Defendants (criminal proceedings)

If you are suspected or accused of a criminal offence, these factsheets take you through the criminal process and the various steps involved. They explain your rights and obligations at each stage, from the time of pre-trial investigations, right through to after the trial. The factsheets also provide information on how minor offences, such as road traffic offences, are dealt with.

If you are suspected or accused of a crime, you have certain legally guaranteed rights that must be upheld. You need to know what these are and you will also want to be fully informed of what happens when during the various stages of the criminal process. The factsheets cover key areas including which authority carries out investigations, how to get legal advice, the roles and rights of the various entities and officials and information on any deadlines that may apply during the process and the assistance available to you. You will also find information on your obligations during the process.

As the situation varies from one country to another, it is important that you understand the process and are fully aware of your rights and obligations. Take note of the roles and any deadlines that apply as you read through these factsheets.

The following factsheets will guide you through the most important steps of criminal proceedings in each Member State, explaining the rights you have and the basic rules you need to follow to exercise them.

Please select the relevant country's flag to obtain detailed national information.

This information is not a substitute for legal advice and is intended to be for guidance only. If you need assistance, always check with a lawyer or other expert to establish what applies in your particular situation.

Any reference in these fact sheets to a person of the male sex shall be deemed also to constitute a reference to a person of the female sex, and vice versa, unless the context clearly indicates otherwise.

Last update: 18/01/2019

This page is maintained by the European Commission. The information on this page does not necessarily reflect the official position of the European Commission. The Commission accepts no responsibility or liability whatsoever with regard to any information or data contained or referred to in this document. Please refer to the legal notice with regard to copyright rules for European pages.
The Commission is in the process of updating some of the content on this website in the light of the withdrawal of the United Kingdom from the European Union. If the site contains content that does not yet reflect the withdrawal of the United Kingdom, it is unintentional and will be addressed.

Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

Prava optuženika u kaznenim postupcima - Belgija

U ovim se informativnim člancima objašnjava što se događa kad je netko osumnjičen ili optužen za prekršaj za koji se vodi postupak pred sudom. Za podatke o manjim prekršajima, poput prometnih prekršaja koji se obično rješavaju fiksnom kaznom kao što je globa, usporedi Poveznica se otvara u novom prozoru5. informativni članak.

Ako ste žrtva kaznenog djela, potpune informacije o svojim pravima možete pronaći ovdje.

Kratak opis kaznenog postupka

U nastavku se nalazi kratak opis uobičajenih faza kaznenog postupka

Istražni sudovi

Sudsko vijeće - chambre du conseil i optužno vijeće - chambre des mises en accusation (en appel) čine istražne sudove. Oni provjeravaju ispravnost uhidbenog naloga, odlučuju o pritvoru, osiguravaju nadzor istrage i odlučuju o eventualnom upućivanju predmeta nadležnom raspravnom sudu.

Postupak pred sudskim vijećem:

  • poziv na sud putem preporučenog pisma;
  • konzultiranje dokumentacije u pisarnici suda;
  • zahtjev za izvršavanjem dodatnih obveza prije rasprave;
  • rasprava radi utvrđivanja postojanja dovoljnog broja dokaza za početak sudskog postupka;
  • razmatranje predmeta i određivanje datuma donošenja odluke;
  • donošenje odluke o upućivanju na sud. Osim u slučaju zakonskih iznimaka, optuženik nema pravo žalbe na tu odluku.

Kazneni sudovi

Ako ste optuženi za lakše kazneno djelo (prekršaj kažnjiv globom od najmanje 26 eura i/ili zatvorskom kaznom u trajanju između osam dana i pet godina), bit ćete pozvani pred kazneni sud koji će utvrditi jeste li krivi za radnje za koje ste optuženi, narediti oslobađanje ili izreći osudu i eventualno žrtvama dodijeliti odštetu. Kazneni sud za kazneno djelo s olakotnim okolnostima može odrediti zatvorsku kaznu od najviše 20 godina.

Postupak pred kaznenim sudovima:

  • poziv na sud koji uručuje sudski izvršitelj;
  • konzultiranje dokumentacije u pisarnici suda;
  • rasprava pred sudom;
  • razdoblje od mjesec dana tijekom kojeg sudac razmatra predmet;
  • izricanje odluke suda;
  • pravo na žalbu.

Porotni sud

Ako ste optuženi za zločin (kažnjiv maksimalnom kaznom doživotnog zatvora), bit ćete poslani pred porotni sud. Porota koja se sastoji od dvanaestero porotnika izabranih iz općeg stanovništva odlučit će jeste li krivi za radnje za koje ste optuženi. Zajedno sa sudom, koji predstavljaju tri suca, porotnici će, ako ste proglašeni krivim, odlučiti o kazni. No, samo sud donosi odluku o dodjeli odštete eventualnim žrtvama ako su je one zatražile.

Postupak pred porotnim sudom:

  • odluka o suđenju koju izdaje optužno vijeće i poziv na sud koji uručuje sudski izvršitelj;
  • konzultiranje dokumentacije u pisarnici suda (besplatna preslika dostupna na zahtjev);
  • preliminarno ročište: sastavljanje popisa svjedoka koji će biti saslušani i biranje porote nasumičnim odabirom;
  • usmena istraga predmeta;
  • rasprava o krivnji, zatim o mogućoj kazni te potom o odšteti;
  • nema mogućnosti žalbe (moguće je pokretanje kasacijskog postupka).

U informativnim člancima nalaze se detaljnije informacije o svim fazama postupka i o vašim pravima. No, te informacije ne zamjenjuju savjetovanje s odvjetnikom i trebaju služiti samo kao općenita objašnjenja.

Uloga Europske komisije

Molimo da uzmete u obzir da Europska komisija ni na koji način ne sudjeluje u kaznenim postupcima u državama članicama i nije ovlaštena pružiti vam pomoć ako želite uložiti žalbu. U ovim informativnim člancima objašnjava se kako se i kome možete žaliti.

Kliknite na poveznice u nastavku kako biste pronašli informacije koje trebate

Poveznica se otvara u novom prozoru1. Savjetovanje s odvjetnikom

Poveznica se otvara u novom prozoru2. Moja prava tijekom istrage

  • Uhićenje i policijsko ispitivanje
  • Dokumentacija s informacijama
  • Dokumentacija o istrazi
  • Poseban slučaj: preventivan pritvor
  • Zaključenje istrage

Poveznica se otvara u novom prozoru3. Moja prava tijekom postupka

Poveznica se otvara u novom prozoru4. Moja prava nakon postupka

Poveznica se otvara u novom prozoru5. Prometni prekršaji i drugi manji prekršaji

Posljednji put ažurirano: 03/10/2014

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Izvorna jezična inačica ove stranice nizozemski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

1. Savjetovanje s odvjetnikom

Iznimno je važno da, kad ste na bilo koji način uključeni u kazneni postupak, od odvjetnika dobijete neovisne savjete. Na informativnim je listovima navedeno kada i u kojim uvjetima imate pravo na odvjetnika. Objašnjeno je i kako vam odvjetnik može pomoći. Na ovom informativnom listu s općim informacijama navedeno je kako pronaći odvjetnika i kako će troškovi odvjetnika biti pokriveni ako si ga ne možete priuštiti.

Kako pronaći odvjetnika?

Svaki belgijski odvjetnik pripada Odvjetničkoj komori sudskog okruga u kojemu se njegov ured nalazi. Odvjetnička komora u Bruxellesu sastoji se od dva udruženja odvjetnika, prvo objedinjuje odvjetnike francuskog govornog područja, a drugo odvjetnike nizozemskog govornog područja.

Udruženje odvjetničkih komora francuskog i njemačkog govornog područja (Ordre des Barreaux francophones et germanophone - O.B.G.F.) obuhvaća komore valonske regije i udruženje francuskog govornog područja u Bruxellesu.

Nizozemsko udruženje glavnoga grada i flamanske odvjetničke komore objedinjeni su u udruženju flamanskih odvjetničkih komora (Orde van de Vlaamse Balies – O.V.B.).

Popis odvjetnika nalazi se u telefonskom imeniku, na žutim stranicama ili na internetu (Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://avocats.be/fr ili Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.advocaat.be/). Možete potražiti odvjetnika koji se pretežito bavi obranom optuženika na kaznenim sudovima, služeći se potragom prema „području djelovanja” (matière préférentielle na francuskom, voorkeurmaterië na nizozemskom), pod „kazneno pravo” (droit pénal na francuskom, strafrecht na nizozemskom).

Pretragom po općinama ili sudskim okruzima možete pronaći odvjetnika u svojoj blizini.

Popis odvjetnika možete pribaviti u tajništvu svake komore.

Preporučenom odvjetniku možete se obratiti i izravno e-poštom, poštom ili telefonom.

Kako platiti odvjetnika?

U pravilu, vi plaćate svojeg odvjetnika. Prije bilo kakvog pružanja pomoći, odvjetnik od vas može tražiti predujam. Iznos odvjetničkih honorara nije utvrđen zakonom. Međutim, odvjetnik vas mora upoznati s načinom sastavljanja svojeg računa: prema cijeni radnog sata izračunanog po vremenu provedenom radeći na vašoj obrani ili prema paušalnoj cijeni za svaku uslugu (savjetovanje, razgledavanje spisa, obrana na sudu...).

Tome treba pribrojiti i troškove njegova ureda te izdatke plaćene sudskoj upravi.

Ako ne raspolažete dostatnim sredstvima za plaćanje odvjetnika, besplatnu pravnu pomoć možete zatražiti od Ureda za pravnu pomoć (Bureau d'Aide Juridique) za koji radi vaš odvjetnik. Popis takvih ureda za svaki okrug dostupan je na internetu:

Ako ste korisnik socijalne pomoći Javnog centra za socijalnu skrb (Centre Public d'Action Sociale - C.P.A.S.), ako primate novčanu potporu za starije osobe ili invalidninu, ako skrbite o djetetu koje ostvaruje pravo na obiteljsku naknadu, ako ste smješteni u socijalnom stanu, ako ste maloljetni, prezaduženi (proglašen osobni stečaj), ako ste u zatvoru, ako je protiv vas podnesena kaznena prijava i čekate ročište ili ako bolujete od duševne bolesti, dobit ćete besplatnu pomoć odvjetnika.

Dobit ćete je i ako živite sami, a vaša mjesečna primanja ne prelaze 860 EUR ili čak i ako ne stanujete sami, ali ukupna primanja svih punoljetnih

Posljednji put ažurirano: 03/10/2014

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Izvorna jezična inačica ove stranice nizozemski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

2. Moja prava tijekom izvida kaznenih djela i istrage prije pokretanja postupka pred sudom

Koja je svrha izvida kaznenih djela i istrage?

Služe prikupljanju dokaza kojima se utvrđuje kazneno djelo i provjeri elemenata koji bi osumnjičenu osobu mogli osloboditi krivnje ili koji bi pokazali da ne postoji kazneno djelo.

Koje su faze izvida i istrage? Tko provodi svaku od tih faza?

Policija istražuje kaznena djela, traži njihove počinitelje i prikuplja dokaze.

Kad policija sumnja na postojanje kaznenog djela, o tome obavješćuje državnog odvjetnika (procureur du Roi) koji može odlučiti:

  • okončati postupak;
  • sam provesti izvide (prikupljanje informacija);
  • od istražnog suca zatražiti istragu određenog podatka, a ne neke određene osobe (istraga).

Državni odvjetnik ima manje ovlasti od istražnog suca. Istražni sudac ili državni odvjetnik vode istrage i daju naputke policijskim službenicima koji provode propisane radnje tijekom istrage (saslušanja, pretrage, uzimanje uzoraka DNK...).

Nakon provedenih izvida

Ako se radi o informativnom spisu, državni odvjetnik može:

  • okončati postupak;
  • predložiti nagodbu o kazni: odustajanje od tužbe (bez kaznenoga progona) uz plaćanje novčane kazne (uobičajen postupak u slučaju prometnih prekršaja);
  • predložiti mirenje u slučaju manjih prekršaja: nema progona, ali počinitelj mora žrtvi nadoknaditi štetu i, prema potrebi, pohađati terapiju ili obuku;
  • pozvati osumnjičenika izravno pred raspravnog suca (juge du fond);
  • na temelju zapisnika pozvati osumnjičenika da pristupi nadležnom sudu: poziv se dostavlja osumnjičeniku po uhićenju (u trajanju od najviše 24 sata) ili se predaje državnom odvjetniku kako bi se postupak ubrzao.

Ako se radi o istražnom spisu, on,se dostavlja državnom odvjetništvu, koje odlučuje o daljnjem postupanju. Zatim okrivljenik može razgledati spis te je pozvan pred sudsko vijeće (chambre du conseil) koje, po saslušanju izvješća istražnog suca, moguće građanske stranke ili građanskih stranaka (žrtava), optužnice državnog odvjetništva i govora obrane, može:

  • proslijediti spis istražnom sucu radi njegove dopune;
  • ili, ako je istraga potpuna:
    • odgoditi izricanje presude ako bi se javnom raspravom okrivljeniku mogla nanijeti šteta;
    • donijeti odluku o prisilnom smještaju osobe u psihijatrijsku ustanovu ako je kazneno djelo počinila u teškom stanju duševne poremećenosti zbog kojeg nije bila sposobna kontrolirati svoje postupke u trenutku događaja i još se uvijek nalazi u tom stanju;
    • proslijediti predmet na odlučivanje nadležnom policijskom sudu (tribunal de police) ili kaznenom sudu (tribunal correctionel); ako se taj sud oglasi nenadležnim u korist porotnoga suda (cour d'assises), donosi rješenje o dostavi predmeta glavnom državnom odvjetniku zato što samo optužno vijeće (chambre des mises en accusations) može pokrenuti postupak pred porotnim sudom.

Okrivljenik može uložiti žalbu optužnom vijeću, ali samo u pogledu nekih postupovnih pitanja..

Istražni sudac može tijekom istrage izdati uhidbeni nalog pod određenim uvjetima:

  • ako postoje osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo;
  • ako je za predmetna djela zapriječena kazna zatvora u trajanju od najmanje jedne godine;
  • ako je to nužno radi zaštite javne sigurnosti.

Ako najviša kazna koja se može odrediti ne prelazi petnaest godina zatvora, nalog se može izdati samo ako postoje ozbiljni razlozi koji upućuju na opasnost od bijega, ponavljanja kaznenog djela, bježanja od pravde, nestanka dokaza ili tajnoga dogovora s trećim osobama.

Okrivljenik se poziva pred sudsko vijeće (chambre du conseil) u roku od pet dana od izdavanja naloga, a zatim svaki mjesec sve do okončanja istrage (ili svaka tri mjeseca ako je riječ o kaznenom djelu koje se ne može smatrati lakšim kaznenim djelom).

Moja prava tijekom kaznenih izvida i istrage

Uhićenje i policijsko ispitivanje (1)

U kojim me okolnostima i na koliko dugo policija može lišiti slobode?

Možete biti lišeni slobode u slučaju da ste zatečeni u kaznenom djelu ili na zahtjev državnog odvjetnika ili istražnog suca ako postoje osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo. Policija vas ne može lišiti slobode na razdoblje dulje od 24 sata.

Mogu li me pretražiti?

Da, pri uhićenju ili kad postoje razlozi koji upućuju na to da nosite oružje ili neki opasan predmet ili ako je ugrožen javni red.

Može li policija ući u moj dom?

Da, ako ste zatečeni u kaznenom djelu ili uz vaš pristanak.

Mogu li pretražiti moj ured, moj automobil?

Da, jednako kao i vaš dom. Međutim, neka su mjesta nepovrediva, a druga su posebno zaštićena: za njihovu pretragu potreban je poseban postupak (ured diplomata, člana parlamenta, mjesta koja pripadaju osobama koje čuvaju poslovne tajne...).

Vaše vozilo može biti pretraženo ako postoje razlozi koji upućuju na to da je ono poslužilo u počinjenju kaznenoga djela, za prijevoz traženih osoba, materijalnih dokaza ili dokaznih elemenata ili pak predmeta koji predstavljaju opasnost za javni red.

Mogu li stupiti u kontakt s članom obitelji, prijateljem, liječnikom ili članom svojega veleposlanstva?

Pregledat će vas liječnik ako policija to ocijeni korisnim ili na vaš zahtjev. U toj fazi policija odlučuje hoće li vam dopustiti da obavite telefonski poziv. Ako ste maloljetni, policajac je dužan usmeno ili pismeno u najkraćem roku obavijestiti vaše roditelje, skrbnika ili osobu koja skrbi o vama.

Koja su moja prava kod policijskoga saslušanja?

Imate pravo ne iskazivati i ne optuživati samoga sebe, odnosno ne surađivati u stvaranju dokaza protiv sebe.

Na početku saslušanja, bit ćete obaviješteni o sljedećem:

  • možete tražiti da sva pitanja koja vam budu postavljena i odgovori koje na njih date budu doslovno zabilježeni;
  • možete tražiti provođenje određenog istražnog postupka ili određenog saslušanja;
  • vaše izjave mogu se upotrijebiti kao dokazi na sudu.

Možete upotrijebiti dokumente koje posjedujete ako se time ne odgađa ispitivanje. Pri ispitivanju ili kasnije možete tražiti da se navedeni dokumenti prilože zapisniku o saslušanju ili pohrane u pisarnici suda.

Po završetku saslušanja zapisnik vam se daje na čitanje, osim ako zatražite da vam bude pročitan. Pita vas se treba li se vaša izjava ispraviti ili dopuniti.

Ako želite govoriti na nekom drugom jeziku koji nije jezik postupka, poziva se sudski tumač, vaša se izjava zapisuje na vašem jeziku ili se od vas traži da sami napišete izjavu. Ako se ispitivanje održalo u prisutnosti tumača, navodi se njegov identitet i svojstvo u kojem sudjeluje u ispitivanju.

Obavijestit će vas se vašem o pravu na besplatan primjerak zapisnika vašeg saslušanja.

Hoće li tražiti moje podatke iz kaznene evidencije?

Policija ima pristup kaznenoj evidenciji.

Može li moj odvjetnik biti nazočan?

Vaš odvjetnik ne može biti nazočan saslušanju i ne možete se s njime sresti sve dok ste lišeni slobode tijekom 24 sata.

Informativni spis (Dossier à l'information) (2)

Istragu provodi državni odvjetnik. Postupci prikupljanja informacija provode se tajno, ex parte i u pisanom obliku.

Što državni odvjetnik može poduzeti u fazi prikupljanja informacija?

Osim u zakonom predviđenim iznimnim slučajevima, postupci prikupljanja informacija ne smiju uključivati prisilu niti ugrožavati osobna prava i slobode. Oduzimanje imovine moguće je pod određenim uvjetima.

Državni odvjetnik između ostaloga može:

  • obaviti očevid;
  • saslušati ili tražiti da policija sasluša osumnjičenike, svjedoke;
  • dati uhititi koga (osim kad je počinitelj zatečen u kaznenom djelu) na 24 sata;
  • napraviti analizu uzorka DNK uz pristanak osumnjičenika;
  • presresti i oduzeti poštu (ali ne i otvarati je);
  • pod određenim uvjetima pribaviti bankovne podatke;
  • obaviti pretragu ako je osoba zatečena u kaznenom djelu ili uz pristanak osobe koja ima pravo korištenja prostora;
  • provesti pretragu primjenom posebnih metoda, čime se može uzrokovati narušavanje privatnosti.

Što mogu učiniti ako su prikupljanjem informacija tijekom izvida povrijeđena moja prava?

Utemeljenim zahtjevom možete tražiti obustavu, primjerice ako vam je imovina oduzeta kao dokazni materijal. Državni odvjetnik dužan je očitovati se u roku od 15 dana. Ako odgovora ne bude ili ako bude negativan, možete uložiti žalbu optužnom vijeću.

U tom slučaju možete od državnog odvjetnika tražiti da ovlasti Središnje tijelo za oduzimanje i pljenidbu imovine (Organe central pour la saisie et la confiscation) da proda imovinu ili da je vrati uz jamstvo.

Imam li pristup spisu?

Za razliku od istražnog spisa, nikakvim posebnim pravilom strankama nije onemogućeno razgledavanje spisa, u cijelosti ili djelomično, u fazi prikupljanja informacija. Pristup spisu možete tražiti od državnog odvjetnika koji ima diskrecijsko pravo prihvatiti ili odbaciti zahtjev.

Mogu li utjecati na ishod?

Ne. Državni odvjetnik samostalno odlučuje hoće li okončati postupak, zatražiti od istražnog suca da provede istragu, pozvati vas na temelju zapisnika pred raspravni sud ili vam predložiti alternativni način rješavanja postupka (nagodbom ili mirenjem: u tom se slučaju odustaje od postupka ako platite novčanu kaznu ili ako ispunite uvjete određene tijekom mirenja).

Istražni spis (Dossier à l'instruction) (3)

Istraga se vodi pod vodstvom i nadležnošću istražnog suca, a na temelju naloga državnog odvjetnika ili tužbe pretpostavljene žrtve kaznenoga djela uz uspostavu građanske stranke (partie civile).

Koje radnje može poduzimati istražni sudac?

Može poduzimati sve radnje koje poduzima državni odvjetnik i koristiti se značajnim prisilnim sredstvima: izdati uhidbeni nalog, naložiti snimanje telefonskih razgovora, pretrage bez pristanka, upotrebu posebnih, opsežnijih metoda pretrage...

Mora li me istražni sudac saslušati?

Istražni sudac obvezan vas je ispitati samo u slučaju uhidbenoga naloga.

Mora li me sudac obavijestiti o postojanju spisa?

U načelu, sudac vas mora optužiti ako postoje osnove sumnje da ste počinili kazneno djelo. Optužnica se iznosi nakon saslušanja ili se dostavlja poštom, čime ostvarujete pravo pristupa kaznenom spisu i pravo da zatražite dodatne istražne radnje.

Može li sudac odrediti snimanje mojih telefonskih razgovora?

Da, uz poštovanje zakonom propisanih i vrlo detaljnih uvjeta.

Smijem li odbiti pretragu?

Vaš dom može biti pretražen ako je sudac potpisao nalog za pretragu i ako se pretraga provodi u vremenskom razdoblju od 5.00 do 21.00 sat, osim u iznimnim slučajevima.

Može li me sudac fizički prisiliti na davanje uzorka DNK?

Da, u određenim okolnostima.

Što mogu učiniti ako su istražnom radnjom povrijeđena moja prava?

Možete tražiti privremenu pravnu zaštitu (vidi Informativni spis).

Mogu li tijekom istrage pristupiti spisu ?

Ako ste okrivljeni, a niste uhićeni, možete tražiti pristup spisu zahtjevom upućenim istražnom sucu koji može uskratiti pristup, ali mora obrazložiti svoju odluku. Ako odgovora ne bude ili ako bude negativan, možete uložiti žalbu optužnom vijeću.

Mogu li tražiti provođenje određenih istražnih radnji?

