Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici već su prevedeni.
Swipe to change

Nasljeđivanje

Grčka
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

 

Ovaj je informativni članak pripremljen u suradnji s Vijećem javnih bilježnika Europske unije (CNUE).

 

1 Na koji se način može sačiniti raspolaganje imovinom zbog smrti (oporuka, zajednička oporuka, ugovor o nasljeđivanju)?

A. Dobrovoljno nasljeđivanje moguće je samo na temelju oporuke (članci 1710. i 1712. Građanskog zakonika).

Predviđene su sljedeće vrste oporuka:

(a) obične oporuke:

  • vlastoručna oporuka: oporuka koju je oporučitelj napisao, datirao i vlastoručno potpisao (ne koristeći mehaničke naprave) (članci 1721. - 1723. Građanskog zakonika). Takvu oporuku nije potrebno dostaviti nadležnim tijelima. Nakon smrti oporučitelja, osoba koja ima vlastoručnu oporuku mora, nakon što je obaviještena o smrti oporučitelja i bez namjerne odgode, dostaviti oporuku sucu okružnog parničnog suda u posljednjem mjestu boravišta ili prebivališta oporučitelja ili u vlastitom mjestu prebivališta, ili bilo kojem grčkom konzularnom tijelu ako posjednik oporuke živi u inozemstvu (članci 1774. i 1775. Građanskog zakonika).
  • zapečaćena oporuka: oporuka koju je sastavio oporučitelj i dostavio u zapečaćenoj omotnici javnom bilježniku u nazočnosti triju svjedoka ili dvaju javnih bilježnika i jednog svjedoka. Nakon smrti oporučitelja, javni bilježnik mora bez namjerne odgode osobno dostaviti izvornik oporuke sucu okružnog građanskog suda u regiji u kojoj bilježnik ima registrirani ured (članci 1738. - 1748. i članak 1769. Građanskog zakonika).
  • javna oporuka: oporuka koju oporučitelj usmeno izriče javnom bilježniku u nazočnosti triju svjedoka ili dvama javnim bilježnicima u nazočnosti jednog svjedoka. Sastavlja se javnobilježnički akt. Taj dokument  sadržava oporuku, a zadržava ga javni bilježnik, koji mora, nakon što je obaviješten o smrti oporučitelja, bez namjerne odgode, poslati primjerak akta sucu okružnog parničnog suda u regiji u kojoj javni bilježnik ima registrirano sjedište (članci 1724. - 1737. i članak 1769. Građanskog zakonika).

(b) oporuke u izvanrednim okolnostima:

U iznimnim okolnostima oporuka se može sastaviti na brodu (članci 1749. - 1752. Građanskog zakonika), mogu je sastaviti vojnici u vojnoj akciji (članci 1753. - 1756. Zakona o parničnom postupku) i osobe u izolaciji (članak 1757. Građanskog zakonika). Oporuka sastavljena u izvanrednim okolnostima dostavlja se bez odlaganja najbližem grčkom konzularnom predstavništvu ili javnom bilježniku u Grčkoj i o njoj se obavješćuje nadležno nadzorno tijelo (članci 1761. - 1762. Građanskog zakonika). Izvanredna oporuka postaje ništavnom odmah po isteku razdoblja od tri mjeseca od datuma kada su izvanredne okolnosti prestale utjecati na oporučitelja pod uvjetom da je on još uvijek živ (članci 1758. - 1760. Građanskog zakonika).

Svaka će oporuka biti jednako valjana i svakom sljedećom oporukom ukida se prethodna pod uvjetom da je oporučitelj izričito ukinuo prethodnu oporuku ili da su sljedeća oporuka sadržava odredbe koje su protivne ili su različite od onih u prethodnoj oporuci. U potonjem slučaju, sljedećom se oporukom ukidaju samo oni dijelovi prethodne oporuke koji su joj protivni (članci 1763. - 1768. Građanskog zakonika).

Oporučitelj u svim slučajevima mora biti sposoban postupati, mora postupati vlastitom slobodnom voljom i mora ispunjavati zahtjeve propisane zakonom za sastavljanje takve vrste oporuke.

