Defendants (criminal proceedings)

1 - Moja prava za vrijeme istrage

Posljednji put ažurirano: 29/02/2024

1 - Moja prava tijekom istrage

A. Ako sam strani državljanin, utječe li to na istragu?

Ne. Sve osobe u Grčkoj imaju pravo na zaštitu života, časti i slobode, bez diskriminacije na temelju državljanstva, rase, jezika te vjerskih ili političkih uvjerenja.

B. Koje su faze istrage?

i. Faza prikupljanja dokaza / ovlasti istražitelja

Svrha je preliminarnog ispitivanja prikupiti potrebne dokaze radi donošenja odluke o tome treba li pokrenuti kazneni postupak.

ii. Policijski pritvor

Svaka osoba koja je uhićena jer je uhvaćena u počinjenju kaznenog djela ili na temelju uhidbenog naloga mora se privesti nadležnom istražnom sucu najkasnije u roku od 24 sata od uhićenja. Ako je uhićenje izvršeno u mjestu koje nije sjedište istražnog suca, osoba mora biti izvedena pred sud u roku koji je nužno potreban za njezin premještaj. Istražni sudac dužan je u roku od tri dana od izvođenja uhićenika pred sud pustiti uhićenika na slobodu ili izdati nalog za zatvor. Na zahtjev osobe koja je izvedena pred sud taj se rok može produljiti za dva dana.

iii. Ispitivanje

Svrha je glavnog ispitivanja prikupiti potrebne dokaze radi utvrđivanja počinjenja kaznenog djela i donošenja odluke o tome treba li uhićenika izvesti pred sud zbog tog kaznenog djela.

iv. Istražni zatvor

Privremeni pritvor dopušten je samo ako se optuženika kazneno goni za teže kazneno djelo i nema poznato boravište u zemlji ili je poduzeo pripremne radnje za bijeg ili je ranije bio bjegunac ili je proglašen krivim za bijeg iz pritvora ili za kršenje ograničenja boravka te, s obzirom na takve okolnosti, očito namjerava pobjeći ili se opravdano smatra, na temelju njegovih prethodnih pravomoćnih osuda za slična kaznena djela, da je vrlo vjerojatno da će, ako bude pušten na slobodu, ponovno počiniti kaznena djela. Ako je za kažnjivo djelo za koje se optuženik tereti propisana kazna doživotnog zatvora ili privremena kazna zatvora u trajanju do 15 godina ili je optuženik to kažnjivo djelo počinio više puta ili u kontekstu kriminalne ili terorističke organizacije ili postoji velik broj oštećenika, privremeni pritvor može se odrediti i ako se, s obzirom na određena obilježja djela, opravdano smatra da postoji velika vjerojatnost da će optuženik, ako bude pušten na slobodu, ponovno počiniti kaznena djela. Sama pravna ozbiljnost djela nije dovoljna da bi se odredio privremeni pritvor.

C. Koja su moja prava tijekom istrage?

i. Koja su moja prava u pogledu tumačenja i prevođenja?

Osumnjičenici ili optuženici koji ne govore ili ne razumiju dovoljno dobro grčki jezik imaju pravo na usmeno i pismeno prevođenje svih bitnih postupovnih dokumenata.

ii. Koja su moja prava u pogledu informiranja i uvida u spis predmeta?

Odmah po pozivanju optuženika na pojavljivanje pred sudom kako bi se mogao braniti istražni sudac dužan je upoznati optuženika sa sadržajem optužnice i istražnim spisima. Optuženik ili njegov branitelj isto tako ima pravo proučiti optužnicu i istražne spise. Na njegov pisani zahtjev i o njegovu trošku optuženiku se mogu dati preslike optužnice i istražnog spisa.

iii. Koja su moja prava u pogledu pristupa odvjetniku i obavješćivanja treće strane o mojoj situaciji?

Optuženici imaju pravo na to da ih zastupa branitelj, čak i u unakrsnom ispitivanju sa svjedocima ili drugim optuženicima. Optuženiku se ni u kakvim okolnostima ne može zabraniti komunikacija s njegovim braniteljem. Takva je komunikacija strogo povjerljiva.

iv. Koja su moja prava u pogledu besplatne pravne pomoći?

Osumnjičenici ili optuženici imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć, uključujući pravni savjet i pomoć te zastupanje pred sudom, u skladu s relevantnim zakonskim odredbama.

v. Što je važno znati u vezi sa sljedećim:

a. Pretpostavka nedužnosti

Osumnjičenici i optuženici smatraju se nedužnima dok im se ne dokaže krivnja u skladu sa zakonom.

b. Pravo na obranu šutnjom i pravo osobe da samu sebe ne izloži kaznenom progonu

Osumnjičenici ili optuženici imaju pravo braniti se šutnjom i pravo na to da sami sebe ne izlože kaznenom progonu. Ostvarivanje tog prava ne može se koristiti protiv predmetnog osumnjičenika ili optuženika.

c. Teret dokaza

Optuženici nisu dužni pružiti dokaze o činjenicama na koje se pozivaju u svojoj obrani. Suci i tužitelji dužni su pažljivo ispitati sve činjenice ili dokaze na koje se optuženik poziva ako se na temelju njih može utvrditi istina. Svaka sumnja u krivnju mora biti u korist osumnjičenika ili optuženika.

vi. Koje su posebne zaštitne mjere za djecu?

Maloljetnik koji je bio žrtva određenih kažnjivih djela protiv osobne ili spolne slobode ima pravo nazočiti svim istražnim radnjama i pristupiti cjelokupnom sudskom spisu, čak i ako se ne pojavi na sudu kako bi potkrijepio optužbu.

vii. Koje su posebne zaštitne mjere za ranjive osumnjičenike?

Ranjive osobe obavješćuje se o njihovim pravima, uzimajući u obzir njihove specifične potrebe. U svakom ih se slučaju obavješćuje o posljedicama odricanja od takvih prava.

D. Koja su zakonska vremenska ograničenja tijekom istrage?

Određeno je da u razdoblju od 1. listopada do 31. ožujka noć traje od 20:00 do 6:00, a u razdoblju od 1. travnja do 30. rujna od 21:00 do 5:00.

E. Koje se mjere provode u istražnom postupku, uključujući alternative istražnom zatvoru i mogućnosti premještaja u matičnu državu (Europski nalog za nadzor)?

Može se odrediti kućni pritvor uz elektronički nadzor. Tom se mjerom optuženiku zabranjuje napuštanje određene zgrade (ili kompleksa zgrada), kako je navedeno u nalogu istražnog suca, za koju je dokazano da je njegovo mjesto boravka ili boravište.

Posljednji put ažurirano: 29/02/2024

2 - Moja prava tijekom suđenja

A. Gdje će se održati suđenje?

Suđenje će se održati u prostorijama mjesno nadležnog suda. Mjesto suđenja može se promijeniti ako postoji ozbiljna prijetnja javnom redu.

B. Mogu li se optužbe izmijeniti? Ako se mogu izmijeniti, koja su moja prava na informacije u tom pogledu?

Optužbe se ne mogu mijenjati. Optuženik ili njegov branitelj ima pravo proučiti optužnicu i istražne spise.

C. Koja su moja prava tijekom sudskih ročišta?

i. Jesam li obvezan biti prisutan na sudu? U kojim je uvjetima moguća moja odsutnost tijekom suđenja?

Optuženik se mora osobno pojaviti na ročištu, a može i odrediti odvjetnika koji će ga braniti u prekršajnom i kaznenom postupku.

ii. Imam li pravo na tumača i prijevod dokumentacije?

Ako je u bilo kojoj fazi kaznenog postupka potrebno saslušati osumnjičenika, optuženika ili svjedoka koji ne govori ili ne razumije dovoljno dobro grčki jezik, mora mu se bez odgode osigurati tumač. Tumačenje je prema potrebi dostupno u svim fazama kaznenog postupka kako bi se omogućila komunikacija između optuženika i njihovih branitelja.

iii. Imam li pravo na odvjetnika?

Kad je riječ o težim kaznenim djelima, predsjednik suda mora imenovati branitelja za optuženika koji ga nema. Isto mora učiniti i sudac za maloljetnike u slučajevima u kojima je maloljetnik optužen za djelo koje bi, da je punoljetan, bilo teže kazneno djelo. Optuženik ne može odbiti da ga brani branitelj (ili branitelji) kojeg mu odredi predsjednik suda. Međutim, ako je imenovano više branitelja, može podnijeti obrazloženi zahtjev u kojem od suda traži da opozove imenovanje samo jednog branitelja, nakon čega će ga nastaviti braniti ostali imenovani branitelji.

iv. S kojim ostalim postupovnim pravima trebam biti upoznat (npr. u vezi s pojavljivanjem osumnjičenika pred sudom)?

U slučajevima kada se odsutni svjedok ne može pojaviti na sudu, njegov iskaz dan pod prisegom u istražnom postupku čita se na sudu, pod uvjetom da je optuženik ili branitelj koji ga zastupa izričito dao svoj pristanak u izjavi koja se bilježi u zapisnik.

D. Moguće kazne

Kazna zatvora je privremena. U iznimnim slučajevima, ako je to izričito propisano zakonom, može biti doživotna. Privremena kazna zatvora ne može biti određena na razdoblje dulje od petnaest godina ni kraće od pet godina. Pritvor ne može biti određen na razdoblje dulje od pet godina ni kraće od deset dana. Osim ako je predviđeno drukčije, broj sati rada za opće dobro iznosi najviše 720 sati, a najmanje 100 sati. Novčane kazne ne smiju iznositi više od: (a) 90 dnevnih jedinica ako je kazna jedina glavna kazna ili je određena zajedno s kaznom rada za opće dobro, (b) 180 dnevnih jedinica ako je kazna određena zajedno s kaznom zatvora i (c) 360 dnevnih jedinica ako je kazna određena kumulativno uz kaznu zatvora. Osim ako je drukčije predviđeno posebnim odredbama, iznos svake dnevne jedinice ne smije biti manji od 1 EUR ni veći od 100 EUR.

Posljednji put ažurirano: 29/02/2024

3 - Moja prava nakon suđenja

A. Imam li pravo žalbe na sudsku odluku?

Da, ako je riječ o kazni zatvora duljoj od dva mjeseca koju je izrekao jednočlani prekršajni sud ili kazni zatvora duljoj od četiri mjeseca koju je izrekao tročlani prekršajni sud ili kazni zatvora od najmanje dvije godine koju je izrekao mješoviti sud ili ako je riječ o odluci o upućivanju u posebni zatvorski objekt za maloljetnike ili određivanju odgojnih ili terapeutskih mjera koju je donio jednočlani ili tročlani sud za maloljetnike.

B. Koje druge mogućnosti pravne zaštite imam?

Ako pravomoćno osuđeni optuženik nije mogao pravodobno, zbog više sile ili drugih razloga na koje nije mogao utjecati, na bilo koji način obavijestiti sud da je zbog nepremostivih zapreka bio spriječen doći na raspravu te zatražiti odgodu rasprave, u roku od 15 dana može podnijeti zahtjev za poništenje postupka. Isto tako, ako mjesto boravka optuženika nije bilo poznato u vrijeme osude, ali je bilo poznato kad mu je uručen poziv, optuženik može podnijeti zahtjev za poništenje presude.

C. Koje su posljedice ako me osude?

i. Kaznena evidencija

Sve pravomoćne presude bilježe se u kaznenu evidenciju. Sve se kazne bilježe u prijepis koji je dostupan za sudsku uporabu, dok se zatvorske kazne u trajanju do šest mjeseci ne evidentiraju u prijepisu koji je dostupan za opću uporabu nakon tri godine, kazne u trajanju do pet godina ne evidentiraju se nakon osam godina, a kazne dulje od pet godina ne evidentiraju se nakon 20 godina. Kad osoba navrši 80 godina života ili protekne pet godina od isteka razdoblja odgode, evidencija se uništava.

ii. Izvršenje kazne, premještaj zatvorenika, probacija i alternativne sankcije

Ako je osoba osuđena na kaznu zatvora u trajanju od manje od tri godine, sud nalaže odgodu izvršenja kazne u trajanju od jedne do tri godine, osim ako zbog posebno navedenih razloga smatra da je kazna prijeko potrebna kako bi se osuđenu osobu spriječilo da počini nova kaznena djela. Grčka može priznati i izvršiti presude koje su izrečene u drugoj državi članici Europske unije i izreći kaznu zatvora ili nalog za pritvor te može drugoj državi članici Europske unije podnijeti zahtjev za priznavanje i izvršenje odgovarajuće presude grčkog nacionalnog suda. Osuđena osoba mora se nalaziti u državi izdavanja naloga ili izvršenja kazne. Mora se provesti provjera dvostruke kažnjivosti, uz iznimku određenih teških kaznenih djela koja su u državi izdavanja naloga kažnjiva kaznom zatvora od najviše tri godine.

Posljednji put ažurirano: 29/02/2024

Optuženik (kazneni postupak) - Španjolska

U ovim informativnim člancima objašnjeno je što se događa kad je osoba osumnjičena ili optužena za kazneno djelo za koje se vodi sudski postupak.

Španjolski ustav priznaje dostojanstvo ljudi, njihova nepovrediva prava, slobodan razvoj osobnosti, poštovanje zakona i prava drugih.

U sam Ustav uključena su temeljna prava i slobode te on odražava Opću deklaraciju o ljudskim pravima i međunarodne ugovore i sporazume o ljudskim pravima koje je Španjolska ratificirala.

Opća temeljna prava sadržana u španjolskom Ustavu razrađena su u nacionalnom pravu.

Prava stranke pod istragom / optuženika u kaznenom postupku posebno su navedena u španjolskom Zakonu o kaznenom postupku (Ley de Enjuiciamiento Criminal), koji:

koristi izraz „stranka pod istragom” (investigado) za osobu koja je pod istragom zbog svoje povezanosti s kaznenim djelom
koristi izraz „optuženik” (encausado) općenito za osobu koju nakon završene istrage pravosudno tijelo službeno optuži za sudjelovanje u počinjenju određenog kaznenog djela
nastavlja koristiti španjolske izraze acusado (obično osoba protiv koje je podignuta optužnica u usmenom postupku) i procesado (obično osoba protiv koje je podignuta optužnica u određenoj vrsti kaznenog postupka), pri čemu se oba mogu prevesti na hrvatski kao „optuženik” te se mogu zamijeniti španjolskim izrazom encausado u odgovarajućim fazama postupka.

Ako ste žrtva kaznenog djela, više o svojim pravima možete pronaći ovdje.

Sažeti prikaz kaznenog postupka

Pokretanje

Postupak se može pokrenuti:

podnošenjem kaznene prijave nadležnom tijelu (policiji, javnom tužiteljstvu ili dežurnom sudu)
na temelju prijave koju može podnijeti svaka osoba, neovisno o tome je li žrtva kaznenog djela
na temelju policijskog zapisnika
može ga pokrenuti sudac istrage po službenoj dužnosti.

Faza istrage

Nakon pokretanja kaznenog postupka otvara se faza sudske istrage, koja prethodi suđenju i za vrijeme koje provode se radnje za pripremu suđenja, provodi se istraživanje i izvode dokazi o počinjenju bilo kojeg kaznenog djela koje je moglo biti počinjeno zajedno sa svim okolnostima koje utječu na njegovu kvalifikaciju i krivnju počinitelja te se osiguravaju osobe i njihove novčane obveze.

Završetak istrage

Završetak istrage koja prethodi suđenju može dovesti do:

odbacivanja prijave i obustave postupka ako nema dokaza o kaznenom djelu ili nije poznat počinitelj
nastavka postupka prelaskom u tzv. „međufazu”, čija je svrha utvrditi je li istraga dovršena i postoje li osnove za podizanje optužnice
pozivanja stranaka na suđenje nakon podnošenja, prema potrebi, optužnog prijedloga i obrane.

Suđenje

Suđenje, koje je javno (uz određene iznimke), održava se pred sucem ili sudom koji nije proveo istragu i završava presudom kojom se:

okrivljenik proglašava krivim
okrivljenik oslobađa optužbe.

U oba slučaja svaka stranka može podnijeti žalbu protiv presude višem sudu.

Informativni članci

U informativnim člancima možete pronaći pojedinosti o svakoj od ovih faza postupka te o svojim pravima. Ove informacije nisu zamjena za pravni savjet i služe samo kao smjernice.

Uloga Europske komisije

Imajte na umu da Europska komisija nema nikakvu ulogu u kaznenim postupcima u državama članicama i ne može vam pomoći ako imate pritužbu. U ovim su informativnim članicama navedene informacije kako i kome možete podnijeti pritužbu.

Kliknite na poveznice u nastavku kako biste pronašli informacije koje su vam potrebne

2 - Moja prava za vrijeme suđenja

3 - Moja prava nakon suđenja

Posljednji put ažurirano: 17/01/2024

1 - Moja prava za vrijeme istrage

Ako sam strani državljanin, utječe li to na istragu?

Općenito, status stranog državljanina kao stranke pod istragom nema utjecaja na provođenje kaznene istrage. Strani državljani uživaju ista prava kao i španjolski državljani pod istragom, a priznaju im se i određena posebna prava, kao što je pravo na besplatnu pomoć tumača ako strani državljanin ne razumije ili ne govori španjolski ili službeni jezik na kojem se vodi postupak. Strani državljanin kojem je određen istražni zatvor u okviru kaznene istrage ima pravo da se o njegovu oduzimanju slobode i mjestu na kojem se nalazi u istražnom zatvoru u svakom trenutku obavijesti konzulat njegove zemlje, kao i pravo na posjet konzularnih tijela svoje zemlje te na komunikaciju i korespondenciju s tim tijelima.

Status stranog državljanina kao stranke pod istragom može se uzeti u obzir pri odlučivanju o njegovoj pojedinačnoj situaciji (istražni zatvor) za vrijeme kaznenog postupka i pri donošenju drugih mjera kojima se manje ograničavaju prava, poput oduzimanja putovnice ili zabrane napuštanja državnog područja.

Koje su faze istrage?

Kaznenom istragom nastoje se prikupiti dokazi povezani s eventualnim počinjenjem kaznenog djela i pronaći njegovi navodni počinitelji.

Dvije su faze:

policijska: policija istražuje činjenice koje su poznate i mogu činiti kazneno djelo; u tu svrhu ona kontaktira pojedince za koje smatra da su na neki način sudjelovali u događajima, traži materijalne dokaze, svjedoke itd.
sudska (koja prethodi suđenju): ako policija utvrdi postojanje naznaka počinjenja kaznenog djela i pronađe osobe za koje se sumnja da su odgovorne, šalje izvješće kriminalističke policije istražnom sucu, koji pokreće odgovarajući kazneni postupak i, prema potrebi, poduzima radnje koje smatra potrebnima (ispitivanje stranaka pod istragom i svjedoka, pribavljanje dokumentacije bitne za predmet, upisi i pretrage, analiza tvari itd.).

Ako nema dokaza da je počinjeno kazneno djelo ili je počinitelj nepoznat, predmet se odbacuje i arhivira.

Ako se pronađu dokazi da je kazneno djelo počinjeno, poduzimaju se radnje za nastavak postupka ulaskom u „međufazu”, čija je svrha utvrditi je li istraga dovršena i je li opravdano podići optužnicu.

Nakon podnošenja optužnog prijedloga i davanja obrane stranke se prema potrebi pozivaju na suđenje.

Španjolsko javno tužiteljstvo (Ministerio Fiscal) mora biti obaviješteno za vrijeme kaznene istrage i može zatražiti da istražni sudac (Juez de Instrucción) provede bilo koju istražnu radnju koju smatra bitnom. Ako smatra da ne postoji dovoljno dokaza o počinjenju kaznenog djela ili o njegovim počiniteljima, može zatražiti da se predmet odbaci. Međutim, ako smatra da postoji dovoljno dokaza da je osoba počinila kazneno djelo, podnijet će odgovarajući optužni prijedlog nakon dovršetka istrage.

Faza prikupljanja dokaza / ovlasti istražitelja

Kriminalistička policija (Policía Judicial) odgovorna je za provođenje istražnih radnji potrebnih za utvrđivanje toga je li došlo do povrede zakona, prikupljanje relevantnih dokaza i pronalaženje počinitelja kaznenog djela. To se provodi pod nadzorom suca zaduženog za fazu istrage koja prethodi suđenju, koji u svim slučajevima mora odobriti sve istražne radnje koje čine povredu temeljnih prava (ulazak u dom i njegova pretraga, presretanje komunikacija itd.). Španjolsko javno tužiteljstvo (Ministerio Fiscal) mora biti obaviješteno za vrijeme kaznene istrage i može zatražiti da istražni sudac provede bilo koju istražnu radnju koju smatra bitnom.

Policijski pritvor

Opće je pravilo da pritvor ne može trajati dulje nego što je to nužno potrebno za provođenje istrage kojom se žele razjasniti činjenice i ni pod kojim okolnostima dulje od 72 sata, što je najdulje vrijeme nakon kojeg pritvorenik mora biti pušten na slobodu ili predan pravosudnim tijelima.

Pritvor može odrediti policija, pri čemu policijski službenici to moraju učiniti u slučajevima predviđenima zakonom. Mogu ga odrediti i španjolsko javno tužiteljstvo ili neposredno sudac istrage. U iznimnim slučajevima pritvaranje mogu izvršiti fizičke osobe koje su dužne odmah predati pritvorenika pravosudnim tijelima.

Pritvaranje se mora izvršiti tako da se uzrokuje što manja šteta pritvoreniku, njegovu ugledu i imovini. Tijela koja određuju pritvor i tijela koja su odgovorna za njegovu provedbu moraju osigurati dužno poštovanje pritvorenikovih ustavnih prava na čast, privatnost i osobni imidž.

Nakon što policija provede istragu kojom se žele razjasniti činjenice i u zakonskom roku od 72 sata pritvorenik se pušta na slobodu ili predaje pravosudnim tijelima.

Ispitivanje

Stranka pod istragom obavješćuje se o svojim pravima i od nje se traži da dade svoju izjavu o činjenicama koje su predmet istrage. Stranka pod istragom može se braniti šutnjom i ne davati izjave ako to ne želi ili može odlučiti da ne odgovara na postavljena pitanja ili navesti da će samo dati svoju izjavu pred sucem.

Stranka pod istragom može imenovati odvjetnika. Ako to ne učini, pomoć će joj pružati odvjetnik po službenoj dužnosti. Isto tako ima pravo nasamo se sastajati sa svojim odvjetnikom prije davanja izjave.

Ako je stranka pod istragom strani državljanin i ne razumije ili ne govori španjolski ili službeni jezik na kojem se vodi postupak, gluha je osoba ili ima oštećenje sluha ili jezične poteškoće, ima pravo na besplatnu pomoć tumača.

Stranka pod istragom ima pravo ne iskazivati protiv sebe.

Stranka pod istragom može se od samog početka očitovati i krivom za sva ili pojedina kaznena djela za koja se tereti. To neće spriječiti nastavak istrage ni održavanje suđenja. Međutim, ovisno o vrsti kazne i kaznenog djela može se održati suđenje po skraćenom postupku. U tim slučajevima odvjetnik koji brani stranku pod istragom može postići sporazum sa španjolskim javnim tužiteljstvom tako da se donese osuđujuća presuda, ali uz smanjenje kazne.

Istražni zatvor

Istražni zatvor može se odrediti samo ako to sudac istrage smatra potrebnim, na zahtjev španjolskog javnog tužiteljstva i/ili bilo kojeg javnog tužitelja.

U svakom slučaju, za to moraju biti ispunjeni zakonski uvjeti, a mjerom se mora nastojati postići legitiman cilj (zaštita žrtve i/ili neutraliziranje opasnosti od bijega, ponovnog počinjenja kaznenog djela ili uništavanja ili prikrivanja dokaza).

Koja su moja prava za vrijeme istrage?

Svaka osoba koja je optužena za kažnjivo djelo može ostvariti svoje pravo na obranu kojim se može koristiti od trenutka u kojem bude obaviještena o postojanju postupka, u koju svrhu mora na razumljivom i pristupačnom jeziku biti poučena o sljedećim pravima:

pravu da bude obaviještena o radnjama za koje je optužena i svim bitnim promjenama u predmetu istrage i optužbama
pravu na pravodobno ispitivanje postupka kako bi se zaštitilo pravo na obranu, a u svakom slučaju prije uzimanja izjave
pravu na postupanje u kaznenom postupku radi ostvarivanja svojeg prava na obranu u skladu sa zakonom
pravu na slobodan odabir odvjetnika (uz iznimke navedene u španjolskom Zakonu o kaznenom postupku)
pravu na traženje besplatne pravne pomoći, postupku za to i uvjetima za dobivanje takve pomoći
pravu na besplatno pisano i usmeno prevođenje u skladu sa španjolskim Zakonom o kaznenom postupku
pravu da se brani šutnjom i da ne daje izjave ako to ne želi, da ne odgovara na postavljena pitanja
pravu da ne iskazuje protiv sebe i da ne priznaje krivnju.

Koje je moje pravo na tumača i prijevode?

Svaka osoba pod istragom mora odmah, u pisanom obliku, unaprijed te pristupačnim izrazima i na jeziku koji razumije, biti obaviještena o djelima za koja je optužena, kao i o svojim pravima, posebice o pravu na besplatnu pomoć tumača ako se radi o stranom državljaninu koji ne razumije ili ne govori španjolski ili službeni jezik na kojem se vodi postupak ili o gluhoj osobi ili osobi s oštećenjem sluha ili o bilo kojoj drugoj osobi s jezičnim poteškoćama.

U fazi istrage ovo pravo poprima oblik prava na pomoć tumača koji koristi jezik razumljiv osobi pod istragom, u svim postupcima u kojima je nazočnost te osobe neophodna, uključujući ispitivanje od strane policije ili španjolskog javnog tužiteljstva i sva sudska ročišta, te pravo na korištenje tumača u razgovorima sa svojim odvjetnikom koji su neposredno povezani s naknadnim ispitivanjem te osobe ili uzimanjem njezine izjave, ili koji su potrebni za podnošenje žalbe ili za druge procesne potrebe.

Koja su moja prava na informacije i uvid u spis predmeta?