Da, i to bez obzira jeste li uhićeni ili ne. Njihovo provođenje možete zatražiti zahtjevom. Istražni sudac može odbiti zahtjev ako ocijeni da radnja nije neophodna za dokazivanje istine ili je ocijeni štetnom za istragu. Moguće je uložiti žalbu.

Poseban slučaj: pritvor (4)

Kako se mora odvijati ispitivanje pred sucem?

Prije izdavanja uhidbenoga naloga, i to u roku od 24 sata nakon lišavanja slobode, mora se obaviti ispitivanje kako uhidbeni nalog ne bi bio nevaljan. Ispitivanje mora prije svega biti povezano s mogućnošću izdavanja naloga i djelima koja vam se stavljaju na teret.

Vaš odvjetnik ne može biti prisutan.

Može li me sudac naknadno saslušati?

Možete tražiti kratko ispitivanje. Vaš odvjetnik može biti prisutan samo tijekom tog ispitivanja.

Kad mogu vidjeti svojeg odvjetnika?

Nakon prvog saslušanja pred istražnim sucem.

Mogu li osporavati zakonitost ili razloge uhidbenoga naloga?

Ne možete uložiti žalbu na odluku o izdavanju uhidbenoga naloga.

U roku od pet dana od izdavanja naloga bit ćete pozvani pred sudsko vijeće. Dan prije poziva moći ćete pristupiti svojem spisu. Vaš odvjetnik ili vi sami možete tražiti puštanje na slobodu.

Vaš odvjetnik može ukazati na nepravilnost u nalogu samo tijekom tog prvog pojavljivanja pred sudskim vijećem (i u žalbi). Ako je uhidbeni nalog potvrđen, imate pravo ulaganja žalbe. U roku od 15 dana bit ćete pozvani pred optužno vijeće. U slučaju nepoštovanja navedenoga roka, odmah ćete biti pušteni na slobodu.

Pritvor se može odrediti u trajanju od jednog (ili tri) mjeseca. Na svakoj raspravi možete osporavati prikladnost uhidbenoga naloga i/ili osnovanost sumnji na počinjenje kaznog djela. Spis će vam biti dostupan dva dana prije svakog izlaska pred sud.

Mogu li u zatvoru komunicirati s trećim osobama?

Uvijek možete komunicirati sa svojim odvjetnikom.

Međutim, istražni sudac može vam zabraniti da s ikim drugim komunicirate tijekom najviše tri dana.

Kad mogu biti pušten na slobodu?

Na slobodu možete biti pušteni u bilo kojem trenutku, i to odlukom istražnog suca ili odlukom istražnog suda kad izađete pred njega. Puštanje na slobodu može biti uvjetno ili uz jamčevinu.

Državljanin sam druge zemlje. Moram li nazočiti istrazi?

Može biti izdan uhidbeni nalog ako postoji opasnost od bježanja pred pravdom. Istražni sudac ili istražni sud mogu vas osloboditi uz jamčevinu. Budete li se odazivali pozivima suda tijekom cijelog postupka, uplaćen novčani iznos bit će vam vraćen.

Ako se branite sa slobode, od vas će se tražiti da dolazite na saslušanja i pred raspravnog suca. Istražni sudac može vam rješenjem o uvjetnom puštanju na slobodu odrediti da ne napuštate zemlju. Ti uvjeti mogu biti produženi na razdoblje od tri mjeseca. Možete ih osporavati pred sudskim vijećem.

Okončanje istrage (5)

Što mogu učiniti ako se istraga odugovlači?

Nakon godinu dana možete optužnom vijeću uputiti obrazloženi zahtjev, a ono će provjeriti kako se odvija istraga.

Mogu li se točke optužnice promijeniti prije postupka?

Državni odvjetnik čita spis koji mu je dostavio sudac i sastavlja optužbe za koje će, prema njegovu mišljenju, okrivljenik morati odgovarati pred sudom. Može odustati od progona ili od suca tražiti da provede dodatnu istragu. Pritom državni odvjetnik još uvijek može izmijeniti kvalifikaciju kaznenog djela ili je može izmijeniti sudsko vijeće koje odlučuje i o ishodu spisa.

Mogu li prije početka postupka priznati krivnju po svim točkama optužnice ili samo po nekim točkama optužnice?

Ne, smatra se da ste nevini sve do pravomoćne osude raspravnoga suda.

Kako se okončava predmet?

Sudsko vijeće, nakon što sasluša izvješće istražnog suca, moguću građansku stranku, državnog odvjetnika i obranu, odlučuje o:

  • upućivanju okrivljenika pred nadležni sud;
  • obustavi postupka;
  • odgodi izricanja presude: činjenice su utvrđene, ali kazna nije izrečena. Sudac određuje rok kušnje i uvjete koje treba poštovati;
  • primjeni Zakona o smještaju u psihijatrijsku ustanovu (prisilni smještaj).

Koja su moja prava u ovoj fazi?

Možete razgledati svoj spis i napraviti preslike dokumenata prije rasprave pred sudskim vijećem. Možete podnijeti zahtjev za provođenjem dodatnih istražnih radnji. Ako istražni sudac odbije provesti te radnje, možete se obratiti optužnom vijeću.

Mogu li uložiti žalbu?

Ne možete uložiti žalbu protiv žalbenog rješenja, osim u slučaju nepravilnosti, propusta ili zbog nevaljanosti dijela istrage, pribavljanja dokaza ili koja se odnosi na žalbeno rješenje, ako se pozovete na nedopuštenost ili odustajanje od tužbe.

Može li me se teretiti za kazneno djelo za koje sam već bio gonjen u drugoj državi članici Europske unije?

U načelu ne.

Posljednji put ažurirano: 03/10/2014

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Izvorna jezična inačica ove stranice francuski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

3. Moja prava pred sudom

Gdje će se voditi postupak?

  • Policijski sud (tribunal de police) nadležan je za lakša djela (prekršaji za koje je zapriječena novčana kazna od 1 do 25 EUR (povrede prema Zakoniku o poljoprivredi...) i za sve prometne prekršaje (nezgode sa smrtnim ishodom, ...);
  • Kazneni sud (tribunal correctionel) nadležan je za lakša kaznena djela ili teška kaznena djela koja se tretiraju kao lakša kaznena djela (ona za koja se otpočetka mogu uzeti u obzir olakotne okolnosti);
  • Porotni sud (cour d'assises) nadležan je za najteže zločine (kaznena djela za koja se ne mogu ili ne žele uzeti u obzir olakotne okolnosti).

Hoće li postupak biti javan?

U načelu, postupak je javan i svima je dopušten pristup prostoriji u kojoj se odvija (promatrači, novinari), osim ako to nije moguće iz sigurnosnih razloga.

Ako ste stranka u postupku koji se vodi zbog povrede stida i morala (na primjer silovanje), možete od suda tražiti da vodi postupak uz isključenje javnosti, odnosno da pristup dvorani u kojoj će se održati rasprava dopusti samo osobama koje sudjeluju u postupku.

Radi li se o prisilnom smještaju u psihijatrijsku ustanovu počinitelja koji zbog teške duševne poremećenosti nije odgovoran za svoja djela, on može tražiti vođenje postupka uz isključenje javnosti, ali državno odvjetništvo može se tome usprotiviti.

Tko će suditi u predmetu?

Karijerni suci s policijskog ili kaznenog suda. Na porotnom sudu, dvanaestero porotnika odlučivat će sami o krivnji optuženika. Nakon toga će još s tri suca odlučivati o kazni.

Mogu li se točke optužnice izmijeniti tijekom postupka?

Državno odvjetništvo i sudac mogu različito gledati na djela koja vam se stavljaju na teret. Na primjer, ako ste razbili staklo na automobilu, državno odvjetništvo može vas goniti zbog pokušaja krađe, a vi ste zapravo samo namjeravali razbiti staklo. Sudac to može okvalificirati drugačije i ocijeniti da se radilo o uništavanju. Međutim, o tome će vas morati obavijestiti kako biste svoju obranu mogli pripremiti na toj novoj osnovi.

Što se događa ako se izjasnim krivim po svim točkama optužnice ili samo nekima od njih tijekom postupka?

Kazna se ne smanjuje automatski.

Koja su moja prava tijekom postupka?

Moram li nazočiti postupku? Moram li nazočiti cijelom postupku?

Uvijek vas može zastupati odvjetnik. Iznimno, morat ćete se pojaviti osobno kad sud tako odluči rješenjem koje vam treba dostaviti prije rasprave.

Može li se postupak odvijati bez mene?

Ako niste prisutni ili zastupani po odvjetniku kako biste odgovorili na optužbe, postupak će se odvijati bez vas i sudit će vam se u odsutnosti, zbog izostanka.

Ako živim u drugoj državi članici, mogu li sudjelovati preko videokonferencije?

Ne.

Imam li pravo na tumača ako ne razumijem jezik kojim govori sudac?

Da.

Trebam li odvjetnika?

Ne, osim na porotnom sudu.

Hoće li mi odvjetnik biti dodijeljen?

Da, pod određenim uvjetima (vidi članak 1).

Mogu li promijeniti odvjetnika?

Da, čak i bez obrazloženja.

Mogu li govoriti u postupku?

Da.

Moram li govoriti u postupku?

Nije obvezno.

Kakve su posljedice ako ne govorim istinu u postupku?

Imate pravo ne optuživati sami sebe i pripremiti strategiju svoje obrane prema svojoj želji. To uključuje i pravo na neiskazivanje.

Koja su moja prava u pogledu dokaza iznesenih protiv mene?

Mogu li osporavati dokaze iznesene protiv mene?

Da.

Kako?

Na raspravi možete suca zatražiti provođenje dodatne istrage.

Zašto?

Kako biste dokazali nevjerodostojnost optužbe.

Kakve dokaze mogu iznijeti u svoju korist?

Predati sve dokumente, tražiti dodatno vještačenje, saslušanje novog svjedoka...

Mogu li se obratiti privatnom detektivu kako bih pribavio dokaze u svoju korist?

Da.

Jesu li takvi dokazi dopušteni?

Da.

Mogu li moliti svjedoke da govore u moju korist?

Da.

Možemo li moj odvjetnik ili ja postavljati pitanja drugim svjedocima u postupku?

Da, posredstvom policije ili suca.

Možemo li moj odvjetnik ili ja osporavati ono što svjedoci kažu?

Da.

Uzimaju li se u obzir moji podaci iz kaznene evidencije?

Da.

  • Kakvi podaci?

Ranije osude.

  • U kojim okolnostima? U kojoj fazi postupka?

Zbog njih vam se može udvostručiti visina najviše kazne i mogu predstavljati prepreku mjerama u vašu korist.

  • Hoće li se uzimati u obzir prethodne osude u drugoj državi članici?

Da, mogu se dostaviti sucu.

Što se događa na kraju postupka?

Koji su mogući ishodi postupka?

  • Nedopuštenost progona, u slučaju nepoštovanja neke važne odredbe. Postoji mogućnost obnove postupka.
  • Oslobađajuća presuda, ako nema dovoljno dokaza koji bi dokazali vašu krivnju izvan svake osnovane sumnje.
  • Osuđujuća presuda.

U slučaju osuđujuće presude, sudac ima pet mogućnosti, ovisno o vrsti kaznenih djela i vašim ranijim osudama:

  • zatvorska kazna;
  • rad za opće dobro: ako u roku od godinu dana ne izvršite rad za opće dobro bez naknade, prijeti vam zatvorska ili novčana kazna;
  • novčana kazna;
  • odgoda izvršenja osude ili odgoda izricanja presude, uvjetno ili bezuvjetno (zabrana činjenja novih kaznenih djela, pohađanje obuke, zabrana odlaska na određena mjesta...) u razdoblju od jedne do pet godina;
  • obično proglašenje krivnje.

Koja je uloga žrtve u postupku?

Može dati izjavu o događajima koji je se tiču i zatražiti naknadu štete.

Kako?

Usmeno ili u pisanom obliku.

U kojoj fazi postupka?

Tijekom rasprave, neposredno nakon što vas je ispitao sudac.

Za detaljnije informacije, vidi članke o pravima žrtava.

 

Poveznica se otvara u novom prozoruAdrese sudova

Poveznica se otvara u novom prozoruWeb-mjesto Ministarstva pravosuđa

Poveznica se otvara u novom prozoruAdrese zatvora

Posljednji put ažurirano: 03/10/2014

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Izvorna jezična inačica ove stranice nizozemski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

4. Moja prava nakon donošenja sudske odluke

Mogu li uložiti žalbu?

Mogu li uložiti žalbu na presudu / sudsku odluku donesenu u postupku protiv kazne?

Presuda donesena u vašoj odsutnosti ili kad niste bili zastupani po odvjetniku jest presuda zbog izostanka. Uvijek je moguć poseban pravni lijek - prigovor. I žalba je moguća.

Ako je presuda donesena u vašoj prisutnosti, donesena je inter partes. Od pravnih lijekova jedino je dopuštena žalba protiv presude redovnoga suda. Žalba nije moguća protiv odluka žalbenog (cour d'appel) i porotnog suda (cour d'assises).

Kako? Kome?

Ako ste u zatvoru, prigovor i žalba mogu se uložiti u zatvorskoj pisarnici. Ako ste na slobodi, prigovor se ulaže posredstvom sudskog izvršitelja (huissier de justice), a žalba u pisarnici suda koji je donio odluku.

U kojem roku?

Pravni lijek treba primijeniti u roku od 15 dana.

  • Rok za ulaganje prigovora počinje teći dan nakon uručenja (dostave) pisane odluke.
  • Rok za ulaganje žalbe počinje teći prvi sljedeći dan od dana održavanja rasprave na kojoj je donesena presuda.

Koji su razlozi za primjenu pravnog lijeka?

Neslaganje s utvrđenim činjenicama ili s pravnim obrazloženjima.

Što će se dogoditi ako primijenim pravni lijek?

Što će se dogoditi ako sam u zatvoru kad primijenim pravni lijek?

Ako se pravni lijek odnosi na predmet zbog kojeg ste u zatvoru i ako ste osuđeni na zatvorsku kaznu, ostat ćete u zatvoru sve do donošenja nove odluke. Tijekom tog novog postupka može se podnijeti molba za privremeno puštanje na slobodu.

Ako ste u zatvoru zbog nekog drugog predmeta, pravni lijek neće utjecati na vaš kažnjenički status.

Koliko će vremena biti potrebno da se pravni lijek razmotri?

O prigovoru se raspravlja u roku od 15 dana od njegova ulaganja ako ste na slobodi ili tri dana ako ste u zatvoru. O žalbi se odlučuje najkasnije u roku od 60 dana od njezina ulaganja.

Hoću li moći dostaviti nove dokaze za pravni lijek?

Da.

Koja se pravila primjenjuju?

Ista pravila koja je primjenjivao i prvi sud (vidi Poveznica se otvara u novom prozoručlanak 3).

Što će se dogoditi na raspravi o pravnom lijeku?

Sudac će prvo provjeriti je li pravni lijek uložen u roku, a zatim ponovno razmotriti činjenice i odlučiti o kazni koju eventualno treba odrediti.

Kakvu odluku može donijeti sud?

Što će se dogoditi ako pravni lijek bude prihvaćen / odbijen?

Ako prigovor ili žalba budu prihvaćeni, dvije su mogućnosti:

  • nedopuštenost progona ili oslobođenje od krivnje, odnosno vaše trenutno puštanje na slobodu ako ste u zatvoru;
  • osuda na manju kaznu.

Ako je pravni lijek odbijen:

  • kod prigovora, osuda će biti potvrđena, ali nikad neće biti proglašena teža osuda;
  • kod žalbe osuda može biti potvrđena ili povećana.

Imam li pravo uložiti žalbu protiv odluke suda višeg stupnja / drugačijeg stupnja?

Žalba protiv odluke o prigovoru koju je donio sud nižeg stupnja moguća je pred žalbenim sudom. Kasacijska se žalba izjavljuje Kasacijskom sudu u roku od 15 dana protiv odluke donesene u žalbenom postupku; predaje se u pisarnici žalbenog suda. Kasacijskom se žalbom ne odgađa izvršenje osude.

U kojim okolnostima?

Zahtjev za poništenje opravdan je jedino ako je došlo do povrede prava ili postupka.

Ako je prva odluka bila kriva, hoću li dobiti odštetu?

Da, ako ste zbog tog predmeta bili u zatvoru.

Kakvu odštetu?

Naknadu zbog pretrpljene štete uslijed boravka u zatvoru.

Kako?

Pisanim zahtjevom upućenim Saveznoj javnoj službi za pravosuđe (Service public federal Justice).

Hoće li moja osuda ostati u kaznenoj evidenciji ako je žalba prihvaćena?

Ne.

Kad osuda postaje pravomoćna?

Ako u roku od 15 dana od dostave osude zbog izostanka nije uložen prigovor.

Ako u roku od 25 dana od izricanja osude ne uložite žalbu ni vi ni državno odvjetništvo.

Državljanin sam druge države članice, mogu li biti vraćen u svoju zemlju nakon postupka održanog u Belgiji?

Da.

Je li transfer automatski?

Ne, za transfer je uvijek potreban pristanak Belgije i druge države.

U kojim okolnostima?

  • Prvi primjer: za odsluženje zatvorske kazne u matičnoj zemlji u trajanju od najmanje šest mjeseci, koja je izrečena u Belgiji i koja se ne može pobijati žalbom (vidi i: Poveznica se otvara u novom prozoruPravosuđe od A do Z

a) uz vaš pristanak, jedino ako imate dozvolu boravka u Belgiji. Vidi Poveznica se otvara u novom prozoruEuropsku konvenciju.

b) bez vašeg pristanka ako nemate dozvolu boravka u Belgiji ili vam je istekla (vidi Poveznica se otvara u novom prozoruEuropsku konvenciju) ili ako je Belgija za vas izdala europski uhidbeni nalog s jamstvom povratka u matičnu zemlju.

  • Drugi primjer: bez vašeg pristanka, kako bi vam se u matičnoj zemlji sudilo na temelju europskog naloga koji je izdala zemlja čiji ste državljanin. Ako još morate odslužiti kaznu ovdje, Belgija može pričekati do isteka vaše kazne kako bi organizirala vaš transfer u matičnu zemlju ili vas izručiti privremeno kako bi vam se u njoj sudilo, uz jamstvo da ćete biti vraćeni u Belgiju na odsluženje svoje belgijske kazne. Imate li ovdje svoje uobičajeno boravište, možete od Belgije tražiti da vas izruči uz uvjet da se vratite kako biste mogli odslužiti inozemnu kaznu u Belgiji.
  • Treći primjer: bez vašeg pristanka, kako biste u svojoj matičnoj zemlji odslužili kaznu određenu na temelju europskog naloga koji je izdala zemlja čiji ste državljanin. Ako morate i ovdje odslužiti kaznu, Belgija će pričekati istek vaše kazne prije nego što vas pošalje u vašu matičnu zemlju. Imate li ovdje svoje uobičajeno boravište, možete od Belgije tražiti da odbije izvršenje naloga kako bi vam se omogućilo izdržavanje kazne u Belgiji, ako tako želite, a ne u vašoj matičnoj zemlji.

Mogu li uložiti žalbu protiv odluke da me se vrati u matičnu zemlju?

Da, osim ako je riječ o dobrovoljnom transferu koji vam je odobren.

Kad se radi o povratku radi odsluženja kazne izrečene u Belgiji u vašoj matičnoj državi (prvi primjer), može se u roku od 60 dana Državnom vijeću podnijeti zahtjev za poništenje ili zahtjev za odgodu, a sudu nadležnom za rješavanje po hitnom postupku uputiti žalbu.

Kad se radi o izvršenju europskog uhidbenog naloga koji je izdala vaša matična zemlja (drugi i treći primjer), istražni sudac obavlja prvu provjeru, a u roku od 15 dana od uhićenja provjerava ga sudsko vijeće. Žalba se može uložiti optužnom vijeću u roku od 24 sata nakon što je sudsko vijeće donijelo odluku rješenjem (vidi članak 3). Žalba se može izjaviti i Kasacijskom sudu u roku od 24 sata od odluke optužnog vijeća.

Ako sam osuđen u Belgiji, može li mi se ponovno suditi za isti zločin?

Ne.

Podaci o točkama optužnice/osudi

Hoće li podaci o osudi i točkama optužnice biti upisani u kaznenu evidenciju?

Da.

Kako i gdje će taj podatak biti pohranjen?

Pohranjuje se u bazi podataka pod imenom „Središnja kaznena evidencija” (Casier judiciaire central), koju vodi Savezna javna služba za pravosuđe.

Koliko će dugo biti pohranjen?

Osude zbog prekršaja (zatvorska kazna u trajanju od jednog do sedam dana, novčana kazna od jednog do 25 EUR, kazna rada za opće dobro od 20 do 45 sati) neće se više navoditi na potvrdama o nekažnjavanju nakon tri godine.

Ostale osude ostaju trajno upisane. Međutim, moguće ih je izbrisati na temelju postupka rehabilitacije.

Može li biti pohranjen bez mojeg pristanka?

Da.

Mogu li uložiti prigovor na pohranu takvog podatka?

Ne.

Tko ima pristup mojoj kaznenoj evidenciji?

Sudovi i policija imaju neograničeni pristup.

Kaznenu evidenciju ne treba pobrkati s potvrdom o nekažnjavanju koju traže neka tijela državne uprave ili neki pojedinci (na primjer poslodavac) i koja ne sadržava sve podatke iz evidencije. Primjerice, u njoj nakon tri godine i 25 dana od izricanja osude neće biti sadržane izjave o krivnji, kazne zatvora u trajanju do šest mjeseci niti novčane kazne do 500 EUR ili kazne izrečene zbog prometnih prekršaja bez oduzimanja vozačke dozvole na više od tri godine. Odgoda izricanja presude, bezuvjetne li uvjetne, neće se više nikada navesti u potvrdi.

Posljednji put ažurirano: 03/10/2014

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Izvorna jezična inačica ove stranice nizozemski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

5. Manji prekršaji

Kako se postupa u slučaju manjih prometnih prekršaja?

Ako lokalna policija utvrdi prometni prekršaj, ona vlasniku vozila o kojem je sastavljen zapisnik može na ispunjavanje uputiti obrazac kako bi saznala tko je upravljao vozilom u trenutku događaja. Državni odvjetnik može vam zatim predložiti nagodbu da bankovnom uplatom određenog novčanog iznosa nadležnoj poreznoj upravi (l'administration fiscale de la taxe ajoutée, de l'enregistrement et des domaines) izbjegnete kazneni progon.

Plaćanjem tog iznosa izbjegavate poziv policijskog suda (tribunal de police), izlaganje mogućnosti znatno više novčane kazne i obvezu plaćanja dodatnih sudskih troškova.

Međutim, nagodbom priznajete pogrešku i preuzimate odgovornost prema eventualnim žrtvama za štetu koju ste tijekom počinjenja prekršaja prouzročili drugoj osobi.