B. Druga je mogućnost sklapanje darovnog ugovora (članci 2032. - 2035. Građanskog zakonika). Međutim, u tom slučaju primatelj dara ne smatra se nasljednikom ili potpunim nasljednikom.

C. Zajednička oporuka (tj. oporuka koju sastavljaju dvije ili više osoba u okviru jednog akta) zabranjena je zakonom (članak 1717. Građanskog zakonika).

D. Zabranjeni su i sporazumi o budućem nasljeđivanju (članak 368. Građanskog zakonika).

2 Treba li ga registrirati i na koji način?

A. Vlastoručna oporuka ne mora se dostaviti određenom nadležnom tijelu. Međutim, iz sigurnosnih razloga, oporučitelj ju može predati javnom bilježniku na čuvanje (članak 1722. Građanskog zakonika).

B. Zapečaćene oporuke i javne oporuke moraju se predati javnom bilježniku i mora se sastaviti odgovarajući javnobilježnički akt (članci 1743. i 1732. Građanskog zakonika).

C. O oporuci sastavljenoj u izvanrednim okolnostima mora biti obaviješteno nadležno tijelo i ona se bez odlaganja mora dostaviti najbližem grčkom konzularnom tijelu ili javnom bilježniku u Grčkoj (članci 1761. - 1762. Građanskog zakonika).

D. Nakon smrti oporučitelja, javni bilježnik koji čuva oporuku mora, u slučaju javne oporuke, poslati primjerak sucu okružnog parničnog suda, a u slučaju zapečaćene oporuke ili oporuke sastavljene u izvanrednim okolnostima, javni bilježnik mora osobno dostaviti izvornu oporuku na objavu sucu okružnog suda u regiji u kojoj javni bilježnik ima registrirano sjedište (članci 1769. -1780. Građanskog zakonika i članci 807. - 811. Zakona o parničnom postupku). Osoba koja posjeduje vlastoručnu oporuku mora, nakon što je obaviještena o smrti oporučitelja i bez namjerne odgode, dostaviti oporuku na objavu sucu okružnog suda u posljednjem prebivalištu ili boravištu oporučitelja ili u njegovom vlastitom prebivalištu (članci 1774. - 1775. Građanskog zakonika i članci 807. 811. Zakona o parničnom postupku). Ako posjednik oporuke živi u inozemstvu, on/ona može ju dostaviti grčkom konzularnom tijelu.

E. Osoba koja pronađe ili posjeduje vlastoručnu oporuku i koja ju odmah ne dostavi nadležnom tijelu podliježe građanskim i kaznenim sankcijama te, ako je on/ona nasljednik, gubi pravo nasljeđivanja (članci 914., 902., 903. i 1860. Građanskog zakonika, članak 811. Zakona o parničnom postupku i članci 222. i 242. Kaznenog zakona).

3 Postoje li ograničenja slobode raspolaganja imovinom zbog smrti (npr. nužni dio)?

A. Potomci i roditelji ostavitelja te nadživjeli supružnik ili nadživjela osoba s kojom je preminula osoba sklopila registrirano partnerstvo, koji bi se mogli nazvati zakonskim nasljednicima, imaju pravo na nužni dio ostavine (članak 1825. Građanskog zakonika i članak 11. Zakona 3719/2008).

B. Nužni dio ostavine odgovara polovici zakonskog nasljeđa. Zakonski korisnik tog dijela uključen je kao vjerojatni nasljednik u odnosu na taj dio (članak 1825. Građanskog zakonika).

C. Taj se omjer izračunava na složeni način. Uzimaju se u obzir uračunate koristi koje je korisnik već dobio od ostavitelja i ukupna (zamišljena) vrijednost ostavine (članci 1830. - 1834. Građanskog zakonika).