U pravilu imate pravo biti obaviješteni o radnjama za koje ste optuženi i o svim bitnim promjenama u predmetu istrage i optužbama. Imate pravo i na pravodobno ispitivanje postupka kako bi se zaštitilo pravo na obranu, a u svakom slučaju prije uzimanja izjave, uz zakonom utvrđene iznimke.

Ako vam je određen istražni zatvor, bit ćete obaviješteni i o razlozima njegova određivanja i svojim pravima (posebno o pravu na pristup dijelovima postupka koji su bitni za osporavanje zakonitosti određivanja istražnog zatvora ili oduzimanja slobode).

Koje je moje pravo na pristup odvjetniku i na obavješćivanje treće strane o mojoj situaciji?

Imate pravo slobodno odabrati odvjetnika (uz iznimke navedene u španjolskom Zakonu o kaznenom postupku) i pravo na pomoć tog odvjetnika bez nepotrebnog odgađanja. Pravo na obranu uključuje pravnu pomoć odvjetnika kojeg možete slobodno odabrati ili, ako to ne učinite, branitelja po službenoj dužnosti, s kojim možete komunicirati i nasamo se sastajati, što podrazumijeva i prije davanja iskaza policiji, španjolskom javnom tužiteljstvu ili pravosudnom tijelu (uz iznimke utvrđene u Zakonu) i koji je prisutan pri davanju svih vaših iskaza, kao i kod svih postupaka priznavanja, suočavanja sa svjedocima i rekonstrukcije događaja.

Ako je protiv vas određen istražni zatvor, imate pravo da član obitelji ili osoba koju odaberete budu bez nepotrebnog odgađanja obaviješteni o tome da vam je oduzeta sloboda i o mjestu na kojem se nalazite. Strani državljani imaju pravo da o prethodno navedenim okolnostima bude obaviješten konzulat njihove zemlje.

Isto tako imate pravo bez nepotrebnog odgađanja komunicirati s trećom osobom po vašem izboru. Strani državljani imaju pravo na posjete konzularnih tijela svoje zemlje te na komunikaciju i dopisivanje s njima.

Koje je moje pravo na besplatnu pravnu pomoć?

Pravo na besplatnu pravnu pomoć imate ako ste španjolski državljanin ili strani državljanin koji zakonito boravi u Španjolskoj i ako dokažete da nemate dovoljno sredstava za suđenje, prema uvjetima utvrđenima zakonom.

Pravo na besplatnu pravnu pomoć uključuje oslobođenje od plaćanja naknada odvjetnika ako je njihovo sudjelovanje obvezno prema zakonu i ako, čak i kad to nije obvezno, sudac ili sud to izričito traži kako bi se osigurala ravnopravnost stranaka u postupku. Pomoć odvjetnika odobrava se istražnom zatvoreniku ili zatvoreniku koji nije odabrao odvjetnika pri provođenju policijskih radnji koje ne proizlaze iz sudskih postupaka u tijeku ili pri njihovu prvom pojavljivanju pred pravosudnim tijelom, uključujući i pojavljivanje putem pravosudne pomoći. Ako se radi o žrtvama rodno uvjetovanog nasilja, terorizma i trgovine ljudima, kao i o maloljetnicima ili osobama s intelektualnim poteškoćama ili mentalnom bolešću, besplatna pravna pomoć uključuje besplatno savjetovanje i smjernice neposredno prije podnošenja prijave.

Što je važno znati

Pretpostavka nedužnosti

Pretpostavka nedužnosti pravo je svake stranke pod istragom ili optuženika u kaznenom postupku da se prema toj osobi postupa kao da je nedužna sve dok pravomoćnom presudom ne bude utvrđena njezina krivnja.

Pretpostavka nedužnosti ima dvije dimenzije: s jedne strane kao pravilo postupanja, a s druge strane kao pravilo prosuđivanja. Kao pravilo postupanja ona određuje da se prema stranci pod istragom mora postupati kao da je nedužna sve dok pravomoćnom presudom ne bude proglašena krivom. Kao pravilo prosuđivanja pretpostavka nedužnosti ima učinak na ocjenu dokaza jer u kaznenom postupku sudac mora poći od pretpostavke da je stranka pod istragom nedužna, tako da ako javno tužiteljstvo ne dokaže u potpunosti optužbe na teret te osobe, njezina privremeno utvrđena nedužnost postaje konačna.

Pravo osobe da se brani šutnjom i da ne priznaje krivnju

Pravo stranke pod istragom da se brani šutnjom i da ne priznaje krivnju temeljno je pravo koje ta osoba ima, a da zbog toga ne snosi nikakve negativne posljedice.

Šutnja optuženika ne može zamijeniti nedostatnost dokaza tužiteljstva. Drugim riječima, neovisno o iskazu optuženika, javno tužiteljstvo mora dokazati postojanje dokaza o počinjenju kaznenog djela. U slučajevima u kojima postoje dokazi, ako se optuženik nakon uvida u dokaze javnog tužiteljstva ne očituje ili ne pruži obrazloženja koja ga u dovoljnoj mjeri oslobađaju, njegova se šutnja može smatrati potvrdom njegove krivnje. Zbog toga je važno da optuženik prije davanja svojeg iskaza ima saznanja kojim dokazima raspolaže tužiteljstvo.

Ako tužiteljstvo nema dovoljno dokaza protiv optuženika, šutnjom se ne može nadoknaditi nedostatnost tih dokaza.

Teret dokazivanja

Materijalni teret dokazivanja isključivo je na javnom tužiteljstvu, a ne na obrani. Pretpostavka nedužnosti prebacuje teret dokazivanja na tužiteljstvo, koje je isključivo odgovorno za dokazivanje činjenica koje čine kazneni zahtjev (odgovornost nikad nije na obrani). Štoviše, dokazni postupak mora u dovoljnoj mjeri pružiti sudu dokaz o postojanju ne samo kažnjivog djela, već i kaznene odgovornosti optuženika za to djelo.

Koje su posebne zaštitne mjere za djecu?

Ako je osoba pod istragom maloljetnik, istragu prije suđenja u kaznenom postupku provodi španjolsko javno tužiteljstvo za mladež (Fiscalía de Menores), a suđenje španjolski sud za mladež (Juzgado de Menores) jer je to sud s posebnom nadležnošću propisanom u Organskom zakonu 5/2000 od 12. siječnja 2000., koji uređuje kaznenu odgovornost maloljetnika. Tim je zakonom utvrđeno da su maloljetnici u dobi od 14 do 18 godina kazneno odgovorni, ali podliježu posebnom pravnom režimu. Zbog toga, ako je maloljetniku određen istražni zatvor, predaje se Odjelu za mladež javnog tužiteljstva (Secciones de Menores de la Fiscalía), a osobe s roditeljskim ovlastima ili skrbi ili njegov de facto skrbnik obavještavaju se o činjenici i mjestu zadržavanja čim se ustanovi njegova maloljetnost.

Ako je maloljetnik strani državljanin, o njegovu zadržavanju obavještava se konzulat njegove zemlje.

Koje su posebne zaštitne mjere za ranjive osumnjičenike?

Zaštitne mjere koje postoje za ranjive osumnjičenike trenutačno nisu sustavno uključene u španjolsko zakonodavstvo, a iako je to predviđeno nacrtom Zakona o kaznenom postupku, još uvijek nisu stupile na snagu.

Stoga se u španjolskom zakonodavstvu posebne zaštitne mjere za ranjive osumnjičenike nalaze na više različitih mjesta. Na primjer, korištenje razumljivog i pristupačnog jezika za vrijeme kaznenog postupka, pravo na besplatnu pomoć tumača ako se radi o gluhim osobama ili osobama s oštećenjem sluha, drugim osobama s jezičnim poteškoćama itd.

Koji su zakonski rokovi za vrijeme istrage?

Sudska istraga mora se provesti u roku od najviše 12 mjeseci od otvaranja predmeta.

Ako se prije isteka tog roka utvrdi da se istraga neće moći dovršiti, sudac može po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke, nakon saslušanja stranaka, odobriti uzastopna produljenja za razdoblja do šest mjeseci.

Odluke o produljenju donose se u obliku naloga s obrazloženjem razloga koji su spriječili dovršetak istrage u roku, kao i o konkretnim radnjama koje je potrebno provesti i njihovoj važnosti za istragu. Ako je primjenjivo, o odbijanju odobravanja produljenja roka isto se tako odlučuje obrazloženom odlukom.

Koje se mjere provode u pripremnoj fazi koja prethodi sudskom postupku, uključujući alternative istražnom zatvoru i mogućnosti premještanja u matičnu državu (europski nalog za nadzor)?

Europski nalog za nadzor (ESO) konkretno omogućuje da osumnjičenik ili optuženik koji čeka suđenje izbjegne istražni zatvor tako da privremeno bude pušten na slobodu u državi svojeg boravišta. ESO se izdaje kako bi se zajamčilo načelo nediskriminacije na temelju državljanstva sadržano u članku 18. Ugovora o funkcioniranju Europske unije jer omogućuje davanje jednakog tretmana građanima EU-a za koje se sumnja da su počinili kazneno djelo u državi članici koja nije ona u kojoj borave, u pogledu njihove osobne situacije dok čekaju suđenje.

Posljednji put ažurirano: 17/01/2024

2 - Moja prava za vrijeme suđenja

Gdje će se održati suđenje?

Suđenje se održava pred nadležnim sudom, koji se u pravilu određuje na temelju težine kaznenog djela i mjestu počinjenja. Suđenje vodi sudac koji nije vodio istragu, čime se daje pravni učinak pravu na pošteno suđenje.

Može li se optužnica izmijeniti? Ako je to moguće, koja su moja prava na informacije povezana s time?

Da, nakon izvođenja dokaza tijela kaznenog progona mogu izmijeniti kaznenu kvalifikaciju djela koja vam se stavljaju na teret, pod uvjetom da okolnosti ostanu iste i da se ne uvode nove činjenice, tako da su svi elementi novog kaznenog djela sadržani u okviru prvog. U takvim slučajevima obrana može zatražiti odgodu rasprave radi izvođenja novih dokaza kako bi se osigurala primjerena obrana.

Koja su moja prava za vrijeme dolazaka na sud?

Imate pravo biti obaviješteni o optužbama, imate pravo na obranu i pomoć odvjetnika, da ne dajete izjave koje vam ne idu prilog, da se ne inkriminirate, da ne odgovarate na postavljena pitanja te pravo na pretpostavku nedužnosti. Nakon završetka suđenja imate pravo i na završni govor.

Moram li se osobno pojaviti na sudu? Pod kojim uvjetima mogu biti odsutan za vrijeme suđenja?

Prema španjolskom zakonu prisutnost optuženoga nužna je za održavanje suđenja. To proizlazi iz prava na učinkovitu sudsku zaštitu (čime se sprečava izostanak neodgovarajuće obrane) i iz prava na suđenje prema propisanom postupku (uključujući pravo da budete saslušani).

Morate prisustvovati suđenju kako biste obranili svoju nedužnost, ali moguće je i da se suđenje održi u vašoj odsutnosti ako se, unatoč zakonitom pozivu, ne pojavite bez opravdanog razloga, a tražena kazna ne prelazi dvije godine zatvora ili šest godina ako se izriče drugi oblik kazne. Iznenadna bolest bila bi opravdan razlog za nedolazak, a u tom se slučaju rasprava odgađa.

Koje je moje pravo na tumača i prijevode?

Imate pravo na besplatno pisano i usmeno prevođenje. Imate pravo na tumača ako ne govorite španjolski ili službeni jezik mjesta u kojem se suđenje odvija. Imate pravo i na pisani prijevod dokumenata koji su bitni za osiguranje ostvarivanja vašeg prava na obranu.

Imam li pravo na odvjetnika?

Da, imate pravo na pomoć odvjetnika kojeg možete sami odabrati ili, ako to ne učinite, odvjetnika koji vam se postavlja po službenoj dužnosti. S njim ćete moći komunicirati i sastajati se nasamo. Pravna pomoć nije nužna samo ako se radi o lakšim kaznenim djelima.

Postoje li druga postupovna prava s kojima bih trebao biti upoznat (npr. pojavljivanje osumnjičenika pred sudom)?

Trebali biste znati da imate pravo koristiti se svim dokazima koje smatrate potrebnima za svoju obranu (svjedoci, vještaci, predočenje dokumenata, snimke itd.) ako ih prihvati sudac ili sud. Imate pravo na javnu raspravu osim ako sudac ili sud odluče drukčije u skladu sa zakonom zbog razloga sigurnosti ili javnog reda, kako bi se osigurala odgovarajuća zaštita temeljnih prava uključenih strana, a posebno pravo na privatnost žrtava i članova njihovih obitelji. Na početku suđenja imate pravo priznati sve ili neke od optužbi i možete postići sporazum s javnim tužiteljstvom koji dovodi do smanjenja kazne.

Moguće kazne

Po završetku suđenja sudac ili sud donose presudu kojom rješavaju sva pitanja koja su bila predmet suđenja i kojom osuđuje ili oslobađa optuženika za sva kaznena djela koja su bila predmet postupka. Presuda se može izreći i usmeno u fazi suđenja te se poslije mora izraditi u pisanom obliku. Ako stranke, nakon što je presuda objavljena, izraze namjeru da se neće žaliti, sud će presudu proglasiti pravomoćnom.

Ako ste osuđeni za kazneno djelo, sudac ili sud mogu u presudi izreći kaznu koja odgovara tom konkretnom kaznenom djelu, pri čemu ona ne može biti veća od najstrože kazne koju traži javno tužiteljstvo.

Posljednji put ažurirano: 17/01/2024

3 - Moja prava nakon suđenja

Imam li pravo podnijeti žalbu protiv odluke suda?

Da, protiv presuda u kaznenim stvarima uvijek se može podnijeti žalba. Protiv svake presude može se podnijeti žalba višem sudu u žalbenom postupku (recurso de apelación). Nadalje, protiv presuda koje donese taj viši sud može se podnijeti pravni lijek Vrhovnom sudu (Tribunal Supremo) podnošenjem revizije (recurso de casación) zbog različitih razloga, ovisno o izvornom postupku u kojem je donesena presuda. Iznimno, protiv presuda za lakša kaznena djela može se podnijeti samo žalba u žalbenom postupku (ne može se podnijeti revizija).

Rokovi za podnošenje žalbe ovise o postupku koji je vođen i teku od obavijesti o datumu donošenja presude. Na primjer, u redovnom i skraćenom postupku te u postupku pred porotom rok je deset dana. Kad je riječ o suđenju po skraćenom postupku i postupcima za lakša kaznena djela, taj je rok pet dana. Namjera podnošenja revizije mora se najaviti u roku od pet dana. Naknadni rok za podnošenje te revizije jest 15, 20 ili 30 dana, ovisno o području na kojem se nalazi sud koji je donio presudu protiv koje se podnosi revizija.

Koji su mi drugi pravni lijekovi na raspolaganju?

Ako ste osuđeni u postupku u kojem vam je suđeno u odsutnosti (u onim slučajevima kad je takvo suđenje zakonski moguće), imate pravo čak i po proteku rokova podnijeti žalbu protiv presude zbog istih žalbenih razloga, s time da se rok od deset dana računa od dana kad ste saznali za postojanje presude.

Čak i ako osuđujuća presuda postane pravomoćna, možete tražiti njezino poništenje i donošenje nove presude u postupku poznatom kao preispitivanje pravomoćne presude (recurso de revisión de sentencias firmes) u određenim slučajevima (na primjer ako se osuđujuća presuda temelji na ispravi ili iskazu svjedoka koji su potom utvrđeni neistinitima ili ako su dvije različite osobe osuđene za isto kazneno djelo ako samo jedna može biti počinitelj ili ako je Europski sud za ljudska prava donio presudu u korist osuđenika).

U svakom slučaju, nakon što se iscrpe pravni lijekovi pred sudovima, ako smatrate da vam je povrijeđeno neko od temeljnih prava, možete Ustavnom sudu (Tribunal Constitucional) podnijeti tužbu zbog povrede temeljnih prava i sloboda (recurso de amparo). Nakon što se iscrpe sva domaća pravna sredstva, možete podnijeti zahtjev i Europskom sudu za ljudska prava.

Što će se dogoditi budem li osuđen?

Ovisno o počinjenom kaznenom djelu mogu se izreći različite vrste kazni: kazne oduzimanja slobode (npr. kazna zatvora ili kućni pritvor), kazne bez oduzimanja slobode (npr. zabrana upravljanja vozilima ili rad za opće dobro, uvijek uz vašu privolu) i novčane kazne (obveza plaćanja novčanog iznosa). Osim kazne izrečene za kazneno djelo, ako ste uzrokovali štetu, može vam se naložiti i naknada štete (vaša građanska odgovornost zbog kaznenog djela koja se može tražiti u istom kaznenom postupku). Ako ne platite novčanu kaznu, ona se može zamijeniti kaznom oduzimanja slobode ili radom za opće dobro.

Kaznena evidencija

Osuđujuća presuda znači da će se vaši podaci upisati u kaznenu evidenciju i da će se pojedinosti o tome upisati u španjolski registar kaznene evidencije (Registro de Antecedentes Penales). Postojanje kaznene evidencije može se uzeti u obzir, povećati kaznu ako ponovno počinite kazneno djelo ili vam onemogućiti ostvarivanje pogodnosti dok izdržavate određenu kaznu (na primjer nemogućnost dobivanja uvjetnog otpusta kad je riječ o kazni zatvora). Nakon što izdržite izrečenu kaznu i prođe zadano vrijeme, podaci iz te kaznene evidencije brišu se i više nemaju posljedice za vas. To se vrijeme razlikuje i ovisi o vrsti i težini kaznenog djela te traje od šest mjeseci za lakša kaznena djela do deset godina za najteže kazne.

Izvršenje kazne, premještaj zatvorenika, probacija i alternativne sankcije

Nakon što presuda postane pravomoćna jer su iscrpljene žalbe ili je istekao rok za podnošenje žalbe, a ista nije podnesena, presuda se mora izvršiti, odnosno izrečene kazne moraju biti izvršene. Ako se kazna ne izvrši dobrovoljno, sudac nalaže potrebne mjere za njezino izvršenje (na primjer daje nalog policiji da vas pronađe i uhiti radi izvršavanja kazne zatvora ili nalaže pljenidbu vaše imovine radi plaćanja novčane kazne).

Uvjetna kazna: ako vam je izrečena kazna oduzimanja slobode (kazna zatvora ili kućni pritvor na određenom mjestu, na primjer u vašem domu) i niste upisani u kaznenu evidenciju kao počinitelj sličnih kaznenih djela, a kazna zatvora ne prelazi određeno trajanje, u pravilu dvije godine, sudac može izreći uvjetnu osudu, tj. ne morate ići u zatvor ako ne počinite novo kazneno djelo u određenom vremenu. Ako za tog vremena počinite novo kazneno djelo, uz kaznu za novo kazneno djelo možda ćete morati izdržati i kaznu koja je prethodno izrečena kao uvjetna. Ako za vrijeme roka kušnje ne počinite novo kazneno djelo, smatrat će se da ste izdržali svoju prvotnu kaznu i po isteku zakonom propisanog razdoblja vaši se podaci iz kaznene evidencije mogu izbrisati.

Ponekad vam sudac može odrediti druge uvjete koje morate ispuniti da bi bila izrečena uvjetna kazna oduzimanja slobode, na primjer pohađanje programa za odvikavanje od ovisnosti o drogi ili zabrana posjećivanja određenih mjesta ili približavanja određenim osobama.

Zamjenska kazna: ako vam je izrečena kazna zatvora u trajanju kraćem od tri mjeseca, sudac će u svakom slučaju zamijeniti kaznu zatvora drugom blažom kaznom (novčana kazna, rad za opće dobro ili kućni pritvor od 24 sata).

Ako ste strani državljanin i izrečena vam je kazna zatvora u trajanju duljem od godine dana, ali kraćem od pet godina, sudac može odrediti da vam se ta kazna zamijeni protjerivanjem s državnog područja uz zabranu povratka na određeni broj godina. Ako je izrečena kazna zatvora u trajanju duljem od pet godina, prije protjerivanja morat ćete izdržati dio kazne koju je sudac izrekao, nakon čega možete biti protjerani.

Premještaj zatvorenika: ako ste osuđeni na kaznu zatvora, imate je pravo izdržavati u zatvoru u blizini vašeg obiteljskog doma, osim ako ne postoje iznimni razlozi. Nadalje, ako ste građanin Europske unije, možete biti premješteni u svoju zemlju kako biste tamo izdržali kaznu. Ako ste državljanin treće zemlje, to će ovisiti o postojanju međunarodnih sporazuma koji omogućuju takav premještaj.

Probacija: ako su počinjena određena posebno teška kaznena djela, uz kazne koje se određuju za to kazneno djelo osuđenik može biti podvrgnut sudskom nadzoru pridržavanja naloga koje mu sudac može odrediti (obično kad je osuđenik otpušten nakon izdržane kazne zatvora). Te su mjere vrlo različite, a odabrana mjera ovisi o težini ili vrsti počinjenog kaznenog djela (npr. podvrgavanje liječenju ili sudjelovanje u programima edukacije o spolnom odgoju ili približavanje i komunikacija s određenim osobama). Nepoštovanje takvih naloga može dovesti do izricanja drugih mjera, a kad je riječ o ozbiljnim ili ponovljenim kršenjima, možete biti optuženi za novo kazneno djelo zbog nepridržavanja izrečenih sudskih mjera.

Probacija se razlikuje od uvjetnog otpusta, na koji biste imali pravo ako ste osuđeni na kaznu zatvora, već ste izdržali dio te kazne i dosad ste se dobro ponašali. U takvim slučajevima osoba se može osloboditi izdržavanja preostale kazne zatvora, biti puštena na slobodu te se od nje zahtijeva da se pridržava svih mjera koje je odredio sudac.

Posljednji put ažurirano: 17/01/2024

Optuženik (kazneni postupak) - Hrvatska

Osnovno o kaznenom postupku:

Kazneni postupak u Republici Hrvatskoj se provodi na zahtjev ovlaštenog tužitelja, započinje pravomoćnošću rješenja o provođenju istrage, potvrđivanjem optužnice ako istraga nije provedena, određivanjem rasprave na temelju privatne tužbe te donošenjem presude o izdavanju kaznenog naloga, te ima tri faze:

istragu koju provodi državno odvjetništvo
suđenje
žalbeni postupak

Kliknite na poveznice u nastavku kako biste pronašli informacije koje trebate

1 – Moja prava za vrijeme istrage

Posljednji put ažurirano: 24/07/2023

1 - Moja prava tijekom istrage

A. Utječe li na istragu činjenica da sam strani državljanin?

Na istragu ne utječe činjenica da je netko strani državljanin. Zakonom o kaznenom postupku propisano je da se kazneni progon i postupak može voditi i završiti samo prema pravilima i pod uvjetima propisanim zakonom koji se primjenjuje jednako prema svima te je zabranjena diskriminacija sukladno pripadnosti rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, obrazovanju, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu, izražavanju ili spolnoj orijentaciji.

B. Koje su faze istrage?

I. Faza prikupljanja dokaza / provedbe istražnih mjera

Istragu provodi državni odvjetnik. Državni odvjetnik može nalogom povjeriti provođenje dokaznih radnji istražitelju u skladu sa Zakonom. U nalogu državni odvjetnik određuje istražitelja, s obzirom na predmet istraživanja i posebne propise, radnje koje se imaju provesti, a može dati i druge naloge kojih se istražitelj mora držati. Istražitelj je dužan postupati po nalogu državnog odvjetnika. Za kaznena djela iz nadležnosti županijskog suda provođenje dokazne radnje ispitivanja okrivljenika državni odvjetnik ne može povjeriti istražitelju. Okrivljenik nakon primitka rješenja o provođenju istrage može državnom odvjetniku predložiti provođenje dokaznih radnji. Također, okrivljenik pored državnog odvjetnika, oštećenika kao tužitelja može predlagati provođenje dokaznog ročišta koje provodi sudac istrage pod uvjetima propisanih Zakonom. Okrivljenik i branitelj imaju pravo uvida u spis nakon što je okrivljenik ispitan, ako je ispitivanje obavljeno prije donošenja rješenja o provođenju istrage i od dostave rješenja o provođenju istrage.

II. Pritvor

Državni odvjetnik pisanim i obrazloženim rješenjem određuje pritvor protiv uhićenika ako utvrdi da postoje osnove sumnje da je uhićenik počinio kazneno djelo za koje se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti, a postoje neki od razloga za istražni zatvor propisanih Zakonom, a pritvor je potreban radi utvrđivanja istovjetnosti, provjere alibija te prikupljanja podataka o dokazima.

Pritvor može trajati najdulje četrdeset i osam sati od trenutka uhićenja, osim za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do jedne godine, kada pritvor može trajati najdulje trideset i šest sati od trenutka uhićenja. Na prijedlog državnog odvjetnika sudac istrage može obrazloženim rješenjem produljiti pritvor za daljnjih trideset šest sati ako je to nužno radi prikupljanja dokaza o kaznenom djelu za koje je propisana kazna zatvora od pet godina ili teža. Protiv rješenja suca istrage o produljenju pritvora pritvorenik se može žaliti u roku od šest sati. O žalbi odlučuje vijeće u roku od dvanaest sati. Pritvor će se odmah ukinuti ako su prestali razlozi zbog kojih je određen.

Pritvorenik ima pravo slobodnog, neometanog i povjerljivog razgovora s braniteljem. Tijekom trajanja pritvora pritvoreniku se mora osigurati neprekidan odmor u trajanju od najmanje osam sati u svakih dvadeset četiri sata, a pritvorski nadzornik skrbi za potrebnu medicinsku pomoć i njegu pritvorenika.