Tko je nadležan za takve prekršaje?

Državno odvjetništvo pri nadležnom policijskom sudu može predlagati nagodbe. Evidenciju o uplatama novčanih kazni vodi služba za novčane kazne porezne uprave i o tome obavješćuje državno odvjetništvo.

Kakav je postupak?

Prijedlog nagodbe dostavlja se počinitelju prekršaja preporučenim pismom ili osobno posredstvom policijskog službenika. Rok za uplatu iznosi od petnaest dana do tri mjeseca, a iznimno šest mjeseci.

Kakve su sankcije?

Ako počinitelj prekršaja ne izvrši uplatu ili odbije prijedlog nagodbe, odvjetništvo ga poziva pred policijski sud, gdje će mu biti izrečena kazna (novčana kazna, zatvorska kazna, oduzimanje vozačke dozvole) u skladu sa zakonom.

Gone li se zbog takvih prekršaja i državljani drugih država članica?

Da.

Kako?

Policijski službenik koji utvrdi prekršaj predlaže nagodbu.

Ako počinitelj odbije, može tražiti trenutno plaćanje zakonom propisane najniže novčane kazne, uz prijetnju trenutnog oduzimanja vozila koje je predmet sastavljanja zapisnika.

Ne bude li nagodba prihvaćena, uplaćeni iznos može biti vraćen ili ustegnut na temelju presude policijskog suda.

Kako se postupa u slučaju drugih manjih prekršaja?

Za neuljudno ponašanje (neplaćanje parkiranja, narušavanje javne čistoće) zadužena je općinska uprava. Ako ne platite kaznu, protiv vas se može pokrenuti postupak pred mirovnim sucem (juge de paix).

U socijalnim i poreznim pitanjima, u području sigurnosti nogometnih utakmica, željezničkog prometa i drugih oblika javnog prijevoza za naplatu administrativnih novčanih kazni ovlaštena su specijalizirana tijela. Pred građanskim sudovima na raspolaganju su vam različiti pravni lijekovi.

Hoće li ovi prekršaji biti zabilježeni u kaznenoj evidenciji?

Osude za prometne prekršaje bilježe se u kaznenoj evidenciji. Administrativne novčane kazne i kazne izrečene u skladu sa Zakonom o nogometu ne vode se u kaznenoj evidenciji.

Posljednji put ažurirano: 03/10/2014

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Izvorna jezična inačica ove stranice estonski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Prava optuženika u kaznenim postupcima - Estonija

Ovi informacijski listovi objašnjavaju što se događa ako ste osumnjičeni ili optuženi za kazneno djelo za koje vam se sudi na sudu. Za informacije o prometnim prekršajima, koji se obično rješavaju novčanom kaznom, vidi Poveznica se otvara u novom prozoruInformacijski list 5.

Ako ste žrtva kaznenog djela, ovdje možete pronaći sve informacije o svojim pravima.

Sažetak kaznenog postupka

U nastavku slijedi sažetak uobičajenih faza kaznenog postupka:

  • Pokretanje kaznenog postupka
  • Predistražni postupak ili istraga
  • Pristup kaznenom spisu i saslušanje prijava
  • Optužnica
  • Predraspravni postupak na sudu
  • Sudska rasprava
  • Presuda
  • Žalbeni postupak (na drugostupanjskim i trećestupanjskim sudovima)
  • Izvršenje presude

Informacijski listovi pružaju vam detaljnije informacije o navedenim fazama postupka i o vašim pravima. Te informacije ne zamjenjuju pravne savjete i služe samo kao smjernice.

Uloga Europske komisije

Napominjemo da Europska komisija nema nikakvu ulogu u kaznenim postupcima koji se vode u državama članicama te vam stoga ne može pomoći ako imate pritužbu. Ovi informacijski listovi pružaju informacije o tome kako i kome se podnose pritužbe.

Kliknite na poveznice u nastavku kako biste pronašli potrebne informacije

1. Poveznica se otvara u novom prozoruDobivanje pravnih savjeta

2. Poveznica se otvara u novom prozoruMoja prava tijekom istrage kaznenog djela

  • Pokretanje kaznenog postupka
  • Pritvor i uhićenje
  • Ispitivanje i prikupljanje dokaza
  • Pristup kaznenom spisu, iznošenje prijava i optužbi
  • Dodatne informacije za nerezidente

3. Poveznica se otvara u novom prozoruMoja prava tijekom suđenja

4. Poveznica se otvara u novom prozoruMoja prava nakon suđenja

5. Poveznica se otvara u novom prozoruPrometni prekršaji

Pripadajuće poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruPregled kaznenih postupaka u Estoniji na engleskom jeziku

Posljednji put ažurirano: 08/08/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Izvorna jezična inačica ove stranice estonski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

1 - Dobivanje pravnih savjeta

Ako ste na bilo koji način uključeni u neki kazneni postupak, iznimno je važno da dobijete neovisan pravni savjet. U ovim informacijskim listovima saznat ćete kada i u kojim okolnostima imate pravo da vas zastupa odvjetnik i što on može učiniti za vas. U ovom općem informacijskom listu saznat ćete kako pronaći odvjetnika i kako se podmiruju njegovi troškovi ako si ne možete priuštiti plaćanje pravne pomoći.

Moram li imati odvjetnika?

Morate imati odvjetnika tijekom predraspravnog postupka, i to od trenutka u kojem vam se omogućuje uvid u kazneni spis (vidi Poveznica se otvara u novom prozoruInformacijski list 2.). Prije te faze morate imati odvjetnika u sljedećim slučajevima:

  • ako ste u trenutku počinjenja kaznenog djela bili maloljetnik;
  • ako se ne možete sami braniti zbog tjelesne ili duševne nesposobnosti ili je za vas obrana složena zbog takve nesposobnosti;
  • ako ste osumnjičeni za kazneno djelo za koje je predviđena doživotna zatvorska kazna;
  • ako je vaš predmet u sukobu s predmetom druge osobe koja ima zastupnika obrane;
  • ako ste u pritvoru najmanje šest mjeseci;
  • ako se sudi u žurnom postupku.

Tijekom sudskog postupka morate imati odvjetnika. Sudjelovanje je odvjetnika u sudskom postupku obvezno, osim ako tuženik ne želi odvjetnika za obranu, sud smatra tuženika sposobnim da zastupa vlastite interese i tuženik želi izbjeći uključivanje zastupnika obrane.

Kako pronaći odvjetnika

Imate pravo sami odabrati odvjetnika, koji pristaje zastupati vas na temelju ugovora. Imena odvjetnika i njihovi podaci za kontakt dostupni su na početnoj stranici Poveznica se otvara u novom prozoruEstonske odvjetničke komore.

Ako niste ugovorom angažirali odvjetnika ili vas vaš odvjetnik ne može zastupati, imate pravo zahtijevati da vam se dodijeli odvjetnik. U tom slučaju Estonska odvjetnička komora dodjeljuje odvjetnika koji će vas zastupati.

Vaše pravo da vam Estonska odvjetnička komora dodijeli odvjetnika ne ovisi o vašoj financijskoj situaciji. Kada se prijavljujete za dodjelu odvjetnika, ne morate otkrivati pojedinosti o tome.

Ako želite da vam Estonska odvjetnička komora dodijeli odvjetnika, morate podnijeti zahtjev istražnom tijelu, tužiteljstvu ili sudu.

U određenim je postupcima prisutnost odvjetnika obvezna. Ako u tim postupcima niste sebi odabrali odvjetnika, dodijelit će vam ga istražno tijelo, ured tužitelja ili sud. Ne morate se prijaviti za dodjelu odvjetnika.

Plaćanje odvjetnika

Usluge koje je pružio odvjetnik kojeg ste odabrali morate platiti. Odvjetnička pristojba i uvjeti plaćanja uređuju se ugovorom s klijentom.

Ako ne želite sami angažirati odvjetnika, imate pravo na to da vam ga osigura država. Odvjetnika kojeg je dodijelila Estonska odvjetnička komora platit će država. Vi ga ne morate platiti. Ako vas sud proglasi krivim, bit ćete dužni državi nadoknaditi troškove odvjetnika.

Mogu li promijeniti odvjetnika?

Imate pravo promijeniti odvjetnika kojeg ste odabrali. Ako vam je odvjetnik dodijeljen, imate pravo promijeniti ga ako se izvorni odvjetnik i novi odvjetnik s tim slože. Ako je odvjetnik koji vam je dodijeljen bio nesposoban ili nemaran, imate pravo podnijeti zahtjev sudu da se taj odvjetnik opozove i da vam Estonska odvjetnička komora dodijeli novog odvjetnika.

Pripadajuće poveznice:

Poveznica se otvara u novom prozoruEstonska odvjetnička komora

Posljednji put ažurirano: 08/08/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Izvorna jezična inačica ove stranice estonski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

2 - Moja prava tijekom istrage kaznenog djela

Kazneni postupak odvija se u dvije faze: predraspravni postupak ili istraga i sudski postupak. Kazneni se postupak može okončati i bez odvijanja na sudu (primjerice, ako se tijekom istrage ustanovi da nije počinjeno kazneno djelo). Samo se na sudu može utvrditi vaša krivnja za kazneno djelo.

Koja je svrha kaznene istrage?

Svrha je kaznene istrage ustanoviti je li i pod kakvim okolnostima počinjeno kazneno djelo. Tijekom istrage prikupljaju se dokazi o navodnom kaznenom djelu, utvrđuju okolnosti te se donosi odluka o tome jesu li dokazi dovoljni da vas se optuži za kazneno djelo.

Koje su faze kaznene istrage?

Pokretanje kaznene istrage

Kazneni postupak pokreće istražno tijelo (policija ili neko drugo za to ovlašteno državno tijelo) ili državno odvjetništvo. Kazneni postupak pokreće se ako policija ili državno odvjetništvo zaprime informacije o navodnom kaznenom djelu.

Pritvor i uhićenje

Ako istražno tijelo osnovano sumnja da ste počinili kazneno djelo, može vas zadržati kao osumnjičenika do 48 sati. Ako vas se smjesti u pritvor, istražno vas tijelo mora bez odgode ispitati.

Ako se tijekom istrage dokaže da nema osnove za vaše zadržavanje, mora vas se odmah pustiti iz pritvora. Ako je državno odvjetništvo uvjereno da vas se treba zadržati dulje kako ne biste izbjegli istragu ili počinili novo kazneno djelo, ono od suda mora zatražiti nalog za vaše uhićenje.

Ako se to dogodi, izaći ćete pred suca u roku od 48 sati otkad ste stavljeni u pritvor. Sudac odlučuje je li uhićenje prikladno. Ako sudac smatra da nema razloga za vaše uhićenje, odmah ćete biti pušteni.

Ispitivanje i prikupljanje dokaza

Svrha je istrage prikupiti dokaze koji potvrđuju okolnosti kaznenog djela. U tu svrhu osumnjičenik, žrtva i svjedoci se ispituju, prikupljaju se dokazi, provode forenzičke analize i aktivnosti praćenja. Sve radnje poduzete radi prikupljanja dokaza moraju se dokumentirati u skladu sa zakonom. Da bi vas se optužilo, mogu se koristiti samo pravovaljani dokazi prikupljeni na zakonit način.

Odobravanje pristupa kaznenom spisu, razmatranje zahtjeva i iznošenje optužbi

Izrađuje se kazneni spis koji sadrži detalje o kaznenoj istrazi i dokazima. Kada se kaznena istraga završi, državno odvjetništvo dostavlja presliku kaznenog spisa zastupniku obrane. Vaš će vas odvjetnik obavijestiti o prikupljenim dokazima i temelju optužbi protiv vas.

Vi i vaš odvjetnik imate pravo podnijeti zahtjeve uredu tužitelja (primjerice za uključivanje dodatnih dokaza u spis, za okončanje kaznenog postupka itd.). Ured tužitelja mora odlučiti o tim zahtjevima. Ako Ured tužitelja ne odobri zahtjev, isti zahtjev možete ponovno predati na sudu tijekom suđenja.

Ako nakon što vam je predan spis i nakon što su donesene odluke o zahtjevima tužitelj smatra da postoji dovoljno dokaza da vas se optuži, bit će sastavljena optužnica.

To je dokument koji sadrži činjenice i navodi dokaze na kojima se temelji optužba. Tužitelj predaje optužnicu zastupniku obrane i dostavlja je sudu. Sudac započinje suđenje na temelju optužnice.

Moja prava tijekom istrage

Pokretanje kaznenog postupka (1)

Zašto se pokreće kazneni postupak?

Kazneni se postupak pokreće jer je istražno tijelo primilo informacije koje sugeriraju da je počinjeno kazneno djelo. Ove se informacije mogu temeljiti na tužbi koju je uložila neka osoba ili na otkrivanju činjenice koja sugerira da je počinjeno kazneno djelo.

Svrha je kaznenog postupka ustanoviti je li počinjeno kazneno djelo i, ako jest, jesu li dokazi dovoljni da se osumnjičenik optuži za to kazneno djelo.

Tko provodi kaznenu istragu?

Kazneni postupak vodi Poveznica se otvara u novom prozoruUred tužitelja, a kaznenu istragu provodi istražno tijelo u skladu s uputama ureda tužitelja. Općenito, Poveznica se otvara u novom prozorupolicija provodi istragu. Istragu također mogu provoditi Poveznica se otvara u novom prozoruSlužba za unutarnju sigurnost, Poveznica se otvara u novom prozoruOdbor za poreze i carine, Poveznica se otvara u novom prozoruInspektorat za zaštitu okoliša, Poveznica se otvara u novom prozoruOdjel za zatvore i Služba za zatvore Ministarstva pravosuđa, vojna policija i Poveznica se otvara u novom prozoruNacionalna služba za zaštitu tržišnog natjecanja.

Postoji nekoliko formalnih radnji koje istražna tijela mogu provesti samo uz dopuštenje ureda tužitelja ili suda.

Kako mogu saznati da je pokrenut kazneni postupak?

Kazneni postupak počinje prvom formalnom radnjom. Ako ste osumnjičeni za počinjenje kaznenog djela, saznat ćete da je kazneni postupak pokrenut kada vas pritvore kao osumnjičenika ili vas pozovu k istražitelju i ispitaju.

Zašto mogu biti osumnjičen za počinjenje kaznenog djela?

Može vas se tretirati kao osumnjičenika ako istražno tijelo ima dovoljno razloga smatrati da ste počinili kazneno djelo. Za to mogu postojati različiti razlozi, primjerice:

  • uhvaćeni ste kako činite kazneno djelo ili odmah nakon njega;
  • svjedok kaznenog djela ili žrtva vas prepoznaju kao osobu koja ga je počinila;
  • dokazi kaznenog djela ili druge informacije sugeriraju da ste osoba koja ga je počinila.

Koja su moja prava kao osumnjičenika?

Vaša glavna prava kao osumnjičenika su:

  • pravo da vam kažu za što ste osumnjičeni, da dajete izjave u vezi sa sumnjom ili da to odbijete učiniti;
  • pravo da znate da se vaše izjave mogu upotrijebiti protiv vas;
  • pravo na pomoć tumača;
  • pravo na pomoć zastupnika obrane;
  • pravo na privatno sastajanje sa zastupnikom obrane;
  • pravo da budete ispitani u prisustvu vašeg zastupnika obrane;
  • pravo na sudjelovanje na raspravi u vezi sa zahtjevom za vaše uhićenje;
  • pravo na podnošenje dokaza;
  • pravo na podnošenje zahtjeva i pritužbi;
  • pravo na pregled dokumentacije koja se tiče formalne radnje i na davanje izjava o uvjetima, tijeku i rezultatima formalne radnje i dokumentaciji, pri čemu se te izjave bilježe; pravo na primjenu postupka nagodbe, sudjelovanja u pregovorima kao dio postupka nagodbe, davanja prijedloga povezanih s vrstom i veličinom kazne koja će se primijeniti te sklapanja ili odbijanja sklapanja ugovora o poravnanju.

Koje su moje obveze?

Obvezni ste:

  • pojaviti se kada vas pozove istražno tijelo, Ured tužitelja ili sud;
  • sudjelovati u formalnim radnjama i izvršavati naloge istražnog tijela, Ureda tužitelja i suda.

Što će mi reći o postupku koji se odvija?

Ako ste osumnjičenik, istražno tijelo mora vam objasniti vaša prava i obveze. Od vas će se tražiti da potpišete pisani zapis i time potvrdite da su vam objašnjena vaša prava i obveze.

Nakon toga će vam reći za što ste osumnjičeni. To znači da će vam se dati kratak opis kaznenog djela za čije ste počinjenje osumnjičeni. Također će vam se dati pojedinosti pravnih odredbi koje to djelo definiraju kao kazneno djelo. Ni istražno tijelo niti ured tužitelja nisu obvezni dati vam više informacija prije dovršenja postupka prije suđenja.

Kada mogu razgovarati sa svojim odvjetnikom

Od trenutka kada ste potvrđeni kao osumnjičenik u kaznenom postupku imate pravo susresti se i razgovarati sa svojim odvjetnikom. Imate pravo razgovarati sa svojim odvjetnikom prije nego vas istražno tijelo započne ispitivati.

Pritvor i uhićenje (2)

U kojim okolnostima mogu biti pritvoren?

Možete biti pritvoreni kao osumnjičenik ako:

  • vas uhvate kako činite kazneno djelo ili neposredno nakon toga;
  • svjedok kaznenog djela ili žrtva vas prepoznaju kao osobu koja ga je počinila;
  • dokaz povezan sa zločinom upućuje na to da ste ga možda počinili.

Možete biti pritvoreni i ako istražno tijelo ima druge informacije koje upućuju na to da ste vi osumnjičenik i:

  • pokušali ste pobjeći;
  • vaš identitet nije ustanovljen;
  • istražno tijelo mišljenja je da možete nastaviti činiti zločine, izbjegavati kazneni postupak ili ga na neki drugi način ometati.

Možete biti pritvoreni i uhićeni u svrhu predaje ili izručenja drugoj državi (vidi Ispitivanje i prikupljanje dokaza (3)).

Tko me može pritvoriti?

Istražno tijelo ima pravo pritvoriti vas. Ako vas uhvate prilikom počinjenja kaznenog djela ili odmah nakon toga ili ako pokušate pobjeći, bilo tko vas može odvesti na policiju radi pritvaranja.

Kako ću saznati zašto sam pritvoren i što se nakon toga događa?

Kada vas pritvara, službenik istražnog tijela mora vas informirati o razlogu vašeg pritvora i objasniti vam vaša prava i obveze. Službenik će sastaviti dokument o vašem pritvoru koji pruža pravni temelj za vaš pritvor i okolnosti kaznenog djela za čije ste počinjenje osumnjičeni. Imate pravo podnositi zahtjeve i tražiti da ih se uvrste u dokument o pritvoru.

Ne govorim jezik zemlje u kojoj sam pritvoren. Kako mogu razumjeti što se događa?

Istražno tijelo mora vas bez odlaganja informirati na jeziku i na način koji vam je razumljiv o razlozima vašeg pritvora i o vašim pravima. Istražno tijelo mora vam osigurati prevoditelja ako ga trebate. Omogućuje se samo usmeno, ne i pismeno prevođenje.

Mogu li obavijestiti ljude koji su mi bliski o svom pritvoru?

Imate pravo obavijestiti barem jednu blisku osobu po vlastitom izboru. To se obavlja putem istražnog tijela. To znači da imate pravo tražiti da se pošalje pismena obavijest osobi koju odaberete, a to čini istražno tijelo.

Ako je istražno tijelo mišljenja da bi kaznenom postupku moglo štetiti da se osoba po vašem izboru obavijesti o vašem pritvoru, ono to može odbiti. Ured tužitelja mora odobriti svako takvo odbijanje.

Koliko dugo mogu biti pritvoren?

Možete biti pritvoreni do 48 sati. Ako sud nije izdao nalog za vaše uhićenje u roku od 48 sati od vašeg pritvora, istražno tijelo mora vas pustiti bez odlaganja.

U kojim okolnostima mogu biti uhićen?

Mogu vas uhititi na zahtjev Ureda tužitelja ako postoji razlog vjerovati kako ćete možda izbjeći kazneni postupak ili počiniti nova kaznena djela. Samo sudac može odobriti uhićenje.

Kako se donosi odluka o mojem uhićenju?

Istražno tijelo odvodi vas sucu koji mora izdati nalog za vaše uhićenje. Tužitelj i, ako to želite, vaš odvjetnik se također pozivaju sucu. Sudac pregledava spis vašeg kaznenog predmeta i ispituje vas kako bi provjerio postoje li razlozi za vaše uhićenje. Nakon saslušanja stranaka, sud odobrava ili odbija zahtjev za uhićenje. Ako se zahtjev za uhićenje odbije, mora vas se odmah pustiti.

Koliko dugo mogu biti uhićen?

U fazi prije sudskog postupka ne možete biti zadržani dulje od šest mjeseci. U izvanrednim slučajevima to se razdoblje može produljiti. Svaka dva mjeseca imate pravo zatražiti da sud preispita razloge vašeg uhićenja, a sud mora u roku od pet dana odlučiti je li opravdano držati vas uhićenim. Ako sud odluči da vaše uhićenje više nije opravdano, mora vas se odmah pustiti.

Mogu li biti oslobođen uz jamčevinu?

Imate pravo tražiti određivanje jamčevine umjesto uhićenja. Da biste to učinili morate sudu podnijeti zahtjev. Bit ćete odvedeni pred suca koji će odlučiti o zahtjevu za jamčevinu. Sudac mora čuti vaše mišljenje i mišljenje vašeg odvjetnika.

Ako sudac udovolji zahtjevu, bit ćete pušteni iz pritvora nakon što se iznos jamčevine prebaci na račun suda.

Imam li pravo žaliti se na nalog o mom uhićenju?

Imate pravo žaliti se na nalog o svom uhićenju. Da biste to učinili, vi ili vaš odvjetnik morate okružnom sudu predati pisanu žalbu putem suda koji je izdao izvorni nalog za uhićenje. Žalba se mora predati u roku od 10 dana otkako ste saznali za nalog o uhićenju.

Ispitivanje i prikupljanje dokaza (3)

Koja je svrha ispitivanja i prikupljanja dokaza?

Svrha ispitivanja i prikupljanja dokaza jest osigurati i izraditi pisanu evidenciju okolnosti navodnog kaznenog djela tako da se mogu provjeriti na sudu. Istražno tijelo i Ured tužitelja obvezni su prikupiti i informacije koje upućuju na to da ste sudjelovali u kaznenom djelu i informacije u vašu korist. Ne morate dokazivati svoju nevinost.

Hoće li me tražiti informacije?

Ako ste osumnjičenik, istražno tijelo vas mora bez odgode ispitati.

Moram li dati informacije istražnom tijelu?

Ne morate dati informacije istražnom tijelu niti odgovarati na pitanja koja vam se postave. Imate pravo na šutnju. Šutnja se ni u kojem slučaju ne može tumačiti kao priznanje krivnje. Ne može vas se prisiliti da teretite sebe ili osobe koje su vam bliske.

