ili pribave novca.

Hoće li me policija automatski uputiti na službu za potporu žrtvama?

Pri prvom kontaktu policija će vas obavijestiti o subjektima koji pružaju pomoć žrtvama kaznenih djela, objasniti vam kako ih možete kontaktirati i koji oblik pomoći pružaju. Na vaš zahtjev policija će vam pomoći da ih kontaktirate.

Kako se štiti moja privatnost?

Tijela kaznenog progona paze da ne otkrivaju zaštićene osobne podatke ili činjenice osobne prirode, ponajprije one povezane s vašim obiteljskim životom, kućnu adresu i korespondenciju koja nije izravno povezana s kaznenim djelom. Posebnu pozornost posvećuju interesima djece, maloljetnika i stranaka čiji se osobni podaci ne otkrivaju.

Ako podnosite kaznenu prijavu, možete zatražiti od policijskog službenika da vaši osobni podaci ne budu uneseni u nju.

Moram li prijaviti kazneno djelo kako bi mi se pružila potpora za žrtve?

Imate pravo na potporu neovisno o tome jeste li podnijeli kaznenu prijavu ili niste.

Osobna zaštita za slučaj da sam u opasnosti

Koje su vrste zaštite dostupne?

Nadležna tijela imaju na raspolaganju različite mjere za zaštitu žrtve. Te se mjere razlikuju i s obzirom na fazu postupka. Vaše sudjelovanje u takvim mjerama trebalo bi biti dobrovoljno i trebali biste imati dovoljno informacija o opasnostima i prednostima kako biste mogli donijeti utemeljenu odluku.

Ako živite s počiniteljem u istom kućanstvu, policija može udaljiti počinitelja iz kućanstva na razdoblje od dva tjedna odmah nakon što pozovete policiju i/ili podnesete kaznenu prijavu. U tom slučaju počinitelj ne smije ući u zajednički stan ili kuću. Policija vas tad obavještava o mogućnosti traženja sudske zabrane (neodkladné opatrenie), kojom se zabranjuje pristup zajedničkom kućanstvu i na dulje razdoblje. Zahtjev za sudsku zabranu može se odnositi i na počinitelja koji ne živi s vama u istom kućanstvu. Sud može zabraniti počinitelju da se približi vašem domu, radnom mjestu ili mjestima na kojima se uobičajeno zadržavate ili da vas na bilo koji način kontaktira.

Imate pravo i odlučiti želite li biti obaviješteni ako počinitelj bude pušten ili pobjegne iz istražnog zatvora. Informacije o tim činjenicama služe osobito za vašu zaštitu – ako vas počinitelj pokuša kontaktirati (npr. počinitelj vam je bliska osoba ili član obitelji). Tu odluku možete u svakom trenutku promijeniti i to će policija, javni tužitelj i sud uzeti u obzir. Međutim, ako ste u opasnosti ili postoji opasnost za vaš život ili zdravlje, policija / javni tužitelj / sud obavijestit će vas o puštanju ili bijegu čak i ako niste tražili tu informaciju.

Tko mi može ponuditi zaštitu?

Zaštitu osigurava policija. Za vrijeme sudskih rasprava zaštitu osigurava sud.

Hoće li netko obraditi moj predmet kako bi utvrdio prijeti li mi još uvijek opasnost od počinitelja?

Policija, javni tužitelj, sud, ali i subjekt koji pruža pomoć žrtvama kaznenih djela procjenjuju vaš slučaj na pojedinačnoj osnovi kako bi utvrdili jeste li posebno ranjiva žrtva. Oni provjeravaju predstavlja li vam počinitelj i dalje prijetnju i postoji li opasnost ponovne viktimizacije. Ako utvrde da počinitelj ima namjeru zastrašiti vas, prijetiti vam, osvetiti se ili na bilo koji način utjecati na vaš psihički ili fizički integritet, nadležna tijela poduzet će potrebne mjere.

Hoće li netko obraditi moj predmet kako bi utvrdio jesam li dodatno ugrožen zbog sustava kaznenog pravosuđa (za vrijeme istražnog i sudskog postupka)?