III. Ispitivanje

Prilikom ispitivanja, okrivljenik će se poučiti da je dužan odazvati se pozivu i odmah priopćiti svaku promjenu adrese ili namjeru da promijeni adresu, a upozorit će se i na posljedice ako ne postupi prema toj obvezi. Tijelo koje provodi ispitivanje upitat će okrivljenika prije prvog ispitivanja je li primio pisanu pouku o pravima, a ako jest, uvjerit će se da je okrivljenik pouku razumio. Okrivljenik, koji je poučen o pravima, pozvat će se da se izričito izjasni o tome hoće li uzeti branitelja po vlastitom izboru. Okrivljenika koji izjavi da ne želi uzeti branitelja, tijelo koje provodi ispitivanje dužno je upoznati na jednostavan i razumljiv način sa značenjem prava na branitelja i posljedicama odricanja od tog prava. Tijelo koje provodi ispitivanje omogućit će okrivljeniku da uzme branitelja po vlastitom izboru i u tu svrhu zastati s ispitivanjem do dolaska branitelja, a najkasnije do tri sata od kad je okrivljenik izjavio da hoće uzeti branitelja po vlastitom izboru i da hoće njegovu prisutnost ispitivanju. Ako postoji sumnja o tome je li okrivljenik poznaje službeni jezik suda, okrivljenik će se poučiti da će se ispitivanje provesti putem tumača. Ispitivanje okrivljenika snima se uređajem za audio-video snimanje, a snimljene izjave mogu biti upotrijebljene kao dokaz u postupku. Ispitivanje treba obavljati tako da se u potpunosti poštuje osoba okrivljenika. Okrivljenik mora biti ispitan prije okončanja istrage.

IV. Istražni zatvor

Istražni zatvor se može odrediti ako postoji osnovana sumnja da je određena osoba počinila kazneno djelo i ako je:

u bijegu ili osobite okolnosti upućuju na opasnost da će pobjeći (krije se, ne može se utvrditi njezina istovjetnost i slično),
osobite okolnosti upućuju na opasnost da će uništiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za kazneni postupak ili da će ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke, vještake, sudionike ili prikrivače,
osobite okolnosti upućuju na opasnost da će ponoviti kazneno djelo ili da će dovršiti pokušano kazneno djelo, ili da će počiniti teže kazneno djelo za koje je prema zakonu moguće izreći kaznu zatvora od pet godina ili težu kaznu, kojim prijeti,
je istražni zatvor nužan radi neometanog odvijanja postupka za kazneno djelo za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora i kod kojeg su okolnosti počinjenja kaznenog djela posebno teške,
okrivljenik koji je uredno pozvan izbjegava doći na raspravu.

Istražni je zatvor krajnja mjera osiguranja okrivljenikove nazočnosti u postupku. U slučaju da postoje okolnosti zbog kojih je određivanje istražnog zatvora moguće, sud ili državni odvjetnik će, ako se ista svrha može ostvariti mjerom opreza, odrediti primjenu jedne ili više takvih mjera. Čim prestanu razlozi zbog kojih je istražni zatvor određen, on se mora ukinuti i zatvorenika se mora pustiti na slobodu.

Pri odlučivanju o istražnom zatvoru, a posebno o njegovu trajanju, vodit će se posebno računa o razmjeru između težine počinjenog kaznenog djela, kazne koja se može očekivati u postupku i potrebe određivanja i trajanja istražnog zatvora.

Protiv trudne žene, osobe s tjelesnim nedostacima koji joj onemogućuju ili bitno otežavaju kretanje te osobe koja je navršila 70 godina života, istražni zatvor se može samo iznimno odrediti. O prijedlogu državnog odvjetnika da se odredi istražni zatvor sudac istrage dužan je odlučiti odmah, a najkasnije u roku od dvanaest sati od podnošenja prijedloga. Jednom određen istražni zatvor može trajati najviše mjesec dana od dana lišenja slobode, ali državni odvjetnik, uz obrazloženje, može tražiti njegovo produljenje. Nakon podizanja optužnice, koliko će okrivljenik biti u istražnom zatvoru ovisi o težini počinjenog kaznenog djela koje mu se stavlja na teret. Istražni zatvor može trajati najviše tri godine, u slučaju da su počinjena posebno teška kaznena djela. Međutim, u predmetima za kaznena djela iz nadležnosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta u kojima je istraga produljena, sveukupno trajanje istražnog zatvora produljuje se za vrijeme za koje je bila produljena istraga.

Okrivljenik ima pravo biti nazočan na ročištu za određivanje istražnog zatvora, te ondje iznijeti svoj stav o istražnom zatvoru, a prema potrebi i o visini jamstva.

Također, okrivljenik mora imati branitelja u slučaju da mu je određen istražni zatvor. Ako sam ne imenuje branitelja, postavit će mu ga sud po službenoj dužnosti.

Istražni zatvor se mora izvršavati tako da se ne vrijeđa osobu i dostojanstvo zatvorenika. Ovlašteni djelatnici pravosudne policije pri izvršavanju istražnog zatvora smiju upotrijebiti sredstva prisile samo pod zakonom određenim uvjetima i na propisan način, ako na drugi način nije moguće provesti mjere izvršenja istražnog zatvora kojima zatvorenik pruža aktivni ili pasivni otpor. Zatvorenikova prava i slobode mogu biti ograničeni samo u mjeri potrebnoj da se ostvari svrha radi kojeg je određen istražni zatvor, spriječi bijeg zatvorenika i počinjenje kaznenog djela te otkloni opasnost po život i zdravlje ljudi. Zatvorenici imaju pravo na osmosatni neprekidni odmor u vremenu od dvadeset četiri sata. Osim toga, njima će se osigurati kretanje na slobodnom zraku najmanje dva sata dnevno. Po odobrenju suca istrage odnosno predsjednika vijeća i pod njegovim nadzorom ili nadzorom osobe koju on odredi, zatvorenika imaju pravo posjećivati, u okviru kućnog reda, njegovi srodnici, a na njegov zahtjev, liječnik i druge osobe. Pojedini se posjeti mogu zabraniti ako bi zbog toga mogla nastati šteta za vođenje postupka. Zatvorenik se smije dopisivati s osobama izvan zatvora sa znanjem i pod nadzorom suca istrage, a nakon podignute optužnice, sa znanjem i pod nadzorom predsjednika vijeća, a također mu se može odobriti da o svom trošku sukladno kućnom redu pod nadzorom uprave zatvora, obavlja telefonske razgovore s određenom osobom najmanje jednom dnevno u primjerenom trajanju.

C. Koja su moja prava tijekom istrage?

I. Koje je moje pravo na tumača i prijevode?

Stranke i ostali sudionici u postupku imaju pravo služiti se svojim jezikom, uključujući i znakovni jezik gluhih i gluhoslijepih. Ako se radnja u postupku ne vodi na jeziku koji osoba govori i razumije, osigurat će se usmeno prevođenje odnosno prevođenje ili tumačenje znakovnim jezikom gluhih i gluhoslijepih onoga što ona odnosno drugi iznosi te isprava i drugog pisanog dokaznog materijala koji se izvodi. O pravu na usmeno prevođenje odnosno prevođenje ili tumačenje znakovnim jezikom gluhih i gluhoslijepih osoba će se poučiti prije prvog ispitivanja. Pravo na prevođenje ima okrivljenik koji ne govori i ne razumije jezik na kojem se vodi postupak ili je gluh ili nijem ili gluhoslijep.

Okrivljeniku će se pisano prevesti pouka o pravima, odluka o oduzimanju slobode, rješenje o provođenju istrage i nalog o provođenju dokaznih radnji, optužnica, privatna tužba, poziv, sudska odluka nakon optuženja do pravomoćnog okončanja postupka te u postupku o izvanrednim pravnim lijekovima. Ako navedena pismena nisu dostupna na jeziku koji okrivljenik govori i razumije, bit će mu prevedena usmeno, a u pisanom obliku bit će mu uručena u najkraćem mogućem roku na jeziku koji govori i razumije. Ako okrivljenik ne može pročitati navedena pismena bit će mu izložena na njemu razumljiv način. Tijelo koje vodi postupak može samo ili na obrazloženi pisani zahtjev okrivljenika rješenjem odrediti da se pisano prevede dokaz ili njegov dio ako je to potrebno za korištenje procesnih prava obrane, a iznimno, umjesto pisanog prevođenja, može se osigurati usmeno prevođenje ili usmeni sažetak dokaza, ako se time ne krše procesna prava obrane, a okrivljenik ima branitelja. Protiv rješenja kojim se odbija zahtjev okrivljenika da se pisano prevede dokaz ili njegov dio za koji okrivljenik smatra da je nužan za korištenje procesnih prava obrane, okrivljenik ima pravo žalbe. Okrivljenik ima pravo i na prevođenje razgovora i dopisivanja s braniteljem potrebnih radi pripreme obrane, podnošenja pravnog sredstva ili lijeka ili poduzimanja drugih radnji u postupku ako je to potrebno za korištenje procesnih prava obrane. Okrivljenik kojem je oduzeta sloboda može dostavljati tijelu koje vodi postupak podneske na svom jeziku. Prevođenje i tumačenje obavlja tumač.

II. Koja su moja prava na informacije i pristup spisu?

Okrivljenik i njegov branitelj imaju pravo uvida u spis nakon što je okrivljenik ispitan, ako je ispitivanje obavljeno prije donošenja rješenja o provođenju istrage, odnosno od dostave rješenja o provođenju istrage.

III. Koje je moje pravo na pristup odvjetniku i obavješćivanje treće strane o mojoj situaciji?

IV. Koje je moje pravo na pravnu pomoć?

Zakon o kaznenom postupku propisuje da će se okrivljeniku, na njegov zahtjev te ukoliko učini vjerojatnim da prema svom imovinskom stanju ne može podmiriti troškove obrane bez ugrožavanja vlastitog uzdržavanja i uzdržavanja svoje obitelji ili osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, a složenost, težina ili posebne okolnosti predmeta to opravdavaju, imenovati branitelj na teret proračunskih sredstava. Nastavno, obrazloženi zahtjev za imenovanje branitelja na teret proračunskih sredstva okrivljenik podnosi državnom odvjetniku do podizanja optužnice odnosno sudu nakon podizanja optužnice. Uz zahtjev, okrivljenik je dužan priložiti dokaze o svom imovinskom stanju, stanju svoje obitelji ili osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati odnosno osoba koje su po zakonu dužne uzdržavati njega. Iz dokaza o imovinskom stanju moraju biti vidljivi ukupni prihodi unutar godine dana, podaci i stanje o računima u bankarskim i drugim financijskim institucijama, vlasništvo nad nekretninama, pokretninama i pravima, na kojima temelji osnovanost zahtjeva, a ukoliko zahtjevu nisu priloženi dokazi o imovinskom stanju okrivljenika, njegove obitelji i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati odnosno osoba koje su po zakonu dužne uzdržavati njega, državni odvjetnik odnosno sud pozvat će okrivljenika na dopunu te posljedično dostavljenim dokazima rješenjem odlučiti o zahtjevu okrivljenika za postavljanjem branitelja na teret proračunskih sredstava.

Nastavno, pravo na privremenu pravnu pomoć branitelja na teret proračunskih sredstava ima uhićenik (za koju postoje osnove sumnje da je počinio kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti, kad postoji neki od razloga za određivanje istražnog zatvora sukladno Zakonu i osobu zatečenu u kaznenom djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti) i to od trenutka uhićenja pa sve dok uhićenje traje ako izjavi da prema svom imovinskom stanju ne može podmiriti troškove obrane bez ugrožavanja vlastitog uzdržavanja i uzdržavanja svoje obitelji ili osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati. Nadalje, propisano je da pravo na privremenu pravnu pomoć branitelja na teret proračunskih sredstava za pojedine radnje, (u postupku koji se vodi za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora teža od pet godina, kada obrana nije obvezna), ako izjavi da prema svom imovinskom stanju ne može podmiriti troškove obrane bez ugrožavanja vlastitog uzdržavanja i uzdržavanja svoje obitelji ili osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati ima i osumnjičenik koji to pravo stječe prije ispitivanja od strane policije, osumnjičenik koji je status stekao prilikom prikupljanja obavijesti od policije koji to pravo stječe prije ispitivanja od strane policije, osumnjičenik koji sudjeluje u dokaznim radnjama prepoznavanja, suočenja, rekonstrukcije događaja koji to pravo stječe prije poduzimanja navedenih radnji, osumnjičenik kojeg je potrebno ispitati prije podizanja optužnice koji to pravo stječe prije ispitivanja od strane državnog odvjetnika ili istražitelja te osumnjičenik protiv kojeg je predloženo određivanje istražnog zatvora koji to pravo stječe prije održavanja ročišta za određivanje istražnog zatvora. Uhićenik odnosno osumnjičenik mora biti upoznat s pravom na privremenu pravnu pomoć branitelja na teret proračunskih sredstava prilikom uhićenja, odnosno što je prije moguće nakon uhićenja ili prilikom poduzimanja ranije navedenih radnji.

V. Što je važno znati o:

a. pretpostavci nedužnosti

Jedno od temeljnih načela kaznenog postupka je načelo okrivljenikove nedužnosti prema kojoj je svatko nedužan i nitko ga ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja.

b. pravu braniti se šutnjom i pravu osobe da samu sebe ne izloži kaznenom progonu

Jedno od temeljnih prava okrivljenika propisano Zakonom o kaznenom postupku je pravo ne iznijeti svoju obranu i odbiti odgovoriti na postavljeno pitanje ili braniti se šutnjom prije i tijekom cijelog kaznenog postupka o čemu će ga poučavati tijelo koje provodi određenu radnji i vodi postupak.

c. teretu dokaza

Prema Zakonu o kaznenom postupku teret dokaza u postupku utvrđivanja krivnje osumnjičenika, okrivljenika ili optuženika je na tužitelju, osim ako zakonom nije drukčije propisano. Dvojbu o postojanju činjenica koje tvore obilježja kaznenog djela ili o kojima ovisi primjena kaznenog zakona sud rješava presudom na način koji je povoljniji za okrivljenika.

VI. Koja su posebna jamstva za djecu?

Pri poduzimanju radnji kojima je maloljetnik prisutan primjerice ispitivanju maloljetnika, postupat će se obazrivo, tako da, s obzirom na psihičku razvijenost i osobna svojstva maloljetnika, vođenje kaznenog postupka ne šteti razvoju njegove ličnosti. Izvidi kaznenih djela i postupak prema maloljetniku su tajni, maloljetnik ima pravo na pratnju roditelja (te se poziva preko roditelja odnosno zakonskog zastupnika), skrbnika ili druge odgovarajuće odrasle osobe određene Zakonom koju je izabrao maloljetnik ili posebnog skrbnika prema Zakonu tijekom izvida i postupka prema maloljetniku. U postupku prema maloljetniku će se pribaviti podaci potrebni za ocjenu njegove psihofizičke razvijenosti i podaci o osobnim i obiteljskim prilikama, maloljetnik ima pravo na liječnički pregled, uključujući pravo na liječničku pomoć, ako mu je oduzeta sloboda. Prema maloljetniku mogu biti određene mjere opreza ili privremene mjere, a kao krajnja mjera istražni zatvor, sukladno odredbama Zakona, ne može mu se suditi u odsutnosti, a ovlašteni tužitelj je državni odvjetnik za mladež. Maloljetnika će se uvijek na njemu razumljiv način usmeno poučiti o značenju prava iz pouke, a dužnost je tijela koje poduzima radnju uvjeriti se da je maloljetnik pouku o pravima razumio. Maloljetnik mora imati branitelja od prve radnje poduzete zbog postojanja osnova sumnje da je počinio kazneno djelo do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka, kod donošenja odluke o zamjeni odgojne mjere zavodskom odgojnom mjerom i kod naknadnog izricanja maloljetničkog zatvora. Maloljetnika dovode bez vezivanja policijski službenici u civilnoj odjeći i u vozilu bez policijskih oznaka. Kad se prema odredbama Zakona o kaznenom postupku provodi istraga, prema maloljetniku će se provesti pripremni postupak. Ako maloljetnika nije ispitala policija ili sudac za mladež prema Zakonu o sudovima za mladež, ispitivanje maloljetnika prva je dokazna radnja koju će provesti državni odvjetnik, osim hitnih dokaznih radnji.

VII. Koja su posebna jamstva za ranjive osumnjičenike?

Prema Zakonu o kaznenom postupku, kad postoje okolnosti zbog kojih se može odrediti istražni zatvor prema Zakonu, sud može odrediti istražni zatvor u domu protiv trudne žene, osobe s tjelesnim nedostacima koje joj onemogućuju ili bitno otežavaju kretanje, osobe koja je navršila 70 godina života te u onim slučajevima kada to sud ocijeni iznimno opravdanim, ako je za ostvarenje svrhe istražnog zatvora dovoljna zabrana okrivljeniku da se udaljuje iz doma. Nadalje, ukoliko se okrivljenik treba ispitati, a on se ne može odazvati pozivu zbog bolesti ili druge neotklonjive smetnje, može se ispitati u mjestu gdje se nalazi ili će se osigurati njegov prijevoz do sudske zgrade ili drugog mjesta gdje se radnja poduzima, ili se njegovo ispitivanje može odgoditi. Ukoliko je okrivljenik nijem, gluh, slijep, gluhoslijep ili nesposoban da se sam brani, od prvog ispitivanja do pravomoćnog dovršetka kaznenog postupka, biti će obvezna obrana u postupku, dakle okrivljenik će morati imati branitelja koji će štititi njegova prava.

Odredbe Zakona o kaznenom postupku, primijenit će se i u posebnom postupku prema okrivljenicima sa duševnim smetnjama koje su u vrijeme počinjenja protupravnog djela bile neubrojive ako odredbama nije što posebno propisano.

D. Koji su zakonski rokovi tijekom istrage?

Istraga se mora završiti u roku od šest mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja o provođenju istrage. Ako istragu nije moguće završiti u tom roku, o razlozima će se izvijestiti državni odvjetnik koji je dužan poduzeti mjere da se istraga završi. Kada za to postoje opravdani razlozi državni odvjetnik može navedeni rok produljiti za najviše šest mjeseci. Iznimno, ako istragu nije bilo moguće završiti niti u tom roku, a nisu ispunjeni uvjeti za prekid istrage prema odredbama Zakona, državni odvjetnik će o razlozima zbog kojih istraga nije završena izvijestiti Glavnog državnog odvjetnika, koji može rok produljiti za najviše šest mjeseci, a ako po isteku tog roka istraga nije završena, okrivljenik i žrtva imaju pravo sucu istrage podnijeti prigovor zbog odugovlačenja postupka te ukoliko je prigovor osnovan, rješenjem će odrediti rok u kojem državni odvjetnik mora završiti istragu.

E. Koje su predraspravne pripreme, uključujući alternative istražnom zatvoru i mogućnosti transfera u matičnu državu (europski nalog za nadzor)?

Pripreme za raspravu obuhvaćaju održavanje pripremnog ročišta za raspravu, određivanje rasprave i donošenje drugih odluka koje se odnose na upravljanje postupkom. Pripremno ročište nije javno, a mogu mu prisustvovati samo pozvane osobe. Predsjednik vijeća određuje pripremno ročište najkasnije u roku od mjesec dana ako je optuženik u istražnom zatvoru, a dva mjeseca ako nije određen istražni zatvor od primitka potvrđene optužnice. Predsjednik vijeća prije završetka pripremnog ročišta, nalogom određuje vrijeme i mjesto održavanja rasprave te koji će se svjedoci i vještaci pozvati na raspravu, kao i pribavljanje drugih dokaza. Ako pripremno ročište nije održano, predsjednik vijeća odredit će raspravu najkasnije u roku od dva mjeseca od zaprimanja potvrđene optužnice, a ukoliko se optuženik nalazi u istražnom zatvoru rasprava će se odrediti najkasnije u roku od mjesec dana.

U slučaju kad postoje okolnosti zbog kojih je moguće odrediti istražni zatvor ili je taj zatvor već određen, sud i državni odvjetnik će, ako se ista svrha može ostvariti mjerom opreza, obrazloženim rješenjem odrediti primjenu jedne ili više takvih mjera. Pritom će se okrivljenik upozoriti da će se u slučaju nepridržavanja izrečene mjere, ona zamijeniti istražnim zatvorom. Mjere opreza jesu:1) zabrana napuštanja boravišta, 2) zabrana posjećivanja određenog mjesta ili područja, 3) obveza redovitog javljanja određenoj osobi ili državnom tijelu, 4) zabrana približavanja, određenoj osobi, 5) zabrana uspostavljanja ili održavanja veze s određenom osobom, 6) zabrana obavljanja određene poslovne aktivnosti, 7) privremeno oduzimanje putne i druge isprave za prijelaz državne granice, 8) privremeno oduzimanje dozvole za upravljanje motornim vozilom, 9) zabrana uhođenja ili uznemiravanja žrtve ili druge osobe, 10) udaljenje iz doma, 11) zabrana pristupa internetu.

Posljednji put ažurirano: 24/07/2023

2 - Moja prava tijekom suđenja

A. Gdje će se održati suđenje?

Mjesno je nadležan u pravilu sud na čijem je području kazneno djelo počinjeno ili pokušano.

B. Može li se optužnica izmijeniti? Ako da, koje je moje pravo na informacije u tom pogledu?

Ako tužitelj u tijeku rasprave utvrdi da izvedeni dokazi pokazuju da se izmijenilo činjenično stanje izloženo u potvrđenoj optužnici, on može do završetka dokaznog postupka usmeno izmijeniti optužnicu. Radi izmjene optužnice ili pripreme obrane stranke mogu zatražiti prekid rasprave. Ako vijeće dopusti prekid rasprave radi izmjene optužnice, odredit će rok u kojem tužitelj treba podnijeti izmijenjenu optužnicu. Primjerak izmijenjene optužnice dostavit će se optuženiku. Ako tužitelj u ostavljenom roku ne podnese izmijenjenu optužnicu, vijeće će nastaviti raspravu na temelju prijašnje optužnice.

Vijeće može, nakon saslušanja stranaka, odlučiti dostaviti izmijenjenu optužnicu optužnom vijeću radi njezinog ispitivanja, okrivljenik može podnijeti odgovor na optužnicu. Nakon izmjene ili podnošenja nove optužnice, optuženik će se očitovati o njezinoj osnovanosti.

C. Koja su moja prava tijekom dolazaka na sud?

I. Moram li se osobno pojaviti na sudu? Pod kojim uvjetima ne moram prisustvovati sudskom postupku?

Optuženik se poziva pisanim putem. Poziv optuženiku mora se dostaviti tako da između dostave poziva i dana rasprave ostane dovoljno vremena za pripremu obrane, a najmanje osam dana, na zahtjev optuženika ili na prijedlog tužitelja, a uz privolu optuženika, taj se rok može skratiti, a u pravilu optuženik mora prisustvovati raspravi.

Ako se optuženik sam stavio u položaj ili stanje uslijed kojeg nije mogao sudjelovati na raspravi, održat će se rasprava u njegovoj odsutnosti. Sud donosi rješenje o održavanju rasprave u odsutnosti optuženika nakon ispitivanja liječnika vještaka, a čim prestanu razlozi uslijed kojih optuženik nije mogao biti prisutan na raspravi, a rasprava nije okončana, nastavit će se u njegovoj prisutnosti, a sudac će optuženiku priopćiti dotadašnji tijek i sadržaj rasprave. Nadalje, ako se postupak vodi za kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora do dvanaest godina, a optuženik koji je uredno pozvan nije pristupio, ili mu se poziv ne može uručiti jer je promijenio adresu, a o tome nije obavijestio sud ili očigledno izbjegava poziv, sud može odlučiti da se rasprava provede u odsutnosti optuženika ako je optuženik bio prethodno upozoren da mu se može suditi u odsutnosti i ako se očitovao o optužnici u prisutnosti branitelja. Ako se postupak vodi za kazneno djelo za koje je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina, rasprava se može održati bez prisutnosti optuženika koji je bio uredno pozvan, ali nije pristupio ili mu se poziv nije mogao uručiti jer je promijenio adresu, a o tome nije obavijestio sud ili je očito da izbjegava poziv, uz uvjet da njegova prisutnost nije nužna i da je prije toga bio ispitan ili se očitovao o optužbi.

II. Koje je moje pravo na tumača i prijevode?

Vidi odgovor na pitanje C. i.

III. Imam li pravo na odvjetnika?

Okrivljenik može imati branitelja prije početka i tijekom cijelog kaznenog postupka te postupka o izvanrednim pravnim lijekovima u skladu sa Zakonom, kao i u postupku izvršenja kazne, mjera upozorenja ili sigurnosnih mjera sukladno posebnim propisima. U slučaju kada je po Zakonu propisana obvezna obrana, okrivljeniku će se postaviti branitelj po službenoj dužnosti, ako nema izabranog branitelja niti mu je prethodno postavljen branitelj na teret proračunskih sredstava ili je ostao bez branitelja u tijeku postupka, a sam ne uzme drugog branitelja. Kad obrana nije obvezna, okrivljeniku će se, na njegov zahtjev, nakon podizanja optužnice do pravomoćnog dovršetka kaznenog postupka imenovati branitelj na teret proračunskih sredstava, ako učini vjerojatnim da prema svom imovinskom stanju ne može podmiriti troškove obrane bez ugrožavanja vlastitog uzdržavanja i uzdržavanja svoje obitelji ili osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, a složenost, težina ili posebne okolnosti predmeta to opravdavaju.

IV. Postoje li neka druga postupovna prava kojih bi trebao biti svjestan? (npr. predstavljanje osumnjičenika pred sudom)

Okrivljenik tijekom cijelog postupka ima pravo braniti se sam, uz branitelja po vlastitom izboru ili uz branitelja po službenoj dužnosti, slobodno, nesmetano i povjerljivo komunicirati s braniteljem, pravo na vrijeme primjereno za pripremu obrane, pravo iznijeti odnosno ne iznijeti svoju obranu i odbiti odgovoriti na postavljeno pitanje ili braniti se šutnjom, pravo na uvid u spis, pravo predlagati dokaze i sudjelovati na raspravi, ispitati suokrivljenike, svjedoke i vještake, sporazumijevati se o kazni i drugim mjerama u skladu sa Zakonom te podnositi pravne lijekove i druga pravna sredstva.