Kako se odvija ispitivanje?

Na početku ispitivanja mora vam se reći da imate pravo odbiti reći bilo što i da se sve što kažete može upotrijebiti protiv vas. Prvo će vas pitati jeste li počinili kazneno djelo za koje vas sumnjiče.

Dobit ćete priliku reći što znate o kaznenom djelu koje se istražuje. Također će vam postaviti pitanja. Bit će sastavljen pisani zapis o ispitivanju. Prije potpisivanja zapisa imate ga pravo pročitati. Imate pravo da se vaši komentari uključe u zapis.

Što ako kažem nešto što ne ide u prilog mom sudskom predmetu?

Sve što kažete može se koristiti kao dokaz protiv vas.

Mogu li se izjasniti krivim za sve ili neke od optužbi prije suđenja?

Tijekom ispitivanja možete se izjasniti krivim za sve ili neke od optužbi. Također imate pravo to učiniti u bilo kojem trenutku nakon ispitivanja, čak i ako ste tijekom ispitivanja rekli da niste krivi.

Kazneni postupak ne završava priznanjem vaše krivnje. Istražno tijelo i dalje mora ustanoviti okolnosti kaznenog djela i dokazati ih. Ne možete biti osuđeni za kazneno djelo samo na temelju vašeg priznanja.

Imam li pravo kasnije povući svoje priznanje?

Ako ste priznali krivnju, imate pravo vratiti se na svoje ranije svjedočenje i kasnije zanijekati svoju krivnju u kaznenom postupku ili tijekom suđenja. Međutim, u tom slučaju vaše ranije priznanje može se prikazati na sudu i koristiti kao dokaz protiv vas. Ako drugi dokazi potvrde vašu krivnju, ignorirat će se činjenica da ste povukli svoje priznanje jer je nepouzdano.

Mogu li dobiti informacije o svjedocima koji svjedoče protiv mene?

Tijekom kaznene istrage istražno tijelo nije obvezno dati vam informacije o svjedocima koji su svjedočili protiv vas i o tome što su ti svjedoci rekli. Bit ćete obaviješteni o svjedocima i njihovim izjavama tek kada dobijete pristup kaznenom spisu na kraju istrage (vidi Dodjela pristupa kaznenom spisu, razmatranje zahtjeva i predstavljanje optužbi (4)).

Hoće li se postavljati pitanja o mojim prethodnim prekršajima?

Možda će vas se pitati o vašim prethodnim prekršajima, ali smijete odbiti dati te informacije. Istražno tijelo ima pravo ustanoviti jeste li već počinili neki prekršaj provjerom u raznim registrima. Svi prethodni prekršaji bit će navedeni u optužnici.

Mogu li me pretražiti?

Istražno tijelo ima pravo izvesti fizički pregled kako bi se pronašli tragovi kaznenog djela, ustanovile posebne značajke vašeg tijela i dobile druge informacije koje su važne za kaznenu istragu.

Mogu li me tražiti da dam otiske prstiju i uzimaju li se od mene uzorci DNA (primjerice kosa ili slina) ili druge tjelesne tekućine?

Istražno tijelo ima pravo od vas uzeti forenzičke dokaze i uzorke, uključujući otiske prstiju i biološki materijal za DNA analizu.

Ako odbijete dati uzorke, istražno tijelo ima pravo prisiliti vas da ih date. Međutim, ako i dalje odbijete dati uzorke ili ako bi njihovo uzimanje štetilo vašem fizičkom integritetu, to se može učiniti samo na temelju odluke istražnog tijela. Imate pravo vidjeti tu odluku.

Može li se pretražiti moj dom, poslovni prostori, automobil itd.?

Vaš dom, poslovni prostori, automobil itd. mogu se pretražiti u svrhu pronalaženja dokaza o kaznenom djelu ili drugih predmeta potrebnih za rješavanje kaznenog djela. Ured tužitelja ili sud moraju izdati nalog za pretragu. Ako je pretraga hitno potrebna, ona je također dozvoljena na temelju naloga istražnog tijela.

Osobi na čijem se posjedu vrši pretraga mora se pokazati nalog za pretragu i od nje se mora zatražiti da preda predmet spomenut u nalogu. Ako se predmet ne preda, službenici istražnog tijela izvršit će pretragu.

Mogu li uložiti pritužbu ako su povrijeđena moja prava?

Ako su vaša prava povrijeđena, imate pravo žaliti se na aktivnosti istražnog tijela i u tu svrhu podnijeti pritužbu Poveznica se otvara u novom prozoruUredu tužitelja. Ako se pritužba odnosi na aktivnosti Ureda tužitelja, može se podnijeti Poveznica se otvara u novom prozoruUredu Vrhovnog tužitelja. Pritužba će se razmotriti u roku od 30 dana. Bit će vam poslana preslika odluke. Ako se ne slažete s odlukom Ureda Vrhovnog tužitelja, imate pravo uložiti pritužbu sudu u roku od 10 dana.

Dodjela pristupa kaznenom spisu, razmatranje zahtjeva i iznošenje optužbi (4)

U koju se svrhu odobrava pristup kaznenom spisu?

Svi dokazi prikupljeni tijekom kaznene istrage i sažetak predraspravnog postupka koji opisuje okolnosti kaznenog djela dodaju se u kazneni spis. Omogućivanje pristupa kaznenom spisu vama kao osumnjičeniku potrebno je kako biste se upoznali s optužbama protiv vas i njihovim temeljima.

Kada ću moći vidjeti kazneni spis?

Ako ste proglašeni osumnjičenikom, kazneni spis će vam biti dostupan nakon završetka kaznene istrage.

Kako se dodjeljuje pristup kaznenom spisu?

Od trenutka kada vam se omogući pristup kaznenom spisu morate imati odvjetnika (vidi Poveznica se otvara u novom prozoruInformacijski list 1.). Ured tužitelja dat će presliku kaznenog spisa vašem odvjetniku. Vaš će vas odvjetnik obavijestiti o sadržaju kaznenog spisa.

Koliko vremena imam za pregledavanje kaznenog spisa?

Nije određeno vremensko ograničenje za pregledavanje spisa. Ako Ured tužitelja smatra da se oteže s postupkom pregledavanja kaznenog spisa, može se odrediti vremensko ograničenje. Ured tužitelja mora dati dovoljno vremena kako bi vam omogućio da doista možete ostvariti svoje pravo da se branite.

Koja je svrha podnošenja zahtjeva?

Nakon što ste pregledali kazneni spis vi i vaš odvjetnik imate pravo predati zahtjeve Uredu tužitelja. Svrha podnošenja zahtjeva jest jamčiti da se kaznena istraga provodi temeljito i pošteno.

Imate pravo zatražiti:

  • provođenje dodatnih istraga;
  • uvrštavanje u spis novih dokaza koje ste predali;
  • uklanjanje materijala nebitnog za predmet iz spisa itd.

Također imate pravo zatražiti da Ured tužitelja okonča kazneni postupak ako prema vašem mišljenju nema razloga da se nastavi. Nadalje, imate pravo zatražiti da se predmet rješava pojednostavljenim postupkom koji se utvrđuje zakonom (npr. postupkom nagodbe) bez uobičajenog potpunog suđenja.

Kako se podnose zahtjevi?

Zahtjevi se podnose uredu tužitelja u pisanom obliku. Mora ih se predati u roku od 10 dana od pregledavanja kaznenog spisa. Ako je kazneni spis velik i složen, Ured tužitelja može produžiti ovo razdoblje na 15 dana (odjeljak 225. Zakonika o kaznenom postupku koji je stupio na snagu 1. rujna 2011.).

Kako se rješavaju zahtjevi?

Ured tužitelja pregledava zahtjeve u roku od 10 dana. Ako Ured tužitelja ne udovolji zahtjevu, sastavlja se odluka i vama se prosljeđuje preslika iste. Ako se vaš zahtjev odbije u toj fazi, možete ga još uvijek podnijeti tijekom suđenja.

Kada se iznosi optužba?

Nakon što ste pregledali kazneni spis, a Ured tužitelja je donio odluku o vašim zahtjevima, bit ćete optuženi ako je Uredu tužitelja uvjeren kako ima dovoljno dokaza da vam se sudi.

Kako se iznosi optužba?

Ured tužitelja će sastaviti optužnicu. To je dokument koji sadrži okolnosti na kojima se temelje optužbe i dokaze koji ih potvrđuju. Ured tužitelja daje optužnicu vama i vašem odvjetniku i šalje je sudu.

Mogu li se optužbe promijeniti prije suđenja?

Sud može suditi u predmetu samo na temelju optužnice. Ured tužitelja može promijeniti ili dopuniti optužbe, no u tom slučaju mora se predati nova optužnica.

Već mi se sudilo na temelju istih optužbi u drugoj državi. Što se događa u tom slučaju?

Ako ste proglašeni krivim na temelju istih optužbi u drugoj državi ili ako je kazneni postupak u vezi s tim optužbama završen, ne možete ponovno biti optuženi za isto kazneno djelo. U takvoj situaciji, ako je kazneni postupak protiv vas pokrenut u Estoniji, on se mora završiti tako da vas se ne optuži za to kazneno djelo.

Može li se moj predmet riješiti putem nagodbe?

Nakon što ste pregledali kazneni spis, imate pravo podnijeti zahtjev Uredu tužitelja za pokretanje pregovora u postupku nagodbe. Ako se Ured tužitelja s tim složi, pregovori će početi kada se vi i vaš odvjetnik složite o pravnoj definiciji djela za koje ste optuženi i kazni za nju.

Ako postignete dogovor kao rezultat pregovora, on će biti zapisan i predan sudu na odobrenje. Ako sud odobri dogovor, bit ćete osuđeni za kazneno djelo pod uvjetima određenima u dogovoru koji ste postigli.

Dodatni podaci za nerezidente (5)

Što je europski uhidbeni nalog?

Europski uhidbeni nalog je zahtjev koji izdaje tijelo države članice Europske unije drugoj državi članici Europske unije s ciljem pritvaranja i uhićenja određene osobe i izručenja te osobe državi tražiteljici tako da ta država može nastaviti kazneni postupak ili zatvoriti dotičnu osobu.

Koja su moja prava ako sam pritvoren/a na temelju europskog uhidbenog naloga?

Ako ste pritvoreni, temelj vašeg pritvora mora vam biti objašnjen i morate biti informirani da možete pristati biti izručeni drugoj državi članici. Ako pristanete biti izručeni, ne možete kasnije promijeniti svoju odluku. S obzirom na vaš pritvor, imate pravo na besplatnu pravnu pomoć i pomoć prevoditelja.

Kako se odlučuje o mojem izručenju drugoj državi članici?

Odluku o vašem izručenju ili odbijanju vašeg izručenja donosi sud. Vi, vaš odvjetnik i tužitelj sudjelovat ćete u sudskom ročištu. Sud mora čuti vaše mišljenje o vašem izručenju. Sud će donijeti presudu kojom se vaše izručenje odobrava ili odbija. Imate pravo podnijeti žalbu protiv presude na okružnom sudu u roku od tri dana nakon primanja presude. Okružni sud će pregledati žalbu u roku od 10 dana i njegova je odluka konačna.

Koliko brzo se odlučuje o mojem izručenju drugoj državi članici?

Ako ste pristali na izručenje, odluka se mora donijeti u roku od 10 dana. Ako niste pristali na izručenje, konačna odluka o izručenju ili odbijanju izručenja mora se donijeti u roku od 60 dana od vašeg uhićenja. U izvanrednim slučajevima to se razdoblje može produljiti za 30 dana. Ako je sudska odluka o vašem izručenju stupila na snagu, morate biti izručeni u državu koja je predala zahtjev u roku od 10 dana. Ako u tom roku ne budete izručeni, mora vas se osloboditi.

U kojim me okolnostima mogu izručiti drugoj državi?

Ako je druga država pokrenula kazneni postupak protiv vas i sastavila nalog za vaše uhićenje ili ako vam je sud u toj državi odredio kaznu zatvora, ta država može zahtijevati vaše izručenje. Ako je Estonija primila zahtjev druge države za vaše izručenje ili zahtjev preko Interpola za vaše uhićenje, možete biti pritvoreni i uhićeni tijekom postupka izručenja. Tijekom postupka izručenja možete biti uhićeni do jedne godine. Sud će odlučiti treba li dozvoliti vaše izručenje.

Mogu li kontaktirati veleposlanstvo svoje države ako sam uhićen?

Ako ste strani državljanin, preslika naloga vašeg uhićenja bit će poslana Poveznica se otvara u novom prozoruMinistarstvu vanjskih poslova, koje će obavijestiti veleposlanstvo ili konzulat vaše države. Imate pravo zatražiti sastanak s konzularnim službenikom iz vaše države.

Hoću li imati mogućnost korištenja prevoditelja ako ne govorim jezik zemlje u kojoj sam uhićen?

Istražno tijelo i Ured tužitelja moraju osigurati da možete koristiti pomoć prevoditelja. Prevoditelj mora biti prisutan tijekom svih formalnih radnji u kojima sudjelujete. Prevoditelj je obvezan sve informacije povezane s formalnom radnjom prevoditi precizno i u potpunosti. Omogućuje se samo usmeno, ne i pismeno prevođenje.

Možete zatražiti da se optužnica prevede u pisanom obliku na vaš materinji jezik ili drugi jezik koji razumijete. Drugi dokumenti koji su dio kaznenog postupka ne prevode se u pisanom obliku.

Moram li biti u zemlji tijekom kaznenog postupka? Mogu li napustiti zemlju?

Ne morate biti u zemlju tijekom kaznenog postupka i možete je napustiti, no obvezni ste pojaviti se pred istražnim tijelom kada to ono zatraži kako biste mu omogućili da izvrši formalnu radnju. Istražno tijelo može vam zabraniti da napustite mjesto prebivališta bez njegovog odobrenja.

Ako želite napustiti mjesto prebivališta na dulje od 24 sata, prethodno vam je potrebno dopuštenje istražnog tijela. Ako se ne pojavite pred istražnim tijelom kada to ono zatraži ili ako prekršite zabranu napuštanja mjesta prebivališta, možete biti uhićeni.

Mogu li me ispitati iz druge države putem sredstava telekomunikacije, npr. video-poveznice?

Istražno vas tijelo može ispitati u drugoj državi putem video-poveznice uživo. Ovakvo ispitivanje moguće je samo uz vaš pristanak.

Pripadajuće poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruZakoni o kaznenom postupku

Poveznica se otvara u novom prozoruZakonik o kaznenom postupku na engleskom (ne sadrži sve izmjene)

Posljednji put ažurirano: 08/08/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Izvorna jezična inačica ove stranice estonski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

3 - Moja prava tijekom suđenja

Gdje se odvija suđenje?

Sve kaznene predmete rješavaju Poveznica se otvara u novom prozoruprovincijski sudovi. Odluku uglavnom donosi sudac pojedinac. U kaznenim predmetima koji uključuju kazneno djelo s predumišljajem odluku donosi sud koji čine predsjednik suda i dva suca porotnika.

Je li suđenje javno?

Suđenje je javno.

Sud može odrediti da će suđenje biti potpuno ili djelomično zatvoreno:

  • da bi se zaštitile državne ili poslovne tajne;
  • da bi se zaštitilo moral, obiteljski ili privatni život;
  • u interesu maloljetnika;
  • u svrhu provođenja pravde, uključujući slučajeve u kojima javno suđenje može ugroziti sigurnost suda, stranaka u postupku ili svjedoka.

Mogu li se optužbe promijeniti za vrijeme suđenja?

Prije završetka suđenja, Ured javnog tužitelja može promijeniti optužbe ili dodati optužbe protiv vas. U tom će slučaju Ured tužitelja sastaviti novu izjavu o optužbama. To se neće dogoditi ako se optužbe promijene u vašu korist. Ako se optužbe promijene, vi i vaš odvjetnik imate pravo zatražiti odgodu suđenja kako biste mogli pripremiti vašu obranu.

Što će se dogoditi ako se izjasnim krivim za sve ili neke od optužbi za vrijeme suđenja?

Vaše se priznanje tretira kao jedan dokazni predmet kaznenog djela. Ako se izjasnite krivim, Ured tužitelja još mora dokazati vašu krivnju pomoću drugih dokaza.

Moram li biti prisutan na suđenju? Može li se suđenje voditi bez mene?

Sudjelovanje u suđenju obavezno je za optuženika. Suđenje se iznimno može voditi bez vas u sljedećim slučajevima:

  • ako ste ometali suđenje i ignorirali naredbe suca te ste zbog toga pozvani da napustite sudnicu;
  • ako se nalazite izvan teritorija Republike Estonije, niste se pojavili na sudu i moguće je voditi predmet u vašoj odsutnosti;
  • ako ste nakon vašeg ispitivanja na sudu u takvom stanju da niste u mogućnosti nastaviti sudjelovati u suđenju i moguće je voditi predmet u vašoj odsutnosti.

Ako živim u drugoj zemlji, mogu li sudjelovati putem video-poveznice?

Sud ima pravo dopustiti vam sudjelovanje u suđenju putem video-poveznice ako ste u nemogućnosti pojaviti se na sudu. To je moguće samo uz vaš pristanak.

Hoće li mi biti omogućen prijevod ako ne budem razumio što se događa?

Ako ne možete razumjeti jezik na kojem se suđenje vodi, sud vam mora dodijeliti prevoditelja za vrijeme suđenja. Osigurava se samo usmeno (ne i pismeno) prevođenje.

Moram li imati odvjetnika? Hoće li mi se dodijeliti odvjetnik?

Morate imati odvjetnika i ako ga niste sami odabrali, Estonska odvjetnička komora će vam ga dodijeliti (vidi Poveznica se otvara u novom prozoruInformacijski list 1.).

Mogu li govoriti za vrijeme suđenja? Moram li govoriti za vrijeme suđenja?

Imate pravo govoriti za vrijeme suđenja i izraziti svoje mišljenje o svim okolnostima vašeg predmeta. Ne morate govoriti za vrijeme suđenja i imate pravo na šutnju.

Što će se dogoditi ako ne kažem istinu za vrijeme suđenja?

Optuženik nije obvezan reći istinu na sudu. Ako ne kažete istinu, ne mogu vam se izreći nikakve kazne. Ako se za vrijeme suđenja dokaže da ste lagali na sudu, cijelo vaše svjedočenje (uključujući i istiniti dio) može se smatrati nepouzdanim. U tom se slučaju vaše svjedočenje ne smatra dokazom.

Mogu li osporavati dokaze koji se podnose protiv mene?

Imate pravo podnijeti prigovor na dokaze koji se podnose protiv vas na sudu. Dokaz se neće smjeti koristiti na sudu ako je dobiven bitnom povredom zakona. Imate pravo osporavati pouzdanost dokaza te njegovu pravnu dopustivost.

Vi i vaš odvjetnik možete osporavati dokaze usmenim ili pismenim putem u svakoj fazi postupka do završetka suđenja.

Kakvu vrstu dokaza mogu predati u svoju korist?

Imate pravo na sudu predati sve dokaze koji su relevantni za predmet i dobiveni su na zakonit način.

Koji su uvjeti primjenjivi na moje dokaze?

Općenito, da biste predali nove dokaze, morate predati zahtjev nakon razmatranja kaznenog spisa ili barem tri radna dana prije pripremnog ročišta. Međutim, moguće je predati nove dokaze i za vrijeme suđenja ako ih iz objektivnih razloga nije bilo moguće predati ranije.

Mogu li angažirati privatnog istražitelja za prikupljanje dokaza?

Imate pravo angažirati privatnog istražitelja za prikupljanje dokaza. Dokazi koje je prikupio privatni istražitelj dopustivi su na sudu ako je privatni istražitelj dokaze prikupio bez povrede zakona.

Mogu li zatražiti svjedoke da govore u moju korist?

Imate pravo zatražiti da se osobe koje imaju važne informacije koje su nužne za rješavanje vašeg predmeta pozovu na sud.

Možemo li ja ili moj odvjetnik postavljati pitanja drugim svjedocima u mom predmetu? Možemo li moj odvjetnik ili ja osporavati njihove iskaze?

Vi i vaš odvjetnik imate pravo ispitivati sve svjedoke. Imate pravo izraziti svoje mišljenje o važnosti i istinitosti iskaza svjedoka. Imate pravo predstaviti dokaze o neistinitosti iskaza svjedoka ili dovesti u pitanje njihovu pouzdanost.

Hoće li se uzimati u obzir informacije o mojim prethodnim prekršajima?

Smiju se uzeti u obzir samo informacije o vašim prethodnim prekršajima koje su evidentirane u Poveznica se otvara u novom prozorukaznenom registru i nisu uklonjene iz vaše kaznene evidencije (prekršaj se uklanja iz kaznene evidencije unutar 1–15 godina od izdržavanja kazne, ovisno o težini prekršaja).

Također se mogu uzeti u obzir informacije iz drugih zemalja o vašim prethodnim prekršajima. Prekršaji koje treba uzeti u obzir na sudu moraju biti navedeni u izjavi o optužbama. U slučaju određenih kaznenih djela, činjenica da ste prethodno počinili slično kazneno djelo može rezultirati nametanjem strože kazne.

Koji su mogući ishodi suđenja?

Nakon suđenja, sud vas oslobađa ili osuđuje. Bit ćete oslobođeni ako za vrijeme suđenja nije dokazano da je počinjeno kazneno djelo ili da ste vi počinili kazneno djelo. Bit ćete oslobođeni i ako Ured javnog tužitelja odbaci optužbe. Bit ćete osuđeni ako je na sudu dokazano da ste počinili kazneno djelo.

Ako ste proglašeni krivim, sud će vam odrediti kaznu u skladu sa zakonom. Moguće kazne su:

  • novčana kazna koja može biti 30 do 500 puta veća od vašeg prosječnog dnevnog prihoda;
  • kazna zatvora u trajanju između 30 dana i 20 godina ili kazna doživotnog zatvora.

Ako na to pristanete, sud kaznu zatvora može zamijeniti društveno korisnim radom.

U određenim okolnostima, sud također može odlučiti odrediti vam uvjetno puštanje na slobodu. U tom slučaju nećete morati odslužiti prvobitnu kaznu ili ćete morati odslužiti samo dio nje, osim ako za vrijeme uvjetnog otpusta ne počinite novo kazneno djelo. Uvjetni otpust traje od 3 do 5 godina.

Uz glavnu kaznu sud vam može odrediti dodatne kazne poput zabrane uključivanja u određene aktivnosti ili protjerivanja iz Estonije. Također, svaka imovina povezana s kaznenim djelom može biti oduzeta.

Koja je uloga žrtve za vrijeme suđenja?

Žrtva ima pravo sudjelovati u suđenju, davati iskaze i predati dokaze, tražiti naknadu štete za gubitke izazvane kaznenim djelom te izraziti mišljenje o kazni koju je predložio Ured tužitelja.