D. Smatra se da ograničenje koje se oporukom određuje korisniku tog dijela nije navedeno u mjeri u kojoj se primjenjuje na nužni dio ostavine (članak 1829. Građanskog zakonika). Pokretanjem postupka za povrat dara bez ljubavi, korisnik dijela može nastojati vratiti dar koji je ostavitelj dao za vrijeme života, ako ostavina koja još uvijek postoji u trenutku smrti ostavitelja nije dovoljna za pokrivanje nužnog dijela. Na pravo na pokretanje postupka primjenjuje se pravna zastara od dvije godine nakon smrti ostavitelja (članci 1835. - 1838. Građanskog zakonika).

E. Zakonski korisnik nužnog dijela ne prima nužni dio ostavine ako ga je ostavitelj lišio nasljedstva (članci 1839. - 1845.) ili isključio iz nasljedstva (članci 1860. - 1864.). Zakonski korisnik nužnog dijela može se odreći nasljedstva (članci 1847. - 1859. Građanskog zakonika) ili se može odreći prava na nužni dio (članak 1826. Građanskog zakonika).

4 Tko nasljeđuje i koliko u slučaju izostanka raspolaganja imovinom zbog smrti?

Postoji šest nasljednih redova. Osoba obuhvaćena jednim redom ne nasljeđuje ako je nasljedstvo primila druga osoba iz prethodnog reda (članak 1819. Građanskog zakonika).

A. Potomci ostavitelja pripadaju prvom nasljednom redu. Nasljeđivanje se utvrđuje po stupnjevima srodstva. Najbliži nasljednik isključuje daljnje nasljednike istog obiteljskog porijekla. Djeca nasljeđuju jednake dijelove ostavine (članak 1813. Građanskog zakonika).

Supružnik koji je nadživio ostavitelja također je uključen u prvi red i prima četvrtinu ostavine (članak 1820. Građanskog zakonika).

Nadživjela osoba s kojom je ostavitelj sklopio registrirano partnerstvo također je uključena u prvi red i prima šestinu ostavine (članak 11. Zakona 3719/2008).

B. Roditelji i braća i sestre ostavitelja te djeca i unuci braće i sestara ostavitelja koji su umrli prije ostavitelja, odrekli su se prava na nasljeđe ili su isključeni, također pripadaju u drugi red. Roditelji i braća i sestre ostavitelja te djeca i unuci braće i sestara ostavitelja koji su umrli prije ostavitelja, odrekli su se prava na nasljeđe ili su isključeni, nasljeđuju ostavinu prema obiteljskom porijeklu (članak 1814. Građanskog zakonika).

Ako su polubraća i polusestre u istom redu kao i roditelji ili prava braća i sestre, djeca ili unuci prave braće i sestara, oni dobivaju polovicu dijela koji pripada pravoj braći i sestrama. Polovicu dijela nasljeđuju i djeca ili unuci braće i sestara koji su preminuli prije ostavitelja, odrekli su se prava na nasljeđe ili su isključeni (članak 1815. Građanskog zakonika).

Supružnik koji je nadživio ostavitelja također je uključen u drugi red i prima polovicu ostavine (članak 1820. Građanskog zakonika).

Nadživjela osoba s kojom je ostavitelj sklopio registrirano partnerstvo također je uključena u drugi red i dobiva trećinu imovine (članak 11. Zakona 3719/2008).

C. Bake i djedovi te djeca i unuci među potomcima ostavitelja pripadaju trećem nasljednom redu zakonskog nasljeđivanja.

Ako su, u trenutku smrti ostavitelja, bake i djedovi s obje strane obitelji živi, nisu se odrekli prava na nasljedstvo i nisu isključeni, oni će biti jedini korisnici ostavine i naslijedit će ju u jednakim dijelovima.

Ako u trenutku smrti ostavitelja nisu živi djed ili baka s očeve ili majčine strane, odrekli su se prava na nasljeđe ili su isključeni, njega/nju zamjenjuju njihova djeca i unuci. Ako nema djece i unuka, ako su se oni odrekli prava na nasljeđe ili su isključeni, dio ostavine osobe koja je preminula, odrekla se prava na nasljeđe ili je isključena, prelazi na djeda ili baku s iste obiteljske strane ili, ako nema takvog djeda ili bake, odrekli su se prava na nasljeđe ili su isključeni, prelazi na njihovu djecu ili unuke.