Posljednji put ažurirano: 24/07/2023

3 - Moja prava nakon suđenja

A. Imam li pravo podnijeti žalbu protiv odluke suda?

Žalbu mogu podnijeti stranke, branitelj i oštećenik. U korist optuženika žalbu mogu podnijeti i njegov bračni i izvanbračni drug, srodnik u ravnoj lozi, zakonski zastupnik, posvojitelj, posvojenik, brat, sestra i hranitelj. Žalbeni rok i u tom slučaju teče od dana kad je optuženiku, odnosno njegovu branitelju dostavljen prijepis presude. Državni odvjetnik može podnijeti žalbu i na štetu i u korist optuženika. Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu u roku od petnaest dana od dana dostave prijepisa presude u dovoljnom broju primjeraka za sud te za protivnu stranku i branitelja radi davanja odgovora na žalbu.

B. Koji su mi drugi pravni lijekovi na raspolaganju?

Pored žalbe kao redovitog pravnog lijeka u postupku, Zakon još poznaje i mogućnost podnošenja izvanrednih pravnih lijekova primjerice obnovu kaznenog postupka u slučaju kada je kazneni postupak dovršen pravomoćnim rješenjem ili pravomoćnom presudom može se na zahtjev ovlaštene osobe obnoviti samo u slučajevima i uz uvjete koji su propisani Zakonom. Nadalje, protiv pravomoćnih sudskih odluka Glavni državni odvjetnik može podignuti zahtjev za zaštitu zakonitosti ako je povrijeđen zakon. Također, osuđenik koji je pravomoćno osuđen na kaznu zatvora ili maloljetničkog zatvora, ili mu je određen prisilni smještaj, može podnijeti zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude zbog povrede zakona u slučajevima predviđenim Zakonom ili ako je pravomoćno osuđen u postupku na način koji predstavlja kršenje temeljnih ljudskih prava i sloboda zajamčenih Ustavom, međunarodnim pravom ili zakonom.

C. Što će se dogoditi budem li osuđen?

Presudu kojom se optuženik proglašava krivim sud će izreći ako nedvojbeno utvrdi da je optuženik počinio kazneno djelo za koje je optužen. Sud će objaviti, izradi i otpremiti presudu u zakonskim rokovima iz koje će proizlaziti za koje se djelo proglašava krivim, uz naznaku činjenica i okolnosti koje čine obilježja kaznenog djela te onih o kojima ovisi primjena određene odredbe kaznenog zakona, zakonski opis i naziv kaznenog djela i koje su odredbe kaznenog zakona primijenjene, na kakvu se kaznu osuđuje optuženik ili se prema odredbama kaznenog zakona oslobađa kazne ili mu se kazna zamjenjuje radom za opće dobro na slobodi, odluku o uvjetnoj osudi, djelomičnoj uvjetnoj osudi i sudskoj opomeni, odluku o posebnim obvezama i zaštitnom nadzoru, odluku o sigurnosnim mjerama, oduzimanju imovinske koristi i o oduzimanju predmeta, odluku o uračunavanju pritvora, istražnog zatvora i izdržane kazne, odluku o troškovima kaznenog postupka, o imovinskopravnom zahtjevu te o tome da se pravomoćna presuda ima objaviti u sredstvima javnog priopćavanja. Ako je optuženik osuđen na novčanu kaznu, u presudi će se naznačiti rok u kojem se novčana kazna ima platiti kao i visina dnevnog dohotka, odnosno dnevnog iznosa, njihov ukupan broj te iznos novčane kazne izrečene pravnoj osobi. Presuda će ujedno sadržavati uputu o pravnom lijeku.

Posljednji put ažurirano: 24/07/2023

Optuženik (kazneni postupak) - Italija

U ovim se informativnim bilješkama objašnjava što se događa kad je osoba osumnjičena ili optužena za kazneno djelo.

Kratak pregled kaznenog postupka

U nastavku je naveden sažetak uobičajenih koraka u kaznenom postupku protiv odraslih.

U informativnim bilješkama možete pronaći detaljan opis svake faze postupka, kao i svojih prava. Ove informacije nisu zamjena za pravni savjet te služe samo kao smjernice.

Kazneni postupak pokreće se kad policija ili javni tužitelj saznaju za radnju koja može predstavljati kazneno djelo.

Nakon završetka istrage javni tužitelj pokreće postupak radi početka suđenja, osim ako smatra prikladnim odbaciti predmet.

Kad je riječ o kaznenim djelima o kojima odlučuje zajedničko vijeće suda, porotni sud (tijelo slično Kraljevskom sudu u Ujedinjenoj Kraljevini (Engleska i Wales) ili Saveznom sudskom okrugu u Sjedinjenim Američkim Državama) ili u nekim slučajevima sud sa sucem pojedincem, javni tužitelj sucu pripremnog ročišta podnosi zahtjev za upućivanje u postupak pred sudom.

Na kraju pripremnog ročišta sud može optuženika uputiti u postupak pred sudom ili prekinuti postupak.

U slučaju kaznenih djela za koja je nadležan sudac pojedinac ili mirovni sudac, javni tužitelj upućuje poziv ili izravan poziv na suđenje (mandato di comparizione, citazione diretta in giudizio).

Postoji i nekoliko posebnih postupaka: skraćeni postupak, izricanje kazne na zahtjev stranaka (nagodba), neposredno ili izravno upućivanje u postupak pred sudom (giudizio immediato, giudizio direttissimo), kazneni nalog.

Kazneni postupak obično se odvija u tri faze:

prvostupanjski postupak (porotni sud, zajedničko vijeće suda, sudac pojedinac ili mirovni sudac)
žalbeni postupak i
kasacijski postupak (sud najvišeg stupnja).

U prvostupanjskom postupku prikupljaju se svi dokazi, iskazi svjedoka i dokumentirani dokazi, a postupak završava osuđujućom ili oslobađajućom presudom.

Protiv presude donesene u prvostupanjskom postupku može se podnijeti žalba.

Žalbeni sud odlučuje hoće li potvrditi presudu donesenu u prvostupanjskom postupku ili je izmijeniti u cijelosti ili djelomično, ili je ukinuti i vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Žalba protiv odluke žalbenog suda može se podnijeti pred kasacijskim sudom (sud najvišeg stupnja).

Kasacijski sud donosi presudu kojom tužbu može proglasiti nedopuštenom ili je odbiti, presudu protiv koje je podnesena žalba može ukinuti bez vraćanja predmeta ili je može ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu.

Nakon završetka svih faza postupka presuda postaje pravomoćna. U slučaju osude s izricanjem kazne potonja kazna postaje izvršiva.

U informativnim bilješkama možete pronaći detaljan opis svake faze postupka, kao i svojih prava. Ove informacije nisu zamjena za pravni savjet te služe samo kao smjernice.

Ako ste žrtva kaznenog djela, sve informacije o svojim pravima možete pronaći ovdje.

Uloga Europske komisije

Valja navesti da Europska komisija nema nikakvu ulogu u kaznenim postupcima u državama članicama, te vam stoga ne može pomoći s podnošenjem pritužbe. Informacije navedene u ovim bilješkama služe samo za informiranje o tome kako možete podnijeti pritužbu i kome se možete obratiti.

Kliknite na poveznice u nastavku kako biste pronašli potrebne informacije:

2 – Moja prava za vrijeme suđenja

3 – Moja prava nakon suđenja

Posljednji put ažurirano: 22/03/2023

1 – Moja prava za vrijeme istrage

A. Ako sam strani državljanin, utječe li to na istragu?

Da, uglavnom zato što su relevantna neka dodatna prava i jamstva (vidjeti i u nastavku).

B. Koje su faze istrage?

i. Faza prikupljanja dokaza / ovlasti istražitelja

Aktivnosti policije u kaznenim istragama predviđene su člancima 347. do 357. Zakonika o kaznenom postupku, dok su aktivnosti javnog tužitelja uređene člancima 358. do 378. Zakonika o kaznenom postupku.

ii. Policijski pritvor

Na temelju članka 384. Zakonika o kaznenom postupku, osim u očitim slučajevima u kojima kriminalistička policija provodi obvezno ili fakultativno uhićenje osumnjičenika pri počinjenju kaznenog djela, a u kojima postoje posebni čimbenici koji, čak i u odnosu na nemogućnost identifikacije osumnjičenika upućuju na osnovanu opasnost od bijega, javni tužitelj nalaže privremeno uhićenje ili, prije nego što javni tužitelj preuzme istragu, kriminalistička policija na vlastitu inicijativu provodi privremeno uhićenje osobe zbog ozbiljne sumnje u kazneno djelo za koje je zakonom predviđena kazna doživotnog zatvora ili kazna zatvora u trajanju od najmanje dvije, a najviše šest godina ili u kazneno djelo koje uključuje ratno oružje i eksplozive ili u kazneno djelo počinjeno u svrhu terorizma, uključujući međunarodni terorizam, ili subverzije demokratskog poretka.

iii. Ispitivanje

Osoba koja je predmet istrage, čak i ako se nalazi u pritvoru ili je zadržana zbog drugog razloga, dobrovoljno sudjeluje u ispitivanju, podložno nužnim zaštitnim mjerama kako bi se spriječila opasnost od bijega ili nasilja. Ne smiju se upotrebljavati metode ili tehnike koji bi mogle utjecati na slobodu samoodređenja ili mogućnost prisjećanja i ocjene činjenica, čak ni uz pristanak osobe koju se ispituje.

iv. Privremeni pritvor

Pritvor prije suđenja i druge mjere osobnog nadzora predviđene su člancima od 272. do 315. Zakonika o kaznenom postupku. Sustav mjera osobnog nadzora uređen je načelima prikladnosti i proporcionalnosti na temelju kojih sudac u pravilu pri određivanju mjera mora uzeti u obzir, s jedne strane, konkretnu prikladnost svake mjere u odnosu na prirodu i stupanj zahtjeva predostrožnosti koji moraju biti ispunjeni u određenom slučaju, a s druge strane, proporcionalnost svake mjere s obzirom na opseg činjenica i kazne koja je izrečena ili se može izreći.

C. Koja su moja prava za vrijeme istrage?

i. Imam li pravo na tumača i prijevode?

Da, u skladu s člankom 143. Zakonika o kaznenom postupku.

ii. Koja su moja prava na informacije i uvid u spis predmeta?

U tom pogledu općenito valja napomenuti da obavijest o završetku prethodne istrage koja se dostavlja osumnjičeniku i njegovu odabranom zastupniku sadržava kratak prikaz činjenica zbog kojih je postupak pokrenut, zakonske odredbe koje su navodno prekršene te datum i mjesto akta, pri čemu se naglašava da su dokumenti koji se odnose na provedenu istragu položeni u uredu javnog tužitelja i da ih osumnjičenik i njegov zastupnik imaju pravo pregledati i kopirati. Osim toga, predviđena su posebna pravila o pravu na informiranost i pravu na pristup dokumentima iz spisa predmeta, osobito u pogledu provedbe ispitivanja ili izricanja mjere osobne zaštite.

iii. Imam li pravo na odvjetnika i na obavješćivanje treće strane o mojoj situaciji?

Osumnjičena/optužena osoba ima pravo imenovati najviše dva zastupnika. Službeno imenovani zastupnik pruža pomoć osumnjičenoj/optuženoj osobi koja nije odredila zastupnika ili nema zastupnika. Na inspekcijske preglede i pretraživanja primjenjuju se posebne odredbe, uključujući, kad je riječ o predmetnoj osobi, pravo na pomoć zastupnika ako je odmah dostupna i prikladna.

iv. Imam li pravo na pravnu pomoć?

Da, ako su ispunjeni uvjeti propisani odgovarajućim odredbama na snazi.

v. Što je važno znati o:

a. pretpostavci nedužnosti

Člankom 27. talijanskog Ustava određuje se da se optužene osobe ne smatraju krivima sve dok se ne izreče pravomoćna presuda.

b. pravu braniti se šutnjom i pravu osobe da samu sebe ne izloži kaznenom progonu

U tom pogledu valja napomenuti, među ostalim, da se osobe prije početka ispitivanja moraju obavijestiti o tome da se njihove izjave uvijek mogu upotrijebiti protiv njih i da, podložno obvezi pružanja svojih podataka, imaju pravo na šutnju, ali da će se postupak nastaviti. Ako se te odredbe ne poštuju, nije moguće upotrijebiti nijednu izjavu osobe koja se ispituje.

c. teretu dokaza

Općenito je teret dokaza u pogledu činjenica povezanih s optužnicom, kaznenom odgovornošću i određivanjem kazne ili preventivnih mjera na javnom tužitelju.

vi. Koje su posebne zaštitne mjere za maloljetnike?

Pravila koja se odnose na kazneni postupak protiv djece i mladih utvrđena su u Predsjedničkom dekretu br. 448 od 22. rujna 1988., kojim se općenito propisuje sustav koji je i u prethodnoj istrazi i u sudskom postupku povoljniji za osumnjičenu/optuženu osobu.

vii. Koje su posebne zaštitne mjere za ranjive osobe?

Obično se primjenjuju opća pravila o zaštiti relevantnih prava pojedinaca.

D. Koji su zakonski rokovi istraga?

Općenito, ako javni tužitelj ne zatraži da se predmet odbaci, kazneni postupak mora pokrenuti u roku od šest mjeseci od datuma na koji je ime osobe kojoj se kazneno djelo pripisuje upisano u registar prijavljenih kaznenih djela. Taj se rok produljuje na jednu godinu za sva kaznena djela navedena u članku 407. stavku 2. točki (a) Zakonika o kaznenom postupku (organizirani kriminal, terorizam, kaznena djela povezana s vatrenim oružjem ili drogom i druga teška kaznena djela). U svakom slučaju, javni tužitelj može prije isteka roka zatražiti od suca nadležnog za prethodnu istragu da na temelju opravdanih razloga produlji prethodno navedeno razdoblje. Javni tužitelj u pravilu može zatražiti dodatno produljenje u slučajevima u kojima se provodi iznimno složena istraga ili koje objektivno nije moguće zaključiti u produljenom roku. Sudac nadležan za prethodnu istragu može svako produljenje odobriti na razdoblje od najviše šest mjeseci. Međutim, prethodna istraga, zajedno s eventualnim produljenjima, u pravilu ne smije trajati dulje od 18 mjeseci. Ipak, ako se prethodna istraga odnosi na kaznena djela iz članka 407. stavka 2. točke (a), može trajati najdulje dvije godine, kao i u drugim, ograničenim posebnim slučajevima određenima zakonom.

E. Koje se mjere provode u fazi istrage, uključujući alternative privremenom pritvoru i mogućnosti transfera u matičnu državu (Europski nalog za nadzor)?

Osim pritvora prije suđenja mogu se naložiti i sljedeće prisilne mjere osobnog nadzora: zabrana napuštanja zemlje, obveza javljanja kriminalističkoj policiji koja provodi istragu, izdvajanje iz obiteljskog doma, zabrana posjećivanja mjesta koja često posjećuje žrtva, zabrana i obveza boravka na određenoj adresi, kućni pritvor, privremeni pritvor u institucijama s blažim mjerama pritvora za majke, privremeni pritvor u zdravstvenoj ustanovi za liječenje.

Posljednji put ažurirano: 22/03/2023

2 – Moja prava za vrijeme suđenja

A. Gdje će se održati suđenje?

Suđenje se općenito održava u mjestu u kojem sud, u odnosu na predmetno kazneno djelo, ima mjesnu nadležnost i nadležnost u predmetu spora.

B. Može li se mijenjati kvalifikacija kaznenog djela? Ako je to moguće, koja su moja prava na informacije povezana s time?

Općenito, ako se za vrijeme suđenja dokaže da su činjenice drukčije od onih opisanih u nalogu kojim se predmet upućuje na suđenje i nisu u nadležnosti višeg suda, javni tužitelj mijenja optužnicu te sastavlja novi optužni prijedlog. Isto vrijedi za kazneno djelo u stjecaju i sve otegotne okolnosti koje mogu proizaći iz suđenja. Javni tužitelj u pravilu slijedi redovan postupak ako se za vrijeme suđenja u pogledu optužene osobe pojavi nova činjenica, koja nije navedena u prvotnom nalogu, a koju se mora razmotriti po službenoj dužnosti. Međutim, ako javni tužitelj to zatraži, sudac može odobriti da se na istoj raspravi objavi izmijenjena optužnica, uz pristanak optuženika i ako se time ne dovode u pitanje rokovi postupka. Ako javni tužitelj izravno priopći novu optužnicu, optuženik u pravilu može zatražiti prekid suđenja i prihvaćanje novih dokaza.

C. Koja su moja prava u fazi suđenja?

i. Moram li biti prisutan na suđenju? Pod kojim uvjetima smijem biti odsutan za vrijeme suđenja?

Tuženik ima pravo, a ne obvezu, biti prisutan na suđenju. Međutim, sud može naložiti da se tuženika koji nije prisutan propisno prisili na dolazak ako je njegov dolazak nužan radi izvođenja dokaza osim ispitivanja.

Imam li pravo na tumača i prijevod dokumenata?

Da, u skladu s člankom 143. Zakonika o kaznenom postupku.

iii. Imam li pravo na odvjetnika?

Tuženik ima pravo imenovati najviše dva zastupnika. Službeno imenovani zastupnik pruža pomoć osumnjičenoj/optuženoj osobi koja nije odredila zastupnika ili nema zastupnika.

iv. Postoje li druga postupovna prava s kojima bih trebao biti upoznat (npr. pojavljivanje osumnjičenika pred sudom)?

U tom pogledu valja napomenuti da, na temelju članka 523. Zakonika o kaznenom postupku, optuženik i njegov zastupnik u svakom slučaju moraju zadnji izlagati na raspravi ako to zatraže jer u suprotnosti postupak neće biti valjan. Osim toga, valja istaknuti da stranke i njihov zastupnik u svakoj fazi i stupnju postupka sudu mogu podnijeti pismene podneske ili zahtjeve.

D. Kaznene sankcije koje mogu biti izrečene

Sudac izriče presudu ako je optuženik izvan svake sumnje proglašen krivim za kazneno djelo za koje je optužen, a presudom izriče kaznu i eventualne preventivne mjere. Pri izricanju presude sudac odlučuje i o eventualnim zahtjevima za povrat i naknadu štete. Ako sudac odluči da optuženik mora platiti naknadu štete, utvrdit će i njezin iznos, osim ako je za to nadležan drugi sud.

Posljednji put ažurirano: 22/03/2023

3 – Moja prava nakon suđenja

A. Imam li pravo na žalbu protiv presude?

Da, žalba se u pravilu može podnijeti protiv osuđujućih presuda, podložno iznimkama propisanima zakonom (vidjeti članak 593. Zakonika o kaznenom postupku). Druga je mogućnost podnošenje žalbe izravno Kasacijskom sudu protiv prvostupanjskih presuda koje podliježu žalbi.

B. Koji su mi drugi pravni lijekovi na raspolaganju?

Protiv presuda donesenih u žalbenom postupku ili presuda koje ne podliježu žalbi može se podnijeti žalba u kasacijskom postupku na temelju razloga utvrđenih zakonom (vidjeti članak 606. Zakonika o kaznenom postupku) i u slučajevima predviđenima posebnim odredbama.

C. Koje su posljedice presude?

i. Kaznena evidencija

Općenito se pravomoćne presude za kaznena djela bilježe, među ostalim, u izvatku iz kaznene evidencije predmetnog pojedinca.

v. Izvršenje presude, premještaj pritvorenika, uvjetne kazne i alternativne sankcije

Uvjetna odgoda kazne: u pravilu, Sud pri izricanju kazne zatvora ili kazne oduzimanja slobode na razdoblje od dvije godine ili manje ili novčane kazne koja je, sama ili zajedno s odgovarajućom kaznom oduzimanja slobode na temelju zakona, istovjetna kazni koja uključuje oduzimanje slobode na ukupno dvije godine ili manje, može naložiti odgodu izvršenja kazne na razdoblje od pet godina ako je presuda izrečena za teško kazneno djelo i na razdoblje od dvije godine ako je presuda izrečena za lakše kazneno djelo. Za maloljetnike i mlade do 21 godine propisana su veća ograničenja kazni (tri godine odnosno dvije i pol godine).

Alternativne sankcije: Sud može na temelju članka 53. Zakona br. 689 od 24. studenoga 1981. pri izricanju osuđujuće presude, ako smatra da razdoblje pritvora ne smije biti dulje od dvije godine, zamijeniti tu kaznu kaznom ograničavanja slobode; ako smatra da razdoblje ne smije biti dulje od jedne godine, tu kaznu može zamijeniti sudskim nadzorom (libertà controllata); ako smatra da razdoblje ne smije biti dulje od šest mjeseci, tu kaznu također može zamijeniti razmjernom novčanom kaznom.

Izvršenje kazne: općenito, osim u slučaju osobe koja se, s obzirom na djelo zbog kojeg je izvršena osuđujuća presuda, u vrijeme izricanja pravomoćne presude već nalazi u pritvoru u zatvoru, izvršenje kazne oduzimanja slobode, uključujući sve preostalo vrijeme dulje kazne, čije trajanje nije dulje od četiri godine i koja nije izrečena zbog određenih teških kaznenih djela (navedenih u članku 656. stavku 9. točki (a) Zakonika o kaznenom postupku i članku 4. bis Zakona br. 354/1975), odgađa Ured javnog tužitelja dekretom donesenim u tu svrhu koji se dostavlja osuđenoj osobi i njezinu odvjetniku i u kojem se navodi, među ostalim, da se u roku propisanom zakonom može podnijeti zahtjev za alternativnu sankciju redovnom oduzimanju slobode u zatvoru. O tim zahtjevima odlučuju suci koji nadziru izvršenje kazni (Magistratura di Sorveglianza).

Premještaj osoba u pritvoru: primjenjuju se odredbe utvrđene Zakonodavnim dekretom br. 16 od 7. rujna 2010., koji je donesen u skladu s Delegiranim zakonom br. 88 od 7. srpnja 2009. (Zakon Zajednice iz 2008.) kako bi se talijansko nacionalno pravo uskladilo s Okvirnom odlukom Vijeća 2008/909/PUP od 27. studenoga 2008. (o primjeni načela uzajamnog priznavanja presuda u kaznenim predmetima kojima se izriču kazne zatvora ili mjere koje uključuju oduzimanje slobode radi njihova izvršenja u Europskoj uniji), ili odredbe bilateralnih međunarodnih ugovora koje je Italija sklopila u tom području.

Posljednji put ažurirano: 22/03/2023

Optuženik (kazneni postupak) - Cipar

U ovim se informativnim člancima objašnjava što se događa kad je netko osumnjičen ili optužen za prekršaj za koji se vodi postupak pred sudom.

Kratak pregled kaznenog postupka

U nastavku se nalazi kratak pregled uobičajenih faza kaznenog postupka:

Policija može ispitati osobu za koju postoji sumnja da je sudjelovala u počinjenju kaznenog djela. Policija je odgovorna za provođenje istrage.
Osumnjičenik može biti uhićen na temelju sudskog naloga, osim u slučaju lakšeg kaznenog djela.
Prije nego što ispita osumnjičenika, policija ga mora obavijestiti o pravu na kontakt s odvjetnikom i drugim pravima koja ima.
Ako se istragom utvrdi da protiv osumnjičenika postoje inkriminirajući dokazi, policija protiv njega podiže optužnicu. U kaznenim predmetima za teška kaznena djela odluku o kaznenom progonu donosi glavni državni odvjetnik (Genikos Eisaggeleas). Ovlast policije uvijek je pod općim nadzorom glavnog državnog odvjetnika, koji je prema Ustavu ovlašten pokretati, voditi, preuzimati i nastaviti ili obustaviti svaki kazneni postupak.
Optužnicu s utvrđenim kaznenim djelom/djelima policija dostavlja okružnom sucu na potvrđivanje. Ako se optužnica potvrdi, optuženiku se upućuje poziv da se pojavi pred sudom na određeni datum.
Ovisno o složenosti u kaznenim postupcima mogu odlučivati: (a) u skraćenom postupku sudac pojedinac okružnog suda (Eparchiako Dikastirio) koji je nadležan u okrugu u kojem je kazneno djelo počinjeno, (b) na temelju podataka glavnog državnog odvjetnika porotni sud (Kakourgiodikeio) sastavljen od triju sudaca okružnog suda kojim predsjeda predsjednik okružnog suda.
U skraćenom postupku optuženik na dan kad je pozvan da se pojavi pred sudom odgovara na optužbu/optužbe izjašnjavanjem o krivnji. U predmetima o kojima odlučuje porotni sud prethodno ispitivanje provodi se pred sucem okružnog suda na određeni datum. Prethodno ispitivanje ne mora se provesti ako glavni državni odvjetnik potvrdi da je nepotrebno. Trenutačna je praksa da se prethodno ispitivanje ne provodi.
Žrtva kaznenog djela ima pravo podnijeti tužbu.
Glavni državni odvjetnik ima cjelokupnu odgovornost za kazneni progon, uključujući pravo na obustavu kaznenog progona.
Na Cipru nema suđenja pred porotom.
Ako sud pri ispitivanju utvrdi da optuženik nije sposoban izjasniti se o krivnji zbog duševne bolesti ili druge nesposobnosti, može ga uputiti na liječenje u odgovarajuću ustanovu.
Optuženik može istaknuti prethodne prigovore na optužbe zbog: (a) stvarne ili mjesne nenadležnosti, (b) prethodne oslobađajuće ili osuđujuće presude za isto djelo/djela, (c) pomilovanja za kazneno djelo/djela, (d) nepotpune optužbe ili ponavljanja optužbi.
Istom optužnicom može se optužiti više osoba zbog povezanog kažnjivog postupanja. Ako se to smatra nepravednim, sud može naložiti razdvajanje optužbi za potrebe suđenja.
Suđenje započinje izvođenjem dokaza državnog odvjetništva (katigorousa archi). Nakon izlaganja državnog odvjetništva sud utvrđuje postoje li dokazi protiv optuženika. Ako utvrdi da postoje, poziva optuženika da iznese obranu te ga obavještava o pravu da se brani šutnjom, da iskaz s optuženičke klupe ili svjedoči pod prisegom. Optuženik u bilo kojem trenutku može dostaviti dokaze u svoju obranu. Iz ostvarivanja prava na šutnju ne mogu se donijeti nikakvi negativni zaključci. Nakon iznošenja obrane stranke iznose završne govore, a sud donosi presudu.
Svi svjedoci koji na sudu daju iskaze pod prisegom moraju biti unakrsno ispitani.
U sudskom se postupku moraju poštovati načela poštenog suđenja. Pretpostavka nedužnosti primjenjuje se tijekom cijelog suđenja. Teret dokaza u svakom je trenutku na državnom odvjetništvu. Ako na kraju suđenja sud nije siguran izvan svake osnovane sumnje u krivnju optuženika, on mora biti oslobođen.
Ako je optuženik osuđen, slijedi postupak izricanja kaznene sankcije.