Kao žrtva imate pravo na zaštitu od sekundarne viktimizacije. To se odnosi na bilo koju štetu koju biste pretrpjeli kao posljedicu postupanja pojedinaca ili institucija s kojima ste bili u kontaktu nakon kaznenog djela, a ne kao izravnu posljedicu samog kaznenog djela. To može uključivati, na primjer, neobazrivo postupanje javnih tijela, njihovo nedjelovanje u osiguravanju vaše zaštite ili neobazrivo iznošenje u javnost vašeg slučaja. Postoje mehanizmi u kaznenom postupku namijenjeni izbjegavanju takvog postupanja. Policija, javni tužitelj, sud i subjekti koji pružaju pomoć žrtvama dužni su postupati tako da njihove aktivnosti ne dovode do sekundarne viktimizacije. Stoga se vaše ispitivanje može snimiti kamerom kako svoj iskaz ne biste morali davati u više navrata. Radi vaše zaštite liječnički pregled može se naložiti samo u mjeri u kojoj je to nužno i samo ako je to potrebno za kazneni postupak.

Kakva je zaštita dostupna za posebno ranjive žrtve?

Ako ste posebno ranjiva žrtva, imate pravo od subjekta koji pruža pomoć žrtvama kaznenih djela zatražiti besplatnu specijaliziranu stručnu pomoć. Ona se pruža u razdoblju od 90 dana i može se na vaš zahtjev produljiti u opravdanim slučajevima. Uključuje psihološku pomoć i pravno savjetovanje. Potporu će vam pružiti stručno osposobljeno osoblje, koje će vam pomoći oko pravnih pitanja ili vam pružiti psihološku pomoć. Ako je to potrebno, pomoći će vam oko pronalaženja hitnog smještaja, kontaktiranja obitelji ili pribave novca. Pomoći će vam i kod procjene postoji li opasnost za vaš život ili zdravlje te poduzeti mjere za vašu zaštitu.

Maloljetnik sam – imam li posebna prava?

Uz sva prava koja imate kao posebno ranjiva žrtva jer se kao maloljetna osoba automatski smatrate takvom žrtvom, policija, javno tužiteljstvo, sudovi i subjekti koji pružaju pomoć žrtvama kaznenih djela dužni su postupati u vašem najboljem interesu.

Ako kao svjedok dajete svoj iskaz o događajima koji su vam uzrokovali nelagodu, ispitivanju moraju prisustvovati psiholog ili vještak koji nadziru njegovo provođenje. Prema potrebi ispitivanju može prisustvovati i vaš roditelj ili nastavnik. Ispitivanje se provodi tako da ne morate ponovno davati svjedočki iskaz u kasnijoj fazi postupka. Možete biti ponovno ispitani samo ako je to prijeko potrebno.

Opće je poznato da dijete ima posebne potrebe u kaznenom postupku te će institucije s kojima dolazite u kontakt uzeti u obzir vašu dob i potrebe.

Član moje obitelji izgubio je život kao žrtva kaznenog djela – koja su moja prava?

Ako je član vaše obitelji izgubio život zbog kaznenog djela te ste zbog smrti tog člana obitelji pretrpjeli štetu, i vas se smatra žrtvom. Imate pravo na informacije, posebice o tome kako podnijeti kaznenu prijavu, kako napreduje kazneni postupak i kako kontaktirati organizacije koje vam mogu pomoći. Policija ili javno tužiteljstvo pomoći će vam, na vaš zahtjev, da kontaktirate subjekt koji pruža pomoć žrtvama kaznenih djela, koji će vam dalje pomoći u zadovoljenju vaših potreba. Osim toga, imate pravo na stručnu pomoć, pravo da budete saslušani i da se prema vama postupa s poštovanjem, obzirnošću i osjetljivošću.

Član moje obitelji žrtva je kaznenog djela – koja su moja prava?

Ako osoba izgubi život zbog nasilnog kaznenog djela, nadživjeli bračni drug i djeca smatraju se jednako tako žrtvama nasilnog kaznenog djela. Ako takvih osoba nema, nadživjeli roditelj i osoba koja je s preminulim živjela u zajedničkom kućanstvu najmanje godinu dana prije njegove smrti i koja je održavala kućanstvo zajedno s preminulim, ili osoba koju je preminuli uzdržavao, smatrat će se žrtvom kaznenog djela.