Pripadajuće poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruZakonik o kaznenom postupku

Poveznica se otvara u novom prozoruZakonik o kaznenom postupku na engleskom (možda ne sadrži sve izmjene)

Poveznica se otvara u novom prozoruKazneni zakonik

Poveznica se otvara u novom prozoruKazneni zakonik na engleskom (možda ne sadrži sve izmjene)

Posljednji put ažurirano: 08/08/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Izvorna jezična inačica ove stranice estonski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

4 - Moja prava nakon suđenja

Mogu li se žaliti na presudu?

Imate pravo žaliti se na presudu. Možete se žaliti i na vašu osudu i na kaznu. Imate pravo žaliti se na cijelu presudu ili na jedan njezin dio.

Kako se mogu žaliti?

Morate obavijestiti sud koji vas je osudio da želite podnijeti žalbu. To morate učiniti pisanim putem u roku od 7 dana od objavljivanja sudske odluke. To se može učiniti i putem telefaksa.

Žalbu je potrebno predati sudu koji je donio presudu u roku od 15 dana od dana kad vam je prvi put omogućen uvid u presudu. Žalbu je potrebno podnijeti u pisanom obliku i poslati sudu poštom ili telefaksom. Žalbe koje sastavlja Ured javnog tužitelja i pravni savjetnik također se elektroničkim putem šalju sudu.

Sud koji je donio presudu šalje žalbu i kazneni spis Poveznica se otvara u novom prozoruokružnom sudu.

Što će se dogoditi ako podnesem žalbu?

Ako podnesete žalbu, prvotna se presuda neće provesti do odluke okružnog suda. Ako ste uhićeni prije ili nakon što je presuda donesena, nećete biti pušteni na slobodu na temelju podnošenja žalbe. Može vas se zadržati u pritvoru dok se ne donese odluka o žalbi. Zakon ne određuje vremenski rok u kojem se žalba treba razmotriti, no to se mora učiniti u razumnom roku.

Mogu li uz žalbu predstaviti nove dokaze i pod kojim uvjetima?

Imate pravo predati nove dokaze uz žalbu ako iz opravdanih razloga te dokaze niste predali ranije.

Što se događa na ročištu žalbenog suda?

Na ročištu okružnog suda razmatrat će se argumenti iz žalbe. Ako se ne pojavite na sudu, okružni sud može razmotriti žalbu bez vašeg sudjelovanja. Nakon razmatranja žalbe, okružni sud može:

  • odbaciti žalbu;
  • izmijeniti presudu prvostupanjskog suda ili donijeti novu presudu;
  • poništiti presudu prvostupanjskog suda i prekinuti kazneni postupak;
  • poništiti presudu prvostupanjskog suda i vratiti slučaj na ponovno razmatranje tom sudu.

Jesu li moguće dodatne žalbe ako prva žalba nije bila uspješna?

Moguće je podnijeti žalbu u kasaciji protiv odluke okružnog suda Poveznica se otvara u novom prozoruVrhovnom sudu. Žalbu u kasaciji moguće je podnijeti samo preko odvjetnika.

Ako želite podnijeti žalbu u kasaciji, o tome morate obavijestiti okružni sud u roku od sedam dana od objavljivanja odluke o žalbi.

Žalbu u kasaciji potrebno je predati u roku od 30 dana od dana kad vam je prvi put omogućen uvid u odluku okružnog suda. Žalba u kasaciji predaje se Vrhovnom sudu prekookružnog suda koji je donio odluku o žalbi.

Vrhovni sud ima pravo odlučiti hoće li razmotriti žalbu u kasaciji ili ne. Ako sud odbije kasacijski postupak, za to ne treba dati razlog.

Kada osuda postaje pravomoćna?

Osuda postaje pravomoćna kada presuda stupi na snagu. To se događa nakon isteka vremenskog roka za podnošenje žalbe ili žalbe u kasaciji. U slučaju žalbe u kasaciji, presuda će stupiti na snagu kada Vrhovni sud odbije kasacijski postupak ili donese odluku o predmetu.

Ako je moja žalba uspješna, hoće li se osuda negdje evidentirati?

Vaša će se osuda evidentirati u kaznenom registru samo ako se izvrši. Ako Vrhovni sud poništi odluku suda koji vas je osudio, osuda se ne evidentira u kaznenom registru.

Ako je prva odluka bila pogrešna, hoću li dobiti naknadu za štetu?

Imate pravo na naknadu za štetu koja vam je nanesena ako vam je bez razloga oduzeta sloboda. Možete podnijeti zahtjev za naknadu štete pisanim putem Poveznica se otvara u novom prozoruMinistarstvu financija unutar 6 mjeseci od stupanja na snagu vašeg oslobođenja ili odluke kojom se kazneni postupak privodi kraju.

Visina naknade je fiksna i iznosi sedam minimalnih dnevnih plaća na snazi u Republici Estoniji za svaki dan proveden u pritvoru. Uz to imate pravo od države zatražiti da vam nadoknadi novac koji ste platili odvjetniku.

Ja sam strani državljanin. Može li me se poslati natrag u tu državu nakon suđenja?

Ako ste strani državljanin koji zakonito živi u Estoniji te ste osuđeni za kazneno djelo s namjerom uz kaznu zatvora, sud može odlučiti da vas se dodatno kazni protjerivanjem iz Estonije i zabranom ponovnog ulaska u Estoniju na 10 godina. S obzirom da je progon iz Estonije također kazna, imate pravo žaliti se na nju.

Ako nemate pravo živjeti u Estoniji, vaše se protjerivanje iz Estonije odvija automatski bez sudske odluke. Imate pravo osporiti svoje protjerivanje podnošenjem prigovora Poveznica se otvara u novom prozoruUpravnom sudu. Činjenica da osporavate svoje protjerivanje neće ga odgoditi za trajanja sudskog postupka.

Osuđen sam. Može li se protiv mene pokrenuti novi sudski postupak na temelju istih optužbi?

Ako ste osuđeni, protiv vas se ne može pokrenuti novi sudski postupak na temelju istih optužbi.

Hoće li informacije o mojoj osudi biti evidentirane i kako će se te informacije pohraniti?

Informacije o vašoj osudi unose se Poveznica se otvara u novom prozoruukazneni registar. Registar vodi Poveznica se otvara u novom prozoruMinistarstvo pravosuđa, a njime upravlja Poveznica se otvara u novom prozoruCentar registara i informacijskih sustava. Informacije koje su unesene u registar javne su, osim u slučajevima koji su posebno određeni zakonom.

Te je informacije moguće proslijediti stranim državnim tijelima ako je to dopušteno međunarodnim sporazumima. Informacije o vašoj kazni zadržavaju se bez vašeg pristanka. Podaci će biti obrisani nakon isteka roka određenog zakonom (1-15 godina od izdržavanja kazne, ovisno o težini kaznenog djela).

Pripadajuće poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruZakonik o kaznenom postupku

Poveznica se otvara u novom prozoruZakonik o kaznenom postupku na engleskom (možda ne sadrži sve izmjene)

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o kaznenom registru

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o kaznenom registru na engleskom (možda ne sadrži sve izmjene)

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o naknadi za štetu koju je država neopravdanim oduzimanjem slobode nanijela osobi

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o naknadi za štetu koju je država neopravdanim oduzimanjem slobode nanijela osobi na engleskom (možda ne sadrži sve izmjene)

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o obvezi napuštanja zemlje i zabrani ulaska u zemlju

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o obvezi napuštanja zemlje i zabrani ulaska u zemlju na engleskom (možda ne sadrži sve izmjene)

Posljednji put ažurirano: 08/08/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Izvorna jezična inačica ove stranice estonski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

5 - Prometni prekršaji

Kako se rješavaju prometni prekršaji?

Kazne za prekoračenje ograničenja brzine te kršenje pravila o parkiranju i drugih prometnih propisa izriču se u prekršajnim postupcima.

Prekršaj rješava Poveznica se otvara u novom prozorupolicija bilo na lokaciji gdje je prekršaj otkriven ili u policijskoj postaji.

Policija nema obvezu kazniti vas na licu mjesta. Umjesto toga može vam izdati upozorenje ili odrediti novčanu kaznu (do 15 eura). Moguće je i donijeti odluku u žurnom postupku na licu mjesta i odrediti novčanu kaznu do 400 eura. Postupak na licu mjesta može se provesti samo uz vaš pristanak. Moguće je izraditi audio ili video snimke izjave osobe vezano uz prekršaj.

Ako prekoračite ograničenje brzine i snimi vas kamera za kontrolu brzine, vlasniku ili registriranom korisniku vozila može se odrediti novčana kazna. Maksimalni iznos novčane kazne je 190 eura. Obavijest o novčanoj kazni šalje vam se poštom. Ako se ne slažete s obavijesti o novčanoj kazni, imate pravo osporiti je u roku 30 dana od dana primitka. Prigovor je potrebno podnijeti policijskoj postaji koja vam je poslala obavijest o novčanoj kazni. Ako fizička osoba odgovorna za motorno vozilo osporava izricanje novčane kazne jer je netko drugi koristio vozilo, ta osoba u prigovoru mora navesti ime i prezime osobe koja je koristila automobil u vrijeme koje je navedeno u obavijesti o novčanoj kazni, kao i adresu, broj vozačke dozvole, datum rođenja ili OIB te osobe.

Ako se ne slažete s mišljenjem policije o navodnom prekršaju, imate pravo usprotiviti se postupku na licu mjesta. U tom će slučaju policija izraditi dokumentaciju o prekršaju na licu mjesta, no kazna neće biti odmah izrečena.

Dokumenti će biti proslijeđeni u policijsku postaju čiji službenici moraju prikupiti dokaze vezano uz prekršaj. Ako vas podvrgnu ispitivanju, imate pravo na šutnju. Imate pravo na prisutnost odvjetnika i prevoditelja. Imate pravo pregledati materijal prikupljen za vrijeme prekršajnog postupka i usprotiviti se optužbi.

Prigovor možete podnijeti u roku 15 dana od primitka prekršajne prijave. Reći će vam kad ćete od policije moći dobiti presliku odluke o prekršaju. Da biste dobili presliku, vi ili vaš odvjetnik morate otići u policijsku postaju. Preslika neće biti poslana poštom.

Za prometne se prekršaje može odrediti kazna u maksimalnom iznosu od 1 200 eura. Za teške prometne prekršaje možete biti uhićeni na razdoblje do 30 dana. Odluku o uhićenju može donijeti samo sud. Može vam se odrediti zabrana vožnje na razdoblje do 2 godine.

Ako se ne slažete s odlukom policije, imate pravo uložiti pritužbu Poveznica se otvara u novom prozoruprovincijskom sudu. Pritužbu morate uložiti u roku 15 dana od datuma kad je odluka prvi put postala dostupna.

Građani drugih država članica Europske unije mogu također biti kažnjeni za prometne prekršaje.

Hoće li se prekršaj pojaviti u mojoj kaznenoj evidenciji?

Kazne za prometne prekršaje unose se u kazneni registar, osim informacija o novčanim kaznama. Informacije o prekršajima brišu se iz registra te se arhiviraju godinu dana nakon što je plaćena novčana kazna izrečena za prekršaj, odslužena kazna zatvora, odrađen društveno koristan rad ili je kao glavna kazna određena zabrana vožnje.

Pripadajuće poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o prometu

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o prometu na engleskom (možda ne sadrži sve izmjene)

Poveznica se otvara u novom prozoruZakoni o prekršajnom postupku

Poveznica se otvara u novom prozoruZakonik o prekršajnom postupku na engleskom (možda ne sadrži sve izmjene)

Posljednji put ažurirano: 08/08/2018

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Prava optuženika u kaznenim postupcima - Hrvatska

Okrivljenik ne mora imati branitelja u svakom slučaju, osim ako ga sam ne želi te osim u slučajevima obvezne obrane, no ako želi branitelja može ga imati prije početka i tijekom cijelog kaznenog postupka te postupka po izvanrednim pravnim lijekovima. Okrivljenik ima pravo slobodnog i neometanog razgovora sa braniteljem čim ga je imenovao. Ako se okrivljenik nalazi u istražnom zatvoru branitelj se može s njim dopisivati i razgovarati bez nadzora.

Ako okrivljenik prije prvog ispitivanja izjavi da hoće uzeti branitelja, zastat će se s ispitivanjem dok on ne dođe, ali najkasnije tri sata. Ako je očito da izabrani branitelj u tom roku ne može doći, ili okrivljenik ne zna kojeg bi od branitelja izabrao, dat će mu se izbor s liste dežurnih odvjetnika koju za područje županije sastavlja Hrvatska odvjetnička komora te je dostavlja sudu, državnom odvjetniku i nadležnim policijskim upravama uz izvješće sucu istrage.

Osnovno o kaznenom postupku:

Kazneni postupak u Republici Hrvatskoj se provodi na zahtjev ovlaštenog tužitelja, započinje pravomoćnošću rješenja o provođenju istrage, potvrđivanjem optužnice ako istraga nije provedena, određivanjem rasprave na temelju privatne tužbe te donošenjem presude o izdavanju kaznenog naloga, te ima tri faze:

  1. istragu koju provodi državno odvjetništvo
  2. suđenje
  3. žalbeni postupak

Stupnjevi kaznenog postupka koji će dovesti do suđenja:

  • Svrha kaznenog postupka je utvrditi da li je kazneno djelo počinjeno te tko ga je počinio.
  • Svatko je dužan prijaviti kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti, koje mu je dojavljeno ili za koje je saznao, a kaznena prijava podnosi se nadležnom državnom odvjetništvu.
  • Osumnjičenik je osoba u odnosu na koju postoje osnove sumnje da je počinila kazneno djelo i protiv koje policija ili državno odvjetništvo poduzimaju radnje radi razjašnjenja te sumnje
  • Osumnjičenikom se smatra ona osoba protiv koje je podnesena kaznena prijava ili se provode izvidi ili je provedena hitna dokazna radnja.
  • Okrivljenik je osoba protiv koje je doneseno rješenje o provođenju istrage ili osoba koja je obaviještena na temelju članka 213. stavka 2. ovog Zakona (obavijest o provođenju dokaznih radnji), osoba protiv koje je podnesena privatna tužba i osoba protiv koje je presudom izdan kazneni nalog,
  • Državno odvjetništvo dužno je okrivljeniku dostaviti rješenje o provođenju istrage ili obavijest o provođenju dokaznih radnji protiv njega.
  • Državno odvjetništvo dužno je također okrivljeniku dostaviti poziv za prvo ispitivanje zajedno sa poukom o pravima. Ispitivanje okrivljenika se snima uređajem za audio-video snimanje, a snimka se koristi kao dokaz u postupku.
  • Uz ispunjenje zakonom propisanih uvjeta, okrivljeniku može biti određen istražni zatvor. Istražni zatvor do podnošenja optužnice određuje sudac istrage na prijedlog državnog odvjetnika, a ukida ga na prijedlog okrivljenika, državnog odvjetnika ili po službenoj dužnosti. O prijedlogu državnog odvjetnika da se odredi istražni zatvor, sudac istrage odlučuje odmah, a najkasnije u roku od dvanaest sati od podnošenja prijedloga. Nakon podnošenja optužnice, istražni zatvor do potvrđivanja optužnice određuje, produljuje i ukida optužno vijeće. Nakon potvrđivanja optužnice, do pravomoćnosti presude, istražni zatvor određuje, produljuje i ukida raspravni sud u zasjedanju, a izvan zasjedanja vijeće, osim u slučaju kada se odlučuje o žalbi protiv presude, kada istražni zatvor određuje, produljuje i ukida vijeće koje odlučuje o žalbi.Na ročištu za određivanje istražnog zatvora prisutni su državni odvjetnik te okrivljenik i njegov branitelj. Istražni zatvor određen rješenjem suca istrage može trajati najdulje mjesec dana od dana lišenja slobode, ali može biti produljen na prijedlog državnog odvjetnika. Istražni zatvor određen rješenjem suca istrage ili vijeća može trajati najdulje mjesec dana od dana lišenja slobode. Iz opravdanih razloga sudac istrage na prijedlog državnog odvjetnika može produljiti istražni zatvor i to prvi puta za još najviše dva mjeseca, a zatim, za kaznena djela iz nadležnosti županijskog suda, ili kad je to propisano posebnim zakonom, za još najviše tri mjeseca.
  • Kada rezultati provedene istrage na nedvojben način ukažu da je okrivljenik počinio kazneno djelo za koje se tereti, državi odvjetnik će podignuti optužnicu pred nadležnim sudom, koji će, na optužnom vijeću, odlučivati o osnovanosti optužnice, to jest, hoće li je potvrditi ili vratiti državnom odvjetniku da u određenom roku ispravi nedostatke.
  • Državni odvjetnik može rješenjem odbaciti kaznenu prijavu u slučaju da utvrdi da osumnjičenik nije počinio kazneno djelo za koje se tereti. U tom slučaju oštećenik može preuzeti kazneni progon kao ovlašteni tužitelj.

Prava okrivljenika tijekom istrage

Zakon o kaznenom postupku okrivljenicima daje različita prava u različitim fazama kaznenog postupka.

  1. Istraga (1)
  2. Određivanje istražnog zatvora protiv okrivljenika (2)
  3. Podizanje optužnice (3)
  4. Suđenje (4)
  5. Postupak po žalbi (5)

U svakom slučaju, okrivljenik ima sljedeća prava neovisno o fazi postupka:

  • najkraćem mogućem roku, na njemu razumljiv način, biti upoznat s osnovama sumnje da je počinio kazneno djelo i razlozima optužbe,
  • služiti se u postupku svojim jezikom, odnosno jezikom koji govori i razumije uključujući i znakovni jezik gluhih i gluhoslijepih te ako ne razumije hrvatski jezik na tumača odnosno prevoditelja ili tumača znakovnog jezika ako se radi o gluhom ili gluhoslijepom okrivljeniku,
  • braniti se sam, uz branitelja po vlastitom izboru ili uz branitelja po službenoj dužnosti,
  • na branitelja na teret proračunskih sredstava ako prema svom imovinskom stanju ne može podmiriti troškove obrane,
  • slobodno, nesmetano i povjerljivo komunicirati s braniteljem,
  • na vrijeme primjereno za pripremu obrane,
  • iznijeti odnosno ne iznijeti svoju obranu i odbiti odgovoriti na postavljeno pitanje ili braniti se šutnjom,
  • na uvid u spis,
  • predlagati dokaze i sudjelovati u dokaznim i drugim postupovnim radnjama, te na raspravi,
  • ispitati suokrivljenike, svjedoke i vještake,
  • sporazumijevati se o kazni i drugim mjerama iz članka 360. stavka 4. točke 3. ovog Zakona,
  • podnositi pravne lijekove i druga pravna sredstva.

Kada obrana nije obvezna, okrivljeniku se može na njegov zahtjev, do pravomoćnog dovršetka kaznenog postupka imenovati branitelj na teret proračunskih sredstava, ako prema svom imovnom stanju ne može podmiriti troškove obrane bez ugrožavanja vlastitog uzdržavanja i uzdržavanja svoje obitelji ili osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, a složenost, težina ili posebne okolnosti predmeta to opravdavaju. U svakom slučaju, okrivljenik mora imati branitelja, i imenovat će mu se branitelj po službenoj dužnosti ako ga sam ne izabere, kada Zakon o kaznenom postupku propisuje slučajeve takozvane obvezne obrane. Novim izmjenama Zakona o kaznenom postupku dodatno će se urediti prava na branitelja na teret proračunskih sredstava. Najvažniji slučajevi u kojima okrivljenik mora imati branitelja su: ako je nijem, gluh, gluhoslijep ili nesposoban da se sam brani, od prvog ispitivanja do pravomoćnog dovršetka kaznenog postupka; ako se postupak vodi zbog kaznenog djela iz nadležnosti županijskog suda, od prvog ispitivanja ili donošenja rješenja o provođenju istrage do pravomoćnog dovršetka kaznenog postupka, a za kaznena djela za koja je izrečena kazna dugotrajnog zatvora i za postupak po izvanrednim pravnim lijekovima; od donošenja odluke kojom je protiv njega određen pritvor ili istražni zatvor; ako se postupak vodi zbog kaznenog djela za kojeg je propisana kazna zatvora teža od deset godina te za vrijeme trajanja postupka za kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti ako mu je oduzeta sloboda ili se nalazi na izdržavanju kazne zatvora u drugom predmetu; za vrijeme suđenja u odsutnosti; ako mu je rješenjem uskraćeno pravo branitelja na radnju ili zastupanje; od donošenja rješenja o provođenju istrage u postupku prema okrivljeniku s duševnim smetnjama te tijekom pregovora o uvjetima priznavanja krivnje, sporazumijevanja o kazni i drugim mjerama (npr. uvjetnoj osudi, zaštitnom nadzoru itd.).

Izvidi i istraživanje (1)

Tko provodi izvide odnosno istragu?

Državni odvjetnik provodi istragu, policija postupa po njegovu nalogu te prikuplja potrebne obavijesti radi prikupljanja podataka potrebnih za odlučivanje o kaznenoj prijavi.

Policija također može prikupljati obavijesti od građana, no građane ne može ispitivati u svojstvu svjedoka ili vještaka.

Koje će informacije dobiti okrivljenici?

Državni odvjetnik kao tijelo koje provodi kazneni progon mora obavijestiti osumnjičenika koje su osnove sumnje protiv njega, odnosno da je predmetom kaznenog postupka i zbog čega. Okrivljenik će dobiti pisanu pouku o pravima u kojoj će se navesti za što ga se sumnjiči, uz napomenu, između ostaloga, da nije dužan odgovarati na pitanja, odnosno da se može braniti šutnjom.

Ako je okrivljenik uhićen mora biti odmah:

  • na njemu razumljiv način obaviješten o razlozima uhićenja,
  • poučen da nije dužan iskazivati,
  • poučen da ima pravo na stručnu pomoć branitelja po vlastitom izboru ili na branitelja postavljenog s liste dežurnih odvjetnika,,
  • poučen da će nadležno tijelo, na njegov zahtjev, o uhićenju izvijestiti njegovu obitelj ili drugu osobu koju on odredi.

Također, prilikom uhićenja okrivljeniku će se predati pisana pouka o pravima. U slučaju da mu policija nije mogla predati pisanu pouku već tada, ona će mu se predati odmah po dolasku u službene prostorije policije. Pouka koja će se predati okrivljeniku sadrži, među ostalim, obavijest o razlozima uhićenja i osnovama sumnje, pravu da nije dužan iskazivati, pravu na branitelja, pravu na tumačenje, pravu da se na zahtjev okrivljenika o uhićenju izvijesti njegova obitelj, te pravu okrivljenika stranog državljanina da se o uhićenju odmah izvijesti nadležno konzularno tijelo ili veleposlanstvo, pravu na uvid u spis predmeta sukladno odredbama ovog Zakona, pravu na hitnu medicinsku pomoć, pravo na obavijest o tome da lišenje slobode od trenutka uhićenja do dovođenja sucu istrage može trajati najdulje 36-48 sati ovisno o težini sankcije koja je propisana za pojedina kaznena djela.