Pojedinosti o svim tim fazama postupka i o vašim pravima dostupne su u informativnim člancima. Ponuđene informacije nisu zamjena pravnom savjetu, one su samo smjernice.

Uloga Europske komisije

Kliknite na poveznice u nastavku da biste pronašli potrebne informacije

Moja prava tijekom istrage kaznenog djela

Posljednji put ažurirano: 11/03/2024

Moja prava tijekom istrage kaznenog djela

A. Ako sam strani državljanin, utječe li to na istragu?

Ne.

B. Koje su faze istrage?

i. Faza prikupljanja dokaza / ovlasti istražitelja

Svaki službenik nadležan za istragu može od bilo koje osobe za koju ima razloga pretpostaviti da je upoznata s činjenicama ili okolnostima kaznenih djela koja istražuje zahtijevati da se pojavi u vrijeme i na mjestu koje službenik može opravdano odrediti u svrhu ispitivanja i uzimanja izjave te osobe o tom kaznenom djelu.

ii. Policijski pritvor

Osoba koja je uhićena i zadržana ima pravo tražiti da se njoj ili njezinu odvjetniku pravodobno odobri pristup bitnim dokumentima koji su relevantni za konkretan predmet i koji su u posjedu državnog odvjetništva, a koji su potrebni za učinkovito osporavanje zakonitosti uhićenja i zadržavanja.
«Bitni dokumenti» su preslika naloga za uhićenje i naloga za zadržavanje te preslika zahtjeva i izjave na temelju kojih je nalog izdan.
Ako se sucu pruže dokazi da istražne radnje o počinjenju kaznenog djela za koje je osoba uhićena nisu dovršene, on može prema zakonu, neovisno o tome ima li ovlast odlučivati o kaznenom djelu u vezi s kojim se provodi ispitivanje, na zahtjev policijskog službenika razine glavnog inspektora ili višeg čina ponekad odrediti da se uhićena osoba zadrži u policijskom pritvoru najdulje osam dana i u svakom slučaju kad to sud smatra prikladnim, pri čemu se dan nakon izdavanja naloga za policijski pritvor smatra prvim danom policijskog pritvora.

iii. Ispitivanje

Službenik nadležan za istragu može zabilježiti svaki iskaz osobe koja se ispituje, koji se zatim čita toj osobi, koja ga potom potpisuje ili, ako je nepismena, na iskaz stavlja poseban znak. Ako osoba to odbije učiniti, službenik nadležan za istragu na kraj iskaza upisuje informaciju o odbijanju te, ako je utvrđen, navodi i razlog odbijanja te sâm potpisuje iskaz.
Svaki takav iskaz, ako se dokaže da je bio dobrovoljan, prihvaća se kao dokaz u svakom kaznenom postupku protiv osobe koja ga je dala.
Svatko tko se bez opravdanog razloga odbije pojaviti na mjestu i u vrijeme koje službenik nadležan za istragu odredi za ispitivanje, kriv je za kazneno djelo i kaznit će se kaznom zatvora do godine dana ili novčanom kaznom do tisuću funti ili objema navedenim kaznenim sankcijama.
Ako tijekom istrage kaznenog djela zaključi da je određeni dokument potreban ili poželjan za potrebe istrage, službenik nadležan za istragu osobi koja taj dokument ima ili za koju se smatra da ga ima u svojem posjedu ili pod svojim nadzorom može izdati pisani nalog da ga dostavi na određeno mjesto i u vrijeme kako je navedeno u nalogu. Smatra se da je svaka osoba koja prema nalogu mora dostaviti dokument postupila u skladu s nalogom ako pošalje dokument umjesto da se osobno pojavi u tu svrhu.
Svatko tko bez opravdanog razloga odbije predočiti bilo koji dokument u skladu s nalogom prema ovom članku kriv je za kazneno djelo i kaznit će se kaznom zatvora do tri godine ili novčanom kaznom do tisuću petsto funti ili objema navedenim kaznenim sankcijama.

iv. Istražni zatvor

Ako to smatra prikladnim, svaki sud može odgoditi suđenje u bilo kojem predmetu o kojem odlučuje te na temelju takve odgode optuženika pustiti iz istražnog zatvora pod uvjetima koje smatra opravdanima ili mu odrediti zadržavanje u istražnom zatvoru.

C. Koja su moja prava tijekom istrage?

i. Koja su moja prava povezana s tumačenjem i prevođenjem?

Osumnjičenici koji ne razumiju jezik kojim se služe policija ili

druga nadležna tijela imaju pravo na besplatnu pomoć tumača. Tumač

može pomoći osumnjičenicima da razgovaraju sa svojim odvjetnikom, a sadržaj te komunikacije mora čuvati povjerljivim. Osim toga, osumnjičenici imaju sljedeća prava:

Ako su uhićeni izvan policijske postaje, a policijski službenik koji je izvršio uhićenje ne govori jezik koji osumnjičenici razumiju i ne može ih uputiti u prava ili nema potrebna sredstva za to kad je izvan postaje, službenik obavješćuje istražitelja koji će organizirati da se osumnjičenici obavijeste odmah, a u svakom slučaju prije početka istrage.
Ako osumnjičenici ne mogu komunicirati s odvjetnikom po svojem izboru na jeziku koji razumiju, na zahtjev tog odvjetnika ispitivanju može prisustvovati tumač ili druga osoba koja može omogućiti komunikaciju odvjetnika s osumnjičenicima na njima razumljivom jeziku.
Nadalje, ako osumnjičenici ne mogu komunicirati s liječnikom na jeziku koji razumiju, liječničkom pregledu, liječenju i liječničkoj kontroli može prisustvovati tumač ili druga osoba koja može omogućiti komunikaciju liječnika s osumnjičenicima na njima razumljivom jeziku.
Osim toga, osumnjičenici imaju pravo na besplatan prijevod svih bitnih dokumenata (uhidbeni nalog i/ili rješenje o određivanju istražnog zatvora, optužnica, bilo koja sudska odluka i nalog u postupku te bilo koji drugi dokument koje nadležno tijelo smatra bitnim). U određenim slučajevima može se omogućiti usmeni prijevod i/ili usmeni sažetak bitnih dokumenata.

ii. Koja su moja prava na informacije i uvid u spis predmeta?

Nakon uhićenja i određivanja istražnog zatvora osumnjičenici ili njihov odvjetnik imaju pravo pristupa bitnim dokumentima (preslika uhidbenog naloga i rješenja o određivanju istražnog zatvora, preslika zahtjeva i izjave na temelju koje je izdan nalog) koji su im potrebni za osporavanje zakonitosti uhićenja osumnjičenika ili određivanja istražnog zatvora protiv njega. Ako se postupak vodi pred sudom, osumnjičenici ili njihov odvjetnik imaju pravo na pristup iskazima i dokumentima prikupljenima tijekom istrage predmeta u vezi s kaznenim djelom za koje su optuženi.

iii. Koje je moje pravo na pristup odvjetniku i na obavješćivanje treće strane o mojoj situaciji?

Pravo na pristup odvjetniku

Osumnjičenici imaju pravo razgovarati s odvjetnikom nasamo. Odvjetnik je neovisan od policije, koja osumnjičeniku može pomoći da s njim kontaktira.

U skladu sa zakonom, osumnjičenici imaju i sljedeća prava:

Neposredno nakon uhićenja i bez nepotrebne odgode osumnjičenici imaju pravo sami telefonski kontaktirati odvjetnika po svojem izboru, bez prisutnosti druge osobe.
Osumnjičenici imaju pravo na pristup odvjetniku u bilo kojem od sljedećih trenutaka, ovisno o tome koji od njih prije nastupi:

(a) prije ispitivanja koje provodi policija ili bilo koje drugo nadležno tijelo

(b) pravodobno prije dovođenja na sud

(d) bez nepotrebne odgode nakon oduzimanja slobode.

Pristup odvjetniku uključuje pravo:

(a) na privatni sastanak i kontakt s odvjetnikom koji ih zastupa, u bilo kojem trenutku

(b) zatražiti prisustvo i sudjelovanje odvjetnika tijekom ispitivanja kako bi se osumnjičenicima dala pojašnjenja u vezi s postupkom koji slijedi i kako bi ih se savjetovalo o njihovim postupovnim pravima povezanima s ispitivanjem

(c) zatražiti prisustvo odvjetnika tijekom istrage ili prikupljanja dokaza ako im je dopušteno imati odvjetnika koji je prisutan tijekom predmetnog ispitivanja.

Policija se mora pridržavati povjerljivosti koja se odnosi na komunikaciju između osumnjičenika i njegova odvjetnika tijekom sastanaka, dopisivanja, telefonskih razgovora i svih ostalih dopuštenih oblika komunikacije između osumnjičenika i njihovih odvjetnika.

U svakom slučaju, popis imena i telefonskih brojeva svih odvjetnika upisanih u «registar odvjetnika koji se bave tom profesijom» mora biti dostupan osumnjičenicima odmah nakon uhićenja ili odmah nakon što su privedeni u policijsku postaju ako su uhićeni izvan nje.
Kad su zadržani na policiji, osumnjičenici imaju pravo u svrhu obrane u svakom trenutku održavati povjerljive sastanke sa svojim odvjetnikom u zatvorskom objektu u kojem se nalaze, na posebno određenom mjestu gdje ih ne vidi ili ne čuje nijedan policijski službenik, i pravo da tijekom razgovora od odvjetnika dobiju povjerljive pisane ili usmene upute.
Ako ne žele da ih zastupa odvjetnik, osumnjičenici o tome obavješćuju osobu koja je odgovorna za zatvorski objekt u pisanom obliku, popunjavanjem odgovarajućeg obrasca. Nadalje, osumnjičenici se obavješćuju da svako odricanje od prava na pristup odvjetniku može utjecati na učinkovitost njihove obrane.
Ako je osoba mlađa od osamnaest godina, ispitivanje se provodi u prisutnosti njezina odvjetnika. Osim toga, roditelji ili skrbnici maloljetnika imaju pravo biti prisutni tijekom razgovora s odvjetnikom maloljetnika.
Ako zbog duševne bolesti ili tjelesnog invaliditeta osumnjičenik ne može ostvariti svoje pravo kontaktiranja odvjetnika bez tuđe pomoći, to pravo može ostvariti uz pomoć i/ili u nazočnosti službenika državne medicinske i/ili socijalne službe, i to u najkraćem mogućem roku nakon uhićenja. Nadalje, ako osumnjičenik ne razumije svoja prava zbog duševne bolesti, ispituje se u nazočnosti svojeg odvjetnika.

Privremeno odstupanje od prava na pristup odvjetniku

Privremeno odstupanje od prava osumnjičenika na pristup odvjetniku nakon oduzimanja slobode, bez nepotrebne odgode, dopušteno je u iznimnim okolnostima i samo tijekom faze koja prethodi sudskom postupku, i to kad zbog zemljopisne udaljenosti nije moguće zajamčiti pravo na pristup odvjetniku.

Nadalje, privremeno odstupanje od prava na pristup odvjetniku može se dopustiti, u iznimnim okolnostima, tijekom faze koja prethodi sudskom postupku i ako je to opravdano posebnim okolnostima predmeta, zbog jednog od sljedećih nužnih razloga:

i. postoji hitna potreba za sprečavanjem ozbiljnih štetnih posljedica za život, slobodu ili fizički integritet osobe

ii. postoji hitna potreba za neposrednim djelovanjem policije radi sprečavanja ozbiljne opasnosti za kazneni postupak.

Međutim, ta privremena odstupanja:

i. moraju biti razmjerna i ne prelaziti ono što je potrebno

ii. moraju biti strogo vremenski ograničena

iii. ne smiju se temeljiti isključivo na vrsti ili težini navodnog kaznenog djela i

iv. ne smiju narušavati cjelokupnu pravičnost postupka.

Ako osumnjičenicima nije dopušteno ostvariti prava u pogledu:

i. pristupa odvjetniku nakon oduzimanja slobode, bez nepotrebne odgode

ii. osobnih sastanaka i komunikacije sa svojim odvjetnikom i

iii. prisustvovanja i sudjelovanja njihova odvjetnika tijekom ispitivanja i tijekom istrage ili prikupljanja dokaza, kad se prvi put pojave pred sudom ili na datum prve rasprave u svojem predmetu, mogu zatražiti od suda da ispita razloge zbog kojih im nije bilo dopušteno ostvariti ta prava.

Obavješćivanje treće strane o vašem uhićenju ili istražnom zatvoru / obavješćivanje vašeg konzulata ili veleposlanstva

Nakon uhićenja ili određivanja istražnog zatvora osumnjičenici obavješćuju policiju ako žele sami nekoga kontaktirati telefonom, tj. člana obitelji ili poslodavca, kako bi ga obavijestili o zadržavanju. U određenim slučajevima pravo obavješćivanja treće osobe o zadržavanju osumnjičenika može se privremeno ograničiti. U tim će slučajevima policija o tome obavijestiti te osobe.

Osumnjičenici koji su strani državljani obavješćuju policiju ako žele sami telefonom kontaktirati konzularno predstavništvo ili veleposlanstvo svoje države. Nadalje, policiju obavješćuju i ako žele kontaktirati službenika konzularnog predstavništva ili veleposlanstva svoje države. S tim u vezi, strani se državljani obavješćuju da odricanje od prava na obavješćivanje i kontaktiranje njihova konzularnog predstavništva ili veleposlanstva može utjecati na njih osobno.

U skladu sa zakonom, osumnjičenici imaju i sljedeća prava:

Neposredno nakon uhićenja i bez nepotrebne odgode te u nazočnosti policijskog službenika imaju pravo telefonski sami kontaktirati srodnika ili poslodavca ili drugu osobu po svojem izboru, a ako su mlađi od 18 godina, roditelja ili skrbnika, da ih obavijeste o svojem uhićenju te o tome u kojoj se policijskoj postaji ili zatvorskom objektu nalaze ili će biti zadržani u pritvoru.
Ako zbog duševne bolesti ili tjelesnog invaliditeta ne mogu ostvariti svoje pravo na kontakt s prethodno navedenim osobama, mogu ga ostvariti uz pomoć i/ili u nazočnosti službenika državne medicinske i/ili socijalne službe, i to u najkraćem mogućem roku nakon uhićenja.
Strani državljani isto tako imaju pravo bez nepotrebne odgode i što prije nakon uhićenja te u nazočnosti policijskog službenika sami telefonski kontaktirati konzularno ili diplomatsko predstavništvo države čiji su državljani u Republici Cipru da ih obavijeste o svojem uhićenju ili zadržavanju te o tome u kojoj se policijskoj postaji ili zatvorskom objektu nalaze ili će biti zadržani u pritvoru. Ako u Republici Cipru ne postoji nadležno konzularno ili diplomatsko predstavništvo, strani se državljani mogu obratiti Povjereniku za upravu i zaštitu ljudskih prava (ombudsmanu) Republike Cipra. Ako su državljani dviju ili više država, mogu odabrati konzularno predstavništvo ili diplomatska predstavništva koja žele obavijestiti o oduzimanju slobode i koja žele kontaktirati. Nadalje, ako to žele, imaju pravo kontaktirati, biti posjećeni, razgovarati i dopisivati se s navedenim tijelima te organizirati da ih ona zastupaju ako tijela u tom pogledu nemaju prigovora.
Ako zbog duševne bolesti očito ne mogu shvatiti ili biti obaviješteni da imaju prethodno navedena prava na kontakte ili ne mogu u potpunosti razumjeti svoje pravo na ostvarivanje tih prava, policijski službenik obavješćuje konzularno ili diplomatsko predstavništvo ili Povjerenika za upravu i zaštitu ljudskih prava (ombudsmana) Republike Cipra.
Isto tako, obavješćuje ih se da odricanje od prava na obavješćivanje i kontaktiranje trećih osoba, rodbine, poslodavca ili nadležnih konzularnih tijela može utjecati na njih osobno.
Ako zbog duševne bolesti očito ne mogu shvatiti ili biti obaviješteni da imaju pravo na kontakte ili ne mogu u potpunosti razumjeti pravo na ostvarivanje navedenih prava, policija odmah nakon uhićenja naziva rodbinu uhićenika kako bi je obavijestila o uhićenju te o tome u kojoj se policijskoj postaji ili zatvorskom objektu osoba nalazi ili će biti zadržana u pritvoru.

Privremeno odstupanje od prava na kontakt s rodbinom / osobom po vašem izboru / vašim poslodavcem

Pravo na kontakt osumnjičenika s rodbinom ili osobom po izboru ili s poslodavcem i pravo na obavješćivanje osoba koje vrše roditeljsku odgovornost (ako je riječ o osobi mlađoj od 18 godina) neće se odobriti odmah nakon uhićenja ako je to opravdano posebnim okolnostima predmeta, zbog jednog od sljedećih nužnih razloga:

(a) postoji hitna potreba za sprečavanjem ozbiljnih štetnih posljedica za život, slobodu ili fizički integritet osobe ili

(b) postoji hitna potreba za sprečavanjem nastanka značajne opasnosti za kazneni postupak te pod uvjetom da je odstupanje:
i. razmjerno i ne prelazi ono što je potrebno
ii. strogo vremenski ograničeno
iii. ne temelji se isključivo na vrsti ili težini navodnog kaznenog djela i
iv. ne narušava cjelokupnu pravičnost postupka.

Ako je to opravdano hitnom potrebom ili jednakovrijednim operativnim zahtjevima, osumnjičenicima se ne daje pravo da kontaktiraju treću osobu (rodbinu ili poslodavca ili drugu osobu po njihovu izboru) odmah nakon uhićenja.
Ako im nije dopušteno ostvariti prava da:
i. obavijeste i kontaktiraju rodbinu ili osobu po svojem izboru ili poslodavca
ii. obavijeste osobe koje vrše roditeljsku odgovornost o uhićenju osobe mlađe od 18 godina, osumnjičenici, kad se prvi put pojave pred sudom ili na datum prve rasprave u svojem predmetu, mogu zatražiti od suda da ispita razloge zbog kojih im nije bilo dopušteno ostvariti ta prava.

Ako se navedena privremena odstupanja primjenjuju na osobu mlađu od 18 godina, policija će bez nepotrebne odgode obavijestiti službe za socijalnu skrb, povjerenika za zaštitu dječjih prava i svako drugo tijelo nadležno za zaštitu i dobrobit djece o oduzimanju slobode maloljetnoj osobi.

iv. Koje je moje pravo na besplatnu pravnu pomoć?

Ako osumnjičenici nemaju dovoljno sredstava da ostvare svoje

pravo na pristup odvjetniku tijekom faze koja prethodi sudskom postupku, mogu to prijaviti policijskom službeniku odgovornom za ispitivanje nakon potpisivanja odgovarajućeg obrasca. Tad se osumnjičenicima daje popis s imenima i telefonskim brojevima odvjetnika zainteresiranih za pružanje usluga. Osumnjičenici potvrđuju primitak popisa. Policijski službenik obavješćuje odvjetnika kojeg osumnjičenici izaberu.

Ako žele da im se usluge odvjetnika pruže besplatno, osumnjičenici mogu podnijeti odgovarajući zahtjev sudu pred koji su izvedeni, a sud će ispitati njihov zahtjev.

v. Što je važno znati o sljedećem:

Pretpostavci nedužnosti

Svaka osoba koja je osumnjičena ili optužena za počinjenje kaznenog djela smatra se nedužnom sve dok se prema zakonu ne proglasi krivom.

Pravno načelo koje se odnosi na pretpostavku nedužnosti primjenjuje se na fizičku osobu u kaznenom postupku od trenutka kad je osumnjičena ili optužena za počinjenje kaznenog djela do okončanja postupka pravomoćnom sudskom odlukom.

Pravu braniti se šutnjom i pravo osobe da samu sebe ne izloži kaznenom progonu

Pri ispitivanju koje provodi policija ili drugo nadležno tijelo osumnjičenici ne moraju odgovarati na pitanja o navodnom kaznenom djelu. Isto tako, kad se traži davanje izjave ili odgovaranje na pitanja, osumnjičenici nisu

obvezni dostaviti dokaze ili dokumente ili dati informacije koje bi mogle dovesti do samoinkriminacije.

Teretu dokaza

Policija je odgovorna za prikupljanje dokaza na temelju kojih se izvan svake sumnje utvrđuju kaznena djela koja se istražuju. Optuženici imaju pravo dati vlastitu verziju činjenica te istražnim tijelima dati iskaz ili odgovor na optužnicu kojima se potvrđuje njihova verzija ili nedužnost.

vi. Koje su posebne zaštitne mjere za djecu?

Kaznena odgovornost

Osoba mlađa od 14 godina nije kazneno odgovorna ni za jedno djelo ili propust (glava 154., članak 14.) te ne može biti uhićena. Od nje se traži da se pojavi u policijskoj postaji u pratnji roditelja/skrbnika ako se njezina prisutnost smatra potrebnom.

2. Uhićenje

Kad je to moguće, treba izbjegavati uhićenje maloljetne osobe. Uhićenje maloljetne osobe mora se provesti u skladu sa zakonom i upotrijebiti samo kao krajnja mjera te imati najkraće moguće trajanje.
Kada je maloljetna osoba uhićena, primjenjuje se postupak uhićenja (navođenje informacija, sudskih pravila, pouka o pravima itd.).
Pri uhićenju moraju se uzeti u obzir dob, zrelost i ranjivost djece.
Nadalje, svaka odluka u vezi s uhićenjem djeteta trebala bi se temeljiti na najboljem interesu djeteta.
Djeca koja su uhićena obavješćuju se o postupcima koji će slijediti na razumljiv način s obzirom na njihovu dob i zrelost.
Lisice se ne smiju upotrijebiti, osim ako je to nužno i uzimajući u obzir uvjete utvrđene policijskim propisom 5/39.
Upotreba policijske palice dopuštena je samo u krajnjoj nuždi i pod uvjetima utvrđenima u policijskom propisu 5/38.
Pretragu tijela provodi policijski službenik istog spola.

Pravno zastupanje i druga prava

Obavješćivanje maloljetne osobe o pravu da sama, bez prisutnosti druge osobe, telefonski kontaktira odvjetnika po svojem izboru.
Obavješćivanje maloljetne osobe o pravu na besplatnu pravnu pomoć ako nema dovoljno sredstava.
Obavješćivanje maloljetne osobe o pravu da u prisutnosti policijskog službenika telefonski kontaktira svoje roditelje/skrbnike i obavijesti ih o uhićenju te o tome u kojoj se policijskoj postaji ili zatvorskom objektu nalazi ili će biti zadržana u pritvoru.
Roditelji/skrbnici obavješćuju se odmah. Kontaktiranje roditelja/skrbnika u svrhu obavješćivanja može se odgoditi i provesti u roku od 12 sati nakon uhićenja ako postoji osnovana sumnja da ostvarivanje prava na kontakt neposredno nakon uhićenja može:
(a) dovesti do uništenja ili prikrivanja dokaza koji se odnose na razjašnjenje kaznenog djela ili
(b) spriječiti uhićenje ili ispitivanje druge osobe povezane s kaznenim djelom ili dovesti do njezina bijega ili
(c) dovesti do počinjenja drugog kaznenog djela ili do smrti ili tjelesne ozljede bilo koje osobe ili
(d) dovesti do štete za interese sigurnosti Republike Cipra ili ustavni ili javni poredak ili do zlouporabe pravosudnog sustava.
Obavješćivanje roditelja/skrbnika maloljetnog djeteta koje provodi i policija (podredno) o uhićenju i zatvorskom objektu u koji se dijete (namjerava) smjestiti. Unos odgovarajućeg zapisa u istražni spis.
Ako se to smatra potrebnim i u interesu maloljetnog djeteta, o uhićenju može biti obaviještena i služba za socijalnu skrb.

Ispitivanje

Službenik nadležan za istragu ne može započeti ispitivanje prije nego što su takve informacije navedene i/ili obavijesti dostavljene i prije nego što je maloljetno dijete na zahtjev ostvarilo bilo kakvo pravo na kontakt.
Osobe mlađe od 18 godina ispituju se u nazočnosti njihova odvjetnika.
Ako osoba koja se ispituje ne razumije ili ne govori jezik, ima pravo na pomoć tumača.
Ispitivanje se uvijek mora provoditi u skladu s odredbama zakona, sudskim pravilima i odgovarajućim policijskim propisima (PR 3/3, PR 3/4, PR 5/18).
Maloljetne osobe koje nisu u istražnom zatvoru ispituju se i njihove se izjave uzimaju u prisutnosti njihovih roditelja ili skrbnika.
Policija treba osigurati da se ispitivanje provede što prije, a u svakom slučaju u roku od 24 sata, tako da u pravilu nema potrebe tražiti od suda da odredi istražni zatvor (pismo Povjerenika za zaštitu dječjih prava od 11. 6. 2014.).