Ako u trenutku smrti ostavitelja nisu živi djed i baka s očeve ili majčine strane, odrekli su se prava na nasljeđe ili su isključeni i nemaju djece ili unuka, ili su se njihova djeca i unuci odrekli prava na nasljeđe ili su isključeni, jedini su korisnici djed ili baka i njihova djeca ili unuci s druge strane.

Djeca nasljeđuju jednake dijelove ostavine i isključuju unuke istog obiteljskog porijekla. Unuci nasljeđuju ostavinu po obiteljskom porijeklu (članak 1816. Građanskog zakonika).

Supružnik koji je nadživio ostavitelja također je uključen u treći red i prima polovicu ostavine (članak 1820. Građanskog zakonika).

Nadživjela osoba s kojom je ostavitelj sklopio registrirano partnerstvo također je uključena u treći red i prima trećinu imovine (članak 11. Zakona 3719/2008).

D. Pradjed i prabaka ostavitelja pripadaju u četvrti nasljedni red zakonskog nasljeđivanja i nasljeđuju jednake dijelove ostavine bez obzira na obiteljsko porijeklo (članak 1817. Građanskog zakonika).

Supružnik koji je nadživio ostavitelja također je uključen u četvrti red i prima polovicu ostavine (članak 1820. Građanskog zakonika).

Nadživjela osoba s kojom je ostavitelj sklopio registrirano partnerstvo također je uključena u četvrti red i prima trećinu imovine (članak 11. Zakona 3719/2008).

E. Nadživjeli supružnik ili osoba s kojom je ostavitelj sklopio registrirano partnerstvo također je uključena u peti red i prima čitavu ostavinu (članak 1821. Građanskog zakonika i članak 11. Zakona 3719/2008).

Razvedeni supružnik i nadživjela osoba s kojom je ostavitelj imao sklopljeno registrirano partnerstvo, ako je partnerstvo raskinuto dok je ostavitelj bio živ, nisu uključeni u zakonsko nasljeđivanje.

Nadživjeli supružnik protiv kojeg je ostavitelj pokrenuo postupak za razvod braka i koji ima valjan razlog za razvod, isključen je iz zakonskog nasljeđivanja (članak 1822. Građanskog zakonika).

F. Grčka država u šestom je nasljednom redu i prima čitavu ostavinu uz odgovornost za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti ostavine (članak 1824. Građanskog zakonika i članak 118. Zakona o donošenju Građanskog zakonika).

5 Koje je tijelo nadležno:

5.1 u slučajevima nasljeđivanja?

Za pitanja nasljeđivanja nadležan je ostavinski sud, tj. okružni parnični sud regije u mjestu prebivališta ostavitelja u trenutku smrti ili njegovom mjestu boravišta ako nije imao prebivalište, ili okružni parnični sud glavnog grada države ako nema boravišta (članci 30. i 810. Zakona o parničnom postupku).

Javni bilježnici i grčka konzularna tijela također su nadležni za sastavljanje i čuvanje oporuka.

I konačno, grčka porezna tijela također su nadležna za primanje prijava poreza na nasljeđe i za naplatu poreza na nasljeđe.

5.2 za primanje izjave o odricanju ili prihvaćanju nasljedstva?

5.3 za primanje izjave o odricanju ili prihvaćanju legata?

5.4 za primanje izjave o odricanju ili prihvaćanju nužnog dijela nasljedstva?

O 5.(b) do (d): tajništvu ostavinskog suda podnose se sljedeće izjave:

  • izjave nasljednika o odricanju od nasljedstva ili ostavine (nasljednik na temelju oporuke, zakonski nasljednik, vjerojatni nasljednik). Odricanje se mora ostvariti u roku od četiri mjeseca od datuma kada je stranka koja se odriče obaviještena o pokretanju postupka nasljeđivanja i razlogu za pokretanje. Ako su ostavitelj ili nasljednik živjeli u inozemstvu, rok za odricanje produžuje se na godinu dana (članak 812. Zakona o parničnom postupku i članci 1847. - 1859. Građanskog zakonika).
  • izjave o prihvaćanju nasljedstva uz odgovornost za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti ostavine (članak 812. Zakona o parničnom postupku i članci 1902. - 1912. Građanskog zakonika).
  • izjave o prihvaćanju ili izuzeću od funkcije izvršitelja oporuke ili o odricanju od te funkcije (članak 812. Zakona o parničnom postupku i članci 2017. - 2031. Građanskog zakonika).
  • izjave o prihvaćanju ili odricanju od imenovanja za skrbnika ostavine (članak 812. Zakona o parničnom postupku i članci 1865. - 1870. Građanskog zakonika).

6 Kratak opis postupka rješavanja nasljedstva sukladno nacionalnom zakonu, uključujući likvidaciju ostavine i raspodjelu imovine (time su uključeni podaci o tomu je li postupak nasljeđivanja pokrenuo sud ili neko drugo nadležno tijelo po službenoj dužnosti)“

A. Nasljednik može, unutar roka za odricanje od nasljedstva (tj. četiri mjeseca, ili jednu godinu ako su ostavitelj ili nasljednik živjeli u inozemstvu u trenutku pokretanja ostavinskog postupka - članak 1847. Građanskog zakonika), izjaviti tajništvu ostavinskog suda (u članku 810. Zakona o parničnom postupku propisano je koji je ostavinski sud nadležan) da je prihvatio nasljedstvo uz odgovornost za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine. U tom je slučaju nasljednik odgovoran preuzeti dugovanja ostavine do visine vrijednosti imovine (članci 1902. i 1904. Građanskog zakonika).

Nasljednik odgovoran za ostaviteljeva dugovanja do visine vrijednosti naslijeđene imovine mora u roku od četiri mjeseca napraviti inventar imovine u okviru ostavine. Ostavina je skupina imovine koja se razlikuje od osobne imovine nasljednika. Nasljednik odgovoran za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine mora najprije isplatiti sve vjerovnike ostavine, a potom i primatelje ostavine. U slučaju odricanja od imovine u okviru ostavine, nasljednik odgovoran za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine mora zatražiti dozvolu ostavinskog suda (članci 1902. - 1912. Građanskog zakonika i članci 812., 838. - 841. Zakona o parničnom postupku).

B. Vjerovnici ostavine ili nasljednici mogu tražiti sudsku likvidaciju ostavine od ostavinskog suda (članak 1913. Građanskog zakonika). Sud mora naložiti likvidaciju ostavine na zahtjev nasljednika u skladu s pravilima o odgovornosti za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine i potonji, u tome slučaju, prenosi naslijeđenu imovinu na vjerovnike i oslobađa se obveza (članak 1909. Građanskog zakonika).

Ostavinski sud imenuje likvidatora za potrebe likvidacije koji poziva vjerovnike da ga obavijeste o svojim potraživanjima. Zadovoljavanje potraživanja vjerovnika ima prednost pred potraživanjima primatelja ostavine (članci 1913. - 1922. Građanskog zakonika).

C. Ako nasljednik nije poznat (ostavina bez nasljednika), ostavinski sud imenuje skrbnika ostavine bez nasljednika koji je odgovoran za upravljanje ostavinom i isplatu vjerovnika do pronalaska nasljednika (članci 1865. - 1870. Građanskog zakonika).

D. Ako je ostavitelj već bankrotirao, nastavlja se stečajni postupak protiv ostavine.

7 Kada i kako osoba postaje nasljednik ili legatar?

A. Ostavina automatski prelazi na nasljednika u trenutku smrti ostavitelja. U načelu, stoga, nije potreban poseban izričit akt o prihvaćanju nasljedstva (članak 1846. Građanskog zakonika).

B. Ako nasljednik svojim ponašanjem pokaže da želi postati nasljednik (sudjelovanjem u ostavinskom postupku), smatra se da je on/ona prešutno prihvatio/prihvatila nasljedstvo (članak 1849. Građanskog zakonika).