Imate sva prava koja imaju žrtve, ali kao žrtva nasilnog kaznenog djela imate pravo i na novčanu naknadu, koju možete zatražiti od Ministarstva pravosuđa Slovačke Republike.

Mogu li pristupiti uslugama mirenja? Koji su uvjeti? Prijeti li mi opasnost za vrijeme mirenja?

Informacije o postupcima mirenja daje policija pri prvom kontaktu. Mirenje provode službenici za probaciju i medijaciju na temelju dobrovoljnog pristanka vas i počinitelja. Svrha mirenja jest uz aktivno sudjelovanje obiju strana ukloniti negativne posljedice koje proizlaze iz počinjenog kaznenog djela. U svakom trenutku možete opozvati svoj pristanak. Informacije dobivene za vrijeme postupka mirenja smatraju se povjerljivima. Bez pristanka stranaka te se informacije ne smiju koristiti u bilo koju drugu svrhu osim za rješavanje sporova u kontekstu mirenja.

Gdje mogu pronaći zakon u kojem su navedena moja prava?

Zakon o žrtvama kaznenih djela

Zakon o kaznenom postupku

Kako mogu prijaviti kazneno djelo?

Kazneno djelo možete prijaviti podnošenjem kaznene prijave bilo kojoj policijskoj postaji, javnom tužiteljstvu ili sudu. Kaznenu prijavu možete podnijeti ako ste žrtva kaznenog djela, ali i ako saznate da je netko koga poznajete žrtva kaznenog djela ili je pretrpio štetu ili počinio kazneno djelo. Pojedina tijela (tj. policija, javno tužiteljstvo, sudovi) međusobno surađuju i, prema potrebi, vašu prijavu prosljeđuju tijelu koje će je dalje ispitati. Kaznena prijava može se podnijeti u pisanom obliku, usmenom izjavom u zapisnik ili elektroničkim putem ovjerena elektroničkim potpisom. Trebala bi posebice sadržavati opis djela koje se dogodilo, vaše podatke za kontakt i, ako ste žrtva kaznenog djela, opis štete koju ste pretrpjeli, zajedno s naznakom tražite li naknadu štete. Kaznena prijava ne smije biti anonimna, ali policija ili javni tužitelj neće otkriti vaše podatke ako to zatražite.

Kako mogu saznati u kojoj je fazi moj predmet?

Ako ste prijavili kazneno djelo ili ste žrtva kaznenog djela, policija je dužna obavijestiti vas o svojoj odluci. Ta se odluka naziva nalogom (uznesenie) i dostavlja se na adresu koju ste naznačili u svojoj kaznenoj prijavi. Kao osoba koja je prijavila kazneno djelo bit ćete obaviješteni o pojedinoj fazi postupka (npr., podizanje optužnice protiv određene osobe, proširenje optužnice, upućivanje predmeta drugom tijelu, obustava, uvjetna obustava ili odgoda kaznenog progona).

Imam li pravo na pravnu pomoć (za vrijeme istražnog ili sudskog postupka)? Pod kojim uvjetima?

Odvjetnik vas ne mora zastupati kad podnosite kaznenu prijavu. Pravnu pomoć mogu pružiti subjekti koji pružaju pomoć žrtvama ili, pod određenim uvjetima, Centar za pravnu pomoć. U kasnijim fazama kaznenog postupka može vam se dodijeliti odvjetnik o trošku države.

Mogu li tražiti nadoknadu troškova (za sudjelovanje u istražnom ili sudskom postupku)? Pod kojim uvjetima?

Ako ste pozvani kao svjedok, bilo u prethodnom postupku ili za vrijeme suđenja, imate pravo na naknadu već nastalih novčanih troškova, posebice putnih troškova, prehrane i dokumentiranih troškova smještaja. Imate pravo na naknadu izgubljene zarade od rada ili drugog gubitka prihoda koji možete dokazati. Pravo na podnošenje zahtjeva za naknadu troškova za svjedoke prestaje ako se ne podnese u roku od tri dana od rasprave. Zahtjev se mora kvantificirati najkasnije 15 dana od podnošenja zahtjeva.