Što se događa ako okrivljenik ne govori hrvatski?

U Republici Hrvatskoj u kaznenom postupku u uporabi je hrvatski jezik i latinično pismo, ako za uporabu u pojedinim područjima nije zakonom uveden i drugi jezik ili pismo. Okrivljenik se u postupku ima pravo služiti svojim jezikom i pismom, te ima pravo pratiti tijek postupka na svom jeziku i pismu. To znači da će mu se osigurati usmeno prevođenje cjelokupnog postupka. Okrivljeniku će se pisano prevesti pouka o pravima, odluka o oduzimanju slobode, rješenje o provođenju istrage i nalog o provođenju dokaznih radnji, optužnica, privatna tužba, poziv, sudska odluka nakon optuženja do pravomoćnog okončanja postupka te u postupku o izvanrednim pravnim lijekovima. Ako navedena pismena nisu dostupna na jeziku koji okrivljenik govori i razumije, bit će mu prevedena usmeno, a u pisanom obliku bit će mu uručena u najkraćem mogućem roku na jeziku koji govori i razumije. Ako okrivljenik ne može pročitati navedena pismena bit će mu izložena na njemu razumljiv način.

Ima li okrivljenik pravo kontaktirati sa braniteljem?

Okrivljenik ne mora imati branitelja u svakom slučaju, osim ako ga sam ne želi te osim u slučajevima obvezne obrane, no ako želi branitelja može ga imati prije početka i tijekom cijelog kaznenog postupka te postupka po izvanrednim pravnim lijekovima. Okrivljenik ima pravo slobodnog i neometanog razgovora sa braniteljem čim ga je imenovao. Ako se okrivljenik nalazi u istražnom zatvoru branitelj se može s njim dopisivati i razgovarati bez nadzora.

Ako okrivljenik prije prvog ispitivanja izjavi da hoće uzeti branitelja, zastat će se s ispitivanjem dok on ne dođe, ali najkasnije tri sata. Ako je očito da izabrani branitelj u tom roku ne može doći, ili okrivljenik ne zna kojeg bi od branitelja izabrao, dat će mu se izbor s liste dežurnih odvjetnika koju za područje županije sastavlja Hrvatska odvjetnička komora te je dostavlja sudu, državnom odvjetniku i nadležnim policijskim upravama uz izvješće sucu istrage.

Imaju li tijela koja provode kazneni postupak ovlast pretražiti okrivljenika, uzeti DNA uzorak ili otisak prsta?

Policija može radi utvrđivanja istovjetnosti okrivljenika snimati ga, uzimati mu otiske prstiju, te podatke o istovjetnosti unositi u odgovarajuće zbirke. Policija može, pod uvjetima propisanim Zakonom o kaznenom postupku pretražiti okrivljenikovu odjeću, obuću, površinu tijela, pokretne stvari koje nosi ili su u njenom posjedu, prijevozno sredstvo kojim se koristi, te prostor u kojem je okrivljenik zatečen. Također, uzimanje uzoraka biološkog materijala od okrivljenika te DNA analizu nalaže državno odvjetništvo.

Mogu li se pretražiti dom, drugi prostor, automobil itd?

Pod uvjetima i na način propisan odredbama Zakona o kaznenom postupku dom, drugi prostori kojima se koristi okrivljenik, računala i bankovni sef okrivljenika mogu biti pretraženi. Pretraga se u pravilu ne može provesti bez naloga kojeg na obrazloženi zahtjev državnog odvjetništva donosi sudac istrage.

Hoću li okrivljenik dobiti uvid u dokaze koji ga terete?

Okrivljenik ima pravo uvida u spis nakon što dokazna radnja njegovog prvog ispitivanja bude provedena. Spis može tražiti od državnog odvjetnika, koji mu ga je dužan dati, a okrivljenik ima pravo snimanja i preslikavanja spisa.

Kojim se pravima i pravnim lijekovima okrivljenik može koristiti tijekom kaznenog postupka?

Okrivljenik ima pravo, nakon primitka obavijesti o provođenju dokaznih radnji protiv njega predložiti sucu istrage provođenje dokaznog ročišta. Ako državni odvjetnik provede dokaznu radnju ispitivanja svjedoka, a da o tome okrivljeniku ne dostavi obavijest, okrivljenik ima pravo zahtijevati ponovno provođenje te dokazne radnje. Ima i pravo podnijeti sucu istrage prigovor zbog odugovlačenja postupka.

Protiv rješenja o provođenju istrage okrivljenik ima pravo žalbe sucu istrage u roku od osam dana od dana primitka rješenja. Ova se žalba podnosi državnom odvjetniku, koji ju je dužan odmah, zajedno sa spisom predmeta, dostaviti sucu istrage.

Ako smatra da mu je protivno zakonu uskraćeno ili povrijeđeno određeno pravo, nakon dostave rješenja o provođenju istrage, kako bi zaštitio postupovna prava obrane, okrivljenik može podnijeti pisani prigovor državnom odvjetniku.

Ako protiv okrivljenika postoj i osnovana sumnja da je počinio kazneno djelo za koje se po zakonu provodi istraživanje, obavijest o provođenju dokaznih radnji državni odvjetnik dužan je dostaviti okrivljeniku u roku od tri dana od kada je proveo prvu dokaznu radnju. U tom slučaju okrivljenik također ima pravo podnijeti pisani prigovor.

Okrivljenik ima i pravo biti prisutan na ročištu na kojem se odlučuje o istražnom zatvoru. Ima pravo podnijeti žalbu protiv nepravomoćne presude ili rješenja.

Mora li okrivljenik biti prisutan raspravi pred sudom?

U Republici Hrvatskoj okrivljeniku se može suditi u odsutnosti, a od donošenja rješenja o suđenju u odsutnosti, okrivljeniku će biti postavljen branitelj po službenoj dužnosti jer je obrana u tom slučaju obvezna.

U slučaju da je okrivljenik uredno pozvan, ali izbjegava doći na raspravu, ili nedolazak nije ispričao, odredit će mu se istražni zatvor.

U Hrvatskoj je pravilo da okrivljenik bude prisutan na raspravi, jer je to u interesu samog okrivljenika, a okrivljenici samo iznimno izostaju sa rasprave.

Uhićenje i istražni zatvor (2)

Kada će se okrivljeniku odrediti istražni zatvor?

Okrivljeniku se može odrediti istražni zatvor samo ako postoji osnovana sumnja da je počinio kazneno djelo, i ako je okrivljenik u bijegu ili namjerava pobjeći, ili postoji opasnost da će sakriti, uništiti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za kazneni postupak ili da će ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke, vještake, sudionike ili prikrivače, ili ako osobite okolnosti upućuju na opasnost da će ponoviti kazneno djelo ili dovršiti pokušano, ako okrivljenik koji je uredno pozvan izbjegava doći na raspravu ili ako je istražni zatvor nužan radi neometanog odvijanja postupka za kazneno djelo za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora i kod kojeg su okolnosti počinjenja kaznenog djela posebno teške.

Istražni je zatvor krajnja mjera osiguranja okrivljenikove nazočnosti u postupku. U slučaju da postoje okolnosti zbog kojih je određivanje istražnog zatvora moguće, sud ili državni odvjetnik će, ako se ista svrha može ostvariti mjerom opreza, odrediti primjenu jedne ili više takvih mjera.

Mjere opreza jesu zabrana napuštanja boravišta, zabrana posjećivanja određenog mjesta ili područja, obveza redovitog javljanja određenoj osobi ili državnom tijelu, zabrana približavanja određenoj osobi, zabrana uspostavljanja ili održavanja veze sa određenom osobom, zabrana obavljanja određene poslovne aktivnosti, privremeno oduzimanje putne i druge isprave za prijelaz državne granice, privremeno oduzimanje dozvole za upravljanje motornim vozilom, zabrana uhođenja ili uznemiravanja žrtve ili druge osobe te udaljenje iz doma.

U svakom slučaju, čim prestanu razlozi zbog kojih je istražni zatvor određen, on se mora ukinuti i zatvorenika se mora odmah pustiti na slobodu.

Pri odlučivanju o istražnom zatvoru, a posebno o njegovu trajanju, vodit će se posebno računa o razmjeru između težine počinjenog kaznenog djela, kazne koja se može očekivati u postupku i potrebe određivanja i trajanja istražnog zatvora.

Protiv trudne žene, osobe s tjelesnim nedostacima koji joj onemogućuju ili bitno otežavaju kretanje te osobe koja je navršila 70 godina života, istražni zatvor se može samo iznimno odrediti.

O prijedlogu državnog odvjetnika da se odredi istražni zatvor sudac istrage dužan je odlučiti odmah, a najkasnije u roku od dvanaest sati od podnošenja prijedloga. Jednom određen istražni zatvor može trajati najviše mjesec dana od dana lišenja slobode, ali državni odvjetnik, uz obrazloženje, može tražiti njegovo produljenje. Nakon podizanja optužnice, koliko će okrivljenik biti u istražnom zatvoru ovisi o težini počinjenog kaznenog djela koje mu se stavlja na teret. Istražni zatvor može trajati najviše tri godine, u slučaju da su počinjena posebno teška kaznena djela. Međutim, u predmetima za kaznena djela iz nadležnosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta u kojima je istraga produljena, sveukupno trajanje istražnog zatvora produljuje se za vrijeme za koje je bila produljena istraga.

Koje će informacije dobiti okrivljenici prije nego što im je određen istražni zatvor?

Okrivljenik ima pravo biti nazočan na ročištu za određivanje istražnog zatvora, te ondje iznijeti svoj stav o istražnom zatvoru, a prema potrebi i o visini jamstva.

Također, okrivljenik mora imati branitelja u slučaju da mu je određen istražni zatvor. Ako sam ne imenuje branitelja, postavit će mu ga sud po službenoj dužnosti.

Ročište na kojem se odlučuje o određivanju istražnog zatvora je usmeno. Istražni zatvor do podnošenja optužnice određuje sudac istrage na prijedlog državnog odvjetnika, a ukida ga na prijedlog okrivljenika, državnog odvjetnika ili po službenoj dužnosti.

Nakon podnošenja optužnice, istražni zatvor do potvrđivanja optužnice određuje, produljuje i ukida optužno vijeće. Nakon potvrđivanja optužnice, do pravomoćnosti presude, istražni zatvor određuje, produljuje i ukida raspravni sud u zasjedanju, a izvan zasjedanja vijeće, osim u slučaju osim u slučaju kada se odlučuje o žalbi protiv presude, kada istražni zatvor određuje, produljuje i ukida vijeće koje odlučuje o žalbi. Protiv rješenja kojim je okrivljeniku određen istražni zatvor dopuštena je žalba. O tome će ga poučiti sudac istrage. Žalba se podnosi u roku od tri dana. Sudac istrage će također poučiti okrivljenika o pravu da predloži ukidanje istražnog zatvora.

Može li okrivljenik primati posjete u istražnom zatvoru te ima li ondje pravo na liječenje?

Okrivljenik može primati posjete u istražnom zatvoru, a odobrenje za to daje sudac istrage. Okrivljenika mogu posjećivati njegovi srodnici te liječnik i druge osobe.

Okrivljenik ima pravo na zdravstvenu skrb za vrijeme dok se nalazi u istražnom zatvoru.

Hoće li okrivljeniku koji je strani državljanin biti omogućen kontakt sa veleposlanstvom?

Zakon je posebno predvidio da konzularni i diplomatski predstavnici mogu u skladu sa međunarodnim pravom posjećivati svoje državljane koji su u istražnom zatvoru, razgovarati s njima te im pomoći u uzimanju branitelja.

Također, u slučaju da je okrivljenik uhićen, na njegov zahtjev obavijestit će se o tome nadležno konzularno tijelo ili veleposlanstvo i već tada će mu se s njima omogućiti kontakt.

Podizanje optužnice (3)

Optužnicu podiže državni odvjetnik pred nadležnim sudom nakon što je završena istraga, ako ima dovoljno dokaza da je okrivljenik počinio kazneno djelo za koje ga se tereti.

Prije podizanja optužnice okrivljenik mora biti ispitan.

Državni odvjetnik podiže optužnicu za kaznena djela za koja se ne provodi istraga ako prikupljeni podaci koji se odnose na kazneno djelo i počinitelja daju dovoljno osnova za podizanje optužnice.

Za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do pet godina ili novčana kazna državni odvjetnik može u optužnici zatražiti da sud izda kazneni nalog u kojem će okrivljeniku izreći određenu kaznu bez provođenja rasprave. Okrivljenik ima pravo prigovora u kojem slučaju će se provesti rasprava.

Kako okrivljenik može pobijati optužbu?

Okrivljenik ili njegov branitelj imaju pravo podnijeti pisani odgovor na optužnicu u roku od 8 dana od primitka optužnice.

U uvodnom govoru okrivljenik odnosno njegov branitelj može iznijeti koje činjenice namjerava dokazati te izložiti dokaze koje će izvesti, odrediti pravna pitanja o kojima će raspravljati odnosno koje sporne činjenice zahtijevaju razjašnjenje potrebno da bi se utvrdilo činjenično stanje važno za odluku. U uvodnom govoru tužitelj ne smije iznositi činjenice ranije osuđivanosti optuženika. Stranka se u uvodnom govoru ne može izjašnjavati o navodima i ponuđenim dokazima protivne stranke.

Kasnije, u slobodnom izlaganju ako želi može iznijeti svoj iskaz, nakon čega mu se mogu postavljati pitanja. Ima pravo predlagati svjedoke i vještake te izvoditi dokaze. Ima pravo postavljati pitanja svjedocima i vještacima te prigovarati istinitosti njihovog iskaza.

Priprema obrane za suđenje (4)

Što se događa prije suđenja?

Okrivljenik ima pravo cjelokupnog uvida u spis pa tako i svih dokaza kojima raspolaže državno odvjetništvo. Također, dostavlja mu se i optužnica koju je protiv njega podigao ovlašteni tužitelj.

U slučaju da predloži izvođenje dokaza, okrivljenika se može pitati da obrazloži zašto traži njihovo izvođenje.

Koji je najbolji način suradnje okrivljenika sa braniteljem?

Okrivljenik će imati branitelja u slučajevima obvezne obrane (npr. kada mu je određen istražni zatvor, ako je gluh, nijem ili gluhoslijep ili je nesposoban da se sam brani).

Nije uvijek nužno da okrivljenik ima branitelja, ali ga uvijek može imati ako želi. Najbolji način suradnje s braniteljem je obavijestiti ga o svim dokazima za koje okrivljenik misli da bi mogli dovesti do toga da ga sud oslobodi optužbe. Okrivljenikov branitelj će onda na najbolji način moći koncipirati obranu.

Što će se dogoditi ako je okrivljenik već bio osuđen ili oslobođen za isto djelo u drugoj državi članici?

Ako je sud u drugoj državi članici već donio pravomoćnu presudu u istoj stvari, onda se o tome ne može drugi put ponovno odlučivati u drugoj državi članici.

O tome okrivljenik mora što je prije moguće obavijestiti državno odvjetništvo kako bi ono poduzelo potrebne korake i provjerilo istinitost ovih navoda.

S obzirom na ovo, ako je okrivljenik pravomoćno proglašen krivim ili je oslobođen od optužbe u Hrvatskoj, za isto djelo ne može ponovno biti suđen u bilo kojoj drugoj državi članici.

Postupak po žalbi (5)

Protiv prvostupanjske presude kojom je proglašen krivim okrivljenik ima pravo podnijeti žalbu u roku od petnaest dana od dana dostave prijepisa presude.

U korist okrivljenika žalbu mogu podnijeti i njegov bračni odnosno izvanbračni drug, srodnik u ravnoj lozi, zakonski zastupnik, posvojitelj, posvojenik, brat, sestra i hranitelj.

Presuda se može pobijati zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o sankcijama te sudskoj opomeni, uvjetnoj osudi, djelomičnoj uvjetnoj osudi, zamjeni radom za opće dobro na slobodi, posebnim obvezama, zaštitnom nadzoru, sigurnosnoj mjeri, oduzimanju imovinske koristi, oduzimanju predmeta, troškovima kaznenog postupka, imovinskopravnom zahtjevu te javnom objavljivanju presude.

Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud te za protivnu stranku i branitelja radi davanja odgovora. Nepravodobnu i nedopuštenu žalbu odbacit će rješenjem predsjednik vijeća prvostupanjskog suda.

Posljednji put ažurirano: 03/06/2019

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

Prava optuženika u kaznenim postupcima - Engleska i Wales

Imajte na umu da se ovi informativni listići odnose samo na Englesku i Wales.   Ako želite doznati svoja prava u drugim dijelovima Ujedinjene Kraljevine, pogledajte zasebne informativne listiće za Škotsku i Sjevernu Irsku.

Na ovim je informativnim listićima pojašnjeno što se događa ako ste osumnjičeni ili optuženi za kazneno djelo za koje se pokreće suđenje. Informacije o manjim prometnim prekršajima, koji se obično kažnjavaju novčanom kaznom, potražite na Poveznica se otvara u novom prozoruinformativnom listiću 5.

 

Ako ste žrtva kaznenog djela, sve informacije o svojim pravima možete pronaći ovdje.

Sažetak kaznenog postupka

Uobičajene faze u kaznenom postupku su sljedeće:

  • Poveznica se otvara u novom prozoruPolicija istražuje je li kazneno djelo počinjeno i tko ga je počinio te prikuplja dokaze.
  • Kada utvrdi osumnjičenika, policija po potrebi može uhititi tu osobu i ispitati ju o kaznenom djelu.
  • Ako policija misli da je osumnjičenik možda počinio kazneno djelo, savjetuje se sa Poveznica se otvara u novom prozoruSlužbom krunskog tužiteljstva (CPS) oko toga hoće li ga optužiti – odnosno, hoće podnijeti službenu optužnicu i pokrenuti suđenje
  • CPS odlučuje o odgovarajućim točkama optužbe i osumnjičeniku uručuje službeni dokument s opisom optužbi.
  • Prije suđenja održavaju se sudska ročišta kako bi se utvrdilo kako će se optuženik izjasniti te kako bi se provjerilo je li slučaj spreman za suđenje.
  • Tužitelj iznosi dokaze na suđenju.  Optuženik također može iznijeti dokaze u svoju obranu. O teškim kaznenim djelima odlučuje porota, a o manje teškima magistrati.
  • Nakon izlaganja svih dokaza magistrati ili porota donose presudu.
  • Ako je optuženik proglašen krivim, sudac utvrđuje kaznu.
  • Moguća je žalba na odluku.

Informativni listići sadržavaju detalje o svim fazama u postupku i o vašim pravima.  Te informacije nisu zamjena za pravni savjet te trebaju poslužiti samo kao smjernice.

Uloga Europske komisije

Imajte na umu da Europska komisija nema ulogu u kaznenim postupcima u državama članicama te vam ne može pomoći.  U ovim informativnim listićima navedene su informacije o tome kako se i kome žaliti.

Kliknite poveznice u nastavku da biste doznali potrebne informacije.

Poveznica se otvara u novom prozoru1 – Dobivanje pravnog savjeta

Poveznica se otvara u novom prozoru2 – Moja prava tijekom istrage kaznenog djela

  • Istraga i uhićenje
  • Ispitivanje i optužnica
  • Dolasci na sud prije suđenja
  • Priprema slučaja prije suđenja

Poveznica se otvara u novom prozoru3 – Moja prava tijekom suđenja

Poveznica se otvara u novom prozoru4 – Moja prava nakon suđenja

  • Dodatne informacije o ročištima u žalbenom postupku

Poveznica se otvara u novom prozoru5 – Prekršaji u cestovnom prometu

Posljednji put ažurirano: 01/12/2016

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Izvorna jezična inačica ove stranice engleski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.

1 - Dobivanje pravnog savjeta

Ako ste osumnjičeni ili optuženi za zločin, važno je dobiti neovisni pravni savjet.  Ovaj informativni listić sadržava informacije o pronalasku i plaćanju odvjetnika.

U policijskoj postaji

Ako vas ispituju u policijskoj postaji, imate pravo zatražiti besplatni pravni savjet pa čak i ako niste uhićeni. Od policije možete zatražiti da se obrati određenom odvjetničkom društvu za pravnu pomoć koje ste odabrali ili pravnom savjetniku po službenoj dužnosti koji je dostupan 24 sata dnevno i pravni je savjetnik neovisan o policiji.  Za neka kaznena djela neovisni savjetnici daju savjete telefonom. U slučaju težih kaznenih djela pravni savjetnik može s vama doći u policijsku postaju.

Ako želite drugog odvjetnika, možete ga pronaći pomoću Poveznica se otvara u novom prozoruOdvjetničke komore (Law Society), Poveznica se otvara u novom prozoru, Vijeća odvjetničke komore (Bar Council), Poveznica se otvara u novom prozoru, Savjetodavnog centra za građane (Citizens Advice Bureau) ili Poveznica se otvara u novom prozoruUdruženja za pravne savjete zajednice (Civil Legal Advice). Ako odlučite da ne želite usluge pravnog savjetnika po službenoj dužnosti, možda ćete morati platiti neke troškove.

Ako zatražite pravni savjet, policija mora pričekati dok odvjetnik ne razgovara s vama prije no što vas ispita. Ako ne želite odvjetnika, ali se predomislite, u bilo kojem trenutku možete ga besplatno zatražiti.

Ako niste u policijskom pritvoru

Ako niste u policijskom pritvoru ali ste optuženi za zločin, trebali biste se obratiti odvjetniku što je prije moguće.  Ako ne znate nijednog odvjetnika, možete ga pronaći pomoću Poveznica se otvara u novom prozoruOdvjetničke komore (Law Society), Poveznica se otvara u novom prozoru, Vijeća odvjetničke komore (Bar Council), Poveznica se otvara u novom prozoru, Savjetodavnog centra za građane (Citizens Advice Bureau) ili Poveznica se otvara u novom prozoruUdruženja za pravne savjete zajednice (Civil Legal Advice). Ovisno o svojim financijskim okolnostima, možda ste kvalificirani za besplatni pravni savjet. Odvjetnik će vam moći reći jeste li kvalificirani, ali morat ćete navesti informacije o svojim financijama (npr. platnu listu).

Besplatne su usluge odvjetnika dostupne samo u okviru programa Poveznica se otvara u novom prozoruAgencije za pravnu pomoć (Legal Aid Agency) ili službe javnog branitelja, u gradovima koji nude tu mogućnost. Ako se obratite Poveznica se otvara u novom prozoruudruženju za pravne savjete zajednice, možete provjeriti koji su odvjetnici članovi tih programa.