C. Ako nasljednik nije ostvario pravo na odricanje od nasljedstva u utvrđenom roku (tj. četiri mjeseca ili godinu dana, ako su ostavitelj ili nasljednik živjeli u inozemstvu u trenutku pokretanja ostavinskog postupka –  članak 1847. Građanskog zakonika), smatra se da je prihvatio/prihvatila nasljedstvo (članak 1850. Građanski zakonik).

D. Iznimka od načela automatskog stjecanja imovine postoji kada je ono što se nasljeđuje vlasništvo nad, ili neko drugo pravo in rem, nepokretnom imovinom. U tom slučaju, akt o prihvaćanju nasljeđa ili potvrda o nasljeđu moraju se unijeti u zemljišne knjige ili gruntovnicu, a nasljednik stiče pravo in rem s retroaktivnim učinkom od trenutka smrti ostavitelja (članak 1846., 1193., 1195. i 1198. Građanskog zakonika).

8 Jesu li nasljednici odgovorni za dugove preminuloga i pod kojim uvjetima?

A. Nasljednik, kao potpuni nasljednik ostavitelja, odgovoran je, uključujući vlastitom imovinom, za obveze ostavine, za razliku od primatelja ostavine koji su posebni nasljednici ostavitelja (članak 1901. Građanskog zakonika).

B. Nasljednik može, unutar roka za odricanje od nasljedstva (tj. četiri mjeseca, ili jednu godinu ako su ostavitelj ili nasljednik živjeli u inozemstvu u trenutku pokretanja ostavinskog postupka - članak 1847. Građanskog zakonika), izjaviti tajništvu ostavinskog suda da je prihvatio nasljedstvo uz odgovornost za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine. U tom slučaju, nasljednik odgovoran za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine snosi obveze ostavine do visine vrijednosti imovine (članci 1902. i 1904. Građanskog zakonika).

C. Nasljednik odgovoran za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine mora u roku od četiri mjeseca napraviti inventar imovine u okviru ostavine. Ostavina je skupina imovine koja se razlikuje od osobne imovine nasljednika. Nasljednik odgovoran za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine mora najprije isplatiti sve vjerovnike ostavine, a potom i primatelje ostavine. U slučaju akata o odricanju od imovine u okviru ostavine, nasljednik odgovoran za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine mora zatražiti dozvolu ostavinskog suda (članci 1902. - 1912. Građanskog zakonika i članci 812., 838. - 841. Zakona o parničnom postupku).

D. Za vrijeme pripreme inventure, vjerovnici ostavine mogu zatražiti sudsku likvidaciju ostavine od ostavinskog suda (članak 1913. Građanskog zakonika). Sud mora naložiti likvidaciju ostavine na zahtjev nasljednika odgovornog za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine i potonji, u tome slučaju, prenosi naslijeđenu imovinu na vjerovnike i oslobađa se obveza (članak 1909. Građanskog zakonika).

9 Koji su dokumenti i/ili informacije potrebne u svrhu registracije nepokretne imovine?

Za registraciju naslijeđene nepokretne imovine potrebna je javna isprava (obično javnobilježnički akt o prihvaćanju nasljedstva ili potvrda o nasljedstvu). Nju je potrebno dostaviti nadležnom tijelu (zemljišne knjige ili gruntovnica) u mjestu gdje se nalazi imovina.

Za više informacija vidjeti: http://www.ktimatologio.gr/

9.1 Je li imenovanje upravitelja obvezno ili je obvezno na zahtjev? Koje je korake potrebno poduzeti ako je imenovanje upravitelja obvezno ili obvezno na zahtjev?

U skladu s grčkim zakonom o nasljeđivanju, ostavinu izravno stječe nasljednik nakon smrti ostavitelja, bez intervencije predstavnika ili upravitelja (članci 983. i 1846. Građanskog zakonika).

9.2 Tko je ovlašten za izvršavanje oporuke nakon smrti i/ili upravljanje ostavinom?

Sam nasljednik koji će stoga upravljati nasljeđenom imovinom. Ako postoji nekoliko nasljednika, oni će zajedno upravljati ostavinom do raspodjele (članci 1884. - 1894. Građanskog zakonika).