Država ne snosi vaše troškove ako ste oštećenik. Vlastiti troškovi uključuju putne troškove, naknadu za izgubljeno vrijeme punomoćnika oštećenika, poštanske troškove i druge osobne izdatke. Međutim, kao oštećenik koji već jest u kaznenom postupku imate pravo na naknadu troškova nužnih za učinkovito ostvarivanje vašeg zahtjeva, uključujući troškove nastale angažiranjem punomoćnika. Osuđenik je dužan nadoknaditi vam te troškove.

Mogu li podnijeti žalbu ako je moj predmet zaključen izvan suda?

Vaš slučaj ne mora nužno ići na sud. Može se okončati manje formalnim alternativnim postupkom koji ne završava odlukom o krivnji i kazni. Ti postupci uključuju, na primjer, uvjetnu obustavu kaznenog progona, uvjetnu obustavu kaznenog progona okrivljenika suradnika, nagodbu ili kazneni nalog. Imate li pravo na žalbu ovisi o vašoj ulozi u postupku i o tome kako je kazneni postupak okončan. Neovisno o tome jeste li oštećenik ili osoba koja je prijavila kazneno djelo, možete podnijeti prigovor protiv uvjetne obustave kaznenog progona ili uvjetne obustave kaznenog progona okrivljenika suradnika. Protiv sudske nagodbe ne možete podnijeti žalbu jer se ona sklapa uz vaše odobrenje. Ako ste oštećenik, možete podnijeti prigovor protiv dijela izreke kaznenog naloga koji se odnosi na naknadu štete. U tom slučaju ukida se dio izreke kaznenog naloga koja se odnosi na naknadu štete i sud vas upućuje na parnični postupak u kojem možete tražiti naknadu štete.

Mogu li se uključiti u suđenje?

Ako ste oštećenik, sud vas obavještava o glavnoj raspravi. Ako se ne pojavite na sudu, o vašem zahtjevu za naknadu štete odlučuje se na temelju vaših prethodnih zahtjeva sadržanih u spisu. Ako ste samo osoba koja je prijavila kazneno djelo, na glavnoj raspravi možete sudjelovati kao javnost.

Koja je moja službena uloga u pravosudnom sustavu? Primjerice, jesam li ili mogu li odabrati da budem: žrtva, svjedok, oštećenik ili privatni tužitelj?

Žrtvom postajete ako ste pretrpjeli tjelesnu ozljedu ili ako je oštećena vaša (materijalna ili nematerijalna) imovina ili ako su vaša prava i slobode povrijeđeni ili ugroženi kao posljedica kaznenog djela, a i ako je član vaše obitelji preminuo kao posljedica kaznenog djela. Svatko tko tvrdi da je žrtva smatra se takvom ako se ne dokaže suprotno, neovisno o tome je li počinitelj identificiran, kazneno gonjen ili osuđen. Prava žrtava, njihova zaštita i potpora njima uređeni su Zakonom o žrtvama kaznenih djela.

Međutim, u kaznenom postupku žrtva može imati status prijavitelja, žrtve ili svjedoka sa svim pravima koja Zakon o kaznenom postupku daje u odnosu na taj status.

Žrtva u kaznenom postupku osoba je koja je pretrpjela tjelesnu ozljedu ili gospodarsku, moralnu ili drugu štetu ili čija su druga zakonom zaštićena prava ili slobode bili povrijeđeni ili ugroženi kao posljedica kaznenog djela.

Svjedok postajete ako tijelo kaznenog progona ili sud zatraži od vas (pozove vas) da kao svjedok date iskaz o činjenicama bitnima za kazneni postupak koje ste osjetili vlastitim osjetilima ili ako se obratite tijelu kaznenog progona ili sudu na vlastitu inicijativu ili na prijedlog stranke.

Slovačko kazneno pravo ne poznaje koncept privatnog tužitelja. U kaznenim postupcima javni tužitelj podiže optužnicu.

Koja su moja prava i obveze u toj ulozi?