Na sudu

Ako vaš predmet završi na sudu, imate pravo na pravno zastupanje. Poveznica se otvara u novom prozoruSlužba za pravnu pomoć u kaznenim stvarima osobama kojima se sudi jamči pravni savjet i zastupanje. Je li usluga besplatna ovisi o ozbiljnosti predmeta i vašim financijskim okolnostima.  Ako nemate odvjetnika, kada dođete na sud odmah zatražite susret s pravnim zastupnikom po službenoj dužnosti.

Pravni savjet i pravno zastupanje na Poveznica se otvara u novom prozoruMagistratskom sudu besplatni su ako je predmet ozbiljan; a ako nije, možda ćete morati platiti dio troškova ovisno o vašem predmetu, dobi i prihodima. Ako ste mlađi od 18 godina ili primate određena državna davanja, dobivate besplatno pravno zastupanje. Poveznica se otvara u novom prozoruPravni zastupnik po službenoj dužnosti na sudu ili član sudskog osoblja može vam to objasniti.

Ako se suđenje u vašem predmetu vodi pred Poveznica se otvara u novom prozoruKrunskim sudom, imate pravo na pravni savjet i zastupanje. Ako godišnji raspoloživi prihod vašega kućanstva iznosi 37 500 GBP ili premašuje taj prag, nemate pravo na pravnu pomoć.  Možda ćete morati platiti i dio troškova pravnog zastupanja izračunatih na temelju vaših prihoda i kapitala, a ovisno o vašoj financijskoj situaciji.

Ako vas na Krunskom sudu proglase nevinim, mogu vam se vratiti troškovi. Ako vas proglase krivim, možda ćete morati platiti dio troškova.

Ostale poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruAgencija za pravnu pomoć

Poveznica se otvara u novom prozoruVodič odvjetničke komore

Poveznica se otvara u novom prozoruVodiči savjetodavnog centra za građane (UK)

Poveznica se otvara u novom prozoruSlužba za pravnu pomoć u kaznenim stvarima

Poveznica se otvara u novom prozoruGeneralno vijeće odvjetničke komore

Posljednji put ažurirano: 01/12/2016

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

2 - Moja prava tijekom istrage kaznenog djela

Na ovom informativnom listiću i njegovim podlistićima pojašnjava se postupak tijekom kaznenih istraga te razvoj događaja nakon istrage, odnosno prije kaznenog postupka.

Koje su faze kaznene istrage?

Kaznena istraga započinje kada policija posumnja da je počinjeno kazneno djelo.  Policija provodi istragu i prikuplja dokaze.  Kada policija vjeruje da ima dovoljno dokaza za optužbu u ozbiljnim predmetima, povezuje se sa Poveznica se otvara u novom prozoruSlužbom krunskog tužiteljstva (CPS), koja obično odlučuje koje su, odnosno jesu li, optužbe primjerene.  Ona može zatražiti dodatnu istragu.

Ako vas policija osumnjiči, prva je ključna faza odluka o uhićenju.

Nakon razdoblja provedenog u pritvoru radi ispitivanja, u sljedećoj se fazi donosi odluka o optužnici. Ako policija mora provoditi daljnje istrage te ako ne morate biti u pritvoru, mora vas pustiti bez optužnice ili uz policijsku jamčevinu i uz uvjet da se kasnijeg datuma vratite u policijsku postaju.

Ako ćete, međutim, biti optuženi za kazneno djelo i policija odluči da biste trebali biti u pritvoru, bit ćete sprovedeni na sud kako bi se donijela odluka hoćete li biti pušteni uz jamčevinu prije suđenja.

Ako ste pod istragom radi navodnih kaznenih djela terorizma, vaša se prava i ovlasti policije razlikuju od onih navedenih u nastavku (pogledajte Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o terorizmu iz 2000. koji izlazi iz okvira ovih informativnih listića).

Ako imate manje od 18 godina, postoje dodatne zaštitne mjere. Zatražite od odvjetnika da vam ih pojasni.

Kliknite poveznice u nastavku da biste doznali više o svojim pravima prije no što predmet dospije pred sud:

Istraga i uhićenje (1)

Hoće li mi policija postavljati pitanja?

Ako policija sumnja da ste počinili kazneno djelo ili da imate informacije o kaznenom djelu, može vas ispitivati.

Moram li ići u policijsku postaju?

Policija vas može Poveznica se otvara u novom prozoruzaustaviti, pretresti i postaviti vam ograničeni broj pitanja na ulici ili na drugom javnom mjestu.  Ako policija to od vas traži, trebate reći svoje ime i adresu.  Ako policija sumnja da ste počinili kazneno djelo, može od vas zatražiti da dobrovoljno pođete u policijsku postaju.  Ona vas ima ovlasti uhititi i odvesti u policijsku postaju protivno vašoj volji.  Mora vam reći zašto to čini.

Imam li pravo napustiti policijsku postaju?

Ako se nalazite u policijskoj postaji kao osumnjičenik ili mogući svjedok, ali niste uhićeni, u bilo kojem trenutku imate pravo napustiti policijsku postaju.

Što se događa nakon uhićenja?

Ako vas policija želi zadržati u policijskoj postaji, mora vas Poveznica se otvara u novom prozoruuhititi. Uhićenje mora biti nužno i policija vas mora obavijestiti zašto je do njega došlo. Policija vas može pretražiti, uzeti vam otiske prstiju i uzorak DNK, kao i provesti druge fizičke pretrage objašnjene Poveznica se otvara u novom prozoruovdje.

Što se događa ako ne govorim jezik?

Ako ne razumijete engleski jezik, policija vam mora besplatno dodijeliti tumača.  Policija vas ne može ispitivati bez prisustva tumača.

Mogu li imati odvjetnika?

Ako ste uhićeni, imate se pravo savjetovati s odvjetnikom.  Ako nemate odvjetnika, policija će se obratiti pravnom savjetniku po službenoj dužnosti. Pogledajte Informativni listić 1.

Što ako imam manje od 17 godina ili imam status ranjive odrasle osobe?

Ako imate manje od 17 godina ili imate status ranjive odrasle osobe, policija vas ne smije ispitivati bez odgovarajuće odrasle osobe koju će policija pozvati.

Ta će vam osoba pomagati te će vas savjetovati pri komunikaciji s policijom.  Ta osoba nije odvjetnik i neće vam dati pravni savjet. Odgovarajuća odrasla osoba može biti član obitelji, prijatelj ili volonter ili zdravstveni djelatnik/djelatnik socijalne službe.

Može li me policija pretražiti?

Čak i ako niste uhićeni, policija može Poveznica se otvara u novom prozoruzaustaviti i pretražiti vas ili vaše vozilo, no samo ako opravdano sumnja da imate ukradene ili zabranjene stvari ili da ste počinili kazneno djelo.

Može li mi policija uzeti otiske prstiju ili DNK?

Ako niste uhićeni, ne morate dati otiske prstiju ili druge uzorke, a policija ih ne može uzeti bez vašeg pristanka.  No ako ste uhićeni, policija ima ovlasti uzeti uzorke kao što su Poveznica se otvara u novom prozoruuzorci krvi, sline ili drugih tjelesnih tkiva.

Moram li sudjelovati u prepoznavanju u vrsti?

Ako ste uhićeni, policija od vas može zatražiti da sudjelujete u prepoznavanju u vrsti. Ako odbijete, to se može koristiti protiv vas na suđenju. Obično se tijekom tog postupka žrtvi ili svjedoku (svjedocima) samo prikazuju fotografije.  Pravni savjetnik po službenoj dužnosti može vas savjetovati.

Može li policija pretražiti moj automobil ili prostorije?

Ako ste uhićeni, policija može, uz odobrenje višeg službenika, pretražiti vaš automobil i prostorije i uzeti bilo koji predmet u vašem vlasništvu ako je važan za istragu.

Mogu li kontaktirati prijatelja ili člana obitelji?

Da, kako biste ih obavijestili gdje se nalazite.

Imam li pravo na liječnički pregled ako mi je potreban?

Ako vam je potrebna liječnička pomoć, imate pravo na liječnički pregled.

Iz druge sam države članice.  Mogu li kontaktirati svoje veleposlanstvo?

Da.  Predstavnik veleposlanstva doći će u policijsku postaju ili vas kontaktirati kako bi utvrdio trebate li pomoć. Policija je dužna kontaktirati konzulat sljedećih država u EU-u ako ste uhićeni i zadržani u pritvoru – Austrije, Belgije, Bugarske, Češke, Danske, Francuske, Njemačke, Grčke, Mađarske, Italije, Poljske, Rumunjske, Slovačke, Španjolske ili Švedske.

Što se događa ako sam uhićen na temelju europskog uhidbenog naloga?

Ako jedna država članica izda europski uhidbeni nalog, možete biti uhićeni u drugoj državi članici i vraćeni u državu koja je izdala nalog nakon saslušanja pred sucem. Imate pravo na odvjetnika i tumača, ako vam je potreban.  Pogledajte informativni listić 1.

Kada će me policija optužiti?

Ako policija odluči da ima dovoljno dokaza protiv vas, može vas optužiti za kazneno djelo.  U optužnici je navedeno kazneno djelo za koje policija misli da ste ga počinili.  Nakon što vas optuži, policija vas ne može dalje ispitivati o tom kaznenom djelu.

Koliko me dugo policija može zadržati u pritvoru nakon uhićenja?

Policija vas u policijskoj postaji može zadržati najviše 24 sata nakon uhićenja. Viši službenik može produljiti to razdoblje na 36 sati ako osnovano sumnja da je to nužno za prikupljanje dokaza, ako je u pitanju ozbiljno kazneno djelo te ako vjeruje da se istraga provodi na primjeren način. Nakon tog razdoblja morate biti optuženi za kazneno djelo ili pušteni iz pritvora. Ako vas policija želi dalje zadržati u pritvoru, mora ishoditi dozvolu magistratskog suda. Sud može produljiti razdoblje zadržavanja na najviše 96 sati.

Pritužbe protiv policije

Ako smatrate da je policija s vama postupala neprimjereno, možete se žaliti policiji ili Poveznica se otvara u novom prozoruneovisnom policijskom povjerenstvu za pritužbe.

Ispitivanje i optužnica (2)

Kada me mogu ispitivati?

Ako ste uhićeni i  Poveznica se otvara u novom prozoruzadržani u pritvoru u policijskoj postaji, pritvorski službenik mora provjeriti jeste li mentalno i fizički sposobni za ispitivanje. Tijekom bilo kojeg 24-satnog razdoblja morate imati neprekidni odmor od najmanje 8 sati bez ispitivanja. Tijekom ispitivanja, svaka dva sata mora vam se dozvoliti 15-minutna stanka. Obično imate pravo da odvjetnik bude prisutan na ispitivanju.

Moram li odgovarati na pitanja policije?

Ne morate odgovarati na pitanja.  Ako vas sumnjiči za zločin, policija vam mora dati službeno upozorenje prije ispitivanja.  Time vas upozorava da ne morate odgovarati na pitanja, no što god kažete, može se upotrijebiti kao dokaz na sudu. Policija vam mora reći i da ako propustite reći nešto na što se kasnije želite pozvati na sudu, policija to može iskoristiti protiv vas tijekom suđenja.

Kako se provode policijska ispitivanja?

Ispitivanja u policijskoj postaji odvijaju se u sobi za razgovore te se uvijek snimaju. Prije ispitivanja objasnit će vam se postupak snimanja.

Kada će me policija optužiti?

Ako policija smatra da ima dovoljno dokaza protiv vas, može vas optužiti za kazneno djelo.  Policija vas potom ne može dodatno ispitivati o tom kaznenom djelu. Optužbe se u kasnijoj fazi postupka mogu promijeniti.

Dolasci na sud prije suđenja (3)

Kada prvi put dolazim na sud?

Ako ste bili u policijskom pritvoru, mora vas se odvesti na sud sljedećeg dana kada sud zasjeda. Prvo ročište obično se održava na magistratskom sudu.

Imam li pravo na odvjetnika?

Imate pravo na odvjetnika na sudu.  Ako nemate vlastitog odvjetnika, zastupat će vas pravni savjetnik po službenoj dužnosti. Pogledajte Informativni listić 1.

Hoće li tumač biti prisutan ako ne govorim jezik?

Ako ne govorite engleski, besplatno će vam se osigurati tumač koji će prevoditi tijekom svih sudskih postupaka.

Mogu li biti pušten iz pritvora?

Ako ste zadržani u pritvoru, možete od suda zatražiti da vas pusti uz jamčevinu. Ako se jamčevina odobri, možda nećete morati uplatiti nikakav novac.

Jamčevina se obično odobrava ako niste kažnjavani i ako sud smatra da niste opasni za društvo, da nećete ometati svjedoke te da ćete se pojaviti pred sudom kada se to od vas traži.  Uz jamčevinu mogu postojati dodatni uvjeti, primjerice prebivanje na određenoj adresi, predaja putovnice policiji ili nošenje elektroničke narukvice.

Ako sud odbije jamčevinu, bit ćete u zatvoru do suđenja.

Mogu li se žaliti na odluku da me zadrže u zatvoru do suđenja?

Da. Savjet zatražite od svojeg odvjetnika.

Hoću li ponovno dolaziti na sud prije suđenja?

Da. Odvjetnik će vas savjetovati.

Koliko me dugo mogu zadržati u zatvoru prije suđenja?

Ako vas zadrže u zatvoru, suđenje se mora održati u Poveznica se otvara u novom prozoruodređenim vremenskim okvirima.

Suđenje na Krunskom sudu obično bi trebalo započeti u roku od 182 dana od vašeg odlaska u zatvor.  Ako se to ne dogodi, možete zatražiti puštanje uz jamčevinu. U manje ozbiljnim predmetima suđenje se mora održati u roku od 56 dana.  Ako se to ne dogodi, bit ćete pušteni uz jamčevinu.

Priprema predmeta prije suđenja (4)

Što se događa prije suđenja?

U razdoblju prije suđenja Poveznica se otvara u novom prozoruSlužba krunskog tužiteljstva (CPS) i dalje će provjeravati opravdanost suđenja s obzirom na utemeljenost predmeta. Tužitelj će s vašim odvjetnikom podijeliti dokaze koji će se upotrijebiti protiv vas na suđenju. Primjerice, ako će svjedoci svjedočiti, dobit ćete njihove pisane izjave. Tužiteljstvo vam također mora otkriti sve materijale koji mogu negativno ili pozitivno utjecati na vaš slučaj. Tužitelj mora stalno provjeravati dokaze i otkriti vam sve materijale koji se uvrste među dokaze.

Iz druge sam države članice. Moram li biti prisutan u Engleskoj/Walesu prije suđenja?

Ako niste zadržani u pritvoru ili ako ste pušteni uz jamčevinu, možete se vratiti u svoju državu.  No ako tužitelj zahtijeva da ostanete u Engleskoj ili Walesu tijekom istrage, jamčevina vam možda neće biti odobrena. Sud vam može dodijeliti jamčevinu pod uvjetom da ostanete u Engleskoj.  Ako prekršite taj uvjet, činite kazneno djelo.  Ako ste pušteni uz jamčevinu, morate dati adresu u Ujedinjenoj Kraljevini na kojoj vas se može kontaktirati. To može biti adresa vašeg odvjetnika.

Ako se vratim u vlastitu državu članicu, moram li se vratiti u Englesku/Wales prije suđenja?

Vjerojatno. Odvjetnik može zatražiti da ne morate nazočiti nekim prethodnim saslušanjima ili da sudjelujete putem videoveze.

Hoće li moj slučaj uvijek završiti na sudu?

Vaš slučaj možda neće završiti na sudu.  CPS može odustati od slučaja ili može predložiti Poveznica se otvara u novom prozoruuvjetnu kaznu, koja može obuhvaćati novčanu kaznu. Ako pristanete na to, prihvaćate da ste počinili kazneno djelo.  To će ući u vašu kaznenu evidenciju i nećete se moći žaliti.

Kakve će dokaze tužiteljstvo prikupiti?

Policija će ispitati svjedoke, a može prikupiti i fizičke i forenzičke dokaze. Mogu, primjerice, prikupiti dokumente iz vašeg doma ili radnog mjesta, pretražiti vam automobil ili prikupiti uzorke DNK (npr. kose, sline itd.).

Mogu li spriječiti tužiteljstvo da prikupi određene dokaze?

Policija ponekad mora dobiti Poveznica se otvara u novom prozorunalog za pretraživanje, koji je moguće osporiti. U nalozima obično treba precizno navesti što se može pretraživati i zašto.  Ako policija ne postupa u skladu s nalogom, prikupljeni dokazi možda neće biti prihvaćeni na suđenju.

Hoće li se tražiti informacije o mojoj kaznenoj evidenciji?

Tužiteljstvo će prikupiti informacije o vašoj kaznenoj evidenciji, što obuhvaća i osude izvan UK-a.

Mogu li se optužbe protiv mene izmijeniti prije suđenja?

Da. To ovisi o tome kako će tužiteljstvo procijeniti dokaze. Vaš odvjetnik može zatražiti promjenu navoda optužnice.

Što se događa ako mi se za isto djelo sudilo u drugoj državi članici?

Ako je sud jedne države članice donio konačnu odluku, za isto vam se djelo ne može ponovno suditi u drugoj državi članici.

Mogu li priznati krivnju prije suđenja?

U većini slučajeva prije suđenja možete priznati krivnju prema optužnici, ako želite.  Ako priznate krivnju, obično ćete dobiti mnogo nižu kaznu no što biste dobili da se vodilo suđenje. Ako odlučite priznati krivnju, obično se ne možete žaliti na presudu, a ona će biti uvrštena u vašu kaznenu evidenciju.

Ostale poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o kaznenom postupku i istragama iz 1996. (izmijenjen)

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o kaznenom pravosuđu iz 2003. (izmijenjen)

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o policiji i dokazima u kaznenom postupku iz 1984.

Poveznica se otvara u novom prozoruPravila postupanja

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o jamčevini iz 1976.Poveznica se otvara u novom prozoru (izmijenjen)

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o progonu kaznenih djela iz 1985., odjeljak 22. (izmijenjen)

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o ozbiljnom organiziranom kriminalu i policiji iz  2005.

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o terorizmu iz 2000.

Posljednji put ažurirano: 01/12/2016

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

3 - Moja prava tijekom suđenja

Gdje će se suđenje održati?

Svi kazneni predmeti najprije dospijevaju pred Poveznica se otvara u novom prozorumagistratski sud. Predmet se dalje može odvijati na tri načina.

Ako su u pitanju lakša kaznena djela, cijelo se suđenje vodi na magistratskom sudu, a vode ga  Poveznica se otvara u novom prozorutri magistrata laika ili okružni sudac.

Suđenje za ozbiljnija kaznena djela vodi se na magistratskom sudu ili na Poveznica se otvara u novom prozoruKrunskom sudu, a vodi ga sudac i porota od 12 članova.

Magistrati ili okružni sudac razmotrit će najprikladniju vrstu suđenja u vašem predmetu nakon što saslušaju vašeg odvjetnika. Ako je prikladno, suđenje će se održati na magistratskom sudu, a ako nije ili ako inzistirate na suđenju na Krunskom sudu, slučaj će se prebaciti na taj sud.  Sva suđenja odraslim osobama su javna.

Ako imate manje od 18 godina, suđenje će se održati na Poveznica se otvara u novom prozorusudu za mladež, osim ako ste optuženi za vrlo ozbiljno kazneno djelo, a vodit će ga sudac ili tri posebno obučena magistrata. Javnost će biti isključena.

Je li moguće promijeniti optužnicu tijekom suđenja?

Optužnicu je moguće promijeniti na preliminarnom ročištu, ali obično ne i nakon što započne dokazni postupak počne saslušavati dokaze. Manje ozbiljne optužbe moraju se podići u roku od šest mjeseci od počinjenja kaznenog djela. Možete priznati krivnju za neke ili sve optužbe.  Tužitelj može prihvatiti vaše priznanje o krivnji za lakše kazneno djelo od onoga za koje ste optuženi.

Moram li prisustvovati suđenju?

Ako ne nazočite sudu kada se to od vas traži, činite kazneno djelo.  Štoviše, suđenje se može nastaviti u vašoj odsutnosti. U slučaju lakših kaznenih djela često je moguće biti prisutan putem odvjetnika ili priznati krivnju poštom kako bi se suđenje moglo nastaviti u vašoj odsutnosti.  Na Krunskom sudu suđenje obično nije moguće održati bez vaše nazočnosti. No ako ometate postupak ili pobjegnete, suđenje se može nastaviti bez vas. Ako se ne pojavite, a nemate za to dobar razlog, činite kazneno djelo.

Mogu li sudjelovati u suđenju videovezom?

To obično nije moguće, iako na nekim ročištima možete sudjelovati Poveznica se otvara u novom prozoruvideovezom iz zatvora ili policijske postaje. Magistrati ili sudac i tužitelj nazočni su na sudu. Vaš pravni savjetnik može biti prisutan u policijskoj postaji ili na sudu te će vas moći vidjeti i čuti putem videoveze.

Hoću li imati tumača ako ne razumijem što se događa?

Ako ne razumijete engleski, sud će vam osigurati tumača.

Hoću li imati odvjetnika?

Načelno vam odvjetnik na sudu nije potreban, ali toplo vam preporučujemo da ga imate. Na nekim suđenjima morate imati odvjetnika, npr. na suđenju za silovanje ili suđenja u okviru kojeg se pojavljuju maloljetni svjedoci.

Mogu li promijeniti odvjetnika?

Da, pogledajte informativni listić 1.

Moram li svjedočiti na suđenju?

Možete svjedočiti na suđenju, ali vas se na to ne može prisiliti. Vaš će vas odvjetnik savjetovati biste li to trebali učiniti.  Ako ne svjedočite bez valjanog razloga, to se može iskoristiti protiv vas, no ne može vas se osuditi samo zato što niste svjedočili tijekom suđenja.

Koja su moja prava u vezi s dokazima protiv mene?

Ako se slažete, dokaze je moguće pročitati ili sažeti. Ako osporavate dokaze, obično će se od svjedoka tražiti da dođe na sud dati iskaz kako biste mogli postavljati pitanja i osporiti svjedočenje. Ako tužitelj upotrebljava dokumente kao dokaze protiv vas, o tome prije suđenja mora obavijestiti vašeg odvjetnika.  Vaš odvjetnik može osporiti dokument. Vaš odvjetnik može ispitati svakog svjedoka koji svjedoči protiv vas kako bi osporio njegov iskaz.

Mogu li podnositi dokaze u vlastito ime?

Da.  Dokazi mogu biti dokumenti ili fizički dokazi.  Možete tražiti i svjedoke koji će svjedočiti u vašu korist, a sudac im može naložiti da dođu na sud. Vaš odvjetnik i tužitelj postavljat će im pitanja.

Hoće li se informacije o mojoj kaznenoj evidenciji uzeti u obzir?

