Nasljeđivanje

Malta
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

 

Ovaj je informativni članak pripremljen u suradnji s Vijećem javnih bilježnika Europske unije (CNUE).

 

1 Na koji se način može sačiniti raspolaganje imovinom zbog smrti (oporuka, zajednička oporuka, ugovor o nasljeđivanju)?

Raspolaganje imovinom nakon nečije smrti može se izvršiti na tri načina: (a) oporukom – koja može biti zajednička, poznata kao unica carta, oporuka supruga i supruge – ili (b) tajnom oporukom koju je oporučitelj pohranio na sudu ili kod javnog bilježnika ili ako nema takvih oporuka (c) raspolaganje imovinom obavlja se u skladu sa zakonom (nasljeđivanje na temelju zakona).

U oporuci se može raspolagati cijelom imovinom ili njezinim dijelom. Imovinom koja nije obuhvaćena oporukom raspolaže se u skladu sa zakonom. Oporuke mogu uključivati raspolaganje univerzalnim aktom kojim oporučitelj može svu svoju imovinu ostaviti jednoj ili više osoba (koje se nazivaju nasljednicima) i raspolaganje jedinstvenim aktom pri čemu se osobe koje nasljeđuju u skladu s tim aktom nazivaju legatari.

2 Treba li ga registrirati i na koji način?

Petnaest dana od datuma oporuke javni bilježnik sastavlja obavijest o upisu i upisuje oporuku kod ravnatelja javnog upisnika. Tajne oporuke oporučitelj može iznijeti pred sudom ili sucem pojedincem na Građanskom sudu za izvanparnične postupke: mogu se iznijeti i osobno javnom bilježniku koji ima četiri radna dana od datuma iznošenja za podnošenje oporuke na čuvanje upravitelju sudske pisarnice pri Građanskom sudu za izvanparnične postupke.

3 Postoje li ograničenja slobode raspolaganja imovinom zbog smrti (npr. nužni dio)?

U Građanskom zakonu spominje se nužni dio. On se odnosi na pravo nadživjelog supruga ili supruge da iz ostavine umrle osobe izdvoji dio koji je zakonom propisan za potomke umrle osobe. U skladu s odjeljkom 616. Zakona, nužni dio izdvojen za djecu – bez obzira jesu li začeta ili rođena u braku, začeta ili rođena izvan braka ili posvojena – iznosi jednu trećinu vrijednosti ostavine ako umrla osoba nema više od četvero djece i polovicu vrijednosti ostavine ako ima petero ili više djece.

4 Tko nasljeđuje i koliko u slučaju izostanka raspolaganja imovinom zbog smrti?

Ako oporuke nema, nije valjana, nasljednici ne žele naslijediti ili ne mogu naslijediti ili nema prava podijele među nasljednicima, vrši se nasljeđivanje na temelju zakona.

U tom slučaju nasljedstvo se u skladu sa zakonom prenosi na potomke, pretke, srodnike u pobočnoj lozi, suprugu ili supruga umrle osobe i maltešku vladu. U tom slučaju nasljeđivanje se vrši ovisno o blizini srodstva, koja se utvrđuje brojem generacija. Ako umrlu osobu nisu nadživjele osobe koje imaju pravo na nasljedstvo, ono prelazi na maltešku vladu.

U slučaju nasljeđivanja na temelju zakona, nasljedstvo ne prelazi na osobe koje su spriječile umrlu osobu da sastavi oporuku prijevarnim ili nasilnim sredstvima te se stoga smatra nesposobnom ili nedostojnom primiti nasljedstvo.

5 Koje je tijelo nadležno:

5.1 u slučajevima nasljeđivanja?

Malteški sudovi imaju opću nadležnost odlučivati o sporovima koji se odnose na nasljeđivanje. Ostavinski sud ima posebnu nadležnost u određenim okolnostima kada se nasljednici ne slažu oko toga kako podijeliti nasljedstvo.

U načelu se kada nema neslaganja ili sporova oko nasljedstva angažiraju javni bilježnici i odvjetnici.

Svaka zainteresirana osoba može se obratiti i Građanskom sudu za izvanparnične postupke te tražiti izdavanje naloga o otvaranju nasljedstva u svoju korist.

5.2 za primanje izjave o odricanju ili prihvaćanju nasljedstva?

Upravitelj sudske pisarnice i javni bilježnici

5.3 za primanje izjave o odricanju ili prihvaćanju legata?

Upravitelj sudske pisarnice i javni bilježnici

5.4 za primanje izjave o odricanju ili prihvaćanju nužnog dijela nasljedstva?