Kao žrtva kaznenog djela imate pravo na informacije o tome kako podnijeti kaznenu prijavu, kako napreduje kazneni postupak i kako možete kontaktirati organizacije koje vam mogu pomoći. Policija ili javno tužiteljstvo pomoći će vam, na vaš zahtjev, da kontaktirate subjekt koji pruža pomoć žrtvama kaznenih djela, koji će vam dalje pomoći u zadovoljenju vaših potreba. Imate pravo na stručnu pomoć, pravo da budete saslušani, pravo da se s vama postupa s poštovanjem, obzirnošću i osjetljivošću te imate pravo zatražiti naknadu štete ako ste bili žrtva nasilnog kaznenog djela.

Kao oštećenik imate pravo u pojedinim slučajevima dati pristanak na kazneni progon, tražiti naknadu štete, predložiti izvođenje ili dopunu dokaza, podnijeti dokaze, pregledavati i proučavati spise, prisustvovati glavnoj raspravi i javnoj raspravi o žalbi ili sporazumu o krivnji i prihvaćanju kazne, očitovati se o izvedenim dokazima, iznijeti završni govor i podnijeti žalbu.

Kao svjedok dužni ste se odazvati na poziv tijela za kazneni progon ili suda i svjedočiti o tome što vam je poznato o kaznenom djelu i počinitelju ili o okolnostima bitnima za kazneni postupak. Ako se propustite odazvati bez opravdanog razloga, možete biti dovedeni na sud.

Kao svjedok možete uskratiti svjedočenje u tri slučaja:

• ako je okrivljenik vaš izravni srodnik, brat ili sestra, posvojitelj, posvojenik, bračni ili izvanbračni drug
• ako biste time sebe ili blisku osobu izložili kaznenom progonu
• ako biste time povrijedili obvezu čuvanja tajnosti ispovijedi ili povjerljivosti informacije koja vam je povjerena kao osobi koja je dužna čuvati povjerljivost ili kao osobi zaduženoj za pastoralnu skrb.

Imate pravo na pravnu pomoć i na prisustvo odvjetnika na ispitivanju te pravo da vam se zapisnik pročita i da tražite njegovu dopunu ili ispravak. Imate pravo na naknadu nužnih troškova (npr. putnih troškova) i izgubljene zarade od rada – naknade za svjedoke. Zahtjev za isplatu naknade za svjedoke mora se podnijeti u roku od tri dana od rasprave.

Mogu li dati izjavu za vrijeme suđenja ili podastrijeti dokaze? Pod kojim uvjetima?

Kao oštećenik imate pravo prisustvovati glavnoj raspravi i predlagati sudu izvođenje dokaza. Možete se i očitovati o dokazima koji su već izvedeni. Prijedlozi se više ne mogu podnositi nakon što sud proglasi da je izvođenje dokaza završeno.

Na kraju glavne rasprave (s time da može biti i više ročišta za glavnu raspravu) možete iznijeti završni govor. Sadržaj završnog govora nije točno definiran, tako da sami odlučujete što ćete reći. Svoje bilješke možete ponijeti sa sobom. Završni govor iznosi vaš punomoćnik, ako ga imate.

Koje ću informacije dobiti za vrijeme suđenja?

Kao oštećeniku uvijek vam se dostavljaju sve odluke (presuda, nalog, kazneni nalog). Odluka se dostavlja izravno vašem punomoćniku ako ste ga imenovali.

Hoću li imati pristup sudskim spisima?

Uvid u sudski spis možete dobiti u svim fazama kaznenog postupka. Zahtjev za uvid u spis trebao bi se podnijeti nadležnom tijelu kaznenog progona. Zahtjev možete podnijeti u pisanom obliku ili usmeno. U tom je slučaju nadležno tijelo, u načelu, dužno udovoljiti zahtjevu oštećenika tako da navede mjesto, dan i vrijeme izvođenja te procesne radnje. Potrebno je poduzeti sve potrebne korake da se pri uvidu u spis spriječi otkrivanje povjerljivih informacija, poslovnih i bankovnih tajni itd.

Mogu li podnijeti žalbu protiv presude?