Prije suđenja tužitelj će prikupiti informacije o vašoj kaznenoj evidenciji. To može obuhvaćati osude u drugim državama. U nekim će se slučajevima sudu otkriti te informacije, no vaš će se odvjetnik moći usprotiviti tome. Čak i ako sud uzme vašu kaznenu evidenciju u obzir, nećete biti osuđeni samo zato što ste prije bili osuđivani.

Što se događa na kraju suđenja?

Nakon iznošenja svih dokaza, donosi se odluka („presuda”) jeste li krivi ili ne. Na magistratskom sudu presudu donose magistrati. Na Krunskom sudu presudu donosi porota.  Ako se u presudi proglašava da niste krivi („oslobođeni ste”), predmet se zaključuje. Ako nema drugih optužbi, slobodni ste napustiti sud. Ako se u presudi proglašava da ste krivi(„osuđeni ste”), odvjetnici predaju podneske o kazni. Može se održati zasebno ročište radi izricanja kazne.

Koju ću kaznu dobiti?

Kazna će ovisiti o ozbiljnosti kaznenog djela.  Sud će se rukovoditi Poveznica se otvara u novom prozorunacionalnim smjernicama.  Za svako kazneno djelo postoji maksimalna kazna;a za neka kaznena djela postoje i minimalne kazne.

Dodatne informacije o mogućim kaznama dostupne su Poveznica se otvara u novom prozoruovdje. One obuhvaćaju sljedeće:

  • zatvorsku kaznu –  ona može biti neograničenog ili ograničenog trajanja.  Sud će vam objasniti koje ćete vrijeme vjerojatno provesti u zatvoru. Za kazne manje od 12 mjeseci može se izreći uvjetna kazna (te se kazne odslužuju u zajednici uz fiksne uvjete).  Vrijeme koje ste već proveli u zatvoru čekajući suđenje obično se uračunava u kaznu.
  • nalog o obavljanju društveno korisnog rada (koji može obuhvaćati nekoliko uvjeta, primjerice neplaćeni rad u lokalnoj zajednici)
  • globu (novčanu kaznu)
  • kompenzaciju (isplatu novca žrtvi)
  • deportaciju (vraćanje u vašu državu; samo u slučaju ozbiljnog kaznenog djela)
  • zabranu (primjerice, zabranu vožnje).

Koja je uloga žrtve tijekom suđenja?

Žrtva nije stranka u vašem postupku, ali može svjedočiti na vašem suđenju.  Sudac će pri izricanju kazne uzeti u obzir Poveznica se otvara u novom prozoruizjavu žrtve o učinku kaznenog djela.  Sudac vam ne može naložiti plaćanje građanske odštete, ali može donijeti Poveznica se otvara u novom prozorusudsko rješenje o obeštećenju. Žrtva može pokrenuti privatnu parnicu protiv vas.

Ostale poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruOdlazak na sud

Poveznica se otvara u novom prozoruSudski postupak

Poveznica se otvara u novom prozoruPojavljivanje putem veze uživo

Poveznica se otvara u novom prozoruSmjernice za izricanje kazne

Poveznica se otvara u novom prozoruDežurna linija za obitelji zatvorenika

Poveznica se otvara u novom prozoruŽivot u zatvoru

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o djeci i mladima iz 1933. (izmijenjen)

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o magistratskim sudovima iz 1980. (izmijenjen)

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o kaznenom pravosuđu i javnom redu iz 1994. (izmijenjen)

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o kaznenom postupku i istragama iz 1996. (izmijenjen)

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o kaznenim djelima i neredima iz 1998. (izmijenjen)

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o ovlastima kaznenih sudova (izricanje kazni) iz 2000. (izmijenjen)

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o kaznenom pravosuđu iz 2003. (izmijenjen)

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o granicama Ujedinjene Kraljevine iz 2007. (izmijenjen)

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o kaznenom pravosuđu i imigraciji iz 2008. (izmijenjen)

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o mrtvozornicima i pravosuđu iz 2009. (izmijenjen)

Posljednji put ažurirano: 01/12/2016

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

5 - Prekršaji u cestovnom prometu

Kako se postupa kod pogrešnog parkiranja i slično?

Ako parkirate na javnoj cesti gdje ne biste trebali, možete dobiti Poveznica se otvara u novom prozorukaznu za parkiranje. Na različitim mjestima različite organizacije provode pravila parkiranja i izdaju kazne za parkiranje. Te organizacije obuhvaćaju lokalna vijeća, policiju, privatna poduzeća ili lokalno tijelo Poveznica se otvara u novom prozoruTransport for London. Parkiranje na ulici većinom reguliraju zaposlenici lokalnih vijeća koji izdaju obavijesti o kazni (Penalty Charge Notice, PCN) putem sustava građanskog pravosuđa. Policija zapošljava prometnike koji rade u područjima u kojima je pridržavanje pravila parkiranja regulirano kaznenim sankcijama. Oni izdaju obavijesti o fiksnoj kazni (Fixed Penalty Notice, FPN) putem sustava kaznenog pravosuđa.

PCN-ovi se obično ostavljaju na vjetrobranskom staklu automobila ili se daju osobi koja upravlja vozilom. Mogu se i slati poštom. Obično imate 28 dana da platite ili osporite PCN. Ako kaznu platite u kratkom roku, ona se može smanjiti. Neslužbene Poveznica se otvara u novom prozoružalbe mogu se podnijeti u pisanom obliku: ako se želite žaliti, nemojte platiti kaznu za parkiranje jer je gotovo nemoguće dobiti povrat nakon što platite kaznu.

Stavljanje lisica na vozilo

Vijeća u Engleskoj i Walesu mogu u Poveznica se otvara u novom prozoruodređenim okolnostima naložiti da se vozilo odvuče paukom ili da se na njega stave lisice.  Lisice bi trebalo staviti na vozilo tek 30 minuta nakon izdavanja PCN-a. Ako mislite da su vam nepravedno stavili lisice na vozilo, možete se žaliti. Morate platiti da bi vaše vozilo bilo deblokirano, a žaliti se možete kasnije. Ako napišete žalbu, a vijeće ne odgovori u roku od 56 dana od primitka, ono mora poništiti kaznu za parkiranje PCN i vratiti vam iznos koji ste platili.

Savjet o tome što učiniti ako vam na privatnom posjedu na vozilo stave lisice dostupan je Poveznica se otvara u novom prozoruovdje.

Mogu li se žaliti?

Ako vijeće odbije vašu neslužbenu žalbu na kaznu za parkiranje, možete uložiti službenu žalbu. Vijeće će vam reći kako. Ako vijeće odbije vašu žalbu, dobit ćete obavijest za vlasnika (NTO) kojom vam se nalaže da platite prvotni iznos. U njoj također stoji kako se možete dalje žaliti neovisnim arbitrima. Postoje različite službe za arbitražu u pitanjima parkiranja: Poveznica se otvara u novom prozoruPATAS koji rješava pitanja u Londonu i  Poveznica se otvara u novom prozoruTribunal za prometne kazne koji rješava pitanja u Engleskoj i Walesu.

Nakon što vam je uručen NTO, imate 28 dana da platite kaznu za parkiranje ili uložite službenu žalbu na kaznu za parkiranje. Ako ne učinite ništa, vijeće ima pravo povećati kaznu za 50 %. Ako i dalje ne platite, vijeće može pokrenuti formalnije građanske postupke kako bi naplatilo kaznu.

Kazne za parkiranje FPN izdaju policijski službenici ili prometnici, a obrađuju se putem sustava kaznenog pravosuđa. Službeno se možete žaliti na kaznu za parkiranje FPN jedino tako da odaberete sudsko saslušanje predmeta na sudu te da se izjasnite da niste krivi. No u nekim je policijskim tijelima dopušteno neslužbeno se žaliti na kaznu za parkiranje, što znači da možete pismeno objasniti razloge zbog kojih smatrate da ne biste trebali platiti kaznu. Ako je to moguće u vašem području, pojedinosti će biti navedene na kazni FPN.

Kako se postupa kod prekršaja zbog vožnje prevelikom brzinom i slično?

Ako prekoračite ograničenje brzine i policija vas uhvati ili se to zabilježi na sigurnosnoj kameri, policija može učiniti sljedeće:

  • dati vam usmeno upozorenje
  • ponuditi vam tečaj svjesnosti o brzini (koji morate platiti)
  • izdati vam Poveznica se otvara u novom prozorufiksnu kaznu (FPN) uz globu od 60 GBP i tri kaznena boda, što je najvjerojatnija mogućnost
  • kazneno vas goniti zbog prebrze vožnje – to znači da ćete morati doći na sud, a mogli biste dobiti kaznu od najviše 1 000 GBP (2 500 GBP ako ste prebrzo vozili na autocesti), između tri i šest kaznenih bodova u vozačkoj dozvoli te će vam se možda oduzeti vozačka dozvola.

Što se događa ako vas policija zaustavi?

Policija ima Poveznica se otvara u novom prozoruovlasti zaustaviti bilo kojeg vozača, a ako se ne zaustavite, činite prekršaj. Kada vas policija zaustavi, može zatražiti vozačku dozvolu, osiguranje i dokument o registraciji vozila. Ako te dokumente nemate kod sebe, morate ih donijeti u policijsku postaju u roku od 7 dana.

Ako vas policija zaustavi jer ste počinili prometni prekršaj, može vam izdati  Poveznica se otvara u novom prozoruobavijest o fiksnoj kazni (FPN) ili Poveznica se otvara u novom prozoruobavijest o obveznom otklanjanju kvara s vozila.

Ako ste počinili lakši prometni prekršaj, primjerice ako niste bili vezani sigurnosnim pojasom ili ste vozili s neispravnim prednjim svjetlom, policija vam može izdati FPN. Policija vam nema ovlasti naplatiti kaznu na licu mjesta. Imate 28 dana da platite fiksnu kaznu ili zatražite saslušanje, a u suprotnom će se kazna povećati za 50 %. Ako ne platite fiksnu kaznu za prekršaj zabilježen automatskom kamerom u roku od 28 dana, bit ćete prijavljeni radi pokretanja kaznenog postupka.

Ako vam je vozilo neispravno, primjerice, ako je jedan od pokazivača neispravan, može vam se izdati Poveznica se otvara u novom prozoruobavijest o obveznom otklanjanju kvara s vozila

Policija može zatražiti alkotestiranje ako sumnja da ste pili. Ako ne prođete alkotestiranje, policija će vas odvesti u policijsku postaju gdje ćete biti optuženi, a dokaz (test) će se zadržati. Morate ostaviti vozilo dok se dovoljno ne otrijeznite da ga možete pomaknuti ili ga drugi vozač može pomaknuti uz vaš pristanak. Ako imate tek nešto više alkohola u krvi od dopuštenog, možete dati uzorak krvi na testiranje. Ako odbijete alkotestiranje, činite prekršaj. Zbog prekršaja povezanih s vožnjom u pijanom stanju automatski se oduzima vozačka dozvola.

  • Ako u trogodišnjem razdoblju prikupite 12 bodova u svojoj vozačkoj dozvoli, obično gubite vozačku dozvolu na barem 6 mjeseci.
  • Policija ima ovlasti zaplijeniti vozilo ako se upotrebljava na društveno neprihvatljiv način (tako da uzrokuje zabrinutost, uznemirenost ili opasnost).
  • Policija može zaplijeniti vozilo ako vozač nema odgovarajuću dozvolu ili osiguranje.
  • Ozbiljni prekršaji u cestovnom prometu (npr. ako opasnom vožnjom uzrokujete smrt) mogu rezultirati zatvorskom kaznom.

Hoće li se ti prekršaji uvrstiti u moju kaznenu evidenciju?

Poveznica se otvara u novom prozoruUred za kaznenu evidenciju (CRB) vodi kaznenu evidenciju. Svaka osuda na sudu ulazi u kaznenu evidenciju. Ako niste osuđeni na sudu, ne vodi se kaznenu evidenciju; dakle FPN-ovi ulaze u vašu evidenciju samo ako ste osuđeni na sudu.

Ostale poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruKazne za parkiranje i vaša prava

Poveznica se otvara u novom prozoruDodatne informacije o parkiranju

Poveznica se otvara u novom prozoruOvlasti policije u cestovnom prometu

Poveznica se otvara u novom prozoruKazne za prebrzu vožnju i vaša prava

Posljednji put ažurirano: 01/12/2016

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.

Izvorna jezična inačica ove stranice engleski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

4 - Moja prava nakon postupka

Mogu li podnijeti žalbu?

Ako vam je izrečena osuđujuća presuda ili kazna na Poveznica se otvara u novom prozorumagistratskom sudu, žalbu možete podnijeti lokalnom Poveznica se otvara u novom prozorukrunskom sudu. Žalbu možete podnijeti i Poveznica se otvara u novom prozoruUpravnom sudu u Londonu ako mislite da su magistratski suci pogrešno protumačili zakon.

Ako vam je izrečena osuđujuća presuda ili kazna na krunskom sudu, žalbu možete podnijeti samo uz odobrenje, primjerice zbog pogreške suca. U tom slučaju žalbu možete podnijeti Žalbenom sudu u Londonu.

Na koji način se podnosi žalba?

Ako je postupak vođen na magistratskom sudu, žalbu morate uložiti u roku od 21 dan. Ako je postupak vođen na krunskom sudu, žalbu morate uložiti u roku od 28 dana. Odvjetnik će vas savjetovati o tome trebate li i na koji način podnijeti žalbu.

Na čemu se temelji žalba?

Imate pravo podnijeti žalbu na svaku odluku magistratskog suda, ali pritom morate ispuniti i vratiti obrazac koji možete preuzeti na sudu.

Žalbe krunskom sudu podnose se u okviru formalnijeg postupka. Prilikom podnošenja žalbe morate iscrpno navesti razloge. Osnove za žalbu uključuju:

  • sudac je dao pogrešne naputke poroti;
  • došlo je do pogreške ili nepravilnosti u sudskom postupku;
  • dokaz je nepropisno prihvaćen ili odbijen.

Osnove za žalbu protiv izrečene kazne uključuju:

  • sudac je pogrešno primijenio pravo;
  • duljina je zatvorske kazne pretjerana.

Kako se odvija žalbeni postupak?

O žalbi na odluku magistratskog suda obično će odlučivati sudac i dva magistratska suca (osim onih koji su sudili u izvornom postupku). Riječ je o novom postupku na kojem se mogu pojaviti novi ili različiti dokazi i činjenice. Ako se žalba odnosi samo na izrečenu kaznu, krunski sud može kaznu umanjiti, potvrditi ili povećati.

Ako na upravnom sudu osporavate tumačenje zakona koje su dali magistratski suci i ako taj sud utvrdi da su magistratski suci pogriješili, presuda će se ukinuti. U određenim okolnostima, naložit će se ponovno suđenje na magistratskom sudu.

O žalbi na presudu na krunskom sudu odlučuje žalbeni sud. Vaš odvjetnik i tužitelj iznijet će argumente u pogledu osnovanosti vaše žalbe. Sud nakon toga može zatražiti dodatne dokaze. Općenito, ne možete tražiti iznvođenje dokaza koji su bili dostupni tijekom sudskog postupka, ali ste odlučili da ih nećete upotrijebiti. Žalbeni je postupak javan.

Ako ne služite zatvorsku kaznu, imate pravo prisustvovati žalbenom postupku. Ako služite zatvorsku kaznu, imate pravo prisustvovati žalbenom postupku osim u slučaju da se žalba odnosi isključivo na pravna pitanja. Sud vam može odobriti sudjelovanje videovezom.

Što će se dogoditi ako podnosim žalbu iz zatvora?

Nakon što ste podnijeli žalbu, možete zatražiti puštanje iz zatvora do početka žalbenog postupka, iako je puštanje na slobodu u takvim slučajevima rijetko. Jamčevina može biti odobrena uz određene uvjete.

Koliko je vremena potrebno do početka žalbenog postupka?

Odluke o žalbama na kaznu s magistratskog suda obično se donose brzo ako ste u pritvoru, a u drugim slučajevima u roku od 3 do 6 mjeseci. Za podnošenje žalbe na odluku krunskog suda žalbenom sudu potrebno je odobrenje višeg suca. Odluke o žalbama na presudu u prosjeku se donose u roku od 8 mjeseci, a odluke o žalbama na izrečenu kaznu u roku od 5 mjeseci. U svakom trenutku možete odustati od žalbe upućivanjem dopisa Poveznica se otvara u novom prozoruKaznenom žalbenom uredu.

Što će se dogoditi u slučaju uspješne/neuspješne žalbe na osuđujuću presudu?

Ako je žalba uspješna, sud će poništiti vašu kaznu i izbrisati je iz službene evidencije. Sud u nekim okolnostima može ukinuti kaznu, ali istodobno dopustiti tužitelju da pokrene novi postupak protiv vas.

Ako je žalba neuspješna, sudska presuda obično se ne mijenja, ali žalbeni sud u nekim slučajevima kaznu može zamijeniti onom za manje teška kaznena djela (to obično nije moguće u žalbenom postupku s magistratskog suda).

Što će se dogoditi u slučaju uspješne/neuspješne žalbe na kaznu?

Sud će u slučaju uspješne žalbe izreći novu kaznu. Ako je žalba neuspješna, sud može potvrditi izvornu kaznu ili je povećati.

Je li predviđeno pravo ponovne žalbe višem/drugom sudu?

Ako ste podnijeli žalbu na odluku magistratskog suda koju je odbacio krunski sud, možete se obratiti Poveznica se otvara u novom prozoruKomisiji za reviziju kaznenih predmeta (CCRC) sa zamolbom da se vaš predmet vrati na žalbeni sud. To je, međutim, rijetko.

Ako ste žalbu podnijeli upravnom ili žalbenom sudu, možete imati pravo na nastavak žalbenog postupka pred Poveznica se otvara u novom prozoruVrhovnim sudom Ujedinjene Kraljevine u slučaju da u žalbi navodite pitanje od opće pravne važnosti.

Imam li pravo na nadoknadu u slučaju da je moja žalba uspješna?

Nadoknadu možete zatražiti u roku od dvije godine ispunjavanjem Poveznica se otvara u novom prozoruovog obrasca. O zahtjevu odlučuje vlada. Odvjetnik će vam objasniti Poveznica se otvara u novom prozorupostupak.

Je li moguće podnijeti novu žalbu ako je prva odbijena?

U iznimnim slučajevima možete podnijeti novu žalbu ako se pojavi nova osnova za njezino podnošenje. Ako želite dostaviti nove dokaze, morate objasniti zašto nisu bili izneseni tijekom sudskog postupka.

Postoji li neki drugi način za podnošenje žalbe?

Možete se obratiti Poveznica se otvara u novom prozoruCCRC-u s molbom da ispitaju je li došlo do pogrešne primjene prava. Komisija vaš predmet može proslijediti nadležnom žalbenom sudu. U tom slučaju o vašem će se predmetu odlučivati kao u uobičajenom žalbenom postupku.

Državljanin sam druge države članice. Hoću li biti vraćen u nju nakon završetka sudskog postupka?

Ako vam je izrečena osuđujuća presuda ili zatvorska kazna, možda ćete po puštanju iz zatvora biti deportirani. Ako niste britanski državljanin i izrečena vam je kazna u trajanju od 12 mjeseci ili više, ili ste osuđeni za određena teška djela, vlada će obično naložiti vašu deportaciju po odsluženju zatvorske kazne. U svim drugim slučajevima za koje je predviđena zatvorska kazna, ako ste stariji od 17 godina, sudac može preporučiti da vas se deportira po odsluženju zatvorske kazne. To je moguće bez obzira na to je li vam izrečena zatvorska kazna ili ne. Vlada o tome odlučuje na temelju preporuke suca. Preporuka suca dio je izrečene kazne i na nju se može uložiti žalba, kako je prethodno opisano. Vlada može zatražiti vašu deportaciju i bez preporuke suda ako je to „potrebno za javno dobro”. Ako ste državljanin druge države članice, možete biti deportirani samo na temelju razloga koji se odnose na javnu politiku, javnu sigurnost ili javno zdravlje. Presuda za kazneno djelo sama po sebi ne može biti razlog za deportaciju. Protiv odluke o deportaciji možete podnijeti žalbu posebnom sudu.

Može li mi se nakon osuđujuće presude ponovno suditi za isto kazneno djelo?

Ako vam je izrečena osuđujuća ili oslobađajuća presuda za kazneno djelo po okončanju kaznenog postupka u bilo kojem dijelu Ujedinjene Kraljevine, ne može vam se ponovno suditi za isto kazneno djelo u Engleskoj, osim u posebnim okolnostima. Isto pravilo primjenjuje se i ako je presuda donesena nakon sudskog postupka u drugoj državi članici.

Informacije o presudama

Presude i Poveznica se otvara u novom prozoruopomene ostaju upisane u državnom policijskom računalu (PNC) do vašeg 100. rođendana. Ako mislite da su informacije o vama netočne, možete ih Poveznica se otvara u novom prozoruosporiti. Vaš odvjetnik objasnit će vam postupak. Možete se i obratiti policijskom načelniku područja u kojem je počinjeno kazneno djelo sa zamolbom da izmijeni ili izbriše predmetne informacije. Opomene, ukori i posljednja upozorenja tretiraju se kao presude. Čak i nakon odsluženja kazne morate dati podatke o kazni ili opomeni ako se to traži od vas (npr. u prijavi za posao) sve dok se kazna ne Poveznica se otvara u novom prozoruizbriše. Za koliko će se vremena to dogoditi ovisi o vrsti kaznenog djela i kazni. Ako vam je izdana fiksna kazna ili kazna za prekršaj, one neće biti upisane u vašu kaznenu evidenciju.

Druge poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruVodič za pokretanje postupaka na žalbenom sudu

Poveznica se otvara u novom prozoruVrhovni sud Ujedinjene Kraljevine

Poveznica se otvara u novom prozoruKomisija za reviziju kaznenih predmeta

Poveznica se otvara u novom prozoruUred za kaznenu evidenciju

Poveznica se otvara u novom prozoruRehabilitacija počinitelja

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o žalbama u kaznenom postupku iz 1968. (kako je izmijenjen)

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o rehabilitaciji počinitelja iz 1974. (kako je izmijenjen)

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o jamčevini iz 1976. (kako je izmijenjen)

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o magistratskim sudovima iz 1980. (kako je izmijenjen)

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o višim sudovima iz 1981. (kako je izmijenjen)

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o žalbama u kaznenom postupku iz 1995. (kako je izmijenjen)

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o policiji iz 1997. (kako je izmijenjen)

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o ljudskim pravima iz 1998. (kako je izmijenjen)

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o policiji i pravosuđu iz 2006. (kako je izmijenjen)

Poveznica se otvara u novom prozoruEuropska konvencija o ljudskim pravima

Posljednji put ažurirano: 01/12/2016

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.
Zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije države članice trenutačno ažuriraju dio nacionalnih sadržaja na ovim internetskim stranicama. Ako još uvijek ima sadržaja koji ne odražava povlačenje Ujedinjene Kraljevine, to je nenamjerno te će biti izmijenjeno.