Ostavitelj u svojoj oporuci, ili nasljednici na temelju dogovora ili zahtjeva podnesenog ostavinskom sudu, može imenovati izvršitelja oporuke koji će biti odgovoran za upravljanje ostavinom i podjelu ostavine (članci 2017. - 2031. Građanskog zakonika).

Ako nasljednik nije poznat (ostavina bez nasljednika), ostavinski sud imenuje skrbnika ostavine bez nasljednika koji je odgovoran za upravljanje ostavinom do pronalaska nasljednika (članci 1865. - 1870. Građanskog zakonika).

9.3 Koje ovlasti ima upravitelj?

Nasljednik odgovoran za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine upravlja ostavinom dok nisu plaćeni svi dugovi vjerovnicima (članci 1902. - 1912. Građanskog zakonika).

Na temelju zahtjeva bilo kojeg vjerovnika ili nasljednika koji je podnesen ostavinskom sudu, moguće je izdati nalog za sudsku likvidaciju ostavine kojom upravlja likvidator kojeg je imenovao ostavinski sud (članci 1913. – 1922. Građanskog zakonika).

10 Koji se dokumenti obično izdaju sukladno nacionalnom zakonu tijekom ili na kraju postupka nasljeđivanja kojima se dokazuju status i prava korisnika? Imaju li ti dokumenti posebnu dokaznu snagu?

A. Svaka predmetna stranka (nasljednik, primatelj ostavine, izvršitelj oporuke, vjerovnici ostavine, kupac ostavine) može tražiti od suca okružnog parničnog suda koji je nadležan za ostavinske postupke da izda potvrdu o nasljedstvu kao dio izvanparničnog postupka (članak 819. Zakona o parničnom postupku).

B. Potvrda o nasljedstvu dokument je koji izdaje sudac okružnog parničnog suda koji je nadležan za ostavinske postupke i u kojem su navedeni podaci u vezi s nasljeđivanjem (sposobnosti i prava, udio u nasljedstvu) (članak 1961. Građanskog zakonika i članak 820. Zakona o parničnom postupku). Potvrda o nasljedstvu može biti osobna isprava (kojom se potvrđuje sposobnost i udio jedne osobe) ili zajednička isprava (ako je izdana zajedničkim nasljednicima ili više od jedne osobe) (članak 1960. Građanskog zakonika).

C. Za osobu koja se u potvrdi o nasljedstvu naziva nasljednikom, primateljem ostavine, vjerovnikom ili izvršiteljem oporuke pretpostavlja se da ima sposobnost i prava navedena u potvrdi. Ta se pretpostavka može osporiti (članak 821. Zakona o parničnom postupku i članak 1962. Građanskog zakonika).

D. Potvrdom o nasljedstvu potvrđuje se vjerodostojnost. Zaštićena je svaka treća osoba koja u dobroj vjeri izvršava transakcije sa strankom koja je u potvrdi o nasljedstvu nazvana nasljednikom (članak 822. Zakona o parničnom postupku i članak 1963. Građanskog zakonika).

E. Ako je izdana netočna potvrda o nasljedstvu, ona se povlači, mijenja, ukida i uklanja zajedno sa svim redovnim i izvanrednim pravnim lijekovima protiv presude o izdavanju potvrde o nasljedstvu (članci 1964. - 1966. Građanskog zakonika i članci 823. - 824. Zakona o parničnom postupku).

F. Ako je predmet nasljedstva pravo in rem nad nepokretnom imovinom, nasljednik može registrirati potvrdu o nasljedstvu (članci 1846., 1193., 1195. i 1198. Građanskog zakonika).

G. Uz potvrdu o nasljedstvu postoje i drugi dokumenti kojima se dokazuju sposobnosti i prava nasljednika (npr. preslika oporuke, potvrde o građanskom statusu, postupak za donošenje deklaratorne presude itd.).

Posljednji put ažurirano: 16/10/2015

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Povratne informacije

Koristite se obrascem u nastavku kako biste podijelili svoje komentare i povratne informacije o našoj novoj internetskoj stranici