Imate pravo podnijeti žalbu protiv dijela odluke koji se odnosi na odštetni zahtjev ili troškove postupka. Ovisno o vrsti odluke možete podnijeti žalbu (u roku od 15 dana), pritužbu (u roku od tri radna dana) ili prigovor (u roku od osam dana). U odluci koju primite točno će biti naznačeno koji vam je pravni lijek na raspolaganju i dokad ga možete podnijeti.

Koja su moja prava nakon izricanja presude?

Osuđeni počinitelj kaznenog djela dužan je nadoknaditi vam štetu određenu presudom. Ako osuđenik ne ispuni tu obvezu po pravomoćnosti odluke, možete je prisilno izvršiti putem sudskog ovršitelja. Sudski ovršitelj potom poduzima potrebne korake kako bi se osiguralo da dobijete naknadu štete, npr. prodaje imovinu osuđenika, usteže određeni iznos od plaće osuđenika. Međutim, i nakon okončanja kaznenog postupka imate daljnja prava kao žrtva kaznenog djela / oštećenik. Ta se prava odnose na vašu sigurnost i na naknadu.

Ako ste žrtva nasilnog kaznenog djela, možete od Ministarstva pravosuđa zatražiti naknadu koju isplaćuje država. Naknada se isplaćuje za tjelesne ozljede, a kad je riječ o pojedinim kaznenim djelima, i za nematerijalnu štetu. Osnovni uvjet koji morate ispuniti prije podnošenja zahtjeva jest taj da je pokrenut kazneni postupak u kojem ste zatražili naknadu štete od počinitelja i da vam šteta nije nadoknađena na drugi način. Naknadu možete zatražiti već za vrijeme kaznenog postupka, ali najduže godinu dana od datuma kad je odluka postala pravomoćna, stoga je važno da ne propustite taj rok.

Imam li pravo na potporu ili zaštitu nakon suđenja? Koliko dugo?

Pravo na stručnu pomoć imate i nakon okončanja kaznenog postupka. Ako su vam i dalje potrebne psihološka pomoć ili pomoć u ostvarivanju svojih prava kao žrtve, imate ih pravo primiti.

Koje ću informacije dobiti ako je počinitelj osuđen?

Presuda koju ćete primiti sadržavat će informacije o kazni izrečenoj počinitelju, uključujući trajanje kazne i zatvor u kojem će se kazna izdržavati ako je počinitelj osuđen na kaznu zatvora.

Hoću li biti obaviješten o puštanju počinitelja na slobodu (uključujući prijevremeno puštanje na slobodu ili uvjetnu slobodu) ili njegovu bijegu iz zatvora?

Imate pravo odlučiti o tome želite li biti obaviješteni ako počinitelj bude pušten ili pobjegne iz istražnog zatvora. Informacije o tim činjenicama služe osobito za vašu zaštitu – ako vas počinitelj pokuša kontaktirati (npr. počinitelj vam je bliska osoba ili član obitelji). Tu odluku možete u svakom trenutku promijeniti i to će policija, javni tužitelj i sud uzeti u obzir. Međutim, ako ste u opasnosti ili postoji opasnost za vaš život ili zdravlje, policija / javni tužitelj / sud obavijestit će vas o puštanju ili bijegu čak i ako niste tražili tu informaciju.

Hoću li biti uključen u odluke o puštanju na slobodu ili uvjetnom otpustu? Primjerice, mogu li dati izjavu ili podnijeti žalbu?

Možete podnijeti žalbu protiv dijela sudske odluke koji se

Koji je postupak za traženje odštete od počinitelja? (npr. sudski postupak, privatna tužba, adhezijski postupak)

Naknada štete može se zatražiti od počinitelja u kaznenom postupku usmenom izjavom u zapisnik s rasprave ili podnošenjem posebne pisane predstavke. Oštećenik koji na temelju zakona ima pravo od počinitelja zatražiti naknadu štete zbog gubitaka koji su mu prouzročeni kaznenim djelom isto tako ima pravo podnijeti predstavku sudu u kojoj traži da počinitelju naloži plaćanje naknade štete pri izricanju presude. Oštećenik mora tu predstavku podnijeti najkasnije do kraja istrage ili skraćenog postupka. U predstavci moraju biti jasno navedeni razlozi za potraživanje naknade i traženi iznos naknade štete. Oštećenika se obavješćuje o pravu na naknadu štete i postupku za ostvarivanje tog prava za vrijeme rasprave.