Upravitelj sudske pisarnice i javni bilježnici

6 Kratak opis postupka rješavanja nasljedstva sukladno nacionalnom zakonu, uključujući likvidaciju ostavine i raspodjelu imovine (time su uključeni podaci o tomu je li postupak nasljeđivanja pokrenuo sud ili neko drugo nadležno tijelo po službenoj dužnosti)“

Nasljeđivanje započinje kada se zainteresirana osoba obrati javnom bilježniku ili odvjetniku i potonji izvrši istraživanje u javnom upisniku, za javne oporuke, i na sudu, za tajne oporuke. Nakon tog postupka otvara se nasljeđivanje: tada javni bilježnik ili odvjetnik utvrđuju nasljednike i legatare, ako ih ima, i obavješćuju ih o rezultatima istraživanja. Imovina se tada dijeli u skladu s voljom oporučitelja. Ako umrla osoba nije ostavila oporuku, imovina se dijeli u skladu sa zakonom.

Ako se nasljednici slože, pokretna i nepokretna imovina može se prodati i prihod se dijeli između nasljednika u skladu s omjerima navedenima u oporuci.

U slučaju spora, na primjer u vezi s vjerodostojnošću oporuke ili raspodjelom nasljedstva, nasljednik koji je postavio pitanje može pokrenuti spor pred prvostupanjskim građanskim sudom ili ostavinskim sudom.

7 Kada i kako osoba postaje nasljednik ili legatar?

Nasljedstvo se otvara u trenutku smrti, ili na dan kada presuda kojom se osoba o čijem je nasljedstvu riječ proglašava umrlom zbog dugotrajne odsutnosti postane res judicata.

Nitko ne mora prihvatiti nasljedstvo koje mu pripada. Prihvaćanje može biti izričito ili implicitno. Prihvaćanje je implicitno ako nasljednik poduzme radnju koja upućuje na njegovu namjeru da prihvati nasljedstvo, a izričito je ako on prihvati status nasljednika u javnom aktu ili u privatnoj pisanoj ispravi. S druge strane, odricanje se ne može pretpostaviti.

U slučaju legata, legatar ima pravo, od datuma smrti oporučitelja, tražiti od nasljednika posjed stvari koja je ostavljena u nasljedstvo.

8 Jesu li nasljednici odgovorni za dugove preminuloga i pod kojim uvjetima?

Da, nasljednici su odgovorni za dugove umrle osobe u omjeru i na način koji je utvrdio oporučitelj. Ako oporučitelj umre bez oporuke ili ako ne predvidi plaćanje dugova, nasljednici plaćaju dugove razmjerno njihovu udjelu u nasljedstvu. Svaki nasljednik osobno je odgovoran za dugovanja iz nasljedstva.

Ako jedan od nasljednika posjeduje imovinu koja je stavljena pod hipoteku za osiguranje duga, on je u odnosu na tu imovinu odgovoran za cijeli dug. Ako je jedan nasljednik zbog takve hipoteke platio više zajedničkog duga nego što mu pripada, on ima pravo na odštetu od drugih nasljednika u skladu s njihovim dijelovima nasljedstva.

9 Koji su dokumenti i/ili informacije potrebne u svrhu registracije nepokretne imovine?

U zakonu o nasljeđivanju ne postoji obveza nasljednika da upisuju nepokretnu imovinu koju su naslijedili. Međutim, u skladu sa Zakonom o pristojbama za isprave i prijenose, osoba koja nasljeđuje nepokretnu imovinu mora u javni upisnik upisati izjavu causa mortis. Ta izjava sadržava datum, podatke o umrloj osobi i o nasljedniku/legataru, datum i mjesto smrti, opis naslijeđene ostavine, akt o prijenosu, vrijednost nepokretne imovine, mjesto gdje je dana izjava i potpise osobe koja je dala izjavu i javnog bilježnika.

9.1 Je li imenovanje upravitelja obvezno ili je obvezno na zahtjev? Koje je korake potrebno poduzeti ako je imenovanje upravitelja obvezno ili obvezno na zahtjev?

Imenovanje upravitelja nije obavezno.

9.2 Tko je ovlašten za izvršavanje oporuke nakon smrti i/ili upravljanje ostavinom?

Nasljednik ili izvršitelj ostavine.

9.3 Koje ovlasti ima upravitelj?

Upravitelj ili izvršitelj ostavine sastavlja popis imovine nasljedstva. On će ostvarivati i promicati prava na to nasljedstvo odgovaranjem na tužbene zahtjeve protiv nasljedstva, upravljat će novcem uključenim u nasljedstvo, uz obvezu uplate, ili novcem od prodaje pokretne ili nepokretne imovine i izvješćivati predmetnu osobu.

10 Koji se dokumenti obično izdaju sukladno nacionalnom zakonu tijekom ili na kraju postupka nasljeđivanja kojima se dokazuju status i prava korisnika? Imaju li ti dokumenti posebnu dokaznu snagu?

U načelu se ne izdaju isprave kao dokaz statusa i prava korisnika jer se nasljedstvo automatski prenosi nakon smrti. Međutim, svaka zainteresirana osoba može se obratiti Građanskom sudu za izvanparnične postupke i tražiti izdavanje naloga o otvaranju nasljedstva u njegovu korist.

Posljednji put ažurirano: 06/03/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.