Uhićenje / ispitivanje / kazneni progon maloljetnih učenika

Uhićenja i ispitivanja maloljetnih učenika u prostorijama škole moraju se izbjegavati. Međutim, ako je to potrebno, policijski službenici moraju ići u školu obučeni u civilnu odjeću i u neobilježenom policijskom vozilu.
- Uhićenje i ispitivanje moraju se provesti u prisutnosti ravnatelja škole, kojeg se o tome unaprijed obavješćuje (PR 5/18, stavak 6. točka (3)).
Kad je maloljetni učenik optužen, zamjenik povjerenika (Astinomikos Diefthintis) mora obavijestiti Ministarstvo obrazovanja i kulture samo onda kad je to prijeko potrebno i ako smatra da takva obavijest služi potrebama kaznene ili korektivne politike Republike Cipra i, naravno, uzimajući u obzir:
– prirodu kaznenog djela i pod uvjetom da navedena radnja služi u svrhu zaštite ostalih učenika / nacionalne garde (ethnofrouri)
– probleme s kojima se ciparsko društvo trenutačno suočava i
– posebne okolnosti svakog slučaja.
Zabranjeno je otkrivanje imena i/ili adrese škole i/ili fotografije ili bilo kakvih podataka koji mogu dovesti do identifikacije mlade osobe koja se pojavljuje pred sudom za maloljetnike (Dikastirio Anilikon), osim uz dopuštenje suda.

Uvjeti zadržavanja

Osim prava koja imaju svi zatvorenici (Zakon 163(Ι)/2005), pritvorenici mlađi od 18 godina imaju sljedeća dodatna prava u vezi sa zadržavanjem:

Maloljetna djeca borave u ćelijama odvojenima od ćelija ostalih pritvorenika. Trebalo bi osigurati i da se maloljetne osobe u zajedničkim prostorijama ne susreću s odraslim zatvorenicima.
Maloljetne osobe kojima je oduzeta sloboda moraju biti pritvorene u zatvorskim objektima posebno konstruiranima za osobe te dobi, u kojima su dostupne aktivnosti svojstvene za njihove potrebe i u kojima radi posebno obučeno osoblje. Takvi objekti moraju biti dovoljno veliki, dovoljno osvijetljeni i prozračeni, primjereno namješteni i dobro uređeni te moraju omogućiti odgovarajuće vizualne podražaje. Naposljetku, maloljetne osobe mogu u ćeliji držati odgovarajući broj osobnih stvari (Standardi CPT-a), osim ako se u vezi s tim pojave pitanja sigurnosti. Nadalje, u suradnji s drugim službama osigurava se da djeca svoje vrijeme provode na zdrav način (pismo Povjerenika za zaštitu dječjih prava od 7. studenoga 2014.).
Roditelji ili skrbnici maloljetne osobe imaju pravo biti prisutni tijekom razgovora s njezinim odvjetnikom.
Roditelji ili skrbnici maloljetne osobe moraju biti prisutni na svakom njezinu liječničkom pregledu, liječenju i liječničkoj kontroli.
Osoba odgovorna za pritvorsku jedinicu sve pritvorenike, njihove srodnike ili drugu osobu po njihovu izboru, a u slučaju pritvorenika mlađih od 18 godina njihove roditelje ili skrbnike, mora na jeziku koji razumiju obavijestiti da imaju pravo na posjete svaki dan u trajanju do najviše jednog sata u odvojenom prostoru pritvorske ustanove, u prisutnosti policijskog službenika.

vii. Koje su posebne zaštitne mjere za ranjive osumnjičenike?

Djeca se smatraju ranjivim osobama te se stoga na njih primjenjuju i posebne zaštitne mjere iz prethodnog odjeljka vi.

Za potrebe Zakona o pravima uhićenih i pritvorenih osoba (Zakon 163 (I)/2005), «ranjiva osoba» znači osumnjičenik ili optuženik koji nije u stanju razumjeti ili učinkovito sudjelovati u kaznenom postupku zbog svoje dobi, psihičkog ili fizičkog stanja ili invaliditeta.

Ako je uhićena osoba s duševnim smetnjama ili tjelesnim invaliditetom, informacije povezane s njezinim pravima koja proizlaze iz Zakona 163 (I)/2005 daju joj se na jednostavnom i razumljivom jeziku, uzimajući u obzir posebne potrebe takvih osoba.

U tom slučaju osiguravaju se usluge osobe koja može uhićeniku ili ostalim uključenim osobama dati odgovarajuće informacije na način koji oni razumiju s obzirom na svoju nesposobnost ili invaliditet.

Nadalje, uhićena osoba koja zbog duševne smetnje ili tjelesnog invaliditeta očito nije u mogućnosti ostvariti prava na kontakt kako je to predviđeno zakonom (Zakon 163 (I)/2005) ima pravo ostvarivati takva prava uz pomoć i/ili u prisutnosti službenika državne medicinske i/ili socijalne službe, a takva joj pomoć mora biti dostupna odmah nakon uhićenja i u svakom slučaju čim to postane moguće.

D. Koji su zakonski rokovi tijekom istrage?

Uhićenik za kojeg se sumnja da je počinio kazneno djelo dovodi se pred suca u roku od 24 sata od uhićenja ako ispitivanje povezano s kaznenim djelom zbog kojeg je uhićen nije završeno. To pojavljivanje pred sucem služi kako bi policija zatražila zadržavanje osumnjičenika na određeno vrijeme, koje ne može biti dulje od osam dana, a u slučaju produljenja naloga ukupno tri mjeseca.

Nakon isteka naloga za zadržavanje i ako ispitivanje i istražni postupci nisu završeni, policija sudu može podnijeti zahtjev za produljenje naloga za još osam dana, što se može ponoviti i nakon produljenja zadržavanja svakih osam dana na maksimalno razdoblje oduzimanja slobode od ukupno tri mjeseca.

Zadržavanje osumnjičenika najčešće se smatra potrebnim ako postoji opasnost da bi na slobodi mogao utjecati na svjedoke ili uništiti dokaze. Na policiji je teret dokaza sudu da su u dovoljnoj mjeri ispunjeni uvjeti za izdavanje naloga za zadržavanje.

E. Koje se mjere provode u pripremnoj fazi koja prethodi sudskom postupku, uključujući alternative istražnom zatvoru i mogućnosti transfera u matičnu državu (Europski nalog za nadzor)?

Sud koji je nadležan u kaznenim predmetima može u okviru svojeg diskrecijskog prava odrediti optuženiku istražni zatvor tijekom suđenja u njegovu predmetu. U skladu s člankom 48. Zakonika o kaznenom postupku (glava 155.), ovlast okružnog suda koji provodi skraćeni postupak ograničena je na razdoblje od najviše osam dana svaki put kad se predmet odgodi. Međutim, kod Vrhovnog suda ili porotnog suda ne postoji takvo ograničenje ovlasti za određivanje zadržavanja optuženika tijekom suđenja u njihovu kaznenom predmetu.

Člankom 157. stavkom 1. Zakonika (glava 155.) propisuje se da sud koji je nadležan u kaznenim predmetima može odobriti puštanje zatvorenika uz jamčevinu. Ako sud odluči pustiti optuženika na slobodu, ovlašten je to učiniti utvrđivanjem posebnih uvjeta i nalaganjem optuženiku da potpiše dokument koji se odnosi na jamčevinu. Navedena ovlast suda proizlazi iz odredbi članka 48. i članka 157. stavka 1. Zakonika o kaznenom postupku.

Uvjeti za prosljeđivanje sudske odluke o mjerama nadzora

Nadležno tijelo Republike Cipra odluku koju je donijelo o mjerama nadzora može proslijediti nadležnom tijelu za identifikaciju države članice u kojoj predmetna osoba ima zakonito i uobičajeno boravište kad navedena osoba, nakon što je obaviještena o mjerama, pristane na povratak u tu državu članicu.

Nadležno tijelo za izdavanje Republike Cipra može, na zahtjev te osobe, proslijediti odluku o mjerama nadzora nadležnom

tijelu države članice koja nije država članica u kojoj osoba ima svoje

zakonito i uobičajeno boravište, pod uvjetom da nadležno tijelo države članice u kojoj osoba nema zakonito i uobičajeno boravište

pristaje na takav prijenos.

Nadležno tijelo za identifikaciju Republike Cipra pristaje proslijediti odluku o mjerama nadzora nad osobom koja nema zakonito i uobičajeno boravište u Republici Cipru samo ako je

navedena osoba na njezinu državnom području najmanje tri (3) mjeseca.

Nadležno tijelo za izdavanje u Republici Cipru porotni je ili okružni sud koji je nadležan u kaznenim predmetima i koji je nadležan za kazneno djelo ili je donio odluku o mjerama nadzora.

Nadležno tijelo za identifikaciju Republike Cipra s obzirom na odluke o mjerama nadzora druge države članice jest:

(a) okružni sud (Eparchiako Dikastirio) koji je mjesno nadležan na području na kojem boravi osoba za koju je druga država članica donijela odluku o mjerama nadzora

(b) okružni sud u Nikoziji (Eparchiako Dikastirio Lefkosias) ako je boravište predmetne osobe nepoznato ili ako predmetna osoba nema boravište u Republici Cipru.

Posljednji put ažurirano: 11/03/2024

Moja prava tijekom suđenja

A. Gdje će se održati suđenje?

Ako se kazneni predmet odnosi na kazneno djelo ili kaznena djela za koje je propisana kazna zatvora do pet godina, suđenje se vodi na okružnom sudu (Eparchiako Dikastirio) (postupak vodi sudac pojedinac). Uz pisani pristanak glavnog državnog odvjetnika (Genikos Eisaggeleas) okružni sud može suditi za kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora dulja od pet godina.

Ako je za kazneno djelo propisana kazna zatvora dulja od pet godina, suđenje se vodi na porotnom sudu (sastavljenom od triju sudaca).

B. Može li se mijenjati kvalifikacija kaznenog djela? Ako je to moguće, koja su moja prava na informacije povezana s time?

Optužbe se mogu izmijeniti na početku ili tijekom suđenja. Članci 83., 84. i 85. Zakonika o kaznenom postupku, glava 155, propisuju postupak za izmjenu optužnice i prava optuženika.

83.-1. Ako u bilo kojoj fazi suđenja sud na temelju dokaza odluči da optužnica ili optužnica podnesena porotnom sudu ima materijalnih ili formalnih nedostataka, može izdati nalog za izmjenu optužnice ili optužnice podnesene porotnom sudu, bilo njezinom preinakom ili zamjenom ili dodavanjem novih optužbi, ovisno o tome što smatra potrebnim da bi optužbe održavale činjenice u predmetu.

2. Ako se optužnica ili optužnica podnesena porotnom sudu izmijeni na takav način, nalog za izmjenu bilježi se u optužnici ili optužnici podnesenoj porotnom sudu i takvi se dokumenti upotrebljavaju za potrebe bilo kojeg povezanog postupka kao da su podneseni u izmijenjenom obliku.

84.-1. Ako se optužnica ili optužnica podnesena porotnom sudu izmijeni kako je predviđeno člankom 83., sud odmah poziva optuženika da pred sudom iznese obranu i izjasni se je li spreman da mu se sudi na temelju izmijenjene optužnice ili optužnice podnesene porotnom sudu.

2. Ako optuženik izjavi da nije spreman, sud ispituje istaknute razloge i, ako ocijeni da neposredni nastavak postupka vjerojatno neće negativno utjecati na obranu optuženika ili postupanje državnog odvjetnika u predmetu, može nastaviti suđenje kao da je izmijenjena optužnica ili optužnica podnesena porotnom sudu ona optužnica koja je izvorno podnesena.

3. Ako je izmijenjena optužnica ili optužnica podnesena porotnom sudu takva da neposredni nastavak suđenja može, prema mišljenju suda, negativno utjecati na optuženika ili državnog odvjetnika, sud može naložiti novo suđenje ili odgoditi suđenje za razdoblje koje smatra potrebnim.

4. Ako je optužnica ili optužnica podnesena porotnom sudu izmijenjena po nalogu suda nakon što je suđenje počelo, iskaz koji je već dan tijekom postupka može se upotrijebiti bez potrebe za novim saslušanjem, ali strankama je dopušteno ponovno pozvati svjedoke na davanje iskaza ili poslati nove pozive svim svjedocima koji su već svjedočili i ispitati ih ili ih unakrsno ispitati u vezi s izmijenjenom optužnicom.

85.-1. Ako se može potvrditi samo dio optužnice ili optužnice podnesene porotnom sudu, a potvrđeni dio čini kazneno djelo, optuženik bez ikakvih izmjena optužnice ili optužnice podnesene porotnom sudu može biti osuđen za kazneno djelo koje je počinio kako je utvrđeno optužnicom.

2. Ako je osoba optužena za kazneno djelo, može biti osuđena za pokušaj počinjenja tog kaznenog djela bez potrebe za izmjenom optužnice ili optužnice podnesene porotnom sudu.

3. Ako se utvrdi da je osoba poduzela radnju s ciljem počinjenja kaznenog djela za koje je optužena i ako poduzimanje radnje s takvom namjerom čini kazneno djelo, navedena osoba može, ako još nije optužena za prethodno navedeno kazneno djelo, biti osuđena za navedeno kazneno djelo bez potrebe za izmjenom optužnice ili optužnice podnesene porotnom sudu.

4. Ako na kraju suđenja sud smatra da je svjedočenjem utvrđeno da je optuženik počinio kazneno djelo ili kaznena djela koja nisu obuhvaćena optužnicom ili optužnicom podnesenom porotnom sudu i za koja ne može biti osuđen bez prethodne izmjene optužnice ili optužnice podnesene porotnom sudu i da, ako bi bio osuđen za takva kaznena djela, optuženik ne bi bio podvrgnut strožoj kaznenoj sankciji od one koja bi se primijenila da je osuđen na temelju optužnice ili optužnice podnesene porotnom sudu i da se, stoga, na obranu optuženika ne bi utjecalo na negativan način, sud može naložiti da se optužba ili optužbe dodaju optužnici ili optužnici podnesenoj porotnom sudu u vezi s navedenim kaznenim djelom/djelima i o njima odlučuje kao da su takve optužbe dio prvobitne optužnice ili optužnice podnesene porotnom sudu.

C. Koja su moja prava u fazi suđenja?

i. Moram li prisustvovati suđenju? Pod kojim uvjetima mogu biti odsutan za vrijeme suđenja?

Pravo optuženika da bude prisutan na suđenju zajamčeno je odredbama članaka 12. i 30. Ustava i odredbama članka 6. Europske konvencije o ljudskim pravima. Štoviše, optuženik je obvezan biti prisutan na suđenju, osim ako je njegova odsutnost obuhvaćena iznimkama predviđenima člankom 45. stavkom 1. i člankom 63. stavkom 3. Zakonika o kaznenom postupku, glava 155.

Članak 45. stavak 1.

Podrazumijeva se da sudac ili, za određene kategorije kaznenih djela, predsjednik okružnog suda (Eparchiako Dikastirio) može odrediti općim nalogom imenovanom tajniku (Protokollitis) da posebnim nalogom u pozivu oslobodi optuženika obveze osobnog pojavljivanja i

(a) omogućiti optuženiku kojeg zastupa odvjetnik da se pojavi i odgovori na optužbe (u tom se slučaju optuženik može pojaviti i odgovoriti na taj način).

Ako je optuženik optužen isključivo u svojstvu direktora ili tajnika trgovačkog društva i ako nije osobno optužen za bilo koje kazneno djelo, podrazumijeva se da ne mora osobno pristupiti sudu bilo radi očitovanja na optužbe ili u nekoj drugoj fazi, osim kad je predmet u fazi rasprave, ali ima pravo da ga zastupa odvjetnik

(b) dopustiti optuženiku, ako se želi izjasniti krivim, da pošalje navedeni odgovor sudu, koji je pečatom propisno ovjerio tajnik ili narednik (lochias) ili policijski službenik ili viši policijski službenik u skladu sa Zakonom o policiji ili službenik koji ovjerava isprave prema Zakonu o službenicima za ovjeravanje ili odvjetnik prema Zakonu o odvjetništvu koji u tu svrhu upotrebljava svoj osobni pečat na kojem su jasno naznačeni njegovo puno ime i adresa, ili načelnik općine (koinotarchis), zajedno s pozivom na koji se daje odgovor, a u tom se slučaju odgovor smatra priznanjem krivnje u svrhu postupka.

63.-1. Optuženik ima pravo biti prisutan na sudu tijekom cijelog suđenja pod uvjetom da se ponaša pristojno.

2. Ako se okrivljenik ne ponaša pristojno, sud po slobodnoj ocjeni može narediti da se udalji iz sudnice i ostane u pritvoru te nastaviti suđenje u njegovoj odsutnosti određivanjem

takvih mjera koje se prema mišljenju suda čine dovoljnima da optuženik bude obaviješten o svemu što se dogodilo tijekom suđenja i da pripremi svoju obranu.

3. Sud može, ako to smatra primjerenim, dopustiti optuženiku da ostane izvan sudnice tijekom cijelog suđenja ili njegova dijela pod uvjetima koje smatra primjerenima.

Na temelju ciparske sudske prakse suđenje se može održati u odsutnosti optuženika ako je to u interesu pravde.

ii. Koja su moja prava povezana s dostupnošću tumača i uvidom u prevedene dokumente?

Pravo na tumača zajamčeno je Ustavom i Zakonom o pravu na tumačenje i prevođenje tijekom kaznenog postupka (18 (I)/2014) iz 2014. Nadalje, pravo na tumača predviđeno je člankom 65. Zakonika o kaznenom postupku, glava 155.

Člankom 12. stavkom 5. točkama (a) i (e) Ustava propisuje se sljedeće:

Svaka osoba optužena za kazneno djelo ima najmanje sljedeća prava:

(a) da bude bez odgode i detaljno obaviještena na jeziku koji razumije o prirodi optužbi i razlozima za optužbe

(e) da ostvari pravo na besplatnu pomoć tumača ako ne razumije ili ne govori jezik koji se upotrebljava na sudu.

Člankom 30. stavkom 3. Ustava propisuje se da svaki optuženik ima pravo na besplatnog tumača ako ne razumije ili ne govori jezik koji se upotrebljava na sudu.

Zakon o pravu na tumačenje i prevođenje tijekom kaznenog postupka (18 (I)/2014) iz 2014. predviđa

Pravo na tumača

4.-1. Nadležno tijelo bez odgode organizira usluge tumačenja osumnjičeniku ili optuženiku koji ne govori i/ili ne razumije jezik na kojem se vodi kazneni postupak tijekom kaznenog postupka pred istražnim i/ili pravosudnim tijelima (među ostalim tijekom policijskog ispitivanja), tijekom svih sudskih rasprava i svih posrednih ročišta koja su nužna.

2. Pravosudno tijelo odgovorno za izvršenje europskog uhidbenog naloga, u skladu s člankom 11. Okvirne odluke Vijeća o Europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica Europske unije, osigurava pružanje usluga tumačenja bez odgode svakoj osobi koja to zatraži, a ne govori i/ili ne razumije jezik na kojem se vode povezani postupci.

3. Ako je to potrebno radi osiguranja poštenog suđenja, nadležno tijelo organizira usluge tumačenja kako bi se osigurala komunikacija između osumnjičenika, optuženika i/ili osobe koja je to zatražila i njihova odvjetnika ako je takva komunikacija izravno povezana s ispitivanjem i/ili raspravama tijekom kaznenog postupka i/ili izvršenjem europskog uhidbenog naloga i/ili podnošenjem žalbe i/ili drugim postupovnim zahtjevima, među ostalim zahtjevom za jamčevinom.

4. Na temelju ovog članka, tumačenje:

(a) se omogućuje na materinjem jeziku osumnjičenika, optuženika ili osobe koja je to zatražila ili na bilo kojem drugom jeziku koji navedena osoba govori i/ili razumije i

(b) prema potrebi uključuje dodatnu pomoć, poput upotrebe znakovnog jezika, kako bi se zadovoljile potrebe osumnjičenika, optuženika ili osoba koje su to zatražile, a koje imaju slušne i/ili govorne smetnje.

5. Nadležno tijelo provjerava na bilo koji način koji smatra primjerenim govori li i razumije li osumnjičenik, optuženik ili osoba koja je to zatražila jezik koji se upotrebljava u kaznenom postupku ili u postupku za izvršenje europskog uhidbenog naloga i treba li ta osoba pomoć tumača.

6. Usluge tumačenja, kako je predviđeno ovim člankom, moraju biti dovoljno kvalitetne da osiguraju pošteno suđenje, posebno osiguravanjem toga da osumnjičenik, optuženik ili osoba koja je to zatražila razumije za što je se tereti kako bi mogla ostvariti svoje pravo na obranu. U tu svrhu nadležno tijelo mora obratiti posebnu pozornost na posebnosti komunikacije uz pomoć tumača.

7. Prema potrebi, nadležno tijelo može organizirati pružanje usluga tumačenja uz upotrebu komunikacijskih tehnologija, na primjer videokonferencije, telefona i/ili interneta, izuzev ako je fizička prisutnost tumača potrebna kako bi se osiguralo pošteno suđenje.

8. Za potrebe bolje provedbe odredbi stavka 5. propisima se mogu odrediti postupak ili mehanizam za provjeru toga govori li i razumije li osumnjičenik, optuženik ili osoba koja je to zatražila jezik koji se upotrebljava u kaznenom postupku ili u postupku za izvršenje europskog uhidbenog naloga.

Pravo na prevođenje

5.-1. Kako bi se osiguralo da osumnjičenik ili optuženik može ostvariti svoje pravo na obranu i kako bi se osiguralo pošteno suđenje, nadležno tijelo u razumnom roku mora osumnjičeniku ili optuženiku koji ne razumije jezik koji se upotrebljava u odgovarajućem kaznenom postupku osigurati pisani prijevod svih bitnih dokumenata.

2. U svrhu ovog Zakona, bitni dokumenti uključuju:

(a) u svim slučajevima nalog za uhićenje i/ili zadržavanje, optužnicu i sve sudske odluke i naloge koji se odnose na postupak i

(b) bilo koji drugi dokument koji nadležno tijelo smatra bitnim bilo po službenoj dužnosti ili na obrazloženi zahtjev osumnjičenika ili optuženika ili odvjetnika osumnjičenika ili optuženika.

3. Nadležna tijela ne moraju dostaviti prijevod izvadaka bitnih dokumenata koji ne pridonose osumnjičeniku ili optuženiku u razumijevanju predmeta protiv njega.

4. Da bi se osiguralo pošteno suđenje, u postupcima izvršenja europskog uhidbenog naloga nadležno tijelo u razumnom roku dostavlja osobi koja to zatraži, a koja ne razumije jezik na kojem je europski uhidbeni nalog sastavljen ili na koji ga je prevela država članica izdavateljica, pisani prijevod tog dokumenta.

5. Neovisno o odredbama stavaka 1., 2. i 4., nadležno tijelo može umjesto pisanog prijevoda osigurati usmeni prijevod i/ili usmeni sažetak bitnih dokumenata, pod uvjetom da takav usmeni prijevod i/ili usmeni sažetak ne utječe na pravičnost postupka.

6. Osumnjičenik, optuženik ili osoba koja je to zatražila ima pravo odreći se prava na dobivanje pisanog i/ili usmenog prijevoda i/ili usmenog sažetka predviđenih ovim člankom ako se nadležnom tijelu dostave dovoljni dokazi:

(a) da se navedena osoba prethodno konzultirala s odvjetnikom i/ili je na drugi način potpuno svjesna posljedica takvog odricanja i

(b) da je odricanje zakonito i dobrovoljno.

7. Pisani i/ili usmeni prijevod i/ili usmeni sažetak predviđen ovim člankom osiguravaju se na materinjem jeziku osumnjičenika, optuženika ili osobe koja je to zatražila ili na bilo kojem drugom jeziku koji ta osoba govori i/ili razumije.

8. Pisani i/ili usmeni prijevod i/ili usmeni sažetak predviđeni ovim člankom moraju biti dovoljno kvalitetni da osiguraju pošteno suđenje, posebno osiguravanjem toga da osumnjičenik, optuženik ili osoba koja je to zatražila razumije za što je se tereti i da može ostvariti svoje pravo na obranu.

Člankom 65. stavkom 1. Zakonika o kaznenom postupku, glava 155. propisuje se sljedeće:

Ako se iskaz daje na jeziku koji optuženik ne razumije, a prisutan je na raspravi, tumač prevodi optuženiku na javnoj sudskoj raspravi iskaz na jezik koji optuženik razumije.

Podrazumijeva se da se, ako optuženik ima branitelja, tumačenje može izostaviti uz njegov pristanak.

2. Ako se dokumenti podnose kao formalni dokazi, sud po slobodnoj ocjeni odlučuje da se prevedu u mjeri u kojoj njihov sadržaj smatra bitnim.

iii. Imam li pravo na odvjetnika?

U skladu s člankom 12. Ustava propisuje se sljedeće:

Svaka osoba optužena za kazneno djelo ima najmanje sljedeća prava:

(c) da se brani osobno ili preko odvjetnika po svojem izboru ili, ako nema dovoljno sredstava za plaćanje odvjetnika, da joj se odredi besplatna pravna pomoć ako je to potrebno da pravda bude zadovoljena.

Člankom 30. stavkom 3. Ustava isto se tako propisuje sljedeće:

Svatko ima pravo na:

(d) branitelja po svojem izboru i dobivanje besplatne pravne pomoći ako je to potrebno da pravda bude zadovoljena i u skladu sa zakonom.

Isto tako, u skladu sa Zakonom o pravnoj pomoći, odnosno Zakonom 165 (Ι)/2002, ako su ispunjeni uvjeti koji su tamo navedeni, tijekom rasprave optuženik ima pravo na odvjetnika po svojem izboru i na besplatnu pravnu pomoć.

iv. Postoje li druga postupovna prava s kojima bih trebao biti upoznat? (npr. pojavljivanje osumnjičenika pred sudom)

Pojavljivanje optuženika pred sudom

Ako se u skraćenom postupku optuženik ne pojavi u određeno vrijeme te nakon podnošenja dokaza da je sudski poziv uručen optuženiku, sud može započeti s raspravom i donijeti odluku u njegovoj odsutnosti ili, ako to smatra primjerenim, odgoditi raspravu i izdati nalog za uhićenje optuženika.

(a) omogućiti optuženiku kojeg zastupa odvjetnik da se pojavi i odgovori na optužbe (u tom se slučaju optuženik može pojaviti i odgovoriti na taj način)

Odgovaranje na optužbe

Kad je optuženik pozvan na davanje odgovora, može se ili ne mora izjasniti krivim ili dati određeni odgovor na optužbu, a sud mora zabilježiti njegov odgovor.