Ako postoji osnovana sumnja da će namirenje zahtjeva žrtve za naknadu gubitaka prouzročenih kaznenim djelom biti ometano ili spriječeno, zahtjev se može osigurati imovinom tuženika ili drugim imovinskim pravima do očekivanog iznosa gubitaka. Odluku o zapljeni imovine donosi sud na temelju predstavke javnog tužitelja ili oštećenika. U prethodnom postupku javni tužitelj može osigurati zahtjev čak i bez predstavke oštećenika ako je to u interesu zaštite žrtve, posebice ako postoji rizik od odlaganja.

Sud je naložio počinitelju da mi plati odštetu/naknadu. Kako mogu biti siguran da će počinitelj platiti odštetu/naknadu?

Ako počinitelj ne ispuni dobrovoljno svoje obveze prema nalogu suda u kaznenom postupku i takva sudska odluka postane izvršna, dobit ćete nalog za izvršenje na temelju kojeg je moguće izvršiti presudu protiv počinitelja u okviru postupka prisilne naplate. U takvim slučajevima možete zatražiti pravnu pomoć od odvjetnika.

Ako počinitelj ne plati, može li mi država isplatiti predujam za odštetu/naknadu? Pod kojim uvjetima?

Ne.

Imam li pravo na odštetu od države?

Ako ste žrtva nasilnog kaznenog djela, možete zatražiti naknadu. Ministarstvo pravosuđa Slovačke Republike odlučuje o davanju naknade i isplaćuje je na temelju pisanog zahtjeva. Zahtjev se mora podnijeti na obrascu koji se nalazi na internetskoj stranici Ministarstva. Zahtjev se može podnijeti i nakon što je kazneni progon već započeo, ali najkasnije u roku od godine dana od datuma kad su presuda ili kazneni nalog postali pravomoćni.

Ako vas je kazneni sud uputio s vašim zahtjevom za naknadu štete zbog tjelesnih ozljeda na parnični postupak ili postupak pred drugim tijelom, zahtjev se mora podnijeti Ministarstvu u roku od godine dana od datuma kad je odluka o vašoj tužbi u parničnom postupku ili postupku pred drugim tijelom postala pravomoćna. Po proteku navedenog roka prestaje pravo na naknadu iz Zakona o žrtvama kaznenih djela.

Prethodno navedeni rokovi ne teku dok traje postupak pred nadležnim tijelom, posebice dok traje parnični postupak i ovršni postupak u kojem tražite naknadu štete uzrokovanu tjelesnom ozljedom izravno od osobe koja vam je tu štetu uzrokovala.

Ministarstvo mora odlučiti o vašem zahtjevu u roku od četiri mjeseca od dana primitka potpunog zahtjeva. Taj se rok produljuje za vrijeme od podnošenja zahtjeva za suradnju ili dokumenata potrebnih za donošenje odluke do njihova dostavljanja nadležnim tijelima kaznenog progona, sudovima, drugim državnim tijelima, višim teritorijalnim jedinicama, općinama i drugim osobama.

Imam li pravo na naknadu ako počinitelj ne bude osuđen?

Ako okrivljenik bude oslobođen optužbe, sud će vas uputiti sa zahtjevom na parnični postupak ili postupak pred drugim tijelom.

Ako ste žrtva nasilnog kaznenog djela, a okrivljenik je oslobođen optužbe jer nije kazneno odgovoran zbog neubrojivosti ili maloljetnosti te niste na drugi način primili naknadu za tjelesne ozljede, imate pravo na naknadu iz Zakona o žrtvama kaznenih djela.

Imam li pravo na hitnu isplatu dok čekam odluku o zahtjevu za naknadu?

Ne.

Žrtva sam kaznenog djela. Komu se mogu obratiti za potporu i pomoć?