Određeni odgovor na optužbu uključuje sljedeće izjave:

(a) Izjava da sud pred kojim je optuženik pozvan da odgovori na optužbe nije nadležan i da je u odnosu na optuženika ili kazneno djelo za koje je on optužen nadležan drugi sud. Ako se taj navod prihvati, sud upućuje predmet na sud Republike Cipra koji je nadležan za počinitelja ili odgovarajuće kazneno djelo.

(b) Izjava da je optuženik prethodno osuđen ili oslobođen, ovisno o slučaju, na temelju istih činjenica za isto kazneno djelo

Ako sud odluči da tvrdnje nisu dokazane činjenicama na koje se optuženik poziva ili da su tvrdnje zapravo netočne, optuženik mora odgovoriti na optužbe.

Ako se optuženik izjasni da se smatra krivim, a sud ima dovoljno dokaza da je optuženik razumio prirodu svojeg odgovora, može postupiti kao da je optuženik osuđen sudskom presudom.

Ako optuženik ne prizna krivnju, sud nastavlja s raspravom. Ako optuženik odbije odgovoriti na optužbu ili ne odgovori odmah ili ne može odgovoriti zbog tjelesnog invaliditeta, sud nastavlja s postupkom kao da optuženik nije priznao krivnju.

D. Kaznene sankcije koje mogu biti izrečene

Okružni sud odlučuje u skraćenim postupcima za kaznena djela za koja je zakonom propisana kazna zatvora do pet godina ili novčana kazna do 85 000 EUR, ili za kaznena djela za koja su propisane obje navedene kaznene sankcije.

Porotni sud (Kakourgiodikeio) odlučuje u postupcima za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora dulja od pet godina.

Posljednji put ažurirano: 11/03/2024

Moja prava nakon suđenja

A. Imam li pravo podnijeti žalbu protiv odluke suda?

Osoba koju je porotni ili okružni sud proglasio krivom i osudio na bilo koju kaznu zatvora ili na plaćanje novčane kazne može se žaliti Vrhovnom sudu protiv osuđujuće presude ili kaznene sankcije.

B. Koji mi drugi pravni lijekovi stoje na raspolaganju?

Nije predviđeno pravo podnošenja tužbe protiv sudske odluke.

C. Koje su posljedice ako sam osuđen?

i. Kaznena evidencija

Sankcije koje je izrekao sud policija upisuje u Arhivu prethodnih osuđujućih presuda. Ukidanje kaznenih sankcija provodi se u skladu s odredbama Zakona o otpustu osuđenika (Zakon 70/1981). Otpust nije predviđen kad je riječ o doživotnim zatvorskim kaznama ili kazni zatvora duljoj od dvije godine.

ii. Izvršenje kaznene sankcije, transfer zatvorenika, uvjetne odluke i alternativne sankcije

Kazna zatvora izvršava se od dana donošenja odgovarajuće odluke. Međutim, i ako sud ne odredi drukčije, ona se može umanjiti za vrijeme koje je osoba bila zadržana prije suđenja prema odredbama ovoga Zakona.

Sud može naložiti da se odgodi izvršenje kazne zatvora koja nije dulja od tri godine, pod uvjetom da to opravdavaju sve okolnosti predmeta i osobne okolnosti optuženika.

Sud koji izdaje nalog kojim se odgađa izvršenje kazne zatvora može izdati uvjetni nalog kojim se osuđenik stavlja pod nadzor nadzornog službenika (skrbnika) na razdoblje koje ne prelazi razdoblje provedbe naloga (tri godine).

Posljednji put ažurirano: 11/03/2024

Optuženik (kazneni postupak) - Malta

U ovim informativnim člancima objašnjeno je što se događa kad je osoba osumnjičena ili optužena za kazneno djelo za koje se vodi sudski postupak.

Ako ste žrtva kaznenog djela, ovdje možete pronaći sve informacije o svojim pravima.

Sažetak kaznenog postupka

Uvijek ćete biti pozvani pred magistratski sud. Ako ste uhićeni, sud prvo mora odlučiti je li vaše daljnje zadržavanje opravdano i zatim vas obavijestiti da možete zatražiti jamčevinu. Ako niste uhićeni, bit ćete obaviješteni o optužbama i datumu kada se morate pojaviti na sudu na prvoj raspravi.

Postoje tri različite vrste sudskih postupaka ovisno o težini optužbi protiv vas:

Skraćeni postupak pred magistratskim sudom

Pojavljivanje pred sudom
Iznošenje optužnice državnog odvjetništva u predmetu koji vodi izvršna policija
Iznošenje obrane
Završni podnesci
Presuda

Postupak pred magistratskim sudom nakon prikupljanja dokaza

Pojavljivanje pred sudom
Iznošenje optužnice državnog odvjetništva u predmetu koji vode izvršna policija i državni odvjetnik
Iznošenje obrane
Završni podnesci
Presuda

Suđenje pred porotom

Prethodni prigovori i prigovori koji se odnose na dopuštenost dokaza
Čitanje optužnice
Obraćanje državnog odvjetništva
Iznošenje optužnice državnog odvjetništva u predmetu koji vodi državni odvjetnik
Iznošenje obrane
Odgovor državnog odvjetništva
Replika obrane
Iznošenje završne riječi
Presuda
Kazna

Pojedinosti o svim tim fazama postupka i o vašim pravima dostupne su u informativnim člancima. Ponuđene informacije nisu zamjena pravnom savjetu, one su samo smjernice.

Uloga Europske komisije

Europska komisija nema nikakvu ulogu u kaznenom postupku u državama članicama i ne može vam pomoći ako imate pritužbu. U ovim se informativnim člancima navode informacije o tome kako podnijeti pritužbu i kome.

Kliknite na poveznice u nastavku kako biste pronašli informacije koje trebate

Moja prava za vrijeme istrage

Posljednji put ažurirano: 03/05/2023

1 - Moja prava tijekom istrage

A. Utječe li na istragu činjenica da sam strani državljanin?

Kazneni postupak može se pokrenuti protiv bilo koje osobe koja počini kazneno djelo i koja je u nadležnosti malteških tijela. Za vrijeme istrage isti se postupci provode i za malteške i za strane državljane. Međutim, zakonom se jamče određena prava za osobe koje nisu malteški državljani ili koje nemaju boravište u Malti, a to su prije svega pravo na tumača ako osumnjičenik ne razumije niti govori malteški jezik i pravo osobe na komunikaciju s konzularnim tijelima dok joj je oduzeta sloboda.

B. Koje su faze istrage?

i. Faza prikupljanja dokaza / ovlasti istražitelja

Kazneni postupak pokreće se kad policija zaprimi prijavu, informacije ili pritužbu. Nakon što se policija obavijesti na jedan od navedenih načina, pokreće istragu prikupljanjem dokaza kako bi se ustanovilo je li počinjeno kazneno djelo i tko bi trebao odgovarati za njega.

Policija je u tu svrhu zakonom ovlaštena naložiti svakoj osobi koja bi mogla imati informacije o kaznenom djelu koje se istražuje da pruži te informacije. To uključuje prikupljanje materijalnih dokaza i iskaza svjedoka.

ii. Policijski pritvor

Nakon što se utvrdi osnovana sumnja na to da je osoba počinila kazneno djelo, policija može zatražiti od suca da izda uhidbeni nalog za osumnjičenika. Postoje i okolnosti u kojima policija može uhititi osobu za potrebe istrage, a da nije potreban nalog koji je izdao sudac.

Čim se osumnjičenik uhiti, obavješćuje ga se o njegovim pravima na jeziku koji razumije, uključujući razlog uhićenja, njegovo pravo da se brani šutnjom i njegovo pravo na savjetovanje s odvjetnikom po njegovu izboru. Daje mu se i primjerak dopisa u kojem se navode njegova prava.

U tom razdoblju policija može pretražiti osobu u pritvoru kako bi se pronašlo bilo što što bi moglo poslužiti kao dokaz povezan s kaznenim djelom ili ako se sumnja na to da bi osoba mogla činiti opasnost za sebe ili druge ili ako bi mogla imati nešto što bi mogla iskoristiti za bijeg iz pritvora.

Policija isto tako može prikupiti tjelesne uzorke i otiske prstiju. Uz odgovarajući pristanak može se prikupiti i registrirati DNK. Ako osoba odbije dati svoje otiske prstiju, može se primorati na to nalogom koji izdaje sudac. Međutim, registracija DNK-a ne može biti obvezna.

iii. Ispitivanje

Policija može ispitati osumnjičenika u vezi s kaznenim djelom koje se istražuje. Za vrijeme ispitivanja policija može postavljati pitanja koja će joj pomoći da prikupi informacije koje se mogu predočiti kao dokazi u korist osumnjičenika ili protiv njega. Za vrijeme ispitivanja osumnjičenik može zatražiti prisutnost odvjetnika po vlastitu izboru.

iv. Istražni zatvor

U skladu sa Zakonima Malte osoba ne smije biti u pritvoru dulje nego što je nužno, a u svakom slučaju ne dulje od četrdeset i osam (48) sati. Za to vrijeme policija treba odlučiti hoće li odmah izvesti osumnjičenika pred sud dok je u pritvoru ili ga pustiti na slobodu zbog toga što više ne postoji osnovana sumnja ili kako bi se dodatno istražio slučaj prije pokretanja sudskog postupka.

C. Koja su moja prava tijekom istrage?

i. Imam li pravo na tumača i prijevode?

Ako ne govorite ili ne razumijete jezik koji govore policija ili druga nadležna tijela, imate pravo na besplatnu pomoć tumača.

Tumač vam može pomoći da razgovarate sa svojim odvjetnikom i mora čitav sadržaj tog razgovora čuvati kao povjerljiv.

Imate pravo na prijevod barem važnih dijelova ključnih dokumenata, uključujući svaki sudski nalog za vaše uhićenje ili zadržavanje u pritvoru, svaku točku optužnice ili svaku optužnicu i svaku presudu. U određenim okolnostima može vam se pružiti usmeni prijevod ili prijevod u obliku sažetka.

ii. Koja su moja prava na informacije i uvid u spis predmeta?

Kad ste uhićeni ili zadržani, vi ili vaš odvjetnik imate pravo pristupa važnim dokumentima koji su vam potrebni za pobijanje uhićenja ili zadržavanja.

Ako o vašem predmetu odlučuje sud, vi ili vaš odvjetnik imate pravo pristupa materijalnim dokazima koji su u vašu korist ili na vašu štetu.

iii. Koje je moje pravo na pristup odvjetniku i na obavješćivanje treće strane o mojoj situaciji?

Imate pravo na pristup odvjetniku dok ste u pritvoru. To pravo možete ostvariti od trenutka pritvora i prije ispitivanja.

Imate pravo dobiti popis odvjetnika i popis pravnih savjetnika kako biste odabrali jednoga koji će vam pomoći ili možete zatražiti pomoć odvjetnika koji pruža pravnu pomoć. U potonjem je slučaju pravna pomoć besplatna.

Policija vam ne može predložiti ime odvjetnika kojeg biste mogli angažirati za vrijeme pritvora ili zadržavanja.

Najkasnije sat vremena prije početka ispitivanja vi i vaš odvjetnik imate pravo biti obaviješteni o navodnom kaznenom djelu zbog kojeg ste pod istragom. Te vam se informacije trebaju priopćiti najkasnije sat vremena prije početka ispitivanja.

Kada ste u pritvoru, imate pravo nasamo se sastati i razgovarati s odvjetnikom koji vas zastupa, čak i prije policijskog ispitivanja.

Imate pravo na to da vaš odvjetnik bude prisutan i da aktivno sudjeluje za vrijeme ispitivanja.

Ako službenik koji provodi ispitivanje smatra da je to moguće, trebalo bi audiovizualno snimati čitavo ispitivanje, sve odgovore i postupke povezane s ispitivanjem osumnjičenika ili optuženika. Nakon završetka ispitivanja imate pravo na primjerak te snimke.

Imate pravo na to da vaš odvjetnik bude prisutan za vrijeme svih sljedećih postupaka istrage ili prikupljanja dokaza:

predstavljanja osumnjičenikâ radi identifikacije
suočavanja
rekonstrukcija događaja na mjestu počinjenja kaznenog djela.

Pri ostvarenju vašeg prava na pristup odvjetniku mora se poštovati povjerljivost komunikacije s vašim odvjetnikom.

Nakon uhićenja trebate biti informirani o svojem pravu na to da se barem jednu osobu, kao što je srodnik, učitelj ili bilo koja druga osoba po vašem izboru, obavijesti o tome da vam je oduzeta sloboda.

U određenim slučajevima propisanima zakonom vaše pravo obavješćivanja druge osobe o tome da ste zadržani može se privremeno ograničiti.

U tim će vas slučajevima policija odgovarajuće obavijestiti.

Ako ste strani državljanin, možete reći policiji da želite da se vaše konzularno tijelo ili veleposlanstvo obavijesti o tome da ste zadržani.

Možete reći policiji i da se želite obratiti službeniku u konzularnom tijelu ili veleposlanstvu.

iv. Koje je moje pravo na pravnu pomoć?

Policija će vas upitati kojeg odvjetnika ili pravnog savjetnika želite angažirati za pomoć. Također će vas upitati želite li pomoć odvjetnika koji pruža pravnu pomoć. Ako želite pomoć takvog odvjetnika, ona će vam se besplatno pružiti.

Za vrijeme pritvora pravno savjetovanje ograničeno je na sat vremena prije ispitivanja. Isto tako možete zatražiti savjetovanje putem telefona.

v. Što je važno znati o sljedećem:

a. pretpostavci nedužnosti

Neovisno o mogućim preventivnim mjerama koje se mogu poduzeti u interesu provođenja pravde, svaka se osoba smatra nedužnom sve dok sud pred kojim se vodi predmet ne donese konačnu i pravomoćnu presudu u kojoj se utvrđuje je li osoba počinila kazneno djelo.

b. pravu braniti se šutnjom i pravu osobe da samu sebe ne izloži kaznenom progonu

Kad vas ispituju policija ili drugo nadležno tijelo, imate pravo braniti se šutnjom i pravo da samog sebe ne izložite kaznenom progonu.

Odvjetnik vam može pomoći pri odlučivanju o tome.

c. teretu dokaza

Teret dokaza za utvrđivanje krivnje osumnjičenika ili optuženika leži na tužiteljstvu, osim u posebnim slučajevima u kojima se zakonom zahtijeva da takva osoba dokaže određene činjenice.

Svaka osnovana sumnja povezana s krivnjom treba ići u korist osumnjičenika ili optuženika, među ostalim u slučajevima u kojima sud procjenjuje treba li optuženika osloboditi optužbe.

Osumnjičenik ili optuženik mogu osporiti dokaze koji su izneseni protiv njega. Ako dokazi uključuju svjedoke, osoba ih može unakrsno ispitati ili dovesti vlastite svjedoke koji bi mogli osporiti njihov iskaz.

Kad je riječ o dokaznoj dokumentaciji, osumnjičenik ili optuženik mogu unakrsno ispitati svjedoka ili sudske vještake koji su predočili takve dokumente ili dovesti vlastite svjedoke koji bi mogli osporiti te dokaze. Međutim, ne smijete sami osigurati sudsko vještačenje. Sudsko vještačenje možete osporiti samo unakrsnim ispitivanjem sudskog vještaka u vezi s njegovim nalazima ili stručnošću.

Osumnjičenik ili optuženik isto tako mogu pozvati svjedoke i predočiti dokaznu dokumentaciju kako bi potkrijepili svoju obranu.

Ako se suđenje vodi pred Kaznenim sudom, zakonom je predviđen rok koji počinje teći od trenutka kad optuženik zaprimi optužnicu i u kojem mora navesti svjedoke i sve druge dokaze koje namjerava predočiti u svoju obranu za vrijeme suđenja. Takvo ograničenje ne postoji kad se suđenje održava pred Magistratskim sudom.

vi. Koje su posebne zaštitne mjere za djecu?

Ako je svjedok ili žrtva navodnog kaznenog djela maloljetnik, policija i sudovi obično nastoje, kad god je to moguće, ne pozivati djecu na sud. Međutim, to nije uvijek moguće. Kad je riječ o iskazu maloljetnika, sudovi se obično služe videokonferencijom. Ako je maloljetnik žrtva, s njim uz pomoć dječjeg psihologa razgovaraju suci u posebnoj prostoriji, koja može biti u zgradi suda, ili putem videokonferencije kako maloljetnik ne bi bio u istoj prostoriji kao i optuženik. Sudovi, a naročito Sud za maloljetnike, imaju zakonsku ovlast imenovati dječjeg zastupnika (poglavlje 602. članak 25. i podzakonski akt 12.20.) radi zaštite prava maloljetnika, neovisno o tome je li riječ o žrtvi ili optuženiku. To se može jasno vidjeti iz poglavlja 602. Zakona Malte, a još i više iz Zakona o djeci. U tom se poglavlju predviđa i opremljena lokacija izvan zgrade suda zvana „dječja kuća”, gdje s osjetljivom maloljetnom žrtvom mogu razgovarati i sudac i skupina osposobljenih stručnjaka specijaliziranih za razgovore s djecom.

vii. Koje su posebne zaštitne mjere za ranjive osumnjičenike?

Prvo, ako se to smatra nužnim zbog mentalnog i fizičkog stanja osumnjičenika ili prirode kaznenog djela, kako bi se uhićenik zadržao u policijskom pritvoru za vrijeme istrage, može se staviti pod „neprekidno promatranje” uz policijskog službenika koji u svakom trenutku fizički stražari ispred zatvorske ćelije u najboljem interesu zdravlja pritvorenika. Kao što je to slučaj za sve osumnjičenike ili uhićenike, ako osoba zatraži bilo koju vrstu medicinske pomoći, ona se pruža bez odgode, što ovisno o okolnostima može uključivati prijevoz do klinike ili bolnice. Ako nakon pregleda ranjivog osumnjičenika liječnik utvrdi da se ne bi smio zadržati u ćeliji, o tome se odmah obavješćuje istražni službenik i u skladu s time poduzimaju se korektivne mjere (kao što je određivanje jamčevine).

D. Koji su zakonski rokovi tijekom istrage?

Zakonski rokovi za vrijeme istrage prvenstveno ovise o prirodi kaznenog djela. Za svako kazneno djelo predviđena je kazna u skladu s Kaznenim zakonom. Primjerice, zastarom u smislu poglavlja 9. članka 688. Zakonâ Malte utvrđuju se standardni parametri za zakonske rokove u kojima neko kazneno djelo može biti predmet istrage. Nakon isteka tog roka primjenjuje se zastara i policija zbog toga ne može nastaviti istragu tog kaznenog djela. Valja napomenuti i da, u skladu s poglavljem 9. člankom 692. Zakona Malte, zastara ne počinje teći ako u bilo kakvom kaznenom predmetu nije poznat identitet navodnog počinitelja i ako se to ne može pripisati propustu istražnog službenika. Kao primjer može se navesti ubojstvo u kojem postoji žrtva, ali nema naznaka o tome tko bi mogao biti počinitelj.

E. Koje se mjere provode u pripremnoj fazi koja prethodi sudskom postupku, uključujući alternative istražnom zatvoru i mogućnosti transfera u matičnu državu (europski nalog za nadzor)?

Pripreme koje policija treba provesti prije početka saslušanja predmeta uključuju sljedeće:

pozivanje svjedoka u predmetu
ako je osoba optužena sudskim pozivom, tužitelj treba osigurati da se poziv u kojem su navedene točke optužnice protiv optuženika uruči u skladu sa zakonom
ako kazneno djelo ne uključuje izravno ured javnog tužitelja, tužitelj treba s tim uredom raspraviti o predmetu, točnije o točkama optužnice, naročito ako je riječ o složenom predmetu
ako je optužena osoba uhićena, tužitelj treba obavijestiti optuženikova branitelja te će policija odvesti optuženika na sud.

Alternative istražnom zatvoru uključuju slučajeve u kojima je osoba optužena sudskim pozivom ili u kojima se osobi odredi jamčevina sve dok istražni službenik ne zaključi istragu i osoba se zatim optuži pri uhićenju ili sudskim nalogom.

Mogućnost transfera u matičnu državu uključuje ad hoc postupke koji su u nadležnosti javnog tužitelja. Ti se postupci primjenjuju samo u određenim slučajevima, primjerice kad je riječ o zahtjevu za izručenje ili zahtjevu osuđenika koji služi zatvorsku kaznu upućenom lokalnim tijelima ili tijelima njegove države boravišta da nastavi služiti kaznu u vlastitoj državi.

Posljednji put ažurirano: 03/05/2023

2 - Moja prava tijekom suđenja

A. Gdje će se održati suđenje?

Suđenje se održava u zgradi sudova u Valletti. Ovisno o težini optužnice podignute protiv vas postupci protiv vas pokreću se pred Magistratskim sudom kao kaznenim sudom ako je kazneno djelo u njegovoj nadležnosti ili pred Magistratskim sudom kao istražnim sudom ako kazneno djelo nije u nadležnosti Magistratskog suda kao kaznenog suda.

Nakon što Magistratski sud dovrši istragu kao istražni sud, odučit će se treba li o kaznenom djelu suditi Magistratski sud kao kazneni sud ili Kazneni sud, tj. porota. U svakom će se slučaju donijeti presuda kojom će se osuđeniku izreći odgovarajuća kazna ili kojom će se optuženika osloboditi optužbe.

B. Može li se optužnica izmijeniti? Ako je to moguće, koja su moja prava na informacije povezana s time?

Da, optužnica se može izmijeniti. Općenito govoreći, ako dođe do toga i riječ je o znatnim izmjenama, izdat će se nova optužnica protiv predmetne osobe i sud će provesti novo ispitivanje. Dokazi će se ponovno predstaviti, osim ako se osoba odrekne tog prava.

C. Koja su moja prava za vrijeme suđenja?

Za vrijeme suđenja imate pravo na pomoć odvjetnika po vlastitu izboru i, ako nemate sredstava za to, da vam se dodijeli odvjetnik koji pruža pravnu pomoć. Možete se braniti i sami. Imate pravo i na pretpostavku nedužnosti sve dok vas sud ne proglasi krivima. Imate pravo na pomoć tumača, na unakrsno ispitivanje svjedoka tužiteljstva i ispitivanje vlastitih svjedoka. Usto imate pravo odbiti svjedočiti u postupcima koji se vode protiv vas.

i. Trebam li prisustvovati suđenju? Pod kojim uvjetima ne moram prisustvovati sudskom postupku?

Da, budući da naš sustav ne priznaje suđenja u odsutnosti, uvijek trebate prisustvovati zasjedanju suda. Ako ne možete prisustvovati zbog bolesti, putovanja ili nekog drugog razloga, trebate podnijeti molbu sudu preko odvjetnika.

ii. Koje je moje pravo na tumača i prevedene dokumente?

Ako sudac poznaje jezik koji govori svjedok, može prevesti iskaz na jezik na kojem se provode pisani postupci. U bilo kojem drugom slučaju ili na vaš zahtjev angažirat će se ovlašteni sudski tumač.

iii. Imam li pravo na odvjetnika?

Za vrijeme saslušanja sudskog predmeta jedno od vaših prava jest pravo na pomoć odvjetnika po vašem izboru i na vaš trošak ili odvjetnika kojeg je dodijelio sud kao odvjetnika koji pruža pravnu pomoć.

Ako nemate financijska sredstva da biste platili odvjetnika po vlastitom izboru, možete uputiti zahtjev sucu, koji će ga unijeti u spis predmeta, ili Malteškoj agenciji za pravnu pomoć, koja će u vaše ime podnijeti zahtjev za odvjetnika koji pruža pravnu pomoć.

U skraćenim postupcima sudac će, nakon što sasluša vaš zahtjev, naložiti da vam pomaže odvjetnik koji pruža pravnu pomoć, a koji je dostupan taj dan.

U postupcima prikupljanja dokaza i/ili u kaznenim postupcima zahtjevi za odvjetnika koji pruža pravnu pomoć mogu se uputiti sucu, koji će ih uputiti Agenciji za pravnu pomoć, koja će pak podnijeti obavijest o tome koji će vam odvjetnik pomagati. Umjesto toga možete i zamoliti Agenciju za pravnu pomoć da podnese zahtjev u vaše ime. Odvjetnika koji pruža pravnu pomoć nije moguće promijeniti ako ne postoji legitiman problem.

iv. Postoje li druga postupovna prava s kojima bih trebao biti upoznat (npr. pojavljivanje osumnjičenika pred sudom)?

Osoba ima pravo pozvati svoje svjedoke da daju iskaz. Kao svjedoka može se pozvati bilo koju duševno zdravu osobu, osim ako se uloži pritužba na njezinu stručnost.

Kad je riječ o pravima osumnjičenika ili uhićenika, više informacija dostupno je u člancima od 534.A do 534.AG Kaznenog zakona, poglavlju 9. Zakona Malte. Osim svega što je već navedeno u vezi s uhićenjem ili zadržavanjem osobe u bilo kojoj fazi kaznenog postupka, svaki dokument u posjedu policije koji je povezan s konkretnim predmetom i koji je neophodan za učinkovito osporavanje zakonitosti uhićenja ili zadržavanja treba se staviti na raspolaganje uhićeniku ili njegovu odvjetniku.

D. Moguće kaznene sankcije

Ako vas se proglasi krivima, mogu vam se izreći sljedeće kaznene sankcije:

kazna zatvora
samica
zabrana
novčana kazna.

Ako vas se proglasi krivima za prekršaj, mogu vam se izreći sljedeće kazne:

zadržavanje
novčana kazna
opomena ili upozorenje.

Mogu se izreći i alternativne kazne, kao što su: uvjetna zatvorska kazna, uvjetna osuda i rad za opće dobro.

Posljednji put ažurirano: 03/05/2023

3 - Moja prava nakon suđenja

A. Imam li pravo podnijeti žalbu protiv odluke suda?

Osoba koja je proglašena krivom prema optužnici može u svim slučajevima podnijeti žalbu na osudu ili na kaznu izrečenu na temelju osude, osim ako je kazna propisana zakonom. Žalba ne smije nikad dovesti do teže kazne. Optuženik isto tako može podnijeti žalbu na osuđujuću presudu na temelju neubrojivosti. U nekim slučajevima sud može i naložiti ponovno suđenje.

B. Koji mi drugi pravni lijekovi stoje na raspolaganju?

Nakon osude možete zatražiti predsjedničko pomilovanje. Riječ je o vrlo moćnom diskrecijskom sredstvu, koje je uređeno člankom 93. Ustava Malte i povjereno izvršnoj vlasti, točnije malteškom predsjedniku. U okviru predsjedničkog pomilovanja predsjedniku se dopušta da, preko Kabineta, preuzme ovlasti koje su inače dodijeljene državnom pravosuđu.

Pomilovanje obično može zaustaviti učinke kaznene osude, primjerice tako da se naloži trenutno puštanje zatvorenika koji odslužuje zatvorsku kaznu. U skladu s člankom 93. Ustava predsjednik može zamijeniti kaznu manje strožom ili poduzeti druge mjere na temelju zakonske promjene, pri čemu se relativna kazna smanjuje.

C. Koje su posljedice ako sam osuđen?

Posljedice kaznene osude uključuju novčanu kaznu ili odsluživanje zatvorske kazne, upis u kaznenu evidenciju i štetu po ugled osobe.

i. Kaznena evidencija

Svaka osuda koju donese nadležni kazneni sud bilježi se u kaznenoj evidenciji osuđenika, osim:

ako se osuda odnosi na prekršaj
ako je osuđenik koji je proglašen krivim za kazneno djelo imao manje od 18 godina u vrijeme počinjenja kaznenog djela
ako je osuđenika u vezi s tom osudom pomilovao malteški predsjednik
ako je izdan nalog na temelju Zakona o uvjetnoj kazni
ako je osoba proglašena krivom za prekršaj koji se kažnjava kaznom od najviše 200 EUR i ako je ta kazna plaćena, pod uvjetom da ta osoba prethodno nije osuđivana.

Neće se bilježiti nikakva osuda nakon isteka razdoblja utvrđenog u drugom popisu Uredbe o potvrdama o ponašanju (poglavlje 77.) od donošenja presude.

Mogućnost nebilježenja osude, kako je prethodno navedeno, nije dostupna počiniteljima koji su opetovano osuđeni za krađu, prevaru ili prodaju ili nezakonito trgovanje lijekovima suprotno odredbama Uredbe o opasnim lijekovima ili Uredbe o zdravstvenim i srodnim djelatnostima ili osobama osuđenima za kaznena djela navedena u trećem popisu Uredbe (kao što su kaznena djela kojima se ugrožava sigurnost vlade), davanje lažnog iskaza i krivokletstvo ili bilo koje drugo kazneno djelo kojim se narušava povjerenje javnosti.

v. Izvršenje kazne, premještaj zatvorenika, uvjetna kazna i alternativne sankcije

Osim osuda na kaznu zatvora i/ili novčanu kaznu postoje i alternativne sankcije. To su uvjetna zatvorska kazna, uvjetna osuda i rad za opće dobro.

Strani državljanin koji je osuđen na zatvorsku kaznu u Malti može, u određenim okolnostima, odslužiti kaznu u državi boravišta na temelju Europske konvencije o transferu osuđenih osoba (ETS br. 112) i Okvirne odluke Vijeća 2008/909/PUP, ovisno o slučaju.

Posljednji put ažurirano: 03/05/2023

Izvorna jezična inačica ove stranice

nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici:

već su prevedeni.

Optuženik (kazneni postupak) - Austrija

U ovim informativnim člancima objašnjeno je što se događa kad je netko osumnjičen ili optužen za kazneno djelo za koje se vodi postupak pred sudom.

Prema austrijskom pravu kazneno djelo može se počiniti samo kršenjem određene pravne norme koja je na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela. Država ima pravo provoditi kazneni progon. Javno tužiteljstvo, pod njegovim vodstvom kriminalistička policija te sudovi dužni su utvrditi činjenice i razjasniti sve okolnosti važne za ocjenu činjenica.

Prava optuženika u kaznenom postupku

U ovim informativnim člancima objašnjeno je što se događa kad je netko osumnjičen ili optužen za kazneno djelo za koje se vodi postupak pred sudom.

U sljedećim informativnim člancima saznat ćete koja prava imate kao optuženik ako se protiv vas vodi kazneni postupak u Austriji. Imate različita prava u različitim fazama postupka. Najvažnije faze postupka sažeto su opisane kako biste brzo mogli doći do potrebnih informacija.

Kratak opis kaznenog postupka

Kazneni postupak u Austriji sastoji se u osnovi od tri faze:

istrage
suđenja
žalbenog postupka.

Detaljnije informacije o pojedinim fazama kaznenog postupka i svojim pravima možete pronaći u informativnim člancima. Ove informacije nisu zamjena za pravni savjet, nego samo smjernice.

Ako ste žrtva kaznenog djela, ovdje možete pronaći sve informacije o svojim pravima.

Kliknite na poveznice u nastavku kako biste pronašli potrebne informacije

Moja prava za vrijeme suđenja

Posljednji put ažurirano: 01/06/2023

1 - Moja prava za vrijeme istrage

A. Utječe li na istragu činjenica da sam strani državljanin?

Ne, u načelu to nema nikakvog utjecaja na istragu.

Ako ne možete na odgovarajući način komunicirati na njemačkom, imate pravo tražiti tumača i on će vam biti besplatno dodijeljen za vrijeme ispitivanja. Niste dužni niti biste trebali odgovarati na pitanja ako tumač nije prisutan. Tumač prevodi pitanja koja su vam postavljena na jezik koji razumijete. Tumač prevodi i vaše odgovore na njemački.

Tumač je u svakom slučaju dužan prevesti informacije i upute o pravnim pitanjima koje trebate dobiti na temelju zakona. Ako to želite, tumač će vam pomoći i u kontaktima s dodijeljenim braniteljem (ali ne i s odvjetnikom kojeg sami odaberete).

Ako vas tijelo nadležno za kazneni progon obavijesti o nalogu ili o odluci suda, možete zatražiti i da vam se dostavi njihov prijevod. Ako želite dobiti uvid u svoj spis, prevoditelj će vam pomoći samo ako nemate branitelja i ako je neopravdano očekivati da ćete sami organizirati prevođenje bitnih dijelova spisa.

B. Koje su faze istrage?

Svrha kaznene istrage jest utvrditi je li kazneno djelo počinjeno i, ako jest, tko je počinitelj.
Nakon što se provede istraga protiv osobe osumnjičene za počinjenje određenog kaznenog djela, ta se osoba smatra optuženikom.
Sud mora poduzeti određene radnje u istrazi. Mora rekonstruirati kazneno djelo i provesti takozvani kontradiktorni postupak. Javni tužitelj i optuženik sa svojim braniteljem prisustvuju ovom postupku i imaju pravo postavljati pitanja osobi koja se ispituje. Tijela nadležna za kazneni progon mogu zatražiti od suda i izvođenje dodatnih dokaza ako smatraju da je to u javnom interesu.
Tijela nadležna za kazneni progon i/ili kriminalistička policija većinu istražnih radnji mogu provesti sami i bez dopuštenja suda. To posebice uključuje izvide i ispitivanja, kao i utvrđivanje identiteta osoba, oduzimanje imovine, pretragu odjeće i stvari u njihovu posjedu itd.
Za određivanje i produljenje istražnog zatvora potreban je sudski nalog. To se odnosi i na upotrebu mjera prisile povezanih s temeljnim pravima (npr. pretraga prostora zaštićenih pravom stanovanja, pristup bankovnim računima, prisluškivanje telefona ili analiza telefonskih podataka).
Tijela nadležna za kazneni progon moraju obustaviti istragu ako nije počinjeno kazneno djelo ili ako utvrđeno činjenično stanje nije dostatno za kazneni progon optuženika. U svim drugim slučajevima, u kojima je činjenično stanje dovoljno utvrđeno, tijela nadležna za kazneni progon moraju podnijeti optužnicu nadležnom sudu.
Tijela nadležna za kazneni progon mogu odustati od daljnjeg progona (odustanak) u slučajevima koji se ne mogu obustaviti, ali ako se izricanje kazne ne čini potrebnim jer okrivljenik (u većini slučaja) plaća novčanu kaznu. Odustanak nije moguć ako je posljedica kaznenog djela smrt osobe ili je za suđenje nadležan sud sastavljen od suca laika ili porotnika; drugim riječima u slučajevima za koje može biti izrečena kazna zatvora u trajanju duljem od pet godina (u pravilu).

i. Faza prikupljanja dokaza / ovlasti istražitelja

Sud mora poduzeti određene radnje u istrazi. Mora rekonstruirati kazneno djelo i provesti takozvani kontradiktorni postupak. Javni tužitelj i optuženik sa svojim braniteljem prisustvuju ovom postupku i imaju pravo postavljati pitanja osobi koja se ispituje. Tijela nadležna za kazneni progon mogu zatražiti od suda i izvođenje dodatnih dokaza ako smatraju da je to u javnom interesu.

Za provođenje istrage odgovorna su tijela nadležna za kazneni progon koja upravljaju radom kriminalističke policije. Kriminalistička policija pokreće istragu na vlastitu inicijativu, ako treća osoba podnese kaznenu prijavu policiji, ili prema nalogu javnog tužitelja.

Tijela nadležna za kazneni progon ili kriminalistička policija dužni su vas u svakom slučaju obavijestiti da se protiv vas vodi istraga i zbog čega. Osim toga, moraju vas obavijestiti da kao optuženik niste dužni davati iskaz, a ako date iskaz to se može iskoristiti kao dokaz protiv vas.

Ako ste počinili kazneno djelo koje vam se stavlja na teret i ako to priznate (ako priznate krivnju), to će biti bitna olakotna okolnost pri donošenju odluke suda o kazni. Međutim, priznanje krivnje nema utjecaja na tijek suđenja.

ii. Policijski pritvor

Tijela nadležna za kazneni progon i/ili kriminalistička policija većinu istražnih radnji mogu provesti sami i bez dopuštenja suda. To posebice uključuje izvide i ispitivanja, kao i utvrđivanje identiteta osoba, oduzimanje imovine, pretragu odjeće i stvari u njihovu posjedu itd.

iii. Ispitivanje

iv. Istražni zatvor

Za određivanje i produljenje istražnog zatvora potreban je sudski nalog. To se odnosi i na upotrebu mjera prisile povezanih s temeljnim pravima (npr. pretraga prostora zaštićenih pravom stanovanja, pristup bankovnim računima, prisluškivanje telefona ili analiza telefonskih podataka).

Istražni zatvor može vam se odrediti samo ako postoji osnovana sumnja da ste počinili kazneno djelo i ako postoji razlog za njegovo određivanje (opasnost od bijega, uništavanja dokaza ili počinjenja kaznenog djela). Za vaše uhićenje (koje provode službenici kriminalističke policije) potrebno je odobrenje suda (osim ako ste uhvaćeni na djelu ili postoji neposredna opasnost).

Istražni zatvor mora odrediti sud i mora se izvršavati u zatvoru. Kriminalistička policija može vas zadržati najdulje 48 sati, nakon čega vas odmah mora dovesti na sud.

Zakonom nije određeno možete li i kako obavijestiti svoju obitelj ili prijatelje o određivanju istražnog zatvora. U svakom zatvoru postoje socijalne službe koje vam mogu pomoći u vezi s time.

Moraju vam pročitati odluku o istražnom zatvoru, po potrebi uz pomoć tumača. Morate primiti pisanu presliku te odluke. U odluci mora biti navedena vrsta kaznenog djela za koje postoji osnovana sumnja da ste ga počinili. Isto tako moraju biti navedene sve činjenice koje prema mišljenju suda opravdavaju vaše zadržavanje.

Za cijelog trajanja istražnog zatvora mora vas zastupati branitelj. Ako sami ne odaberete branitelja, bit će vam dodijeljen po službenoj dužnosti.

Odluka suda o određivanju istražnog zatvora donosi se za vrijeme usmene rasprave.

Protiv odluke o određivanju, a nakon toga o produljenju istražnog zatvora, možete podnijeti žalbu višem pokrajinskom sudu u roku od tri dana.

Svaka odluka o istražnom zatvoru donosi se na ograničeno razdoblje. Odluka o određivanju istražnog zatvora na snazi je za razdoblje od 14 dana. Odluka o prvom produljenju istražnog zatvora na snazi je za razdoblje od mjesec dana. Svaka daljnja odluka o produljenju vašeg istražnog zatvora na snazi je za razdoblje od dva mjeseca.

Istražni zatvor ne bi smio trajati dulje od ukupno šest mjeseci, ali može se produljiti zbog težine kaznenog djela.

C. Koja su moja prava za vrijeme istrage?

Imate različita prava ovisno o različitim radnjama i fazama istrage:

istraga i izvođenje dokaza
uhićenje i istražni zatvor
kaznena prijava
priprema obrane za suđenje.

U svakom slučaju, neovisno o pojedinoj fazi postupka, imate sljedeća prava:

Morate što prije biti obaviješteni o tome da ste pod istragom, o kaznenom djelu za koje postoji sumnja da ste počinili i o svojim glavnim postupovnim pravima.
Za vrijeme svake faze postupka imate pravo na branitelja po svojem izboru ili pravo na podnošenje zahtjeva za branitelja koji će vam pružati pravnu pomoć. Ako su činjenice ili pravna pitanja složeni, možete zatražiti da vam se za cijeli postupak dodijeli branitelj koji će vam pružati pravnu pomoć. To će najvjerojatnije biti slučaj u kaznenim postupcima koji se vode protiv stranih državljana koji ne poznaju austrijski pravni sustav. U svim slučajevima u kojima je potrebna takozvana obvezna obrana dodijelit će vam se branitelj ako ga sami ne imenujete. Ako vas ne zastupa branitelj za pružanje pravne pomoći, morate sami snositi troškove postavljenog branitelja.

Glavne faze postupka u kojima morate imati branitelja jesu: cijelo vrijeme dok ste u istražnom zatvoru, za vrijeme postupka institucionalizacije počinitelja s duševnim smetnjama, u postupcima pred sudom sastavljenim od sudaca laika ili porotnika ili u postupku pred sucem pojedincem ako vam se za kazneno djelo može izreći kazna zatvora u trajanju duljem od tri godine:

dobiti uvid u spis
očitovati se o optužbama koje vam se stavljaju na teret ili braniti se šutnjom
zatražiti izvođenje dokaza
podnijeti žalbu protiv mjera tijela nadležnih za kazneni progon ili kriminalističke policije, kao i odluka suda
pomoć tumača/prevoditelja.

i. Koje je moje pravo na tumača i prijevode?

Tumač je u svakom slučaju dužan prevesti informacije i upute o pravnim pitanjima koje trebate dobiti na temelju zakona. Ako želite, tumač će vam pomoći i u kontaktima s dodijeljenim braniteljem (ali ne i s braniteljem kojeg sami odaberete).

ii. Koja su moja prava na informacije i pristup spisu?

Kao optuženik imate pravo na uvid u svoj spis predmeta. Na taj način možete saznati više o dokazima koji vas terete. U iznimnim slučajevima nećete moći pristupiti pojedinim dijelovima spisa predmeta radi ostvarivanja uvida. Imate pravo iznijeti vlastite dokaze u svakom trenutku.

iii. Koje je moje pravo na pristup odvjetniku i obavješćivanje treće strane o mojoj situaciji?

Ne morate imati odvjetnika, osim u slučajevima u kojima vas branitelj obvezno mora zastupati. Međutim, neovisno o tome nalazite li se u istražnom zatvoru, imate pravo u svakom trenutku konzultirati se s odvjetnikom ako to želite. Tumač mora biti dostupan i za vaše kontakte s dodijeljenim braniteljem.

Ako ste uhićeni i znate ime odvjetnika za kojeg želite da vas brani, možete ga/je isto tako kontaktirati izravno ili putem policije. Ako ne poznajete nijednog odvjetnika, možete koristiti dežurnu službu odvjetničke komore.

iv. Koje je moje pravo na pravnu pomoć?

Za vrijeme svake faze postupka imate pravo na branitelja po svojem izboru ili pravo na podnošenje zahtjeva za branitelja koji će vam pružati pravnu pomoć. Ako su činjenice ili pravna pitanja složeni, možete zatražiti da vam se za cijeli postupak dodijeli branitelj koji će vam pružati pravnu pomoć. To će najvjerojatnije biti slučaj u kaznenim postupcima koji se vode protiv stranih državljana koji ne poznaju austrijski pravni sustav. U svim slučajevima u kojima je obrana obvezna dodijelit će vam se branitelj ako ga sami ne imenujete. Ako vas ne zastupa branitelj za pružanje pravne pomoći, morate sami snositi troškove postavljenog branitelja.

v. Što je važno znati o:

a. pretpostavci nedužnosti

Tijela nadležna za kazneni progon moraju obustaviti istragu ako nije počinjeno kazneno djelo ili ako utvrđeno činjenično stanje nije dostatno za osudu optuženika. U svim drugim slučajevima, u kojima je činjenično stanje dovoljno utvrđeno, tijela nadležna za kazneni progon moraju podnijeti optužnicu nadležnom sudu.

b. pravu da se branite šutnjom i pravu osobe da samu sebe ne izloži kaznenom progonu

Osobe imaju pravo braniti se šutnjom ako bi u suprotnom, na primjer, sebe ili srodnika izložile (članak 156. stavak 1. točka 1. Zakona o kaznenom postupku (Strafprozeßordnung)) opasnosti od kaznenog progona ili, povezano s kaznenim postupkom koji je protiv njih pokrenut, opasnosti da se inkriminiraju više nego u prethodnom iskazu.

vi. Koja su posebna jamstva za djecu?

Ako su djeca ili maloljetne osobe bili žrtve ili su svjedočili nasilju, imaju pravo na psihosocijalnu i pravnu pomoć.

D. Koji su zakonski rokovi za vrijeme istrage?

Posljednji put ažurirano: 01/06/2023

2 - Moja prava za vrijeme suđenja

A. Gdje će se održati suđenje?

Suđenje se održava na sudu kojemu tijela nadležna za kazneni progon podnesu konačnu optužnicu. U pravilu to je sud nadležan na području na kojem je kazneno djelo počinjeno. Suđenja su javna uz nekoliko iznimaka.

Ovisno o vrsti kazne odluku donosi sudac pojedinac, sud sastavljen od sudaca laika ili porotnika. Laici sudjeluju i u sudovima sastavljenim od sudaca laika ili porotnika.

B. Može li se optužnica izmijeniti? Ako da, koje je moje pravo na informacije u tom pogledu?

Nakon što je protiv vas podignuta optužnica, više nije moguće ograničiti pristup spisima. Najkasnije od tog trenutka imate pristup cijelom spisu koji je dostupan i sudu. Sud obavlja pripreme za suđenje.

Ako želite, možete zatražiti izvođenje dokaza koji će vam pomoći da se pripremite za suđenje. U prvom redu, možete zatražiti ispitivanje svjedoka. U zahtjevu kojim tražite izvođenje dokaza morate navesti činjenice koje želite dokazati navedenim dokazima. Od vas se može tražiti i da navedete razlog zbog kojeg smatrate da je dokaz koji ste zatražili opravdan.

Ako ste za vrijeme suđenja optuženi za drugo kazneno djelo, tijela nadležna za kazneni progon mogu proširiti optužnicu protiv vas, a suđenje se može proširiti na nove optužbe, osim ako one ne predviđaju težu kaznu od prvotnih optužbi.

Sud je u svojoj odluci vezan samo činjeničnim stanjem opisanim u optužnici, ali ne i pravnom ocjenom tijela nadležnih za kazneni progon. Sud može kazneno djelo za koje ste optuženi kvalificirati drukčije od kvalifikacije tijela nadležnih za kazneni progon u optužnici.

C. Koja su moja prava za vrijeme dolazaka na sud?

Kao i za vrijeme cijelog kaznenog postupka, imate pravo braniti se šutnjom i za vrijeme suđenja. Ne morate se očitovati o optužbama koje vam se stavljaju na teret.

Priznanje optužbi za vrijeme suđenja može imati i olakotnu okolnost pri određivanju kazne. Međutim, priznanje krivnje ne mijenja tijek suđenja. Nećete biti kažnjeni ako ne govorite istinu.

Sudovi sastavljeni od sudaca laika i porotnika ne mogu voditi postupak ako ste odsutni. Osim toga, u takvim postupcima uvijek vas mora zastupati branitelj. Ne postoje odredbe o suđenju putem videokonferencije.

Ako ne razumijete dovoljno njemački, potrebno je angažirati tumača, koji će biti prisutan na suđenju. Tumač prevodi bitne događaje za vrijeme suđenja na jezik koji razumijete.

Za vrijeme suđenja imate pravo i podnositi zahtjeve, a posebno zahtjeve za izvođenje dokaza.

U postupku pred sudom sastavljenim od sudaca laika ili porotnika mora vas zastupati branitelj, a u ostalim vrstama postupaka odabir branitelja nije obvezan.

U svakom trenutku možete promijeniti branitelja kojeg ste izabrali. Međutim, time se ne smije neopravdano produljiti postupak.

i. Moram li se osobno pojaviti na sudu? Pod kojim uvjetima ne moram prisustvovati sudskom postupku?

Nemate obvezu ostati u Austriji za cjelokupnog trajanja istrage. Ako želite, možete zatražiti i od svojeg branitelja da osigura zaštitu vaših prava za vrijeme istrage.

U načelu, morate doći u Austriju radi ispitivanja. Videoprijenos za vrijeme istrage moguć je samo ako austrijska tijela nadležna za kazneni progon to zatraže, vi pristanete na taj postupak, a u vašoj zemlji moguće je ispitivanje optuženika putem videoprijenosa. Međutim, optuženika se ne može ispitati telefonski.

ii. Koje je moje pravo na tumača i prijevode?

Ako ne razumijete dovoljno njemački, potrebno je angažirati tumača, koji će biti prisutan na suđenju. Tumač prevodi bitne događaje za vrijeme suđenja na jezik koji razumijete.

iii. Imam li pravo na odvjetnika?

U postupku pred sudom sastavljenim od sudaca laika ili porotnika mora vas zastupati branitelj, a u ostalim vrstama postupaka odabir branitelja nije obvezan.

U svakom trenutku možete promijeniti branitelja kojeg ste izabrali. Međutim, time se ne smije neopravdano produljiti postupak.

Posljednji put ažurirano: 01/06/2023

3 - Moja prava nakon suđenja

A. Imam li pravo podnijeti žalbu protiv odluke suda?

Optuženik može podnijeti žalbu višem sudu protiv svake sudske odluke kojom ga se proglašava krivim. Protiv presuda okružnih sudova i sudaca pojedinaca na regionalnim sudovima može se podnijeti žalba bez ograničenja. Njezina je svrha osporiti odluku o osudi i o kazni. U tom postupku možete zatražiti i izvođenje odnosno iznošenje novih dokaza.

Ako presude donose sudovi sastavljeni od sudaca laika ili porotnika, žalbu možete podnijeti samo protiv odluke o kazni, ali ne protiv odluke o osudi. Te se presude mogu osporavati samo žalbom zbog ništavosti, u kojoj se možete pozvati na postupovne pogreške u obrazloženju odluke i na pogrešnu primjenu materijalnog prava.

Ne možete osporavati sučevu ocjenu dokaza. Ne smiju se uvoditi novi dokazi.

Svoju namjeru podnošenja žalbe protiv presude morate najaviti odmah nakon objave presude ili u roku od najviše tri dana. Sud zatim donosi pisanu presudu i dostavlja je vama ili vašem branitelju. Vaš branitelj tad mora podnijeti žalbu u pisanom obliku u roku od četiri tjedna.

Javno tužiteljstvo ima jednako pravo na podnošenje žalbe.

B. Koji su mi drugi pravni lijekovi na raspolaganju?

Ako presude donose sudovi sastavljeni od sudaca laika ili porotnika, žalbu možete podnijeti samo protiv odluke o kazni, ali ne protiv odluke o osudi. Te se presude mogu osporavati samo žalbom radi ukidanja, u kojoj se možete pozvati na postupovne pogreške u obrazloženju odluke i na pogrešnu primjenu materijalnog prava.

C. Što će se dogoditi budem li osuđen?

i. Kaznena evidencija

Savezna policijska uprava u Beču vodi kaznenu evidenciju za cijelu Austriju. Ona sadržava sljedeće informacije:

sve pravomoćne osuđujuće presude austrijskih kaznenih sudova
sve pravomoćne osuđujuće presude stranih sudova stranim državljanima i osobama koje imaju prebivalište ili boravište u Austriji kao i
sve odluke domaćih i stranih kaznenih sudova povezane s tim osudama.

Protiv upisa u kaznenu evidenciju ne postoji pravo žalbe. Ovisno o težini kaznenog djela upisi u kaznenu evidenciju brišu se protekom određenog vremena.

v. Izvršenje kazne, premještaj zatvorenika

Kaznu zatvora možete izdržavati u svojoj zemlji ako to želite ili na to pristanete. Primjenjiva pravila možete pronaći u Konvenciji o transferu osuđenih osoba (posebno u članku 3.).

Posljednji put ažurirano: 01/06/2023

Optuženik (kazneni postupak) - Slovačka

U ovim informativnim člancima objašnjava se postupak koji provode tijela za izvršavanje zakonodavstva ako ste osumnjičeni ili optuženi za kazneno djelo.

Sažetak kaznenog postupka

U nastavku je sažetak uobičajenih faza u kaznenom postupku u Slovačkoj.

Postupak prije suđenja obuhvaća sljedeće faze:

fazu prije pokretanja kaznenog progona
pripreme prije suđenja (istraga).

Suđenje obuhvaća sljedeće faze:

preispitivanje i preliminarni pregled optužnice
glavnu raspravu
žalbeni postupak (redovna žalba [odvolanie] pred sudom višeg stupnja, daljnja žalba [dovolanie] pred Vrhovnim sudom Slovačke [Najvyšší súd Slovenskej Republiky], ponovno otvaranje postupka)
postupak izvršenja, izvršenje kazne i zaštitne mjere.

Kliknite na poveznice u nastavku kako biste pronašli potrebne informacije