Podaci za kontakt subjekata koji pružaju pomoć žrtvama mogu se pronaći na poveznici https://www.justice.gov.sk/Stranky/Registre/Zoznamy-vedene-MS-SR/Register-pomoc-obetiam-zoznam.aspx.

Telefonska linija za pomoć žrtvama

DRUGI KONTAKTI

Uredi za informiranje žrtava (uredi se nalaze u glavnim gradovima regija i navode osnovne informacije te pomažu u uspostavljanju kontakta sa subjektima koji pružaju pomoć žrtvama)

Je li potpora žrtvama besplatna?

Jest.

Koje vrste potpore mogu primiti od državnih službi ili tijela?

Pravna pomoć može se dobiti od subjekata koji pružaju pomoć žrtvama, interventnog centra za žrtve obiteljskog nasilja ili, pod određenim uvjetima, od Centra za pravnu pomoć. Država surađuje sa subjektima koji pružaju pomoć žrtvama, a pri prvom kontaktu policija će vam dati njihove podatke za kontakt i informacije o obliku pomoći koju ti subjekti pružaju. Na vaš zahtjev policija će vam pomoći da ih kontaktirate.

Koje vrste potpore mogu primiti od nevladinih organizacija?

Svaka žrtva ima pravo na stručnu pomoć. Uglavnom je pružaju subjekti ovlašteni prema Zakonu o žrtvama kaznenih djela, kao i drugi subjekti koji pružaju pomoć žrtvama („registrirani subjekti” – međutim, ti subjekti ne pružaju nužno pomoć u mjeri navedenoj u nastavku).

Ovlašteni subjekti posebice ispunjavaju uvjete stručne osposobljenosti, tj. zapošljavaju stručnjake s visokom stručnom spremom i stručnim iskustvom u tom području. Različiti subjekti u pravilu su specijalizirani za pružanje stručne pomoći određenoj skupini žrtava da bi se konkretnije usmjerilo na potrebe žrtava i pružila kvalitetnija pomoć. Registar subjekata koji pružaju pomoć žrtvama sadržava informacije o toj specijalizaciji, kao i podatke za kontakt ili zemljopisno područje koje pokriva pojedini subjekt.

Ovlašteni subjekti mogu pružati opću stručnu pomoć ili specijaliziranu stručnu pomoć namijenjenu posebno ranjivim žrtvama.

Opća stručna pomoć žrtvama uključuje:

• navođenje i odgovarajuće pojašnjavanje informacija (posebice o kaznenom postupku, postupcima i pravima, stručnoj pomoći)
• pravnu pomoć za ostvarenje prava žrtve
• pravnu pomoć za ostvarenje prava žrtve koja ima status oštećenika ili svjedoka u kaznenom postupku
• psihološku pomoć
• savjetovanje o opasnostima i prevenciji ponovljene viktimizacije.

Ovlašteni subjekt koji pruža opću stručnu pomoć prvo savjetovanje uvijek mora pružiti besplatno. Ako je dobio potporu, stručnu pomoć dužan je pružati besplatno u razdoblju od 90 dana, a po potrebi i dulje ako to žrtva zatraži.

Specijalizirana stručna pomoć posebno ranjivim žrtvama uključuje:

• pružanje opće stručne pomoći
• pružanje psihološke krizne intervencije
• procjenu opasnosti za život ili zdravlje
• organiziranje pružanja socijalnih usluga u hitnom smještaju te specijaliziranog socijalnog savjetovanja ako postoji neposredna opasnost za život ili zdravlje posebno ranjive žrtve.

Posebno ranjive žrtve uvijek imaju pravo na besplatnu specijaliziranu stručnu pomoć. Ta se pomoć pruža u razdoblju od 90 dana, a po potrebi i dulje ako to žrtva zatraži (i neformalno, npr. dogovaranjem drugog susreta).

Akreditacija subjekata podliježe pružanju jednog od prethodno navedenih oblika pomoći, što je vezano i za vrstu žrtava kojima pružaju pomoć. Ako niste sigurni kakvu vrstu stručne pomoći ovlašteni subjekt pruža i s kojim vrstama žrtava radi, slobodno ga kontaktirajte. Moći će vas savjetovati i uputiti na drugi subjekt kad je to potrebno.